You are on page 1of 244

Tehnika mehanika - Statika

2 sata tjedno
Nastavnik: Romeo Vlahov
Elementi ocjenjivanja:
Literatura:
1. Boris Kulii:
Tehnika mehanika - statika s vjebama
2. Alenka Knez
Radna biljenica iz mehanike

Pribor:
Biljenica - velika bez crta
2 trokuta, estar, kutomjer
Depno raunalo s trigonometrijskim funkcijama

Znanje:
4 pismena ispita,
usmeno ispitivanje
Programi:
5 programskih zadataka
Odnos prema radu:
domai radovi, biljenica,
aktivnost...

Trigonometrijske funkcije
- definicije sinusa i kosinusa
Sinus kuta

sin

y1 y1
y1
r
1

Sinus je omjer izmeu


nasuprotne katete i
hipotenuze u
pravokutnom trokutu
Kosinus kuta

x1 x1
cos x1
r
1

-trigonometrijska (brojevna) krunica)

Kosinus je omjer izmeu


prileee katete i hipotenuze
u pravokutnom trokutu

Trigonometrijske funkcije
- definicije tangensa i kotangensa
Tangens kuta

y2 y2
tg

y2
x2
1
Tangens je omjer izmeu
nasuprotne katete i
prileee katete u
pravokutnom trokutu
Kotangens kuta

ctg

x3 x3
x3
y3 1

Kotangens je omjer izmeu


prileee katete i nasuprotne
katete u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) krunica)

Trigonometrijske funkcije
- primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut

Trigonometrijske funkcije
- vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve

Trigonometrijske funkcije

a
cos
c

a
c
cos

12
12
c

cos 30 0,866
c 13,86 cm

b
sin
c

b c sin
b c sin 30 13,85 0,5
b 6,93 cm

Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija

Trigonometrijske funkcije

a 8
cos 0,44444
c 18
63,61

180
180 ( )
180 (63,613 90)
26,39
Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija

Trigonometrijske funkcije
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute

SINUSOV POUAK

sin : sin : sin b : c : a

sin
b

sin
c

sin
c

sin
a

sin
b

sin
a

Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose


se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.

Trigonometrijske funkcije
- primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute

KOSINUSOV POUAK

c2 a2 b2
cos
2ab
'

c a 2 b 2 2ab cos '

' 180
c a 2 b 2 2ab cos

Trigonometrijske funkcije

180 ( )
180 (20 120)
40

sin
a

sin
c

sin
b

sin
a

sin c sin a / : sin

sin a sin b / : sin

sin a sin 120 20

sin
sin 40

0,866 20
26,95cm
c
0,643

sin a sin 20 20

sin
sin 40

0,342 20
10,64cm
b
0,643

Trigonometrijske funkcije

c a 2 b 2 2ab cos
c 182 252 2 18 25 cos 45

c 39,8cm

ili preko kuta

180 180 45 135


c a 2 b 2 2ab cos
c 182 252 2 18 25 cos135 39,8cm

cos45 = 0,707
cos135 = -0,707

Trigonometrijske funkcije

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 6
zadatak 1.
zadatak 2.
zadatak 3.
zadatak 4.
zadatak 5.

Vektori
- definicija vektora
Skalari:
- masa
- temperatura
- vrijeme
- snaga ...
Jednoznano su odreeni
samo s jednim podatkom, npr:
25 kg, -5C, 12 s, 100 W ...

smjer
veliina
(intenzitet)

Vektori:
- brzina
- ubrzanje
- sila
- moment sile ...
Jednoznano su odreeni s tri
nezavisna podatka:
1. pravcem djelovanja
2. intenzitetom (veliinom ili modulom)
3. smjerom

pravac
djelovanja

Vektori
- oznaavanje vektora
kraj (vrh)
vektora

smjer

veliina
(modul, intenzitet)

poetak
(hvatite) vektora
pravac
djelovanja

oznaka vektora

a
oznaka modula (veliine)

ili

Vektori
- grafiki prikaz vektora
Primjer:
Prikazi grafiki vektor sile veliine 300 N koja djeluje na pravcu p.

100 N
Mjerilo sile: M F
1cm
Duina vektora: F

F
300 N 1cm 300 N

3cm
M F 100 N
100 N
1cm

vrh (kraj)
vektora

F
dul

jina

vek
tora

hvatite
(poetak)
vektora

Vektori
- zbrajanje 2 vektora
-pravilo paralelograma

-pravilo trokuta

Primjenjuje se kad su hvatita


vektora u istoj toci.
Rezultirajui vektor je
dijagonala paralelograma.

Primjenjuje se su vektori
nanizani jedan na drugi
Rezultirajui vektor je
trea stranica trokuta.

c ab ba

c ab ba

Vektori
- zbrajanje vie vektora
- poligon vektora

e abc

Vektori
- analitiki prikaz vektora (projekcije vektora)

- projekcija vektora na os x

ax
cos
a
a x a cos
- projekcija vektora na os y

sin

ay
a

a y a sin

Vektori

Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike
Mehanika - gr.mehane () =stroj, orue
Mehanika prouava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnoteu materijalnih tijela.
-podjela mehanike
prema podruju djelovanja

Uvod u statiku
- definicija i podjela mehanike

STATIKA - prouava ravnoteu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je
u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu

KINEMATIKA - prouava gibanja tijela ne uzimajui u obzir uzroke gibanja (sile)


koji su to gibanje proizveli.

DINAMIKA - prouava ovisnost izmeu sila i gibanja

NAUKA O VRSTOI - prouava ravnoteu vanjskih i unutranjih sila te


deformacije koje nastaju pod utjecajem vanjskih sila

Uvod u statiku
SI - sustav jedinica
Osnovne jedinice
- za masu: kilogram (kg)
- za duljinu: metar (m)
- za vrijeme: sekunda (s)
- za jakost elektrine struje : amper (A)

Izvedene jedinice:
- za silu (F) 1 Newton (njutn), [1N]

F ma

N
kg
1
1
1

s 2

- za rad (W)- 1 Joule (dul), [1J=1Nm]


- za snagu (P) - 1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]
- za tlak (p) - 1 Pascal (paskal), [1Pa=1N/m2]

Uvod u statiku
- pojam sile

SILA (F) - je veliina koja uzrokuje da tijelo prijee iz stanja mirovanja u stanje
gibanja i obrnuto. Takoer sila uzrokuje promjenu oblika tijela.

Vrste sila:
vanjske - djeluju izvana na tijelo
unutarnje - djeluju izmeu estica tijela, suprostavljaju se vanjskim silama
aktivne - uzrokuju ili pomau gibanje (sila tee, sila vjetra...)
pasivne- pruaju otpor i spreavaju gibanje (sila trenja, otpor zraka...)
korisne - npr. sila trenja kod konica,
tetne - npr. sila trenja kod leaja

Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Sila je vektorska veliina.
Odreena je pravcem djelovanja, veliinom (modulom, intenzitetom),smjerom te
hvatitem.

oznaka vektora sile

oznaka modula (veliine) sile

F (cm)
ili

F (N )

Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Primjer:
Grafiki prikai silu od F= 450 N iji pravac zatvara kut od =45 prema
pozitivnom dijelu osi x.
Mjerilo sile:

100 N
MF
1cm

Duljina vektora sile:

F
450 N 1cm 450 N
F
4,5cm

100
N
MF
100 N
1cm

=45

Uvod u statiku
- analitiki prikaz sile (projekcije sile)
Sila se analitiki prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom
sustavu.
Projekcija sile na os x

Fx
cos
F
Fx F cos
Projekcija sile na os y

sin

Fy
F

Fy F sin

Uvod u statiku
- analitiki prikaz sile (projekcije sile)

projekcije sila na os x

F1x F1 cos
F2 x F2 cos
F3 x F3 cos
F4 x F4 cos
projekcije sila na os y

F1 y F1 sin
F2 y F2 sin
F3 y F3 sin

F4 y F4 sin

Uvod u statiku
- analitiki prikaz sile (projekcije sile)

F1x F1 cos 30 200 0,866 173,2 N


F2 x F2 cos120 300 (0,5) 150 N
F3 x F3 cos 225 400 (0,707) 282,8 N
F1 y F1 sin 30 200 0,5 100 N

F2 y F2 sin 120 300 0,866 259,8 N


F3 y F3 sin 225 400 (0,707) 282,8 N

Uvod u statiku
- analitiki prikaz sile (projekcije sile)

Domai zadatak:
Udbenik: stranica 25
zadatak 1
zadatak 2 (a i b)

Uvod u statiku
- statiki sustavi sila

opi sluaj

komplanarno
paralelni

komplanarno
konkurentni

kolinearni sustav

Uvod u statiku
-naela statike
Prvo naelo statike:
Dvije sile su u ravnotei ako su ispunjeni uvjeti:
1. imaju isti modul (veliinu, intenzitet)
2. imaju suprotan smjer
3. djeluju na istom pravcu.

