Statika Skripta

Tehnika mehanika - Statika
2 sata tjedno
Nastavnik: Romeo Vlahov
Elementi ocjenjivanja:
Literatura:
1. Boris Kulii:
Tehnika mehanika - statika s vjebama
2. Alenka Knez
Radna biljenica iz mehanike
Pribor:
Biljenica - velika bez crta
2 trokuta, estar, kutomjer
Depno raunalo s trigonometrijskim funkcijama
Znanje:
4 pismena ispita,
usmeno ispitivanje
Programi:
5 programskih zadataka
Odnos prema radu:
domai radovi, biljenica,
aktivnost...
Trigonometrijske funkcije
- definicije sinusa i kosinusa
Sinus kuta
sin
y1 y1
y1
r
1
Sinus je omjer izmeu

nasuprotne katete i
hipotenuze u
pravokutnom trokutu
Kosinus kuta
x1 x1
cos x1
r
1
-trigonometrijska (brojevna) krunica)
Kosinus je omjer izmeu

prileee katete i hipotenuze
u pravokutnom trokutu
- definicije tangensa i kotangensa
Tangens kuta
y2 y2
tg
y2
x2
1
Tangens je omjer izmeu
nasuprotne katete i
prileee katete u
pravokutnom trokutu
Kotangens kuta
ctg
x3 x3
x3
y3 1
Kotangens je omjer izmeu

prileee katete i nasuprotne
katete u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) krunica)
- primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut
- vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve
a
cos
c
a
c
cos
12
12
c
cos 30 0,866
c 13,86 cm
b
sin
c
b c sin
b c sin 30 13,85 0,5
b 6,93 cm
Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija
a 8
cos 0,44444
c 18
63,61
180
180 ( )
180 (63,613 90)
26,39
Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
SINUSOV POUAK
sin : sin : sin b : c : a
sin
b
sin
c
sin
c
sin
a
sin
b
sin
a
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
KOSINUSOV POUAK
c2 a2 b2
cos
2ab
'
c a 2 b 2 2ab cos '
' 180
c a 2 b 2 2ab cos
180 ( )
180 (20 120)
40
sin
a
sin
c
sin
b
sin
a
sin c sin a / : sin
sin a sin b / : sin
sin a sin 120 20
sin
sin 40
0,866 20
26,95cm
c
0,643
sin a sin 20 20
sin
sin 40
0,342 20
10,64cm
b
0,643
c a 2 b 2 2ab cos
c 182 252 2 18 25 cos 45
c 39,8cm
ili preko kuta
180 180 45 135

c a 2 b 2 2ab cos
c 182 252 2 18 25 cos135 39,8cm
cos45 = 0,707
cos135 = -0,707
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 6
zadatak 1.
zadatak 2.
zadatak 3.
zadatak 4.
zadatak 5.
Vektori
- definicija vektora
Skalari:
- masa
- temperatura
- vrijeme
- snaga ...
Jednoznano su odreeni
samo s jednim podatkom, npr:
25 kg, -5C, 12 s, 100 W ...
smjer
veliina
(intenzitet)
Vektori:
- brzina
- ubrzanje
- sila
- moment sile ...
Jednoznano su odreeni s tri
nezavisna podatka:
1. pravcem djelovanja
2. intenzitetom (veliinom ili modulom)
3. smjerom
pravac
djelovanja
Vektori
- oznaavanje vektora
kraj (vrh)
vektora
smjer
veliina
(modul, intenzitet)
poetak
(hvatite) vektora
pravac
djelovanja
oznaka vektora
a
oznaka modula (veliine)
ili
Vektori
- grafiki prikaz vektora
Primjer:
Prikazi grafiki vektor sile veliine 300 N koja djeluje na pravcu p.
100 N
Mjerilo sile: M F
1cm
Duina vektora: F
F
300 N 1cm 300 N
3cm
M F 100 N
100 N
1cm
vrh (kraj)
vektora
F
dul
jina
vek
tora
hvatite
(poetak)
vektora
Vektori
- zbrajanje 2 vektora
-pravilo paralelograma
-pravilo trokuta
Primjenjuje se kad su hvatita

vektora u istoj toci.
Rezultirajui vektor je
dijagonala paralelograma.
Primjenjuje se su vektori
nanizani jedan na drugi
Rezultirajui vektor je
trea stranica trokuta.
c ab ba
c ab ba
Vektori
- zbrajanje vie vektora
- poligon vektora
e abc
Vektori
- analitiki prikaz vektora (projekcije vektora)
- projekcija vektora na os x
ax
cos
a
a x a cos
- projekcija vektora na os y
sin
ay
a
a y a sin
Vektori
Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike
Mehanika - gr.mehane () =stroj, orue
Mehanika prouava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnoteu materijalnih tijela.
-podjela mehanike
prema podruju djelovanja
Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike
STATIKA - prouava ravnoteu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je
u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu
KINEMATIKA - prouava gibanja tijela ne uzimajui u obzir uzroke gibanja (sile)

koji su to gibanje proizveli.
DINAMIKA - prouava ovisnost izmeu sila i gibanja
NAUKA O VRSTOI - prouava ravnoteu vanjskih i unutranjih sila te

deformacije koje nastaju pod utjecajem vanjskih sila
Uvod u statiku
SI - sustav jedinica
Osnovne jedinice
- za masu: kilogram (kg)
- za duljinu: metar (m)
- za vrijeme: sekunda (s)
- za jakost elektrine struje : amper (A)
Izvedene jedinice:
- za silu (F) 1 Newton (njutn), [1N]
F ma
N
kg
1
1
1
s 2
- za rad (W)- 1 Joule (dul), [1J=1Nm]

- za snagu (P) - 1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]
- za tlak (p) - 1 Pascal (paskal), [1Pa=1N/m2]
Uvod u statiku
- pojam sile
SILA (F) - je veliina koja uzrokuje da tijelo prijee iz stanja mirovanja u stanje
gibanja i obrnuto. Takoer sila uzrokuje promjenu oblika tijela.
Vrste sila:
vanjske - djeluju izvana na tijelo
unutarnje - djeluju izmeu estica tijela, suprostavljaju se vanjskim silama
aktivne - uzrokuju ili pomau gibanje (sila tee, sila vjetra...)
pasivne- pruaju otpor i spreavaju gibanje (sila trenja, otpor zraka...)
korisne - npr. sila trenja kod konica,
tetne - npr. sila trenja kod leaja
Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Sila je vektorska veliina.
Odreena je pravcem djelovanja, veliinom (modulom, intenzitetom),smjerom te
hvatitem.
oznaka vektora sile
oznaka modula (veliine) sile
F (cm)
ili
F (N )
Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Primjer:
Grafiki prikai silu od F= 450 N iji pravac zatvara kut od =45 prema
pozitivnom dijelu osi x.
Mjerilo sile:
100 N
MF
1cm
Duljina vektora sile:
F
450 N 1cm 450 N
F
4,5cm
100
N
MF
100 N
1cm
=45
Uvod u statiku
- analitiki prikaz sile (projekcije sile)
Sila se analitiki prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom
sustavu.
Projekcija sile na os x
Fx
cos
F
Fx F cos
Projekcija sile na os y
sin
Fy
F
Fy F sin
Uvod u statiku
projekcije sila na os x
F1x F1 cos
F2 x F2 cos
F3 x F3 cos
F4 x F4 cos
projekcije sila na os y
F1 y F1 sin
F2 y F2 sin
F3 y F3 sin
F4 y F4 sin
Uvod u statiku
F1x F1 cos 30 200 0,866 173,2 N

F2 x F2 cos120 300 (0,5) 150 N
F3 x F3 cos 225 400 (0,707) 282,8 N
F1 y F1 sin 30 200 0,5 100 N
F2 y F2 sin 120 300 0,866 259,8 N

F3 y F3 sin 225 400 (0,707) 282,8 N
Uvod u statiku
Domai zadatak:
Udbenik: stranica 25
zadatak 1
zadatak 2 (a i b)
Uvod u statiku
- statiki sustavi sila
opi sluaj
komplanarno
paralelni
komplanarno
konkurentni
kolinearni sustav
Uvod u statiku
-naela statike
Prvo naelo statike:
Dvije sile su u ravnotei ako su ispunjeni uvjeti:
1. imaju isti modul (veliinu, intenzitet)
2. imaju suprotan smjer
3. djeluju na istom pravcu.
F1 F2
F1 F2
F1 F2
Uvod u statiku
-naela statike
Drugo naelo statike:
(teorem o premjetanju sile)
Hvatite sile moemo pomicati uzdu pravca djelovanja,
a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.
Uvod u statiku
-naela statike
Tree naelo statike:
(naelo o nezavisnosti djelovanja sila)
Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim
redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.
Uvod u statiku
-naela statike
etvrto naelo statike:
(zakon akcije i reakcije - 3. Newtonov aksiom)
Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po
veliini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)
Mjesto gdje se dva ili vie tijela uzajamno dodiruju nazivamo
vezama. U njima se prema etvrtom naelu javljaju reakcije veze,
tj. sile jednake aktivnoj sili, istog pravca, ali suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
esto naelo statike:
(vezano tijelo i slobodno tijelo)
Svako vezano tijelo mogue je razmatrati kao slobodno ako uklonimo
sve veze, a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Tijelo e
zadrati ravnotean poloaj. Reakcije veza uvijek imaju suprotan
smjer od mogueg gibanja tijela.
Uvod u statiku
-naela statike
Primjer :
1. Ucrtaj sile veza u tokama dodira.
Uvod u statiku
-naela statike
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 29
zadatak c i d
Kolinearni sustav sila

