SVEUILITE U MOSTARU FAKULTET STROJARSTVA I RAUNARSTVA - studij strojarstva -

Kolegij: Obradni strojevi i sustavi

PODJELA ALATA
Seminarski rad

Prof.dr.sc.Ante Mikovi

Mostar, rujan 2013. godine

Toni Pole

SADRAJ

Uvod ...................................................................................................3 Podjela alata .................................................................................3

Stezni alati ..........................................................................................5 Rezni alati ..........................................................................................7 Zakljuak ..........................................................................................11 Literatura ..........................................................................................11

UVOD
Cilj uporabe alata i naprava kroz povijest je olakavanje i ubrzavanje rada. U poetku su to bila vrlo jednostavna orua koja su se razvijala paralelno s razvojem ljudskog drutva i civilizacije.Posljednjih 60-70 godina su donijele pravi zamah u razvoju alata. Brzom razvoju alata pridonijela je masovna proizvodnja razliitih ureaja i opreme. Kako bi se ostvarila zarada na proizvodu, neophodno je skratiti vrijeme za pripremu proizvodnje kako bi se smanjili trokovi poslovanja. To se moe uiniti na nekoliko naina: razraditi pravilnu konstrukciju alata osigurati kvalitetnu i pravovremenu izradu alata standardizacija (niz tehnikih standarda HRN) normizacijom (standardima pojedinim tvrtki npr ili Krupp-Belie).

Najvie vremena se potroi na konstrukciji alata cca 50-80% ukupnog vremena za pripremu proizvodnje novog proizvoda.

PODJELA ALATA
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obradbe i kontrole obratka. Najea je podjela prema industrijskim granama u kojima se navedeni alati i rabe: alati za obradu metala alati za obradu plastinih masa alati za obradu drva graevinski alati poljoprivredni alat

Alati za obradu metala se dijele u dvije osnovne skupine: prema namjeni prema konstrukciji

Prema namjeni alate dijelimo na: -runi alati (turpije,ekii, sjekai, alati za probijanje, kljuevi, odvijai, mehanziraniruni alati i sl.) -mjerni i kontrolni alati (pomine mjerke, mikrometri, rave,epovi, etaloni, kutomjeri isl.) -rezni alati (spiralna svrdla, alati za uputanje, alati za razvrtavanje, glodala, alati zanarezivanje navoja, alati za tokarenje i sl.) -stezni alati (stezne glave za buenje i tokarenje,ahure, trnovi, okretni stolovi, specijalnistezni alati i sl.) -alati za obrardu lijevanjem, kovanjem i preanjem (modeli i modelne plo e, alati za lijevanje pod tlakom, kalupi za kovanje, alati za savijanje, alati za rezanje (isjecanje),alati za izvlaenje).

Prema konstrukciji alati mogu biti: standardni specijalizirani

Standardni alati tono su definirani propisima zemlje (HRN, DIN), prema meunarodnimstandardima (ISO) ili pak propisima unutar odreene tvrtke (za velike sustave Krupp tvornikistandardi). Standardni alati nisu vezani za odreeni komad niti za odre eni stroj.Specijalni alati se za razliku od standardnih koriste se za izvo enje tono odre ene operacije, naodreenom proizvodu i odreenom stroju ili skupini strojeva. Specijalni alati se izrauju zaobavljanje onih operacija koje se ne mogu izvesti uporabom standardnih alata. To je pogotovoizraeno p ri serijskoj ili masovnoj proizvodnji. Tu se ubrajaju svi nestandardni alati profilni tokarski noevi, profilna glodala, specijalni stezni alati, kalupi za kovanje, kokile za lijevanje, alatiza savijanje, odsjecanje i izvlaenje. Specijalni alati su skuplji od standardnih proizvodeni su prema narudbi u malim serijama. Uvelikoserijskoj proizvodnji neto via cijena ovakvih alata je opravdana jer se njima mogu postii bolji uinci po pitanju vremena obradbe, kakvoe i u konanici cijene proizvoda. Dalje u radu obradit cemo detaljnije stezne i rezne alate.

STEZNI ALATI
Stezni alati predstavljaju posebne ureaje koji imaju zadatak izvriti: stezanje obratka na stroju tono postavljanje obratka u odnosu na alat u ovisnosti o stroju i tehnologiji voditi rezni alat za vrijeme obradbe.