F1 F2
F1 F2
F1 F2

Uvod u statiku
-naela statike
Drugo naelo statike:
(teorem o premjetanju sile)
Hvatite sile moemo pomicati uzdu pravca djelovanja,
a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.

Uvod u statiku
-naela statike
Tree naelo statike:
(naelo o nezavisnosti djelovanja sila)
Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim
redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.

Uvod u statiku
-naela statike
etvrto naelo statike:
(zakon akcije i reakcije - 3. Newtonov aksiom)
Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po
veliini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.

Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)
Mjesto gdje se dva ili vie tijela uzajamno dodiruju nazivamo
vezama. U njima se prema etvrtom naelu javljaju reakcije veze,
tj. sile jednake aktivnoj sili, istog pravca, ali suprotnog smjera.

Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)

Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)

Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)

Uvod u statiku
-naela statike
esto naelo statike:
(vezano tijelo i slobodno tijelo)
Svako vezano tijelo mogue je razmatrati kao slobodno ako uklonimo
sve veze, a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Tijelo e
zadrati ravnotean poloaj. Reakcije veza uvijek imaju suprotan
smjer od mogueg gibanja tijela.

Uvod u statiku
-naela statike
Primjer :
1. Ucrtaj sile veza u tokama dodira.

Uvod u statiku
-naela statike

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 29
zadatak c i d

Kolinearni sustav sila


- uvod
Kolinearne sile djeluju na istom pravcu, a mogu biti istog ili suprotnog smjera.
Djelovanje dvije ili vie sila moemo zamijeniti jednom silom koja ima isto
djelovanje kao i sile koje je tvore.
Tu silu nazivamo rezultantna sila ili rezultanta FR., a sile koje je zamijenila
njezinim komponentama.
Postupak pronalaenja rezultante nazivamo sastavljanje sila.
Sastavljanje sila se moe
vriti grafikim
i analitikim (raunskim) postupkom.

F1

F2

F1

F2

2 sile

F1

F2

F3

F1

F2

F3

F4

vie sila

Kolinearni sustav sila


- sastavljanje 2 sile istog smjera
Primjer 1:
Na nekom pravcu djeluju dvije sile F1=200 N i F2=300 N na materijalnu toku .
Sastavi zadane sile u rezultantu.
Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafiki postupak

100 N
MF
1cm

F1

F1 2cm

F2

F2

3cm

FR F1 F2

FR

100 N
FR FR M F 5cm
500 N
1cm
B) Analitiki postupak

FR F1 F2 200 N 300 N 500 N

Kolinearni sustav sila


- sastavljanje 2 sile suprotnog smjera
Primjer 2:
Na materijalnu toku djeluju sile F1=500 N i F2=-300 N u horizontalnom pravcu.
Odredi veliinu rezultante zadanih sila.
Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja druge sile!
A) Grafiki postupak

100 N
MF
1cm

F1 5cm

F1

F2

F2

3cm

FR

FR F1 F2

100 N
FR FR M F 2cm
200 N
1cm
B) Analitiki postupak

FR F1 ( F2 ) 500 N 300 N 200 N

Kolinearni sustav sila


- sastavljanje vie sila istog smjera
Primjer 3:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=15 kN, F2=20 kN i
F3=10kN. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja zadnje sile!
A) Grafiki postupak

10kN
MF
1cm

F1

F2

2cm;

F3

F3

F1 1,5cm; F2

FR F1 F2 F3

FR

1cm

10kN
FR FR M F 4,5cm
45kN
1cm

B) Analitiki postupak

FR F1 F2 F3 15kN 20kN 10kN 45kN


OPENITO (za vie sila)
n

FR F1 F2 ... Fn Fi
i 1

Kolinearni sustav sila


- sastavljanje vie sila razliitog smjera
Primjer 4:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=3000 N, F2=-4000 N
F3=2000N. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja zadnje sile!
A) Grafiki postupak

1000 N
MF
1cm

F3

F1 3cm; F2

F1

F2

4cm;

F3

2cm

FR F1 F2 F3

FR
FR FR M F 1cm

B) Analitiki postupak

1000 N
1000 N
1cm

FR F1 ( F2 ) F3 3000 N (4000 N ) 2000 N 1000 N


OPENITO (za vie sila)
n

FR F1 F2 ... Fn Fi
i 1

Kolinearni sustav sila


- uravnoteenje sustava
Kolinearni sustav sila se moe uravnoteiti tako da se umjesto rezultante
postavi sila istog iznosa, ali suprotnog smjera.
Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (FR=0), tj, kraj zadnje sile bi se poklopio s
poetkom prve.

F1

F2

F3

- neuravnoteeni sustav
(postoji rezultanta)

FR

F1

F2

F3

- uravnoteeni sustav
(ne postoji vektor
rezultante, FR=0)

F4
Sustav kolinearnih sila je u ravnotei
ako je zbroj svih njegovih komponenti
jednak nuli (tada je i FR=0).

FR Fi 0
i 1

Kolinearni sustav sila

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 34
zadatak 4., a i b
zadatak 5., a i b

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- uvod
Sustav sila iji pravci djelovanja se sijeku u jednoj toki, a nalaze se u istoj ravnini
naziva se komplanarno-konkurentni sustav sila.
Rezultanta takvog sustava se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
Primjeri komplanarno - konkurentnog sustava:

-dvije sile istog hvatita

-dvije sile razliitog hvatita

-sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Rezultanta dvije sile istog hvatita se grafiki moe odrediti pomou
pravila paralelograma i pravila trokuta.
Paralelogram sila
Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.

FR

F2

FR F1 F2

F1
Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma.

FR FR M F

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Paralelogram sila
Primjer:

90

90

to je kut () izmeu komponenata vei to je rezultanta manja.

90

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Trokut sila
Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.

FR

F2

FR F1 F2

F1

Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.

FR FR M F

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Trokut sila
Primjer:

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Trokut sila
Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh druge.

F2

FR

F1

FR F1 F2

FR FR M F
Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Trokut sila
Primjer:

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - grafiki postupak
Trokut sila

Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.


Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut

Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile


nemaju isti smisao obilaenja.
Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - analitiki postupak
Rezultanta se moe dobiti primjenom kosinusovog i sinusovog pouka te
pomou projekcija sila.

A) Kosinusov pouak
Koristi se ako su poznate obe komponente i kut izmeu njih.
Kad je = 90 (pravokutan trokut) moe se koristiti i Pitagorin pouak.

FR F1 F2 2 F1 F2 cos
2

FR F1 F2 2 F1 F2 cos(180 )
2

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - analitiki postupak
B) Sinusov pouak se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u
trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.