- uvod
Kolinearne sile djeluju na istom pravcu, a mogu biti istog ili suprotnog smjera.
Djelovanje dvije ili vie sila moemo zamijeniti jednom silom koja ima isto
djelovanje kao i sile koje je tvore.
Tu silu nazivamo rezultantna sila ili rezultanta FR., a sile koje je zamijenila
njezinim komponentama.
Postupak pronalaenja rezultante nazivamo sastavljanje sila.
Sastavljanje sila se moe
vriti grafikim
i analitikim (raunskim) postupkom.
F1
F2
F1
F2
2 sile
F1
F2
F3
F1
F2
F3
F4
vie sila

- sastavljanje 2 sile istog smjera
Primjer 1:
Na nekom pravcu djeluju dvije sile F1=200 N i F2=300 N na materijalnu toku .
Sastavi zadane sile u rezultantu.
Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafiki postupak
100 N
MF
1cm
F1
F1 2cm
F2
F2
3cm
FR F1 F2
FR
100 N
FR FR M F 5cm
500 N
1cm
B) Analitiki postupak
FR F1 F2 200 N 300 N 500 N

- sastavljanje 2 sile suprotnog smjera
Primjer 2:
Na materijalnu toku djeluju sile F1=500 N i F2=-300 N u horizontalnom pravcu.
Odredi veliinu rezultante zadanih sila.
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafiki postupak
100 N
MF
1cm
F1 5cm
F1
F2
F2
3cm
FR
FR F1 F2
100 N
FR FR M F 2cm
200 N
1cm
FR F1 ( F2 ) 500 N 300 N 200 N

- sastavljanje vie sila istog smjera
Primjer 3:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=15 kN, F2=20 kN i
F3=10kN. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
prve sile do kraja zadnje sile!
A) Grafiki postupak
10kN
MF
1cm
F1
F2
2cm;
F3
F3
F1 1,5cm; F2
FR F1 F2 F3
FR
1cm
10kN
FR FR M F 4,5cm
45kN
1cm
FR F1 F2 F3 15kN 20kN 10kN 45kN

OPENITO (za vie sila)
n
FR F1 F2 ... Fn Fi
i 1

- sastavljanje vie sila razliitog smjera
Primjer 4:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=3000 N, F2=-4000 N
F3=2000N. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
prve sile do kraja zadnje sile!
A) Grafiki postupak
1000 N
MF
1cm
F3
F1 3cm; F2
F1
F2
4cm;
F3
2cm
FR F1 F2 F3
FR
FR FR M F 1cm
1000 N
1000 N
1cm
FR F1 ( F2 ) F3 3000 N (4000 N ) 2000 N 1000 N

OPENITO (za vie sila)
n
FR F1 F2 ... Fn Fi
i 1

- uravnoteenje sustava
Kolinearni sustav sila se moe uravnoteiti tako da se umjesto rezultante
postavi sila istog iznosa, ali suprotnog smjera.
Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (FR=0), tj, kraj zadnje sile bi se poklopio s
poetkom prve.
F1
F2
F3
- neuravnoteeni sustav
(postoji rezultanta)
FR
F1
F2
F3
- uravnoteeni sustav
(ne postoji vektor
rezultante, FR=0)
F4
Sustav kolinearnih sila je u ravnotei
ako je zbroj svih njegovih komponenti
jednak nuli (tada je i FR=0).
FR Fi 0
i 1
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 34
zadatak 4., a i b
zadatak 5., a i b
Komplanarno-konkurentni sustav sila

- uvod
Sustav sila iji pravci djelovanja se sijeku u jednoj toki, a nalaze se u istoj ravnini
naziva se komplanarno-konkurentni sustav sila.
Rezultanta takvog sustava se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
Primjeri komplanarno - konkurentnog sustava:
-dvije sile istog hvatita
-dvije sile razliitog hvatita
-sustav sila

- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Rezultanta dvije sile istog hvatita se grafiki moe odrediti pomou
pravila paralelograma i pravila trokuta.
Paralelogram sila
Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.
FR
F2
FR F1 F2
F1
Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma.
FR FR M F

Paralelogram sila
Primjer:
90
90
to je kut () izmeu komponenata vei to je rezultanta manja.
90

Trokut sila
Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.
FR
F2
FR F1 F2
F1
Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.
FR FR M F

Trokut sila
Primjer:

Trokut sila
Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh druge.
F2
FR
F1
FR F1 F2
FR FR M F
Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.

Trokut sila
Primjer:

Trokut sila
Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.

Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut
Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

nemaju isti smisao obilaenja.
Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.

- 2 sile istog hvatita - analitiki postupak
Rezultanta se moe dobiti primjenom kosinusovog i sinusovog pouka te
pomou projekcija sila.
A) Kosinusov pouak
Koristi se ako su poznate obe komponente i kut izmeu njih.
Kad je = 90 (pravokutan trokut) moe se koristiti i Pitagorin pouak.
FR F1 F2 2 F1 F2 cos
2
FR F1 F2 2 F1 F2 cos(180 )
2

B) Sinusov pouak se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u
trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.
SINUSOV POUAK
sin : sin : sin b : c : a
sin
b
sin
c
sin
c
sin
a
sin
b
sin
a
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.

C) Metoda projekcije sila
F1x F1 cos 1
F1 y F1 sin 1
F2 x F2 cos 2
F2 y F2 sin 2
FRx F1x F2 x
FRy F1 y F2 y
FR FRx2 FRy2
tg R
FRy
FRx

- 2 sile istog hvatita
Primjer 1
Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafikim i analitikim postupkom
odredi poloaj i veliinu rezultante. F1=400 N, F2=500 N, 1=35, 2=330
A) grafiki - paralelogram sila
F1
MF
100 N
1cm
F1 4cm
F2
FR FR M F 7,6cm
5cm
100 N
760 N
1cm
R 358
35
30
FR
F2

Primjer 1
B) grafiki - trokut sila
F1
35
MF
100 N
1cm
F1 4cm
F2
5cm
100 N
FR FR M F 7,6cm
760 N
1cm
R 358
30
F2
FR

C) analitiki - kosinusov pouak
Primjer 1
65
F1
115
35
FR F1 F2 2 F1 F2 cos 65
2
F2
FR
FR 400 2 500 2 2 400 500 0,423
FR 760,95 N
ili iz:
FR F1 F2 2 F1 F2 cos115
2
Kut rezultante R se moe dobiti

iz sinusovog pouka

D) analitiki - sinusov pouak
Primjer 1
65
F1
115
35
sin
F
2
sin 115 F R
F
500
sin 2 sin 115
0 ,906 0 ,5955
FR
760 ,95
arcsin ( 0 ,5955 ) 36 ,55

R' 35 1,55
R 360 R' 360 1,55 358 , 45
F2
R'
FR

Primjer 1
E) analitiki - projekcije sila
F1x F1 cos 1 400 cos 35 327,66 N

F2 x F2 cos 2 500 cos 330 433 N
F1 y F1 sin 1 400 sin 35 229,43 N
F2 y F2 sin 2 500 sin 330 250 N

FRx F1x F2 x 760,66 N
FRy F1 y F2 y 20,57 N
20,57
0,027
tg R
FRx 760,66
FRy
FR FRx2 FRy2
FR 760,94 N
R arctg (0,027) 1,55

Domai zadatak:
zadatak 1
Radna biljenica:
stranica 6 - zadatak 1

- 2 sile razliitog hvatita
Sile razliitog hvatita se dovedu u isto hvatite pomicanjem sile po pravcu

prema 2. naelu statike (sila je klizni vektor).

Primjer 1:
Kolotura dizalice optereena je silama Fu = 4 kN i G = 3 kN.
Koliki je pritisak na leaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom?
Kut izmeu pravca sile Fu i vertikale je =30.

Paralelogram sila

Primjer 1: - grafiki postupak
MF
1kN
1cm
Fu
4cm
3cm
1kN
FR FR M F 6,7cm
6,7 kN
1cm
17

Trokut sila

Primjer 1: - grafiki postupak
MF
Fu
4cm
3cm
1kN
FR FR M F 6,7cm
6,7 kN
1cm
17
1kN
1cm

Kosinusov pouak
Primjer 1: - analitiki postupak
FR Fu G 2 Fu G cos
2
FR 4 2 32 2 4 3 cos 30
FR 6,76kN
ili iz :
FR Fu G 2 2 Fu G cos
2
180
150
Sinusov pouak
sin
F
sin
u
sin
FR
Fu
4
sin
sin 150 0 , 295
FR
6 , 76
arcsin 0 , 295 17 ,16

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 39
zadatak 2
Radna biljenica:
stranica 9
zadatak 4.

- ravnotea 3 sile
FR G Fu
Sile FR i Fs su jednake po iznosu,
ali suprotnog smjera
Fs FR

- ravnotea 3 sile
otvoreni
trokut sila
zatvoreni
trokut sila

- ravnotea 3 sile
Tri sile su u ravnotei kada:

1. se sve tri sile sijeku u jednoj toci
2. sile ine zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.

