Professional Documents
Culture Documents
ta su to razlomci?
Jednaki razlomci, skraivanje i proirivanje
Koji je razlomak vei?
Operacije sa razlomcima
Sigurno svi znate da brojite. U tom sluaju je lako da odgovorite: koliko ima krugova na sledeoj
slici?
Na ovoj slici nije nacrtan nijedan ceo krug, ve samo jedan njegov deo. Da bi nekome ko ne
moe da vidi ovu sliku objasnili koliki je to deo kruga, uveemo sledee pravilo:
Kada ovo znamo, lako nam je da kaemo koliko ima od kruga na sledeoj slici:
Koliko ovde ima krugova? Ima 1 ceo krug i jo 1-an etvrti deo kruga, pa emo to zapisati kao
Ovakav broj se zove meoviti. On se sastoji iz celog i razlomljenog dela. Ali i njega moemo da
zapiemo kao razlomak. U tome e nam pomoi sledea slika.
Meoviti broj je lako pretvoriti u razlomak i bez crtanja i gledanja u sliku. To se radi na sledei
nain: ceo deo pomnoimo sa imeniocem i saberemo rezultat sa brojiocem.
Ovako dobijeni broj uzimamo za brojilac naeg razlomka, a imenilac 4 zadravamo, pa:
Evo jo primera:
Videli ste kako meoviti broj pretvaramo u razlomak. A da li je mogue uraditi i obrnuto, tj. da li
je mogue da razlomak pretvorimo u meoviti broj? Odgovor je: DA. I to veoma lako. Evo kako se
to radi.
Podelimo brojilac imeniocem:
Koji deo kruga je na slici obojen plavom bojom? Tako je, odgovor je
Koji je sada deo kruga obojen plavom bojom? Krug je podeljen na 4 dela, a 2 su obojena plavo.
Dakle odgovor je
Meutim, i na jednoj i na drugoj slici je ISTI deo kruga plavo obojen, pa zakljuujemo da je
Dakle, postoje razlomci koji razliito izgledaju, ali su u stvari jednaki. Ali, kako mi da znamo kada
razlomci jesu, a kada nisu jednaki? U tome e nam pomoi sledee pravilo:
AKO BROJILAC I IMENILAC POMNOIMO ILI PODELIMO ISTIM BROJEM, RAZLOMAK SE
NEE PROMENITI (OSTAE ISTI).
Evo kako ovo pravilo primenjujemo. Videli smo da je
Ali, nije uvek tako oigledno da su dva razlomka jednaka. Zato postoji jedno pravilo, tzv.
unakrsno mnoenje, pomou koga moemo da ustanovimo da li su dva razlomka jednaka. Evo
kako se ono primenjuje.
Na primer, hajde da proverimo da li su jednaki razlomci
Kako ova poslednja jednakost nije tana, nisu ni nai razlomci jednaki.
Videli smo da meu razlomcima ima onih koji su jednaki. Ali ako dva razlomka nisu jednaka, da
li moemo nekako da odredimo koji je vei, a koji manji? Hajde da probamo da odredimo koji je
razlomak vei
Posluiemo se slikom:
Vidimo da je kod drugog kruga vei deo obojen plavom bojom, pa znai
Imenilac 9 je isti za oba razlomka, a drugi razlomak ima vei brojilac (4>2), pa je drugi razlomak
vei od prvog, tj.
Koji je vei?
Kako je 10>4, moda ete u brzini pomisliti da je drugi razlomak vei od prvog, ali to ba i nije
tano. Zato? Pa, hajde da razmislimo ta u stvari predstavlja imenilac. To je broj delova na koji
je krug podeljen. Ako broj podelimo na VEI broj delova, svaki taj deo je MANJI. To ilustruje
sledea slika
Probajte da razmiljate ovako: ako je na krug, recimo, pica, da li bi vie voleli da je podelite na
etvoro ljudi ili na desetoro. to je vie ljudi koji jedu jednu picu, svako e pojesti manji deo.
Kada ovo znamo, moemo da odgovorimo
Zapamtite, da bi nali vei razlomak, traimo manji imenilac. Kako je 5 manje od 9, to je prvi
razlomak vei od drugog, tj.
Sada ne moemo da primenimo ni jedno od naa dva pravila, jer ovi razlomci nemaju iste ni
imenioce ni brojioce. Meutim, mi znamo da skraujemo i proirujemo razlomke, zar ne? Pa
hajde onda da proirimo prvi razlomak, da bi dobili isti imenilac kao kod drugog (6).
Samo ovde ne moemo proirivanjem prvog da dobijemo imenilac kao kod drugog razlomka. Ali
moemo da proirimo oba razlomka da bi dobili zajedniki imenilac. Za to e nam posluiti NZS -
Sada uporeujemo
Operacije sa razlomcima
ta su to razlomci?
Jednaki razlomci, skraivanje i proirivanje
Koji je razlomak vei?
Operacije sa razlomcima
Do sada ste saznali dosta toga o razlomcima. Da vidimo sada da li i razlomke mozemo da
sabiramo kao i cele brojeve.
Recimo da treba da saberemo
Lako je, zar ne? Vano je samo da zapamtite da ovo pravilo vai SAMO ako oba razlomka imaju
isti imenilac. A ta ako nemaju?
Pa, do sada ste sigurno ve usavrili proirivanje i skraivanje razlomaka. Iskoristite to znanje da
saberete sledea dva razlomka.
Treba nam zajedniki imenilac. Kako je NZS(3,2)=6, proiriemo oba razlomka tako da im
imenilac bude 6.
Evo jo primera