SINUSOV POUAK

sin : sin : sin b : c : a

sin
b

sin
c

sin
c

sin
a

sin
b

sin
a

Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose


se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita - analitiki postupak
C) Metoda projekcije sila

F1x F1 cos 1

F1 y F1 sin 1

F2 x F2 cos 2

F2 y F2 sin 2

FRx F1x F2 x

FRy F1 y F2 y

FR FRx2 FRy2

tg R

FRy
FRx

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita
Primjer 1
Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafikim i analitikim postupkom
odredi poloaj i veliinu rezultante. F1=400 N, F2=500 N, 1=35, 2=330

A) grafiki - paralelogram sila

F1

MF

100 N
1cm

F1 4cm

F2
FR FR M F 7,6cm

5cm

100 N
760 N
1cm

R 358

35

30

FR

F2

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita
Primjer 1

B) grafiki - trokut sila

F1
35

MF

100 N
1cm

F1 4cm

F2

5cm

100 N
FR FR M F 7,6cm
760 N
1cm

R 358

30

F2

FR

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita

C) analitiki - kosinusov pouak

Primjer 1

65

F1
115

35

FR F1 F2 2 F1 F2 cos 65
2

F2

FR

FR 400 2 500 2 2 400 500 0,423

FR 760,95 N
ili iz:

FR F1 F2 2 F1 F2 cos115
2

Kut rezultante R se moe dobiti


iz sinusovog pouka

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita

D) analitiki - sinusov pouak

Primjer 1

65

F1
115

35

sin
F
2
sin 115 F R
F
500
sin 2 sin 115
0 ,906 0 ,5955
FR
760 ,95

arcsin ( 0 ,5955 ) 36 ,55


R' 35 1,55
R 360 R' 360 1,55 358 , 45

F2
R'

FR

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita
Primjer 1

E) analitiki - projekcije sila

F1x F1 cos 1 400 cos 35 327,66 N


F2 x F2 cos 2 500 cos 330 433 N
F1 y F1 sin 1 400 sin 35 229,43 N

F2 y F2 sin 2 500 sin 330 250 N


FRx F1x F2 x 760,66 N

FRy F1 y F2 y 20,57 N
20,57

0,027
tg R
FRx 760,66
FRy

FR FRx2 FRy2

FR 760,94 N

R arctg (0,027) 1,55

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile istog hvatita

Domai zadatak:
Udbenik: stranica 39
zadatak 1
Radna biljenica:
stranica 6 - zadatak 1

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile razliitog hvatita

Sile razliitog hvatita se dovedu u isto hvatite pomicanjem sile po pravcu


prema 2. naelu statike (sila je klizni vektor).

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile razliitog hvatita
Primjer 1:
Kolotura dizalice optereena je silama Fu = 4 kN i G = 3 kN.
Koliki je pritisak na leaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom?
Kut izmeu pravca sile Fu i vertikale je =30.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Paralelogram sila

- 2 sile razliitog hvatita


Primjer 1: - grafiki postupak

MF

1kN
1cm

Fu

4cm

3cm

1kN
FR FR M F 6,7cm
6,7 kN
1cm

17

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Trokut sila

- 2 sile razliitog hvatita


Primjer 1: - grafiki postupak

MF

Fu

4cm

3cm

1kN
FR FR M F 6,7cm
6,7 kN
1cm

17

1kN
1cm

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile razliitog hvatita

Kosinusov pouak

Primjer 1: - analitiki postupak

FR Fu G 2 Fu G cos
2

FR 4 2 32 2 4 3 cos 30
FR 6,76kN
ili iz :

FR Fu G 2 2 Fu G cos
2

180
150

Sinusov pouak

sin

F
sin
u
sin
FR

Fu
4
sin
sin 150 0 , 295
FR
6 , 76

arcsin 0 , 295 17 ,16

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- 2 sile razliitog hvatita

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 39
zadatak 2
Radna biljenica:
stranica 9
zadatak 4.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile

FR G Fu
Sile FR i Fs su jednake po iznosu,
ali suprotnog smjera

Fs FR

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile

otvoreni
trokut sila
zatvoreni
trokut sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile

Tri sile su u ravnotei kada:


1. se sve tri sile sijeku u jednoj toci
2. sile ine zatvoren trokut sila

Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile


imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile
Primjer 1
Na vornom limu spojena su dva tapa u kojima djeluju sile F1=300N i F2=200N.
Grafikim i analitikim postupkom odredi poloaj treeg tapa u odnosu na prvi i
silu F3 koja mora djelovati u tom tapu da bi konstrukcija bila u ravnotei.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile

100 N
MF
1cm

Primjer 1
a) Grafiki postupak

F1 3cm

F2

2cm

F1
120

F3
3

F2

F3 F3 M F 2,5cm

3=140

100 N
250 N
1cm

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Kosinusov pouak

- ravnotea 3 sile

F3 F1 F2 2 F1 F2 cos120
2

Primjer 1
b) Analitiki postupak

F3 300 2 200 2 2 300 200 (0,5)


F3 264,57 N
ili iz :

F3 F1 F2 2 F1 F2 cos 60
2

Sinusov pouak

sin

F3
sin

sin
F1

F1
300
sin
sin 60 0 ,98197
F3
264 ,57

arcsin 0 ,98197 79 ,1

3 79 ,1 60

3 139 ,1

Komplanarno-konkurentni sustav sila


- ravnotea 3 sile

Domai zadatak:
Udbenik: stranica 46
zadatak 1. (a,b i c)
Radna biljenica:
stranica 10 zadatak 5

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo
njene komponente.
Primjer A:
Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F1 i F2
U grafikom postupku koristimo
trokut sila ili paralelogram sila

U analitikom postupku koristimo


najee sinusov pouak za trokut koji
tvore rezultanta i njene komponente.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer B:
Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F1 i F2 kojima je
poznata veliina, ali se trae pravci djelovanja.

Komplanarno-konkurentni sustav sila

a) Grafiki postupak

Rastavljanje sile na 2 komponente

10 N
MF
1cm

Primjer 1
Treba odrediti silu u uetima AB i AC koja
dre svjetiljku teine 25N, ako ue
s horizontalom zatvara kuteve od 15.
G = 25 N

G 2,5cm

F1

1= 2 =15

F2

G
F1 F2 F1, 2 M F 4,8cm

F1 F2 48 N

10 N
1cm

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 1

G = 25 N
1= 1 =15

b) Analitiki postupak

sin
G

sin
F1

sin F1 sin G
1 2 30

180
180

75
2

sin G sin 75 25
F1

sin
sin 30

F1 48 ,3 N
F2 F1 48 ,3 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 2
O vertikalni zid oslanja se kugla objeena o ue
AC. Ue zatvara kut od 30 prema zidu, a teina
kugle je 600 N.
Treba odrediti silu u uetu i pritisak kugle o zid.
a) Grafiki postupak

200 N
MF
1cm

FA

G 3cm
FA FA M F 3,4cm
FA 680 N

200 N
FB FB M F 1,7cm
1cm

200 N
1cm

FB

FB 340 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 2

Za pravokutan trokut vrijedi:

FB
tg
G
FB G tg 600 tg 30

b) Analitiki postupak

FB 346 , 2 N
Silu FA moemo izraunati npr. iz kosinusa kuta ,
ili iz Pitagorinog pouka.

G
cos
FA

F A 692 ,8 N

30
180 (90 )
60

G
600
FA

cos
cos 30

FA

G 2 FB2

600 2 346 , 2 2

F A 692 , 7 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 3
Teret od 500 N uvren je pomou dva
elina tapa. Grafikim i analitikim
postupkom odredi sile u tapovima AB i BC

F1

a) Grafiki postupak

100 N
MF
1cm

F2

G 5cm

100 N
F1 F1 M F 2,5cm
1cm
F1 250 N
100 N
F2 F2 M F 4,35cm
1cm
F2 435 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 3
b) Analitiki postupak

Za pravokutan trokut vrijedi:

F1
sin 30
G
F1 G sin 30 500 0 ,5

F1 250 N
cos 30

F2
G

F2 G cos 30 500 0 ,866


F2 433 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 4
Teret teine 50 N objeen je icom o zid i strop.
Odredi sile u icama AB i AC.