- ravnotea 3 sile
Primjer 1
Na vornom limu spojena su dva tapa u kojima djeluju sile F1=300N i F2=200N.
Grafikim i analitikim postupkom odredi poloaj treeg tapa u odnosu na prvi i
silu F3 koja mora djelovati u tom tapu da bi konstrukcija bila u ravnotei.

- ravnotea 3 sile
100 N
MF
1cm
Primjer 1
a) Grafiki postupak
F1 3cm
F2
2cm
F1
120
F3
3
F2
F3 F3 M F 2,5cm
3=140
100 N
250 N
1cm

Kosinusov pouak
- ravnotea 3 sile
F3 F1 F2 2 F1 F2 cos120
2
Primjer 1
b) Analitiki postupak
F3 300 2 200 2 2 300 200 (0,5)

F3 264,57 N
ili iz :
F3 F1 F2 2 F1 F2 cos 60
2
Sinusov pouak
sin
F3
sin
sin
F1
F1
300
sin
sin 60 0 ,98197
F3
264 ,57
arcsin 0 ,98197 79 ,1
3 79 ,1 60
3 139 ,1

- ravnotea 3 sile
Domai zadatak:
zadatak 1. (a,b i c)
Radna biljenica:
stranica 10 zadatak 5

Rastavljanje sile na 2 komponente
Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo
njene komponente.
Primjer A:
Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F1 i F2
U grafikom postupku koristimo
trokut sila ili paralelogram sila
U analitikom postupku koristimo

najee sinusov pouak za trokut koji
tvore rezultanta i njene komponente.

Primjer B:
Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F1 i F2 kojima je
poznata veliina, ali se trae pravci djelovanja.
a) Grafiki postupak
10 N
MF
1cm
Primjer 1
Treba odrediti silu u uetima AB i AC koja
dre svjetiljku teine 25N, ako ue
s horizontalom zatvara kuteve od 15.
G = 25 N
G 2,5cm
F1
1= 2 =15
F2
G
F1 F2 F1, 2 M F 4,8cm
F1 F2 48 N
10 N
1cm

Primjer 1
G = 25 N
1= 1 =15
sin
G
sin
F1
sin F1 sin G
1 2 30
180
180
75
2
sin G sin 75 25
F1
sin
sin 30
F1 48 ,3 N
F2 F1 48 ,3 N

Primjer 2
O vertikalni zid oslanja se kugla objeena o ue
AC. Ue zatvara kut od 30 prema zidu, a teina
kugle je 600 N.
Treba odrediti silu u uetu i pritisak kugle o zid.
a) Grafiki postupak
200 N
MF
1cm
FA
G 3cm
FA FA M F 3,4cm
FA 680 N
200 N
FB FB M F 1,7cm
1cm
200 N
1cm
FB
FB 340 N

Primjer 2
Za pravokutan trokut vrijedi:
FB
tg
G
FB G tg 600 tg 30
FB 346 , 2 N
Silu FA moemo izraunati npr. iz kosinusa kuta ,
ili iz Pitagorinog pouka.
G
cos
FA
F A 692 ,8 N
30
180 (90 )
60
G
600
FA
cos
cos 30
FA
G 2 FB2
600 2 346 , 2 2
F A 692 , 7 N

Primjer 3
Teret od 500 N uvren je pomou dva
elina tapa. Grafikim i analitikim
postupkom odredi sile u tapovima AB i BC
F1
a) Grafiki postupak
100 N
MF
1cm
F2
G 5cm
100 N
F1 F1 M F 2,5cm
1cm
F1 250 N
100 N
F2 F2 M F 4,35cm
1cm
F2 435 N

Primjer 3
Za pravokutan trokut vrijedi:
F1
sin 30
G
F1 G sin 30 500 0 ,5
F1 250 N
cos 30
F2
G
F2 G cos 30 500 0 ,866

F2 433 N

Primjer 4
Teret teine 50 N objeen je icom o zid i strop.
Odredi sile u icama AB i AC.
F1
a) Grafiki postupak
10 N
MF
1cm
G 5 cm
10 N
F1 F1 M F 3,6cm
1cm
F1 36 N
F2
F2 F2 M F 2,5cm
F2 25 N
10 N
1cm

Primjer 4
sin 45
F
1
sin 105 G
sin 105 F1 sin 45 G

G sin 45 50 sin 45
F1
sin 105
sin 105
F1 36 , 6 N
sin 30
F
2
sin 105 G
sin 105 F2 sin 30 G
G sin 30 50 sin 30
F2
sin 105
sin 105
F2 25 ,9 N

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 53-55
zadatak 1., 3.,4., 6.
Radna biljenica:
stranica 19
zadatak 2.

Sastavljanje sustava sila
Rezultanta sustava sila se odreuje grafiki pomou poligona sila, a analitiki
metodom projekcije sila.
A) GRAFIKI POSTUPAK
Poligon sila
Plan poloaja sila
F3
F4
FR
F2
F1
Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.

B) ANALITIKI POSTUPAK
Metoda projekcije sila
F1x F1 cos 1
F1 y F1 sin 1
F2 x F2 cos 2
F2 y F2 sin 2
F3 x F3 cos 3
F3 y F3 sin 3
F4 x F4 cos 4
F4 y F4 sin 4
FRx F1x F2 x ... Fnx FRy F1 y F2 y ... Fny

n
FRx Fix
FRy Fiy
i 1
i 1
FR FRx2 FRy2
tg R
FRy
FRx

Primjer 1
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
veliinu rezultante i njen pravac.
F1 = 200 N
1 = 45
F2 = 250 N
2 = 150
F3 = 150 N
3 = 270
100 N
MF
1cm
Poligon sila
F2
F3
a) Grafiki
Plan poloaja sila
FR
F1
FR
100 N
FR FR M F 1,4cm
1cm
FR 140 N
R 122

Primjer 1
F1 = 200 N
F2 = 250 N
F3 = 150 N
b) Analitiki
1 = 45
2 = 150
3 = 270
F1x F1 cos 1 200 cos 45 141,4 N

F2 x F2 cos 2 250 cos150 216.5 N
F3 x F3 cos 3 150 cos 270 0 N
F1 y F1 sin 1 200 sin 45 141,4 N

F2 y F2 sin 2 250 sin 150 125 N
F3 y F3 sin 3 150 sin 270 150 N
FRx F1x F2 x F3 x 141,4 216,5 0

FRx 75,1 N
FRy F1 y F2 y F3 y 141,4 125 150
FRy 116,4 N

Primjer 1
F1 = 200 N
F2 = 250 N
F3 = 150 N
1 = 45
2 = 150
3 = 270
FRx 75,1 N
FRy 116,4 N
FR FRx2 FRy2 75,12 116,4 2
b) Analitiki
FR 138,2 N
FRy
116,4
1,54
tg
FRx
75,1
'
R
R' 57,2
R 180 R' 180 57,2
R 122,8

100 N
MF
1cm
Primjer 2
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
silu koja e uravnoteiti sustav
F1 = 300 N
1 = 30
F2 = 250 N
2 = 180
F3 = 400 N
3 = 225
F4 = 200 N
4 = 300
a) Grafiki
Plan poloaja sila
Poligon sila
F2
F1
F3
F5
F4
F5
5
100 N
F5 F5 M F 3,5cm
1cm
F5 350 N
5 60

Primjer 2
F1 = 300 N
F2 = 250 N
F3 = 400 N
F4 = 200 N
b) Analitiki
1 = 30
2 = 180
3 = 225
4 = 300
F1x F1 cos 1 300 cos 30 259,8 N

F2 x F2 cos 2 250 cos180 250 N
F3 x F3 cos 3 400 cos 225 282,8 N
F4 x F4 cos 4 200 cos 300 100 N
F1 y F1 sin 1 230 sin 30 150 N

F2 y F2 sin 2 250 sin 180 125 N
F3 y F3 sin 3 400 sin 225 282,8 N
F4 y F4 sin 4 200 sin 300 173,2 N
FRx F1x F2 x F3 x F4 x
FRx 173 N
FRy F1 y F2 y F3 y F4 y
FRy 306 N

Primjer 2
F1 = 300 N
F2 = 250 N
F3 = 400 N
F4 = 200 N
b) Analitiki
1 = 30
2 = 180
3 = 225
4 = 300
FRy 306 N
FRx 173 N
FR FRx2 FRy2 1732 306 2
FR 351,5 N
F5 FR 351,5 N
FRy
306
1,76878
tg R
FRx 173
R 60,5

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 72-73
zadatak 4., 6.
Radna biljenica:
stranica 16
zadatak 4.
Statiki moment sile

Statiki moment sile (moment sile) s obzirom na neku toku je
umnoak veliine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane toke.
Krak sile je najkraa udaljenost pravca sile do toke rotacije
(tj. okomica iz toke na pravac sile)
M F l [Nm]
Moment izaziva rotaciju tijela

oko toke pa kaemo da je moment
zakretno djelovanje sile.
Vea sila i vei krak daju vei moment.
Moment je jednak nuli ako uope
nema sile ili ako nema kraka (tj. kad pravac
sile prolazi kroz promatranu toku).
Statiki moment sile

Statiki moment sile moe biti pozitivan i negativan.
Moment je pozitivan ako nastoji izazvati rotaciju
u smjeru kazaljke na satu.
Moment je negativan ako nastoji izazvati rotaciju

suprotno od smjera kazaljke na satu.
(Ova pravila su utvrena dogovorom, a moe se uzeti i obrnuto)
pozitivan moment
negativan moment
Statiki moment sile

Primjer 1
Koliki je statiki moment sile koja djeluje na ruicu zglobno vezanu u toki A
prema slici, ako je zadana sila od 250 N, a njen krak iznosi 30 cm?
M F l [Nm]
M 250 30 7500 [ Ncm]
M 75 [ Nm]
Moment je negativan jer rotira ruicu suprotno od
smjera kazaljke na satu.
Statiki moment sile

Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30 prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm.
1. nain
(odrediti krak sile )
l
sin
l a sin
a
l 50 sin 30
l 25 cm
M A F l 300 25
M A 7500 [ Ncm]
M A 75 [ Nm]
Statiki moment sile

Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30 prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm
2. nain
(odrediti silu koja djeluje na kraku a)
M A Fy a
sin
Sila F se moe rastaviti na 2 komponente, Fx i Fy.