Osnovni zadatak steznih alata: 1. poboljanje i pojednostavljenje tehnolokog procesa proizvodnje 2. smanjenje trokova proizvodnje zbog breg i tonijeg naina rada 3. puna zamjenjivost dijelova 4. siguran rad na radnom mjestu

Specijalni stezni alati Konstruiraju se za samo jednu tehnoloku operaciju za odreeni proizvod.Rabe se uglavnompri serijskoj i masovnoj proizvodnji u metalnoj industriji. U maloserijskoj prozvodnji se rabe samo ondakada se bez njih ne moe izvesti postupak obradbe. Ovi alati se ne mogu standardizirati, ali se prinjihovoj konstrukciji i izradi treba rabiti to je mogue vie standardnih dijelova. Ekonosmkeanalize trokova pokazuju kako je puno skuplje izraivati vlastite specijalne alate s vlastitimdijelovima, nego koristiti standardne dijelove. Na taj se nain postie uteda i u vremenu izradesteznog alata a samim time i u pripremi proizvodnje.

IZRADA I ODRAVANJE STEZNIH ALATA

Izrada steznog alata Svaki radni predmet koji se proizvodi u masovnoj proizvodnji zahtijeva poseban nain prihvata istezanja. Prilikom izradbe alata, prvo se izrauje tijelo steznog alata koje nosi i povezuje sve dijelove steznog alata. Tijek izradbe tijela steznog alata uvelike ovisi o tehnologiji je li lijevano, zavareno je li iz jednogili vie komada.Potom slijedi izradba ostalih dijelova alata elementi za lokalizaciju, elementi za stezanje kao idrugi potrbni elementi.Po izradi svih pojedinanih dijelova alata pristupa se sklapanju. Pri tome se redoslijed s klapanja mora odrediti unaprijed za svaki odreeni alat jer ovisi o vie imbenika:

vrsti steznog alata sloenosti steznog alata broju dijelova

Ako se pojedini mehanizmi koji su dio steznog alata sastoje od vie dijelova tada se prvo obavisklapanje dijelova mehanizma koji se potom postavlja na stezni alat pazei na redoslijed sklapanja.Prilikom izrade provrta, navoja i otvora poeljno ih je raditi u sklopu zbog omoguavanja kvalitetnijeg i boljeg stezanja obratka. ODRAVANJE STEZNIH ALATA

Vijek trajanja steznog alata prije svega ovisi o tome kako je postavljen na alatnom stroju, kako se radi sa steznim alatom tijekom njegova perioda eksploatacije i kako i na koji nain se odrava. Nepravilno rukovanje i nepravilno postavljanje staznog alata na alatnom stroju vrlo brzo e rezultirati oteenjem i kvarom. Pri tome je obavezno pratiti kako se stee obradak bez uporabe ekia, poluga i sl. pomagala koja e nepovratno otetiti stezni alat.Elementi koji su izloeni troenju poput elemenata za lokalizaciju i stezanje obradaka, te elementiza voenje reznih alata moraju se s vremena na vrijeme kontrolirati i premjeriti ovisno o brojuodraenih radnih sati stroja. Po potrebi se navedeni dijelovi, ovisno o istroenju, mijenjaju.Klizne povrine koje su izloene trenju potrebno je redovito podmazivati.Po obavljenom poslu stezni alat treba, jednako kao i alatni stroj, oistiti od odvojenih estica metala, praine te sredstva za hlaenje i podmazivanje. Nakon toga je obavezno podmazati nav edene dijelove.

REZNI ALATI
Rezni se alati najee rabe pri obradi odvajanjem estica. U posljednjih 50 -60 godina su pretrpjeli veliki broj konstrukcijskih izmjena koje su omoguile poveavanje proizvodnosti i kakvoe obrade. Usporedbe radi alati koji su se rabili za obradu ljevanog eljeza krajem 19. i poetkom 20.stoljea bili su uglavnom niskolegiranielici. Brzine rezanja su iznosile 7 m/min a za brzorezneelike (koji su se tada smatrali najkvalitetnijima) brzine su se penjale i do tada vrtoglavih 18-20m/min. Suvremene keramike ploice postiu brzine obradbe vee od 50 m/min, dok ploice od sinteriranog aluminijevog oksida postiu brzine i preko 200 m/min.Alat i alatni stroj su jedna tehnoloka cjelina. S razvojem alatnih strojeva poveanjemsnage, tonosti, broja okretaja, poveavani su i zahtjevi koji su se postavljali pred brzinu obradbe. S druge strane razvoj novih i boljih alata je omoguio i usavravanje alatnih strojeva. Rezni alati imaju iroku primjenu i ne rabe se samo na jednoj vrsti a latnih strojeva (npr.glave za glodanje se mogu rabiti na portalnim glodalicama, horizontalnim strojevima za buenje iglodanje, univeztalnim strojevima i sl.).