F1

a) Grafiki postupak

10 N
MF
1cm

G 5 cm
10 N
F1 F1 M F 3,6cm
1cm
F1 36 N

F2
F2 F2 M F 2,5cm

F2 25 N

10 N
1cm

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 4

sin 45
F
1
sin 105 G

sin 105 F1 sin 45 G


G sin 45 50 sin 45
F1

sin 105
sin 105
F1 36 , 6 N
sin 30
F
2
sin 105 G

sin 105 F2 sin 30 G

G sin 30 50 sin 30
F2

sin 105
sin 105

F2 25 ,9 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Rastavljanje sile na 2 komponente

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 53-55
zadatak 1., 3.,4., 6.
Radna biljenica:
stranica 19
zadatak 2.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Rezultanta sustava sila se odreuje grafiki pomou poligona sila, a analitiki
metodom projekcije sila.
A) GRAFIKI POSTUPAK
Poligon sila

Plan poloaja sila

F3

F4

FR

F2

F1

Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
B) ANALITIKI POSTUPAK
Metoda projekcije sila

F1x F1 cos 1

F1 y F1 sin 1

F2 x F2 cos 2

F2 y F2 sin 2

F3 x F3 cos 3

F3 y F3 sin 3

F4 x F4 cos 4

F4 y F4 sin 4

FRx F1x F2 x ... Fnx FRy F1 y F2 y ... Fny


n

FRx Fix

FRy Fiy

i 1

i 1

FR FRx2 FRy2
tg R

FRy
FRx

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Primjer 1
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
veliinu rezultante i njen pravac.
F1 = 200 N
1 = 45
F2 = 250 N
2 = 150
F3 = 150 N
3 = 270

100 N
MF
1cm
Poligon sila

F2

F3

a) Grafiki
Plan poloaja sila

FR

F1

FR

100 N
FR FR M F 1,4cm
1cm
FR 140 N

R 122

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Primjer 1
F1 = 200 N
F2 = 250 N
F3 = 150 N
b) Analitiki

1 = 45
2 = 150
3 = 270

F1x F1 cos 1 200 cos 45 141,4 N


F2 x F2 cos 2 250 cos150 216.5 N
F3 x F3 cos 3 150 cos 270 0 N

F1 y F1 sin 1 200 sin 45 141,4 N


F2 y F2 sin 2 250 sin 150 125 N
F3 y F3 sin 3 150 sin 270 150 N

FRx F1x F2 x F3 x 141,4 216,5 0


FRx 75,1 N
FRy F1 y F2 y F3 y 141,4 125 150
FRy 116,4 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Primjer 1
F1 = 200 N
F2 = 250 N
F3 = 150 N

1 = 45
2 = 150
3 = 270

FRx 75,1 N

FRy 116,4 N

FR FRx2 FRy2 75,12 116,4 2

b) Analitiki

FR 138,2 N
FRy

116,4

1,54
tg
FRx
75,1
'
R

R' 57,2
R 180 R' 180 57,2
R 122,8

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila

100 N
MF
1cm

Primjer 2
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
silu koja e uravnoteiti sustav
F1 = 300 N
1 = 30
F2 = 250 N
2 = 180
F3 = 400 N
3 = 225
F4 = 200 N
4 = 300
a) Grafiki
Plan poloaja sila

Poligon sila

F2

F1

F3

F5

F4

F5
5

100 N
F5 F5 M F 3,5cm
1cm
F5 350 N
5 60

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Primjer 2
F1 = 300 N
F2 = 250 N
F3 = 400 N
F4 = 200 N
b) Analitiki

1 = 30
2 = 180
3 = 225
4 = 300

F1x F1 cos 1 300 cos 30 259,8 N


F2 x F2 cos 2 250 cos180 250 N
F3 x F3 cos 3 400 cos 225 282,8 N
F4 x F4 cos 4 200 cos 300 100 N

F1 y F1 sin 1 230 sin 30 150 N


F2 y F2 sin 2 250 sin 180 125 N
F3 y F3 sin 3 400 sin 225 282,8 N
F4 y F4 sin 4 200 sin 300 173,2 N

FRx F1x F2 x F3 x F4 x
FRx 173 N
FRy F1 y F2 y F3 y F4 y
FRy 306 N

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila
Primjer 2
F1 = 300 N
F2 = 250 N
F3 = 400 N
F4 = 200 N
b) Analitiki

1 = 30
2 = 180
3 = 225
4 = 300

FRy 306 N

FRx 173 N

FR FRx2 FRy2 1732 306 2

FR 351,5 N

F5 FR 351,5 N

FRy

306

1,76878
tg R
FRx 173

R 60,5

Komplanarno-konkurentni sustav sila


Sastavljanje sustava sila

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 72-73
zadatak 4., 6.
Radna biljenica:
stranica 16
zadatak 4.

Statiki moment sile


Statiki moment sile (moment sile) s obzirom na neku toku je
umnoak veliine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane toke.
Krak sile je najkraa udaljenost pravca sile do toke rotacije
(tj. okomica iz toke na pravac sile)

M F l [Nm]

Moment izaziva rotaciju tijela


oko toke pa kaemo da je moment
zakretno djelovanje sile.
Vea sila i vei krak daju vei moment.
Moment je jednak nuli ako uope
nema sile ili ako nema kraka (tj. kad pravac
sile prolazi kroz promatranu toku).

Statiki moment sile


Statiki moment sile moe biti pozitivan i negativan.
Moment je pozitivan ako nastoji izazvati rotaciju
u smjeru kazaljke na satu.

Moment je negativan ako nastoji izazvati rotaciju


suprotno od smjera kazaljke na satu.

(Ova pravila su utvrena dogovorom, a moe se uzeti i obrnuto)

pozitivan moment

negativan moment

Statiki moment sile


Primjer 1
Koliki je statiki moment sile koja djeluje na ruicu zglobno vezanu u toki A
prema slici, ako je zadana sila od 250 N, a njen krak iznosi 30 cm?

M F l [Nm]
M 250 30 7500 [ Ncm]
M 75 [ Nm]
Moment je negativan jer rotira ruicu suprotno od
smjera kazaljke na satu.

Statiki moment sile


Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30 prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm.
1. nain
(odrediti krak sile )

l
sin
l a sin
a
l 50 sin 30
l 25 cm
M A F l 300 25

M A 7500 [ Ncm]
M A 75 [ Nm]

Statiki moment sile


Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30 prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm
2. nain
(odrediti silu koja djeluje na kraku a)

M A Fy a

sin

Sila F se moe rastaviti na 2 komponente, Fx i Fy.


Komponenta Fx ne stvara moment oko toke A
jer njen pravac prolazi kroz tu toku.
Komponenta Fy je okomita na polugu pa tvori
moment na kraku a.

Fy

Fy F sin

F
Fy 300 sin 30
Fy 150 N

M A 150 50 7500 [ Ncm]


M A 75 [ Nm]

Statiki moment sile


Primjer 3
Na momentnom kljuu je podeen iznos momenta 1,2 Nm. Kolikom silom treba
djelovati na kraj kljua da bi se dobio podeeni moment ako je duljina ruice 50 cm?

Mo F a

Mo
a

1,2
0,5

F 2,4 N

Statiki moment sile


Primjer 4
Kolika smije biti duina konzole prema slici ako maksimalni moment u toki A
smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2,5 kN.