Komponenta Fx ne stvara moment oko toke A
jer njen pravac prolazi kroz tu toku.
Komponenta Fy je okomita na polugu pa tvori
moment na kraku a.
Fy
Fy F sin
F
Fy 300 sin 30
Fy 150 N
M A 150 50 7500 [ Ncm]

M A 75 [ Nm]
Statiki moment sile

Primjer 3
Na momentnom kljuu je podeen iznos momenta 1,2 Nm. Kolikom silom treba
djelovati na kraj kljua da bi se dobio podeeni moment ako je duljina ruice 50 cm?
Mo F a
Mo
a
1,2
0,5
F 2,4 N
Statiki moment sile

Primjer 4
Kolika smije biti duina konzole prema slici ako maksimalni moment u toki A
smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2,5 kN.
M A Gy l
G y G sin 60
G y 2,5 0,866
G y 2,165 kN
MA
l
Gy
10
l
2,165
l 4,62 m
Statiki moment sile

Primjer 5
Koliki je statiki moment sile F=450 N u odnosu na os z, ako je promjer kola 35 cm,
a sila djeluje pod kutem 45 u odnosu na vertikalu, a u ravnini paralelnoj s osi z?
Silu F projiciramo na ravninu koja
je okomita na os z i dobijemo
komponentu Fcos45.
Ta komponenta na kraku d/2 ini
moment oko osi z
Komponenta Fsin45 je paralelna

sa osi z i ne vri moment oko nje.
d
M z F cos 45
2
35
M z 450 0,707
2
M z 5567,6 Ncm
M z 55,68 Nm
Statiki moment sile
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 - proitati
Statiki moment sile

Par ili spreg sila
Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veliini, paralelnih pravaca i suprotnog smjera.
Spreg sila proizvodi rotaciju,

tj. djeluje kao moment.
Par ili spreg sila se javlja kod upravljaa vozila, runog narezivanja navoja,
runih navojnih prea i slino.
Statiki moment sile

Par ili spreg sila
Moment sila oko toke A:
M A F l F (l a )
M A F l F l F a
M F a
Moment para sila ovisi o veliini jedne sile i razmaku izmeu njih,
a ne ovisi o poloaju toke za koju se rauna.
Statiki moment sile

Par ili spreg sila
Spreg sila moe biti pozitivan i negativan.
Pozitivan je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.
Negativan je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na

satu.
Statiki moment sile
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 - proitati
Momentno pravilo
Momentno pravilo (Varignonov pouak) glasi:
Moment rezultante sila s obzirom na neku toku jednak je algebarskom zbroju
momenata koje ine komponente te sile za istu toku.
M R M1 M 2
Primjer za dvije sile
FR r F1 r1 F2 r2
Openito za bilo koji broj sila:
n
FR a Fi ri
i 1
M R M i M 1 M 2 ... M n
i 1
Momentno pravilo
Primjer 1
Na reetkastu konstrukciju djeluju sile F1= 100 N, F2 = 200 N i F3 = 300 N.
Odredi ukupni moment svih sila za toku B.
Duljine krakova
l1 2 m
l2 2 2 2 2 2,82 m
l3 4 m
M RB M 1 M 2 M 3
M RB F1 l1 F2 l2 F3 l3
M RB 100 2 200 2,82 300 4
M RB 836 Nm
Momentno pravilo
Primjer 2
Na polugu prema slici djeluje vlastita teina G=50 N u teitu T i sila F=400 N u
toki A. Koliki je ukupni moment okretanja za toku O, ako je a=100 mm i b=300 mm?
Duljine krakova
l1
cos 30
l1 a cos 30
a
l1 100 0,866 86,6 mm
l2
sin 30
l2 (a b) sin 30
ab
l2 (100 300) 0,5 200 mm
M RO M 1 M 2 G l1 F l2
M RO 50 86,6 400 200
M RO 75670 Nmm
M RO 75,67 Nm
Momentno pravilo
Primjer 3
Na homogenu kvadratnu plou ABCD djeluju sile F1=200 N i F2=200 N.
Odredi veliinu momenta rezultante s obzirom na toke A, B, C i D.
za toku B
M RB 0 Nm
M RB F1 0 F2 0
za toku C
M RC F1 a F2 0
M R M1 M 2
za toku A
M RA F1 0 F2 a
M RC 200 4
M RC 800 Nm
za toku D
M RD F1 a F2 a
M 200 4
M RD 200 4 200 4
M 800 Nm
M RD 1600 Nm
A
R
A
R
Momentno pravilo
Primjer 4
Na reetkasti nosa djeluju sile F1= 300 N, F2 = 90 N, F3 = 540 N i F4=600 N.
Odredi rezultirajue momente za toke A i D.
za toku D
M RD M 1 M 2 M 4
M RD F1 1,5 F2 4,5 F4 1,5
za toku A
M RA M 1 M 4 F1 1,5 F4 3
M RA 300 1,5 600 3
M RA 1350 Nm
M RD 300 1,5 90 4,5 600 1,5

M RD 945 Nm
Statiki moment sile
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 84 i 85
zadatak 3., 5. i 6.
Radna biljenica:
stranica 29
zadatak 2.
Komplanarno-paralelni sustav sila

Komplanarno - paralelni sustav sila ine sile koje su meusobno paralelne.
-dvije sile
-vie sila
Rezultanta paralelnih sila i njen poloaj se moe odrediti:

a) grafiki
- metodom lananog (verinog) poligona sila
b) analitiki
- zbrajanjem sila (za odreivanje veliine rezultante) i primjenom
momentnog pravila (za odreivanje poloaja rezultante)
200 N
MF
1cm
Dvije paralelne sile

Primjer 1
Na materijalno tijelo u tokama A i B djeluju sile
F1= 600 N i F2= 400 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi veliinu i poloaj rezultante,
ako je l=2,5 m.
a) Grafiki postupak
FR FR M F 5cm
1m
1cm
200 N
1cm
FR 1000 N
aR aR M L 1cm
1m
1cm
aR 1 m
plan poloaja sila
ML
F1
lanani (verini) poligon sila
P - polna toka
F2
aR
FR
FR
One dvije polne zrake koje u

lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se na pravcu
te sile u planu poloaja sila.

Dvije paralelne sile
Veliina rezultante
FR F1 F2 600 400
Primjer 1
FR 1000 N
F1 = 600N
F2 = 400 N
l = 2,5 m
Poloaj rezultante u odnosu na toku A

(iz momentnog pravila za toku A)
M R M1 M 2
FR aR F2 l
F2 l 400 2,5
aR
FR
1000
aR
FR
aR 1 m
Rezultanta dvije paralelne sile je

jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izmeu sila i to blie veoj sili.

Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
Na tijelo u tokama A i B djeluju sile F1=150N i
F2= -300 N na udaljenosti l =25 cm.
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak
10cm
1cm
FR FR M F 1,5cm
100 N
1cm
FR 150 N
F1
100 N
1cm
ML
MF
aR aR M L 5cm
F1
10cm
1cm
aR 50 cm
aR
1
2
F2
FR
FR
F2
One dvije polne zrake koje u
lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se na pravcu
te sile u planu poloaja sila.

Veliina rezultante
Dvije antiparalelne sile

Primjer 2
FR F1 F2 150 (300)
F1 = 150N
F2 = -300 N
l = 25 cm
FR 150 N
F1
M R M1 M 2
l
aR
FR aR F2 l
F2 l 300 25
aR
FR
150
a R 50 cm
FR
F2
Rezultanta dvije antiparalelne sile je

jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izvan sila i to sa strane vee sile.

Sustav paralelnih sila
Primjer 3
Na gredu prema slici AB djeluju sile F1=2kN,
F2=4 kN, F3=1,5 kN i F4=1,5 kN.
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak
1kN
1cm
2m
1cm
1kN
FR FR M F 9cm
1cm
FR 9 kN
2m
aR aR M L 3,2cm
1cm
aR 6,4 m
MF
ML
F1
1
2
F2
aR
1
4
2
FR
F3
FR
F4
Dvije polne zrake koje u lananom

poligonu omeuju neku silu, sijeku se
na pravcu te sile u planu poloaja sila.