OSNOVE REZNIH ALATA

Podjela reznog alata prema nainu obrade:

1. Alati za sjeenje u izravnom dodiru razdvajaju materijal sjeenjem pomou otrice u obliku klina, bez odvajanja estica (npr: noevi na karama, igovi i matrice tanci.). 2. Alati za odvajanje u izravnom dodiru reu materijal odvajanjem estica pomou otrice u obliku klina (npr: tokarski no, glodalo, buno Rezni alati su pomagala s kojima runo ili na stroju obraujemo materijal. ( npr: svrdlo, glodalo). 3. Alati za odnoenje bez izravnog dodira i rezne otrice obrauju materijal odnoenjem estica koritenjem energije (npr:elektroda za elektroerozionu obradu..).

Otrica reznog alata za vrijeme obrade razara medusobnu povezanost cestica materijala te je izloena mehanickom, toplinskom i kemijskom djelovanju, odnosno troenju. Postojanost i vijek trajanja otrice ovisi o materijalu alata i obratka, reimu rada, a posebno o brzini rezanja.

ELEMENTI REZNOG ALATA

a) rezni dio koji osigurava proces obrade b) dralo koje slui za prihvat na alatni stroj i prijenos sila rezanja

TROENJE I POSTOJANOST REZNOG ALATA

Treba razlikovati:

Uzroke troenja(mehanika,toplinska i kemijska naprezanja) Mehanizme troenja(mehanizmi koji su posljedica mehanikih naprezanja prisutni su uvijek,a dominiraju kod nii temperatura obrade;mehanizmi koji su posljedica kemijskog djelovanja izmeu alata,obratka i okoline,a karakteristini su za poviene temperature obrade) Oblike troenja(lom,krater,pojas istroenja,...) Parametre troenja(VB,KT,..) Kriterije istroenosti(odreuju nepovoljnost,nemogunost alata za daljnu obradu)

ODRAVANJE REZNIH ALATA

Odravanje je skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se odreeni objekt odravanja doveo u ispravno stanje ili odrao to dulje u ispravnom stanju, a sve zbog toga da moe kvalitetno obavljati svoju funkciju. Za pravilno odravanje alata neophodno je znati kako pratiti intenzitet troenja otrice alata.To se moe initi na nekoliko naina:

1. vanjskim izgledom obratka 2. oteenjem i lomom noa 3. naglim poveanjem sila rezanja 4. naglim porastom irine istroenja stranje povrine 5. naglim porastom temperature noa

Odravanje alata se, u ovisnosi o vrsti i primjeni, nakon ustanovljenog istroenja, svodi na sljedee postupke: kovanje toplinska obrada za naprezanja nastala kovanjem otrenje bruenjem dijamantnim ploama na visoke tolerancije poravnavanje povrina alata ponovljena toplinska obradba za ojaavanje reznih ivica i povrina alata, uz zadravanje ilavosti.

10

ZAKLJUAK

U novije vrijeme tei se za to veom poudzanou i stalnom odravanju alata.Od poetka se ulagalo u alate i njihovo usavravanje,to je kao rezultat donijelo bru izradu,veu kvalitetu obraenih materijala i manji utroak.Ovo uvelike utjee,kako na samu proizvodnju,tako i na kvalitet izrade.Kako se javljaju zahtjevi za novim tehnologijama,tako e i pouzdanost alata i alatnih strojeva biti sve vea.

LITERATURA

http://www.kalinic.info/strucni/organizacija%20odrzavanja%20strojeva%20i%20opre me.pdf http://www.kalinic.info/udzbenici/oas/oas%20-%20prirucnik%20za%20nastavnike.pdf http://marjan.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf

11