M A Gy l

G y G sin 60
G y 2,5 0,866
G y 2,165 kN

MA
l
Gy
10
l
2,165
l 4,62 m

Statiki moment sile


Primjer 5
Koliki je statiki moment sile F=450 N u odnosu na os z, ako je promjer kola 35 cm,
a sila djeluje pod kutem 45 u odnosu na vertikalu, a u ravnini paralelnoj s osi z?
Silu F projiciramo na ravninu koja
je okomita na os z i dobijemo
komponentu Fcos45.
Ta komponenta na kraku d/2 ini
moment oko osi z

Komponenta Fsin45 je paralelna


sa osi z i ne vri moment oko nje.

d
M z F cos 45
2
35
M z 450 0,707
2
M z 5567,6 Ncm
M z 55,68 Nm

Statiki moment sile

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 - proitati

Statiki moment sile


Par ili spreg sila
Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veliini, paralelnih pravaca i suprotnog smjera.

Spreg sila proizvodi rotaciju,


tj. djeluje kao moment.

Par ili spreg sila se javlja kod upravljaa vozila, runog narezivanja navoja,
runih navojnih prea i slino.

Statiki moment sile


Par ili spreg sila
Moment sila oko toke A:

M A F l F (l a )
M A F l F l F a
M F a

Moment para sila ovisi o veliini jedne sile i razmaku izmeu njih,
a ne ovisi o poloaju toke za koju se rauna.

Statiki moment sile


Par ili spreg sila
Spreg sila moe biti pozitivan i negativan.

Pozitivan je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.

Negativan je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na


satu.

Statiki moment sile

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 - proitati

Momentno pravilo
Momentno pravilo (Varignonov pouak) glasi:
Moment rezultante sila s obzirom na neku toku jednak je algebarskom zbroju
momenata koje ine komponente te sile za istu toku.

M R M1 M 2

Primjer za dvije sile

FR r F1 r1 F2 r2
Openito za bilo koji broj sila:
n

FR a Fi ri
i 1

M R M i M 1 M 2 ... M n
i 1

Momentno pravilo
Primjer 1
Na reetkastu konstrukciju djeluju sile F1= 100 N, F2 = 200 N i F3 = 300 N.
Odredi ukupni moment svih sila za toku B.
Duljine krakova

l1 2 m

l2 2 2 2 2 2,82 m
l3 4 m
M RB M 1 M 2 M 3
M RB F1 l1 F2 l2 F3 l3

M RB 100 2 200 2,82 300 4

M RB 836 Nm

Momentno pravilo
Primjer 2
Na polugu prema slici djeluje vlastita teina G=50 N u teitu T i sila F=400 N u
toki A. Koliki je ukupni moment okretanja za toku O, ako je a=100 mm i b=300 mm?
Duljine krakova

l1
cos 30
l1 a cos 30
a
l1 100 0,866 86,6 mm
l2
sin 30
l2 (a b) sin 30
ab
l2 (100 300) 0,5 200 mm

M RO M 1 M 2 G l1 F l2
M RO 50 86,6 400 200
M RO 75670 Nmm

M RO 75,67 Nm

Momentno pravilo
Primjer 3
Na homogenu kvadratnu plou ABCD djeluju sile F1=200 N i F2=200 N.
Odredi veliinu momenta rezultante s obzirom na toke A, B, C i D.
za toku B

M RB 0 Nm

M RB F1 0 F2 0
za toku C

M RC F1 a F2 0
M R M1 M 2
za toku A

M RA F1 0 F2 a

M RC 200 4

M RC 800 Nm

za toku D

M RD F1 a F2 a

M 200 4

M RD 200 4 200 4

M 800 Nm

M RD 1600 Nm

A
R

A
R

Momentno pravilo
Primjer 4
Na reetkasti nosa djeluju sile F1= 300 N, F2 = 90 N, F3 = 540 N i F4=600 N.
Odredi rezultirajue momente za toke A i D.
za toku D

M RD M 1 M 2 M 4
M RD F1 1,5 F2 4,5 F4 1,5
za toku A

M RA M 1 M 4 F1 1,5 F4 3
M RA 300 1,5 600 3
M RA 1350 Nm

M RD 300 1,5 90 4,5 600 1,5


M RD 945 Nm

Statiki moment sile

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 84 i 85
zadatak 3., 5. i 6.
Radna biljenica:
stranica 29
zadatak 2.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Komplanarno - paralelni sustav sila ine sile koje su meusobno paralelne.

-dvije sile

-vie sila

Rezultanta paralelnih sila i njen poloaj se moe odrediti:


a) grafiki
- metodom lananog (verinog) poligona sila
b) analitiki
- zbrajanjem sila (za odreivanje veliine rezultante) i primjenom
momentnog pravila (za odreivanje poloaja rezultante)

Komplanarno-paralelni sustav sila

200 N
MF
1cm

Dvije paralelne sile


Primjer 1
Na materijalno tijelo u tokama A i B djeluju sile
F1= 600 N i F2= 400 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi veliinu i poloaj rezultante,
ako je l=2,5 m.
a) Grafiki postupak

FR FR M F 5cm

1m
1cm

200 N
1cm

FR 1000 N
aR aR M L 1cm

1m
1cm

aR 1 m

plan poloaja sila

ML

F1

lanani (verini) poligon sila

P - polna toka

F2

aR

FR

FR

One dvije polne zrake koje u


lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se na pravcu
te sile u planu poloaja sila.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Dvije paralelne sile

Veliina rezultante

FR F1 F2 600 400

Primjer 1

FR 1000 N

F1 = 600N
F2 = 400 N
l = 2,5 m
b) Analitiki postupak

Poloaj rezultante u odnosu na toku A


(iz momentnog pravila za toku A)

M R M1 M 2
FR aR F2 l
F2 l 400 2,5
aR

FR
1000

aR

FR

aR 1 m

Rezultanta dvije paralelne sile je


jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izmeu sila i to blie veoj sili.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
Na tijelo u tokama A i B djeluju sile F1=150N i
F2= -300 N na udaljenosti l =25 cm.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak

10cm
1cm

FR FR M F 1,5cm

100 N
1cm

FR 150 N

F1

100 N
1cm

ML

MF

aR aR M L 5cm

F1

10cm
1cm

aR 50 cm
aR

1
2

F2

FR

FR

F2
One dvije polne zrake koje u
lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se na pravcu
te sile u planu poloaja sila.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Veliina rezultante

Dvije antiparalelne sile


Primjer 2

FR F1 F2 150 (300)

F1 = 150N
F2 = -300 N
l = 25 cm

FR 150 N
Poloaj rezultante u odnosu na toku A
(iz momentnog pravila za toku A)

b) Analitiki postupak

F1

M R M1 M 2

l
aR

FR aR F2 l
F2 l 300 25
aR

FR
150

a R 50 cm

FR

F2

Rezultanta dvije antiparalelne sile je


jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izvan sila i to sa strane vee sile.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Sustav paralelnih sila
Primjer 3
Na gredu prema slici AB djeluju sile F1=2kN,
F2=4 kN, F3=1,5 kN i F4=1,5 kN.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak

1kN
1cm

2m
1cm
1kN
FR FR M F 9cm
1cm
FR 9 kN
2m
aR aR M L 3,2cm
1cm
aR 6,4 m

MF

ML

F1

1
2

F2

aR
1

4
2

FR

F3

FR

F4

Dvije polne zrake koje u lananom


poligonu omeuju neku silu, sijeku se
na pravcu te sile u planu poloaja sila.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Vie paralelnih sila
Primjer 3
F1= 2kN
F2= 4 kN
F3= 1,5 kN
F4= 1,5 kN.
b) Analitiki postupak

Veliina rezultante

FR F1 F2 F3 F4 2 4 1,5 1,5
FR 9 kN
Poloaj rezultante u odnosu na toku A
(iz momentnog pravila za toku A)

M R M1 M 2 M 3 M 4
FR a R F1 2 F2 5 F3 9 F4 13
F1 2 F2 5 F3 9 F4 13
aR
FR
2 2 4 5 1,5 9 1,5 13
aR
9

a R 6,33 m

Komplanarno-paralelni sustav sila

4. proizvoljno odrediti polnu toku P

PONAVLJANJE

5. povui polne zrake iz polne toke do


hvatita i vrhova sila koje tvore poligon

Postupak izrade lananog poligona


1. nacrtati sile u mjerilu u planu poloaja sila

6. preslikati polne zrake paralelno na


plan poloaja sila

2. sa strane crtati poligon sila


3. odrediti rezultatnu

lanani (verini)
poligon sila

plan poloaja sila

7. ucrtati poloaj rezultante


kroz sjecite prve i zadnje
zrake, izmjeriti aR

F1

F2

aR

FR

FR

One dvije polne zrake koje u lananom


poligonu omeuju neku silu, sijeku se
na pravcu te sile u planu poloaja sila.