Vie paralelnih sila
Primjer 3
F1= 2kN
F2= 4 kN
F3= 1,5 kN
F4= 1,5 kN.
Veliina rezultante
FR F1 F2 F3 F4 2 4 1,5 1,5
FR 9 kN
M R M1 M 2 M 3 M 4
FR a R F1 2 F2 5 F3 9 F4 13
F1 2 F2 5 F3 9 F4 13
aR
FR
2 2 4 5 1,5 9 1,5 13
aR
9
a R 6,33 m
4. proizvoljno odrediti polnu toku P
PONAVLJANJE
5. povui polne zrake iz polne toke do

hvatita i vrhova sila koje tvore poligon
Postupak izrade lananog poligona

1. nacrtati sile u mjerilu u planu poloaja sila
6. preslikati polne zrake paralelno na

plan poloaja sila
2. sa strane crtati poligon sila

3. odrediti rezultatnu
lanani (verini)
poligon sila
plan poloaja sila
7. ucrtati poloaj rezultante

kroz sjecite prve i zadnje
zrake, izmjeriti aR
F1
F2
aR
FR
FR
One dvije polne zrake koje u lananom

poligonu omeuju neku silu, sijeku se
na pravcu te sile u planu poloaja sila.
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 120
zadatak 6. i 7b.
Radna biljenica:
stranica 30, zadatak 3
2m
1cm
2kN
F1 F1 M F 1,5cm
1cm
2kN
MF
1cm
Rastavljanje paralelnih sila

Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
ML
F1 3 kN
a) Grafiki postupak
F2 F2 M F 1cm
plan
poloaja sila
2kN
1cm
F2 2 kN
1
lanani (verini)
poligon sila
F1
z
1
z - zakljunica
F2
One dvije polne zrake koje u lananom
poligonu omeuju neku silu, sijeku se na
pravcu te sile u planu poloaja sila.

Veliina sile F (rezultante)
Primjer 1
1) F F1 F2
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
Moment rezultante s obzirom na toku A
M R M1 M 2
2)
F 4 F2 10
F 4
5 4
F2
10
10
F2 2 kN
Iz 1)
F1 F F2 5 2
F1 3 kN
1m
1cm
100 N
F1 F1 M F 4,7cm
1cm
100 N
MF
1cm

Primjer 2
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske GD=100N?
ML
F1 470 N
F2 F2 M F 2,3cm
a) Grafiki postupak
F2 230 N
100 N
1cm
F1
z
2
3
3
1
2
F2

Veliina rezultante
Primjer 2
1) GT GD F1 F2
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske GD=100N?
2)
GT 1,5 GD 2,5 F2 5
GT 1,5 GD 2,5
F2
5
600 1,5 100 2,5
F2
5
F2 230 N
Iz 1)
F1 GT GD F2 600 100 230

F1 470 N
1m
1cm
100 N
F1 F1 M F 5,2cm
1cm
100 N
MF
1cm

Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije
komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2.
ML
F1 520 N
a) Grafiki postupak
F2 F2 M F 2,2cm
F2 220 N
1
F
2
F2
F1
100 N
1cm

Veliina sile F (rezultante)

Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na
Dvije komponente koje djeluju u
pravcima p1 i p2.
1)
F F1 F2
M R M1 M 2
2)
F 1,5 F2 2
F2
F 1,5
2
300 1,5
F2 225 N
Iz 1) F1
F F2 300 225
F1 525 N

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 129
stranica 135
zadatak 2.
zadatak 6.
zadatak 5.
Radna biljenica:
stranica 45, zadatak 1.
Uvjeti ravnotee
Da bi tijelo bilo u ravnotei mora zadovoljiti uvjete ravnotee.
Postoje grafiki i analitiki uvjeti ravnotee.
Grafiki uvjeti ravnotee

Dvije sile su u ravnotei kad su zadovoljeni uvjeti:
(prema 1. naelu statike)
- imaju isti modul (veliinu)
- suprotnog su smjera
- djeluju na istom pravcu
F1 F2
Uvjeti ravnotee
Tri sile su u ravnotei kad:

- se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj toki
- i kad tvore zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
Uvjeti ravnotee
poligon sila - zatvoren
Vie sila (sustav sila) je u ravnotei kad
- tvore zatvoren poligon sila
- tvore zatvoren lanani poligon sila
Da bi lanani poligon bio zatvoren

moraju se prva i zadnja polna
zraka poklapati.
Ako je zatvoren poligon
sila, a otvoren lanani
poligon, tijelo nije u
ravnotei jer se javlja
moment koji rotira tijelo
lanani poligon sila - otvoren
Uvjeti ravnotee
Analitiki uvjeti ravnotee
Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnotei ako je
rezultanta sustava jednaka nuli.
FR FRx2 FRy2 0
n
FRx Fix 0
- algebarski zbroj projekcija na os x svih sila je jednak nuli
i 1
n
FRy Fiy 0
- algebarski zbroj projekcija na os y svih sila je jednak nuli
i 1
Da bi opi sustav sila bio u ravnotei mora i statiki moment biti jednak nuli
n
M R Mi 0
i 1
- algebarski zbroj momenata svih sila u odnosu na bilo

koju toku ravnine je jednak nuli
Uvjeti ravnotee
MF
1kN
1cm
ML
Primjer 1
Na vratilu se nalazi remenica teine
G=3,5 kN. Grafikim i analitikim postupkom
odredi reakcije u osloncima (leajima) A i B.
30cm
1cm
a) Grafiki postupak
FA FA M F 1,4cm
FA
1kN
1cm
FA 1,4 kN
FB
z
2
FB FB M F 2,1cm
1kN
1cm
FB 2,1 kN
Uvjeti ravnotee
Primjer 1
G=3,5 kN
n
A
M
i 0
i 1
G 90 FB 150 0
n
F
i 1
ix
F
i 1
iy
- nema sila u osi x
FA G FB 0
G 90 3,5 90
FB
150
150
FB 2,1 kN
Iz uvjeta 2:
FA G FB 3,5 2,1
FA 1,4 kN
Uvjeti ravnotee
Primjer 2
Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom
osovina kotaa 1 m. Kotai su optereeni teinama
G1=2000 N i G2=1000 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi reakcije u osloncima A i B.
1m
1cm
1000 N
FA FA M F 1,6cm
1cm
1000 N
MF
1cm
ML
FA 1600 N
FB FB M F 1,4cm
a) Grafiki postupak
1000 N
1cm
FB 1400 N
FA
FA
FB
z
2
3
z
3
1
2
FB
Uvjeti ravnotee
Primjer 2
G1=2000 N
G2=1000 N
G1 1,5 G2 2,5 FB 4 0
G1 1,5 G2 2,5
4
2000 1,5 1000 2,5
FB
4
FB
FA
FB
FB 1375 N
Iz uvjeta 2:
- nema sila u osi x
FA G1 G2 FB 0
FA G1 G2 FB
FA 2000 1000 1375
FA 1625 N
Uvjeti ravnotee
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 150
stranica 151
zadatak 7.
zadatak 9.
Radna biljenica:
stranica 56 zadatak 3.
Uvjeti ravnotee
Primjer 3
Poluga AB je oslonjena u toki C i optereena
silama F1=200 N i F2=500 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi poloaj oslonca C i reakciju u njemu.
a) Grafiki postupak
Sila Fc je jednaka
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.
1m
1cm
200 N
FC FC M F 3,5cm
1cm
200 N
MF
1cm
ML
FC 700 N
aC aC M L 4,3cm
1m
1cm
aC 4,3 m
Fc
F1
Fc
ac
P
2
3
3
F2
Uvjeti ravnotee
Primjer 3
F1=200 N
F2=500 N
FC aC F2 6 0
FC aC F2 6
F2 6
aC
FC
F1 FC F2 0
FC F1 F2 200 500
FC 700 N
500 6
aC
700
aC 4,28 m
Uvjeti ravnotee
Primjer 5
Na polugu djeluju sile F1=200 N i F2=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve =60
i =45. Grafikim i analitikim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac
C da bi poluga bila u ravnotei, te smjer i veliinu reakcije u osloncu
100 N
MF
1cm
a) Grafiki postupak
ML
Fc
F1
C
ac
FC FC M F 4cm
100 N
1cm
FC 400 N
ac
Fc
F2
aC aC M L 2,7cm
aC 2,7 m
Sila Fc je jednaka
ima suprotan smjer.
1m
1cm
C 106
1m
1cm
Uvjeti ravnotee
iz 1
Primjer 5
F1=200 N
F2=300 N
FCx F1x F2 x
FCx F1 cos 60 F2 cos 45
FCx 200 0,5 300 0,707
FCx 112,1 N
iz 2
FCy F1 y F2 y
1
2
3
F 0
F 0
M 0
FCy F1 sin 60 F2 sin 45
F1x FCx F2 x 0
FCy 200 0,866 300 0,707
F1 y FCy F2 y 0
FCy 385,3 N
FCy aC F2 y l 0
Uvjeti ravnotee
FC Fcx2 Fcy2 112,12 385,32
Primjer 5
F1=200 N
F2=300 N
FC 401,3 N
iz 3
aC
F2 y l
FCy
212,1 5
385,3
aC 2,75 m
tg
'
c
FCx 112,1 N
FCy 385,3 N
FCy aC F2 y l 0
FCy
FCx
385,3
3,4371
112,1
c' 73,8
c 180 c' 180 73,8
c 106,2
Uvjeti ravnotee
Primjer 6
Kutna poluga moe se okretati oko toke O. U toci A djeluje sila F1=500 N. Kolika
sila F2 treba djelovati u toci B da bi poluga bila u ravnotei ako ona djeluje pod kutem
45 prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x?
MF
a) Grafiki postupak
200 N
1cm
F2
F1
ML
200cm
1cm
F2 F2 M F 2,4cm
200 N
1cm
F2 480 N
FR
ao
FO FR FR M F 4,5cm
FO 900 N
O 68
FO
Sila FO je jednaka
ima suprotan smjer.
200 N
1cm
Uvjeti ravnotee
iz 3
Primjer 6
F1=500 N
sin 45
a
OB
F1 400 500 400