Komplanarno-paralelni sustav sila

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 120
zadatak 6. i 7b.
Radna biljenica:
stranica 30, zadatak 3

Komplanarno-paralelni sustav sila

2m
1cm
2kN
F1 F1 M F 1,5cm
1cm

2kN
MF
1cm

Rastavljanje paralelnih sila


Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?

ML

F1 3 kN

a) Grafiki postupak

F2 F2 M F 1cm

plan
poloaja sila

2kN
1cm

F2 2 kN
1
lanani (verini)
poligon sila

F1
z
1

z - zakljunica

F2
One dvije polne zrake koje u lananom
poligonu omeuju neku silu, sijeku se na
pravcu te sile u planu poloaja sila.

Komplanarno-paralelni sustav sila


Veliina sile F (rezultante)

Rastavljanje paralelnih sila

Primjer 1
1) F F1 F2
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
Moment rezultante s obzirom na toku A
b) Analitiki postupak

M R M1 M 2
2)

F 4 F2 10
F 4

5 4
F2

10
10
F2 2 kN
Iz 1)

F1 F F2 5 2
F1 3 kN

Komplanarno-paralelni sustav sila

1m
1cm
100 N
F1 F1 M F 4,7cm
1cm

100 N
MF
1cm

Rastavljanje paralelnih sila


Primjer 2
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske GD=100N?

ML

F1 470 N
F2 F2 M F 2,3cm

a) Grafiki postupak

F2 230 N

100 N
1cm

F1

z
2

3
3

1
2

F2

Komplanarno-paralelni sustav sila


Veliina rezultante

Rastavljanje paralelnih sila

Primjer 2
1) GT GD F1 F2
Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske GD=100N?
Moment rezultante s obzirom na toku A
b) Analitiki postupak

2)

GT 1,5 GD 2,5 F2 5
GT 1,5 GD 2,5
F2
5
600 1,5 100 2,5
F2
5
F2 230 N

Iz 1)

F1 GT GD F2 600 100 230


F1 470 N

Komplanarno-paralelni sustav sila

1m
1cm
100 N
F1 F1 M F 5,2cm
1cm

100 N
MF
1cm

Rastavljanje paralelnih sila


Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije
komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2.

ML

F1 520 N

a) Grafiki postupak

F2 F2 M F 2,2cm
F2 220 N
1

F
2

F2

F1

100 N
1cm

Komplanarno-paralelni sustav sila


Veliina sile F (rezultante)

Rastavljanje paralelnih sila


Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na
Dvije komponente koje djeluju u
pravcima p1 i p2.

1)

F F1 F2

Moment rezultante s obzirom na toku A

b) Analitiki postupak

M R M1 M 2
2)

F 1,5 F2 2

F2

F 1,5
2

300 1,5

F2 225 N
Iz 1) F1

F F2 300 225
F1 525 N

Komplanarno-paralelni sustav sila


Rastavljanje paralelnih sila

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 129
stranica 135

zadatak 2.
zadatak 6.
zadatak 5.

Radna biljenica:
stranica 45, zadatak 1.

Uvjeti ravnotee
Da bi tijelo bilo u ravnotei mora zadovoljiti uvjete ravnotee.
Postoje grafiki i analitiki uvjeti ravnotee.

Grafiki uvjeti ravnotee


Dvije sile su u ravnotei kad su zadovoljeni uvjeti:
(prema 1. naelu statike)
- imaju isti modul (veliinu)
- suprotnog su smjera
- djeluju na istom pravcu

F1 F2

Uvjeti ravnotee
Grafiki uvjeti ravnotee

Tri sile su u ravnotei kad:


- se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj toki
- i kad tvore zatvoren trokut sila

Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile


imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu, FR=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.

Uvjeti ravnotee
Grafiki uvjeti ravnotee
poligon sila - zatvoren
Vie sila (sustav sila) je u ravnotei kad
- tvore zatvoren poligon sila
- tvore zatvoren lanani poligon sila

Da bi lanani poligon bio zatvoren


moraju se prva i zadnja polna
zraka poklapati.
Ako je zatvoren poligon
sila, a otvoren lanani
poligon, tijelo nije u
ravnotei jer se javlja
moment koji rotira tijelo
lanani poligon sila - otvoren

Uvjeti ravnotee
Analitiki uvjeti ravnotee
Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnotei ako je
rezultanta sustava jednaka nuli.

FR FRx2 FRy2 0
n

FRx Fix 0

- algebarski zbroj projekcija na os x svih sila je jednak nuli

i 1
n

FRy Fiy 0

- algebarski zbroj projekcija na os y svih sila je jednak nuli

i 1

Da bi opi sustav sila bio u ravnotei mora i statiki moment biti jednak nuli
n

M R Mi 0
i 1

- algebarski zbroj momenata svih sila u odnosu na bilo


koju toku ravnine je jednak nuli

Uvjeti ravnotee

MF

1kN
1cm

ML

Primjer 1
Na vratilu se nalazi remenica teine
G=3,5 kN. Grafikim i analitikim postupkom
odredi reakcije u osloncima (leajima) A i B.

30cm
1cm

a) Grafiki postupak

FA FA M F 1,4cm

FA

1kN
1cm

FA 1,4 kN

FB

z
2

FB FB M F 2,1cm

1kN
1cm

FB 2,1 kN

Uvjeti ravnotee
Primjer 1
G=3,5 kN
b) Analitiki postupak
n

A
M
i 0
i 1

G 90 FB 150 0
n

F
i 1

ix

F
i 1

iy

- nema sila u osi x

FA G FB 0

G 90 3,5 90
FB

150
150
FB 2,1 kN
Iz uvjeta 2:

FA G FB 3,5 2,1
FA 1,4 kN

Uvjeti ravnotee
Primjer 2
Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom
osovina kotaa 1 m. Kotai su optereeni teinama
G1=2000 N i G2=1000 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi reakcije u osloncima A i B.

1m
1cm
1000 N
FA FA M F 1,6cm
1cm

1000 N
MF
1cm

ML

FA 1600 N
FB FB M F 1,4cm

a) Grafiki postupak

1000 N
1cm

FB 1400 N

FA

FA

FB

z
2
3

z
3

1
2

FB

Uvjeti ravnotee

Primjer 2
G1=2000 N
G2=1000 N

G1 1,5 G2 2,5 FB 4 0

b) Analitiki postupak

G1 1,5 G2 2,5
4
2000 1,5 1000 2,5
FB
4
FB

FA

FB

FB 1375 N
Iz uvjeta 2:

- nema sila u osi x

FA G1 G2 FB 0

FA G1 G2 FB
FA 2000 1000 1375
FA 1625 N

Uvjeti ravnotee

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 150
stranica 151

zadatak 7.
zadatak 9.

Radna biljenica:
stranica 56 zadatak 3.