F2
a
424,2
F2 471,5 N
iz 1
a sin 45 OB
FOx F2 x F2 sin 45
FOx 471,5 0,707
a 0,707 600
FOx 333,35 N
a 424,2 cm
iz 2
1
2
3
F 0
F 0
M 0
x
FOx F2 x 0
FOy F2 y F1 0
F1 400 F2 a 0
FOy F2 y F1 F2 cos 45 F1
FOy 471,5 0,707 500
FOy 833.35 N
Uvjeti ravnotee
Primjer 6
F1=500 N
FOx 333,35 N
FOy 833.35 N
FO FOx2 FOy2 333,352 833,352
FO 897,55 N
tg O
FOy
FOx
833,35
333,35
tg O 2,499925
O arctg (2,499925)
O 68,2
Uvjeti ravnotee
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 150
stranica 153
stranica 154
zadatak 8.
zadatak 17.
zadatak 20.
Teita
Teite je toka u kojoj je sakupljena sva teina tijela.
Teite je sredite (hvatite) sustava paralelnih sila kojima sila tee
djeluje na neko tijelo.
G Gi
i 1
Teita
Teite moe biti unutar tijela, ali i izvan njega.
Tijelo oslonjeno u teitu je u ravnotei.
Teita
Teite duina
Teite jednostavne
duine (tapa) se nalazi
u njegovom sreditu.
Teita osnovnih krivulja
Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha
Teite simetrinih ploha i profilnih nosaa nalazi se u sjecitu njihovih
dijagonala ili na sjecitu osi simetrije.
Teita
Teita
Teita
Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
Teite sastavljene (sloene) plohe se odreuje tako
da se ona rastavi na jednostavne plohe
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak
Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
Koordinate teita
A1 x1 A2 x2
x0
A1 A2
A1 y1 A2 y2
y0
A1 A2
Openito za n ploha
n
x0
A x
i 1
A
n
y0
A y
i 1
Teita
Primjer 1
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.
x2 4 y0 4 1,69
x1 2 cm
x2 5,69 cm
y1 5 cm
y2 6 cm
y0
4r 44
3 3
y0 1,69 cm
Teita
Primjer 1
A1 10 4
A1 40 cm 2
r 2 4 2
A2
2
2
A2 25,12 cm 2
A1 x1 A2 x2 40 2 25,12 5,69
x0
A1 A2
65,12
x0 3,42 cm
A A1 A2 40 25,12
A 65,12 cm 2
A1 y1 A2 y2 40 5 25,12 6
y0
A1 A2
65,12
y0 5,38 cm
Teita
Primjer 1
A1 = 40 cm2
A2= 25,12 cm2
A = 65,12 cm2
x1= 2 cm
x2= 5,69 cm
x0= 3,42 cm
y1= 5 cm
y2= 6 cm
y0= 5,38 cm
Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
Teite oslabljene plohe se odreuje slino kao i kod sastavljene plohe.
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak
Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
Koordinate teita
A1 x1 A2 x2
x0
A1 A2
A1 y1 A2 y2
y0
A1 A2
Openito za n ploha
n
x0
A x
i 1
A
n
y0
A y
i 1
Teita
Primjer 2
x1 20 cm
x2 30 cm
A A1 A2 40 60 20 40
y1 30 cm
y2 40 cm
A 1600 cm 2
Teita
Primjer 2
A1 x1 A2 x2 2400 20 800 30
x0
1600
A1 A2
x0 15 cm
A1 y1 A2 y2 2400 30 800 40
y0
A1 A2
1600
y0 25 cm
Teita
Primjer 2
A1 = 2400 cm2
A2= 800 cm2
A = 1600 cm2
x1= 20 cm
x2= 30 cm
x0= 15 cm
y1= 30 cm
y2= 40 cm
y0= 25 cm
Teita
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 171
zadatak 1.(1. i 8.)
stranica 177
zadatak 1.(2.)
Radna biljenica:
stranica 77, zadatak 1a.
Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela
paralelopiped
piramida
stoac
Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela
valjak
prizma
kosa prizma
Teita
Teite sloenog homogenog tijela
x0
Koordinate teita
V1 x1 V2 x2 V3 x3 V4 x4 V5 x5
V1 V2 V3 V4 V5
n
x0
V x
i 1
V
n
y0
V y
i 1
V
n
z0
V z
i 1
Teita
Primjer
Odredi koordinatu zo teita eline
zakovice, ako su njene dimenzije u
mm prema slici.
Volumen tijela
V1 r 2 h 12,52 35
V1 17171,9 mm3
V V1 V2 17171,9 16755,2
1 4r 3 1 4 203
V2

2 3
2
3
V 33927,1 mm3
V2 16755,2 mm3
Teita
Primjer
Teite polukugle (polukruga)
4r 4 20
y0
3
3
y0 8,49 mm
Ukupne koordinate teita
35
z1
17,5 mm
2
z 2 35 y0 43,49 mm
z0
V1 z1 V2 z 2
V1 V2
17171,9 17,5 16755,2 43,49

z0
33927,1
z0 30,3 mm
Pappus-Guldinova pravila
Ova pravila slue za izraunavanje povrine i volumena rotacijskih tijela.
Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke povrine oko zadane osi.
Prvo Pappus-Guldinovo pravilo
Povrina plohe koja nastaje rotacijom neke duine
oko zadane osi izraunava se tako da se duljina
duine pomnoi s opsegom krunice koju opie
njeno teite.
A l 2 x0
Drugo Pappus-Guldinovo pravilo
Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe
oko zadane osi jednak je umnoku povrine te
plohe i opsega krunice koju opie njeno teite.
V A 2 x0
Volumen kugle
Primjer 1
Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug.
Kolika je povrina, volumen i teina kugle, ako je
specifina teina =78 N/dm3?
O d
60
2
2
l 188,4 cm
l
x0
2r
2 60
x0 38,22 cm
Povrina kugle
A 188,4 2 38,22
A l 2 x0
A 45220 cm 2
V Ap 2 x0
r 2 60 2
Ap
2
2
Ap 5652 cm 2
V 5652 2 38,22
V 1356602 cm3
Teina kugle
G V 1356,6 78
G 105815 N
Koordinate teita pojedinih ploha
Primjer 2
Izraunaj teinu zamanjaka koji nastaje
rotacijom plohe prema slici oko osi z
ako je specifina teina materijala =73 N/dm3.
Dimenzije su u cm.
x1 80 cm
x2 60 cm
x3 25 cm
Povrine ploha
A1 20 40 800 cm 2
A2 30 20 600 cm 2
A3 50 20 1000 cm 2
Ukupna povrina
A A1 A2 A3 800 600 1000

A 2400 cm 2 24 dm 2
Primjer 2
Koordinate teita
A1 x1 A2 x2 A3 x3
x0
A1 A2 A3
8 8 6 6 10 2,5
x0
24
x0 5,2 dm
Volumen tijela (2. Pappus Guldinovo pravilo)
V A 2 x0 24 2 5,2
V 783,7 dm 3
Teina tijela
G V 783,7 73
G 57210,1 N
Teita
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 184
stranica 191
stranica 192
zadatak 3.
zadatak 1.(1)
zadatak 3.
Statika stabilnost
Vrste ravnotee
Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj toki, ono e biti u ravnotei samo onda ako
je ta toka u teitu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo teite.
a) Stabilna ravnotea
Kad se pomaknuto tijelo vraa u prvobitan

poloaj ono je u stabilnoj ravnotei.
Stabilna ravnotea nastaje kada je teite
tijela ispod oslonca.
Statika stabilnost
Vrste ravnotee
b) Labilna ravnotea
Kad se pomaknuto tijelo ne vraa u

prvobitan poloaj ono je u labilnoj
ravnotei. Labilna ravnotea nastaje
kada je teite tijela iznad oslonca.
c) Indiferentna ravnotea
Kad tijelo ostaje u pomaknutom poloaju

ono je u indiferentnoj ravnotei. Ona
nastaje kada je teite tijela u osloncu.
Statika stabilnost
Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnotei da bi se sprijeilo prevrtanje.
Uvjeti stabilne ravnotee:
stabilna ravnotea
labilna ravnotea
prevrtanje
1. tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri toke koje

nisu na istom pravcu
2. teite tijela mora biti unutar podnone plohe
Statika stabilnost
Moment prevrtanja
M p F a [Nm]
Moment stabilnosti
M s G b [Nm]
Ms M p
toka
prevrtanja
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnotei

moment stabilnosti mora biti vei od
momenta prevrtanja.
Ms
Mp
1,5 do 2
M s M p [Nm]
Statika stabilnost
Moment prevrtanja
Primjer 1
Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna
sila od 10 000N. Koliki je njegov koeficijent
stabilnosti ako mu je ukupna teina 39,24 kN?
M p Fc a 10000 0,7
M p 7000 Nm
Fc = 10000 N
G = 39240 N
Moment stabilnosti
l
M s G 39240 1
2
M s 39240 Nm
M s 39240
Mp
7000
5,6
Statika stabilnost
Primjer 2
Koliki je koeficijent stabilnosti brane
hidroelektane duljine 200 m poprenog
presjeka prema slici. Sila pritiska vode
iznosi 500 MN, a specifina teina
betona je 10 kN/m3.
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
Koordinate teita
x1 5 m
1
x 50 16,66 m
3
x2 10 x
x2 26,66 m
Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
Povrine
A1 10 50 500 m 2
50 50
A2
1250 m 2
2
A A1 A2 1750 m 2
Koordinate teita
A1 x1 A2 x2 500 5 1250 26,66

x0
1750
A1 A2
x0 20,48 m
Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
00
2
l=
Teina brane
G V 10
kN
2
1750
m
200m
3
m
G 3 500 000 kN
Moment stabilnosti (za toku A)
M s G b G (60 x0 )
M s 3500 (60 20,48)
M s 138 320 MNm
Moment prevrtanja (za toku A)
M p F a
50
M p 500
2
M p 12 500 MNm
Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
00
2
l=
M s 138320 MNm
M p 12500 MNm
M s 138320
M p 12500
11,07
Statika stabilnost
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 200
stranica 201
zadatak 4.
zadatak 6.
Puni ravni nosai

Uvod
Nosa je dio konstrukcije koji prima i nosi neko optereenje.
Nosa se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca.
Osovina nekog vozila kao nosa.

G - optereenje
A i B - oslonci (leaji)
Puni ravni nosai

Vrste nosaa
Nosai mogu biti:
a) prostorni - sile na nosa djeluju u prostoru
b) ravni - sile djeluju u jednoj ravnini
Vrste nosaa prema konstrukciji:

a) puni
b) reetkasti
Puni ravni nosai

Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema obliku:
a) nosa s dva oslonca
(prosta greda)
b) nosa s dva oslonca i

jednim prepustom
c) nosa s dva oslonca i

dva prepusta
d) ukljeteni nosa (konzola)
Puni ravni nosai

Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema optereenju:
a) nosa optereen pojedinanim

silama (koncentrirano optereenje)
b) nosa optereen jednolikim

(kontinuiranim) optereenjem q[N/m]
c) nosa kombinirano optereen
Puni ravni nosai

Vrste oslonaca
Pokretan (pomian) oslonac - ima dva stupnja slobode gibanja.

Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogueg
pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile.
Nepomian oslonac - ima jedan stupanj slobode gibanja.

vrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu
moe biti u bilo kojem smjeru.
Ukljetenje - ne doputa nikakav pomak.

Reakcije u osloncu su sila i moment ukljetenja.
Puni ravni nosai

Vrste oslonaca
Shematski prikaz oslonaca
Nosai mogu biti

Statiki odreeni - mogu se rijeiti pomou analitikih uvjeta ravnotee.
Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najvie 3.
Statiki neodreeni nosai - ne mogu se rjeiti pomou uvjeta ravnotee.
Ukupni broj reakcija je vei od 3.
Puni ravni nosai

Vrste oslonaca
Primjer proste grede optereen kosom silom
Oslonac A
- nepomian, reakcija je
kosa. Dobije se iz uvjeta
ravnotee 3 sile.
Oslonac B
- pomian, reakcija je
okomita na podlogu.
Puni ravni nosai

Rjeavanje nosaa
Cilj rjeavanja nosaa je odreivanje njegovih dimenzija (tzv. dimenzioniranje).
Da bi se nosa mogao dimenzionirati najprije treba odrediti:
a) reakcije u osloncima
b) najvei moment savijanja (mjesto opasnog presjeka)
c) poprene sile
d) uzdune sile
Nosai se rjeavaju grafiki i analitiki.
Pri grafikom rjeavanju treba nacrtati:
a) dijagram momenata savijanja
b) dijagram poprenih sila
c) dijagram uzdunih sila
Analitiko rjeavanje nosaa se vri pomou analitikih uvjeta ravnotee:
1
Puni ravni nosai

Rjeavanje nosaa
Primjer nosaa
rjeenog grafikim
postupkom
Puni ravni nosai

Primjer 1
Zadano je vratilo s dvije remenice. Treba rijeiti nosa grafikim i analitikim
postupkom. Teine remenica su G1=100 N i G2=500 N.
100 N
MF
1cm
1m
ML
1cm
Primjer 1
a) Grafiki postupak
100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 1,6cm
1cm
FB FB M F 4,4cm
100 N
1cm
ML
1m
1cm
FA 160 N
FB 440 N
H=3,7cm
z
1
FA
P'
FB
3
Primjer 1
Momenti savijanja
a) Grafiki postupak
y1 0.85 cm
y2 1,2 cm
M s1 y1 H M F M L
Opasni
presjek
100 N 1m
M s1 0,85cm 3,7cm
1cm 1cm
M s1 314,5 Nm
M s 2 y2 H M F M L
Dijagram momenata savijanja
M s2
M s2
100 N 1m
1,2cm 3,7cm
1cm 1cm
444 Nm
M s max M s 2 444 Nm
F1=100 N
Primjer 1
F2=500 N
FA=160 N
FB=440 N
a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje
100 N
Q1 y1 M F 1,6cm
1cm
Q1 160 N
I.
FA
F1 II.
II. polje
III.
FB
Q2 y2 M F 0,6cm
Q2 60 N
100 N
1cm
III. polje
Dijagram poprenih
sila D(Q)
F2
Q3 y3 M F 4,4cm
Q3 440 N
100 N
1cm
Primjer 1
a) Grafiki postupak
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile
Na mjestu maksimalnog
momenta poprene sile
mijenjaju smjer (predznak).
Primjer 1
iz 3
F1 2 F2 4 FB 5
FB
F1 2 F2 4 100 2 500 4
5
5
FB 440 N
1. Reakcije u osloncima
- nema sila u osi x
0 FA F1 F2 FB 0
A
0 F1 2 F2 4 FB 5 0
iz 2
FA F1 F2 FB
FA 100 500 440
FA 160 N
Primjer 1
2. Momenti savijanja
Presjek 1
Nosa ukljetimo na mjestu 1
M s1 FA 2m
M s1 160 N 2m
M s1 320 Nm
Primjer 1
Presjek 2
M s 2 FA 4 F1 2
M s 2 160 4 100 2
M s 2 440 Nm
S desne strane
s lijeva
M s 2 FB 1 440 Nm
s desna
Kod promatranja s desne strane

momenti su suprotnog predznaka.
M s 2 440 Nm
Primjer 1
3. Poprene sile
I. polje
Q1 FA
Q1 160 N
II. polje
Q2 FA F1 160 100
Q2 60 N
III. polje
Q3 FA F1 F2 160 100 500

Q3 440 N
Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.
Puni ravni nosai

Primjer 2
Prosta greda duljine l = 5 m optereena je po cijeloj duini specifinim
optereenjem q = 1000 N/m. Treba rijeiti nosa grafikim i analitikim postupkom
1kN
MF
1cm
1m
ML
1cm
Fq q l 1000 5
Fq 5 kN
Primjer 2
a) Grafiki postupak
MF
1kN
1cm
ML
1m
1cm
FA FA M F 2,5cm
1kN
1cm
FB FB M F 2,5cm
1kN
1cm
FA 2,5 kN
FB 2,5 kN
H=3cm
FA
z
1
FB
Primjer 2
za x=0 m
a) Grafiki postupak
M sA y A H M F M L 0
za x=0,5 m
M s1 y1 H M F M L
1kN 1m
M s1 0,4cm 3cm
1cm 1cm
M s1 1,2 kNm
D(Ms)
za x=1 m
+
M s 2 y2 H M F M L
M s2
1kN 1m
0,6cm 3cm
1cm 1cm
M s1 1,8 kNm
Primjer 2
M s 3 y3 H M F M L
za x=1,5 m
a) Grafiki postupak
1kN 1m
M s 3 0,9cm 3cm
1cm 1cm
M s 3 2,7 kNm
M s 4 y4 H M F M L
za x=2 m
M s4
1kN 1m
1cm 3cm
1cm 1cm
M s 4 3 kNm
D(Ms)
za x=2,5 m
M s5
M s 5 y5 H M F M L
1kN 1m
1,05cm 3cm
1cm 1cm
M s 5 3,15 kNm
Primjer 2
za x=3 m
M s 6 M s 4 3 kNm
za x=3,5 m
M s 7 M s 3 2,7 kNm
za x=4 m
M s 8 M s 2 1,8 kNm
a) Grafiki postupak
za x=4,5 m
Opasni
presjek
D(Ms)
za x=5 m
M s 9 M s1 1,2 kNm
M s10 M s 0 0 kNm
3. Kritini presjek
M s max M s 5 3,15 kNm
Primjer 2
4. Poprene sile
a) Grafiki postupak
+
-
Primjer 2
a) Grafiki postupak
Primjer 2
Fq q l 1000 5
Fq 5 kN
q l
FA FB
2
2
Fq
1000 5
FA FB
2
FA FB 2500 N
Primjer 2
u presjeku n-n
M x FA x Fqx
x
2
q l
x
Mx
x qx
2
2
q l
x2
xq
Mx
2
2
qx
Mx
(l x) [ Nm]
2
za x=l/2
l
q
l
2
Mx
(l ) [ Nm]
2
2
maksimalni moment savijanja
q l2
Ms
[ Nm]
8
Primjer 2
qx
Mx
(l x)
2
za x=0 m
M s0
1 0
(5 0)
2
za x=1 m
M s 0 0 kNm
za x=0,5 m
1 0,5
M s1
(5 0,5)
2
M s1 1,125 kNm
1 1
(5 1)
2
2 kNm
M s2
M s2
za x=1,5 m
1 1,5
M s3
(5 1,5)
2
M s 3 2,625 kNm
Primjer 2
za x=2 m
M s4
1 2
(5 2)
2
M s 4 3 kNm
za x=3 m
M s6
za x=2,5 m
M s5
1 2,5
(5 2,5)
2
M s 5 3,125 kNm
1 3
(5 3)
2
3 kNm
M s6
za x=3,5 m
M s7
1 3,5
(5 3,5)
2
M s 7 2,625 kNm
Primjer 2
za x=4 m
M s8
1 4
(5 4)
2
M s 8 2 kNm
za x=4,5 m
M s9
1 4,5
(5 4,5)
2
M s 9 1,125 kNm
za x=5 m
1 5
(5 5)
2
0 kNm
M s10
M s10
3. Maksimalni moment savijanja
M s max M s 5 3,125 kNm
Primjer 2
4. Poprene sile
Qx FA Fq
Qx FA q x
za x=0 m
za x=1 m
Q0 FA q 0 2,5 1 0
Q2 2,5 1 1
Q0 2,5 kN
Q2 1,5 kN
za x=0,5 m
Q1 2,5 1 0,5
Q1 2 kN
za x=1,5 m
Q3 2,5 1 1,5
Q3 1 kN
Primjer 2
4. Poprene sile
za x=2 m
Q4 2,5 1 2
Q4 0,5 kN
za x=3,5 m
za x=2,5 m
Q5 2,5 1 2,5
Q5 0 kN
za x=3 m
Q6 2,5 1 3
Q6 0,5 kN
Q7 2,5 1 3,5
za x=4,5 m
Q9 2,5 1 4,5
Q7 1 kN
Q9 2 kN
za x=4 m
za x=5 m
Q8 2,5 1 4
Q10 2,5 1 5
Q8 1,5 kN
Q10 2,5 kN
Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.
Puni ravni nosai

Primjer 3
Na vratilu su smjetene 2 remenice teine 350 N i 200 N na razmacima
prema slici. Rijei nosa grafikim i analitikim postupkom.
100 N
MF
1cm
0,2m
ML
1cm
Primjer 3
a) Grafiki postupak
100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 1,3cm
1cm
FB FB M F 4,2cm
100 N
1cm
ML
0,2m
1cm
FA 130 N
FB 420 N
H=4cm
FA
P'
z
z
FB
P
3
Primjer 3
Momenti savijanja
a) Grafiki postupak
y1 0.85 cm
y2 0,5 cm
M s1 y1 H M F M L
Opasni
presjek
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
100 N 0,2m
M s1 0,85cm 4cm
1cm 1cm
M s1 68 Nm
M s 2 y2 H M F M L
100 N 0,2m
M s 2 0,5cm 4cm
1cm 1cm
M s 2 40 Nm
M s max M s1 68 Nm
F1=350 N
Primjer 3
F2=200 N
FA=130 N
FB=420 N
a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje
100 N
Q1 y1 M F 1,3cm
1cm
Q1 130 N
III.
I.
II.
FB
FA
F2
II. polje
Q2 y2 M F 2,2cm
F1
Dijagram poprenih
sila D(Q)
Q2 220 N
100 N
1cm
III. polje
Q3 y3 M F 2cm
Q3 200 N
100 N
1cm
Primjer 3
a) Grafiki postupak
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile
Primjer 3
iz 3
F1 0,5 F2 1,2 FB 1
FB 350 0,5 200 1,2
FB 415 N
iz 2
- nema sila u osi x
0 FA F1 FB F2 0
A
0 F1 0,5 FB 1 F2 1,2 0
FA F1 F2 FB
FA 350 200 415
FA 135 N
Primjer 3
Presjek 1
M s1 FA 0,5m
M s1 135 N 0,5m
M s1 67,5 Nm
Primjer 3
Presjek 2
Nosa ukljetimo na mjestu oslonca B
M s 2 FA 1 F1 0,5
M s 2 135 1 350 0,5
M s 2 40 Nm
s lijeva
S desne strane
M s 2 F2 0,2 200 0,2 40 Nm

s desna
Kod promatranja s desne strane

momenti su suprotnog predznaka.
M s 2 40 Nm
M s max M s1 67,5 Nm
Primjer 3
3. Poprene sile
I. polje
Q1 FA
FB
FA
Q1 135 N
II. polje
III.
I.
II.
FB
FA
F1
Dijagram poprenih
sila D(Q)
Q2 FA F1 135 350
F2
Q2 215 N
III. polje
Q3 FA F1 FB 135 350 415

Q3 200 N
Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 254
zadaci 2. i 4.
Puni ravni nosai

Konzola (ukljeteni nosa) je nosa iji je jedan kraj ukljeten, a drugi slobodan.
Usljed djelovanja sile na konzolu u

mjestu ukljetenja se javlja reakcija
FA i reakcioni moment MA koji se
suprostavlja momentu savijanja
konzole Ms.
Puni ravni nosai

Primjer 4
Na polugu prema slici djeluju sile od F1 = 200 i F2 = 150 N. Rijei nosa grafikim i
analitikim postupkom.
100 N
MF
1cm
0,1m
ML
1cm
Puni ravni nosai
100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 3,5cm
1cm
Primjer 4
ML
0,1m
1cm
FA 350 N
H=4cm
1
FA
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
2
2
3
Primjer 4
Momenti savijanja
a) Grafiki postupak
ymax 3.3 cm
y1 0,75 cm
M s max ymax H M F M L
Opasni
presjek
100 N 0,1m
M s max 3,3cm 4cm
1cm 1cm
M s max 132 Nm
M s1 y1 H M F M L
100 N 0,1m
M s1 0,75cm 4cm
1cm 1cm
M s1 30 Nm
Primjer 4
F1=200 N
F2=150 N
FA=350 N
a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje
100 N
Q1 y1 M F 3,5cm
1cm
Q1 350 N
I.
F1
+
II. polje
II.
FA
+
Dijagram poprenih
sila D(Q)
F2
100 N
Q2 y2 M F 1,5cm
1cm
Q2 150 N
Poprena sila kod ukljetenih nosaa je najvea na mjestu ukljetenja.
Primjer 4
a) Grafiki postupak
Primjer 4
iz 1
FA F1 F2
FA 200 150
FA 350 N
iz 2
MA
FA
M A F1 0,3 F2 0,5
0
A
M A 200 0,3 150 0,5
FA F1 F2 0
0 M A F1 0,3 F2 0,5 0
M A 135 Nm
Primjer 4
Presjek 1
Presjek A ukljetenje (s desna)
M sA F1 0,3 F2 0,5
M sA 200 0,3 150 0,5
M s1 F2 0,2
M s1 150 0,2
M s1 30 Nm
M s1 30 Nm
M sA 135 Nm
Nosa je ukljeten s lijeve
strane, tj. promatramo
ga s desna pa je
predznak suprotan.
M sA 135 Nm
Presjek 2
M s 2 0 Nm
M s max M sA 135 Nm
Primjer 4
3. Poprene sile
I. polje
Q1 FA
Q1 350 N
I.
II. polje
F1
+
Q2 FA F1 350 200
II.
FA
F2
Q2 150 N
Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 281
zadatak 4.

Statika Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Statika Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehnika mehanika - Statika

Sinus je omjer izmeu

-trigonometrijska (brojevna) krunica)

Kosinus je omjer izmeu

Kotangens je omjer izmeu

sin : sin : sin b : c : a

Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

c a 2 b 2 2ab cos '

sin c sin a / : sin

sin a sin b / : sin

sin a sin 120 20

ili preko kuta

180 180 45 135

Primjenjuje se kad su hvatita

KINEMATIKA - prouava gibanja tijela ne uzimajui u obzir uzroke gibanja (sile)

DINAMIKA - prouava ovisnost izmeu sila i gibanja

NAUKA O VRSTOI - prouava ravnoteu vanjskih i unutranjih sila te

- za rad (W)- 1 Joule (dul), [1J=1Nm]

oznaka vektora sile

oznaka modula (veliine) sile

Duljina vektora sile:

F1x F1 cos 30 200 0,866 173,2 N

F2 y F2 sin 120 300 0,866 259,8 N

Kolinearni sustav sila

Kolinearni sustav sila

FR F1 F2 200 N 300 N 500 N

Kolinearni sustav sila

FR F1 ( F2 ) 500 N 300 N 200 N

Kolinearni sustav sila

FR F1 F2 F3 15kN 20kN 10kN 45kN

Kolinearni sustav sila

FR F1 ( F2 ) F3 3000 N (4000 N ) 2000 N 1000 N

Kolinearni sustav sila

Kolinearni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

-dvije sile istog hvatita

-dvije sile razliitog hvatita

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

to je kut () izmeu komponenata vei to je rezultanta manja.

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.

Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

sin : sin : sin b : c : a

Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

A) grafiki - paralelogram sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

B) grafiki - trokut sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

C) analitiki - kosinusov pouak

FR 400 2 500 2 2 400 500 0,423

Kut rezultante R se moe dobiti

Komplanarno-konkurentni sustav sila

D) analitiki - sinusov pouak