Uvjeti ravnotee
Primjer 3
Poluga AB je oslonjena u toki C i optereena
silama F1=200 N i F2=500 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi poloaj oslonca C i reakciju u njemu.
a) Grafiki postupak

Sila Fc je jednaka
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.

1m
1cm
200 N
FC FC M F 3,5cm
1cm
200 N
MF
1cm

ML

FC 700 N
aC aC M L 4,3cm

1m
1cm

aC 4,3 m

Fc

F1

Fc

ac

P
2

3
3

F2

Uvjeti ravnotee
Primjer 3
F1=200 N
F2=500 N

b) Analitiki postupak

FC aC F2 6 0
FC aC F2 6
F2 6
aC
FC

F1 FC F2 0
FC F1 F2 200 500
FC 700 N

500 6
aC
700
aC 4,28 m

Uvjeti ravnotee
Primjer 5
Na polugu djeluju sile F1=200 N i F2=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve =60
i =45. Grafikim i analitikim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac
C da bi poluga bila u ravnotei, te smjer i veliinu reakcije u osloncu
100 N
MF
1cm

a) Grafiki postupak

ML

Fc

F1

C
ac

FC FC M F 4cm

100 N
1cm

FC 400 N

ac

Fc

F2
aC aC M L 2,7cm
aC 2,7 m

Sila Fc je jednaka
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.

1m
1cm

C 106

1m
1cm

Uvjeti ravnotee
iz 1

Primjer 5
F1=200 N
F2=300 N

FCx F1x F2 x

FCx F1 cos 60 F2 cos 45

FCx 200 0,5 300 0,707

b) Analitiki postupak

FCx 112,1 N
iz 2

FCy F1 y F2 y

1
2
3

F 0
F 0
M 0

FCy F1 sin 60 F2 sin 45

F1x FCx F2 x 0

FCy 200 0,866 300 0,707

F1 y FCy F2 y 0

FCy 385,3 N

FCy aC F2 y l 0

Uvjeti ravnotee

FC Fcx2 Fcy2 112,12 385,32

Primjer 5
F1=200 N
F2=300 N

FC 401,3 N

b) Analitiki postupak
iz 3

aC

F2 y l
FCy

212,1 5

385,3

aC 2,75 m
tg
'
c

FCx 112,1 N
FCy 385,3 N

FCy aC F2 y l 0

FCy
FCx

385,3
3,4371
112,1

c' 73,8
c 180 c' 180 73,8
c 106,2

Uvjeti ravnotee
Primjer 6
Kutna poluga moe se okretati oko toke O. U toci A djeluje sila F1=500 N. Kolika
sila F2 treba djelovati u toci B da bi poluga bila u ravnotei ako ona djeluje pod kutem
45 prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x?
MF

a) Grafiki postupak

200 N
1cm

F2

F1

ML

200cm
1cm

F2 F2 M F 2,4cm

200 N
1cm

F2 480 N

FR
ao

FO FR FR M F 4,5cm
FO 900 N

O 68

FO
Sila FO je jednaka
rezultanti sila F1 i F2, ali
ima suprotan smjer.

200 N
1cm

Uvjeti ravnotee
iz 3

Primjer 6
F1=500 N
b) Analitiki postupak
sin 45

a
OB

F1 400 500 400


F2

a
424,2
F2 471,5 N
iz 1

a sin 45 OB

FOx F2 x F2 sin 45
FOx 471,5 0,707

a 0,707 600

FOx 333,35 N

a 424,2 cm
iz 2
1
2
3

F 0
F 0
M 0
x

FOx F2 x 0

FOy F2 y F1 0
F1 400 F2 a 0

FOy F2 y F1 F2 cos 45 F1
FOy 471,5 0,707 500
FOy 833.35 N

Uvjeti ravnotee
Primjer 6
F1=500 N
b) Analitiki postupak

FOx 333,35 N
FOy 833.35 N
FO FOx2 FOy2 333,352 833,352
FO 897,55 N

tg O

FOy
FOx

833,35

333,35

tg O 2,499925

O arctg (2,499925)
O 68,2

Uvjeti ravnotee

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 150
stranica 153
stranica 154

zadatak 8.
zadatak 17.
zadatak 20.

Teita
Teite je toka u kojoj je sakupljena sva teina tijela.
Teite je sredite (hvatite) sustava paralelnih sila kojima sila tee
djeluje na neko tijelo.

G Gi
i 1

Teita
Teite moe biti unutar tijela, ali i izvan njega.

Tijelo oslonjeno u teitu je u ravnotei.

Teita
Teite duina
Teite jednostavne
duine (tapa) se nalazi
u njegovom sreditu.

Teita osnovnih krivulja

Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha
Teite simetrinih ploha i profilnih nosaa nalazi se u sjecitu njihovih
dijagonala ili na sjecitu osi simetrije.

Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha

Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha

Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha

Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
Teite sastavljene (sloene) plohe se odreuje tako
da se ona rastavi na jednostavne plohe
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak

Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
b) Analitiki postupak

Koordinate teita

A1 x1 A2 x2
x0
A1 A2
A1 y1 A2 y2
y0
A1 A2
Openito za n ploha
n

x0

A x
i 1

A
n

y0

A y
i 1

Teita
Primjer 1
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.

x2 4 y0 4 1,69
x1 2 cm

x2 5,69 cm

y1 5 cm

y2 6 cm

y0

4r 44

3 3

y0 1,69 cm

Teita
Primjer 1
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.

A1 10 4
A1 40 cm 2

r 2 4 2
A2

2
2
A2 25,12 cm 2

A1 x1 A2 x2 40 2 25,12 5,69
x0

A1 A2
65,12
x0 3,42 cm

A A1 A2 40 25,12
A 65,12 cm 2

A1 y1 A2 y2 40 5 25,12 6
y0

A1 A2
65,12

y0 5,38 cm

Teita
Primjer 1

A1 = 40 cm2

A2= 25,12 cm2

A = 65,12 cm2

x1= 2 cm

x2= 5,69 cm

x0= 3,42 cm

y1= 5 cm

y2= 6 cm

y0= 5,38 cm

Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
Teite oslabljene plohe se odreuje slino kao i kod sastavljene plohe.
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak

Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
b) Analitiki postupak

Koordinate teita

A1 x1 A2 x2
x0
A1 A2
A1 y1 A2 y2
y0
A1 A2
Openito za n ploha
n

x0

A x
i 1

A
n

y0

A y
i 1

Teita
Primjer 2
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.

x1 20 cm

x2 30 cm

A A1 A2 40 60 20 40

y1 30 cm

y2 40 cm

A 1600 cm 2

Teita
Primjer 2
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.

A1 x1 A2 x2 2400 20 800 30

x0
1600
A1 A2
x0 15 cm
A1 y1 A2 y2 2400 30 800 40
y0

A1 A2
1600
y0 25 cm

Teita
Primjer 2
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.

A1 = 2400 cm2

A2= 800 cm2

A = 1600 cm2

x1= 20 cm

x2= 30 cm

x0= 15 cm

y1= 30 cm

y2= 40 cm

y0= 25 cm

Teita

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 171
zadatak 1.(1. i 8.)
stranica 177
zadatak 1.(2.)
Radna biljenica:
stranica 77, zadatak 1a.

Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela

paralelopiped

piramida

stoac

Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela

valjak

prizma

kosa prizma

Teita
Teite sloenog homogenog tijela

x0

Koordinate teita

V1 x1 V2 x2 V3 x3 V4 x4 V5 x5
V1 V2 V3 V4 V5
n

x0

V x
i 1

V
n

y0

V y
i 1

V
n

z0

V z
i 1

Teita
Teite sloenog homogenog tijela
Primjer
Odredi koordinatu zo teita eline
zakovice, ako su njene dimenzije u
mm prema slici.
Volumen tijela

V1 r 2 h 12,52 35

V1 17171,9 mm3

V V1 V2 17171,9 16755,2

1 4r 3 1 4 203
V2

2 3
2
3

V 33927,1 mm3

V2 16755,2 mm3

Teita
Teite sloenog homogenog tijela
Primjer
Teite polukugle (polukruga)

4r 4 20

y0
3
3
y0 8,49 mm
Ukupne koordinate teita

35
z1
17,5 mm
2
z 2 35 y0 43,49 mm

z0

V1 z1 V2 z 2
V1 V2

17171,9 17,5 16755,2 43,49


z0
33927,1

z0 30,3 mm

Pappus-Guldinova pravila
Ova pravila slue za izraunavanje povrine i volumena rotacijskih tijela.
Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke povrine oko zadane osi.
Prvo Pappus-Guldinovo pravilo
Povrina plohe koja nastaje rotacijom neke duine
oko zadane osi izraunava se tako da se duljina
duine pomnoi s opsegom krunice koju opie
njeno teite.

A l 2 x0

Pappus-Guldinova pravila
Drugo Pappus-Guldinovo pravilo
Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe
oko zadane osi jednak je umnoku povrine te
plohe i opsega krunice koju opie njeno teite.

V A 2 x0

Pappus-Guldinova pravila

Volumen kugle

Primjer 1
Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug.
Kolika je povrina, volumen i teina kugle, ako je
specifina teina =78 N/dm3?

O d

60
2
2
l 188,4 cm
l

x0

2r

2 60

x0 38,22 cm
Povrina kugle

A 188,4 2 38,22

A l 2 x0

A 45220 cm 2

V Ap 2 x0
r 2 60 2
Ap

2
2
Ap 5652 cm 2
V 5652 2 38,22
V 1356602 cm3
Teina kugle

G V 1356,6 78
G 105815 N

Pappus-Guldinova pravila

Koordinate teita pojedinih ploha

Primjer 2
Izraunaj teinu zamanjaka koji nastaje
rotacijom plohe prema slici oko osi z
ako je specifina teina materijala =73 N/dm3.
Dimenzije su u cm.

x1 80 cm
x2 60 cm
x3 25 cm
Povrine ploha

A1 20 40 800 cm 2
A2 30 20 600 cm 2
A3 50 20 1000 cm 2
Ukupna povrina

A A1 A2 A3 800 600 1000


A 2400 cm 2 24 dm 2

Pappus-Guldinova pravila
Primjer 2

Koordinate teita

A1 x1 A2 x2 A3 x3
x0
A1 A2 A3
8 8 6 6 10 2,5
x0
24
x0 5,2 dm
Volumen tijela (2. Pappus Guldinovo pravilo)

V A 2 x0 24 2 5,2
V 783,7 dm 3
Teina tijela

G V 783,7 73

G 57210,1 N

Teita
Pappus-Guldinova pravila

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 184
stranica 191
stranica 192

zadatak 3.
zadatak 1.(1)
zadatak 3.

Statika stabilnost
Vrste ravnotee
Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj toki, ono e biti u ravnotei samo onda ako
je ta toka u teitu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo teite.
a) Stabilna ravnotea

Kad se pomaknuto tijelo vraa u prvobitan


poloaj ono je u stabilnoj ravnotei.
Stabilna ravnotea nastaje kada je teite
tijela ispod oslonca.

Statika stabilnost
Vrste ravnotee
b) Labilna ravnotea

Kad se pomaknuto tijelo ne vraa u


prvobitan poloaj ono je u labilnoj
ravnotei. Labilna ravnotea nastaje
kada je teite tijela iznad oslonca.

c) Indiferentna ravnotea

Kad tijelo ostaje u pomaknutom poloaju


ono je u indiferentnoj ravnotei. Ona
nastaje kada je teite tijela u osloncu.

Statika stabilnost
Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnotei da bi se sprijeilo prevrtanje.
Uvjeti stabilne ravnotee:

stabilna ravnotea

labilna ravnotea
prevrtanje

1. tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri toke koje


nisu na istom pravcu
2. teite tijela mora biti unutar podnone plohe

Statika stabilnost
Moment prevrtanja

M p F a [Nm]
Moment stabilnosti

M s G b [Nm]

Ms M p

toka
prevrtanja

Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)

Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnotei


moment stabilnosti mora biti vei od
momenta prevrtanja.

Ms
Mp

1,5 do 2

M s M p [Nm]

Statika stabilnost
Moment prevrtanja
Primjer 1
Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna
sila od 10 000N. Koliki je njegov koeficijent
stabilnosti ako mu je ukupna teina 39,24 kN?

M p Fc a 10000 0,7

M p 7000 Nm

Fc = 10000 N
G = 39240 N

Moment stabilnosti

l
M s G 39240 1
2
M s 39240 Nm
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)

M s 39240

Mp
7000

5,6

Statika stabilnost
Primjer 2
Koliki je koeficijent stabilnosti brane
hidroelektane duljine 200 m poprenog
presjeka prema slici. Sila pritiska vode
iznosi 500 MN, a specifina teina
betona je 10 kN/m3.
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
Koordinate teita

x1 5 m
1
x 50 16,66 m
3
x2 10 x
x2 26,66 m

Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3
Povrine

A1 10 50 500 m 2
50 50
A2
1250 m 2
2
A A1 A2 1750 m 2
Koordinate teita

A1 x1 A2 x2 500 5 1250 26,66


x0

1750
A1 A2

x0 20,48 m

Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3

00
2
l=

Teina brane

G V 10

kN
2

1750
m
200m
3
m

G 3 500 000 kN
Moment stabilnosti (za toku A)

M s G b G (60 x0 )
M s 3500 (60 20,48)
M s 138 320 MNm

Moment prevrtanja (za toku A)

M p F a
50
M p 500
2
M p 12 500 MNm

Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F = 500 MN
= 10 kN/m3

00
2
l=

M s 138320 MNm
M p 12500 MNm
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)

M s 138320

M p 12500

11,07

Statika stabilnost

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 200
stranica 201

zadatak 4.
zadatak 6.

Puni ravni nosai


Uvod
Nosa je dio konstrukcije koji prima i nosi neko optereenje.
Nosa se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca.

Osovina nekog vozila kao nosa.


G - optereenje
A i B - oslonci (leaji)

Puni ravni nosai


Vrste nosaa
Nosai mogu biti:
a) prostorni - sile na nosa djeluju u prostoru
b) ravni - sile djeluju u jednoj ravnini

Vrste nosaa prema konstrukciji:


a) puni
b) reetkasti

Puni ravni nosai


Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema obliku:
a) nosa s dva oslonca
(prosta greda)

b) nosa s dva oslonca i


jednim prepustom

c) nosa s dva oslonca i


dva prepusta

d) ukljeteni nosa (konzola)

Puni ravni nosai


Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema optereenju:

a) nosa optereen pojedinanim


silama (koncentrirano optereenje)

b) nosa optereen jednolikim


(kontinuiranim) optereenjem q[N/m]

c) nosa kombinirano optereen

Puni ravni nosai


Vrste oslonaca

Pokretan (pomian) oslonac - ima dva stupnja slobode gibanja.


Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogueg
pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile.

Nepomian oslonac - ima jedan stupanj slobode gibanja.


vrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu
moe biti u bilo kojem smjeru.

Ukljetenje - ne doputa nikakav pomak.


Reakcije u osloncu su sila i moment ukljetenja.

Puni ravni nosai


Vrste oslonaca
Shematski prikaz oslonaca

Nosai mogu biti


Statiki odreeni - mogu se rijeiti pomou analitikih uvjeta ravnotee.
Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najvie 3.
Statiki neodreeni nosai - ne mogu se rjeiti pomou uvjeta ravnotee.
Ukupni broj reakcija je vei od 3.

Puni ravni nosai


Vrste oslonaca
Primjer proste grede optereen kosom silom

Oslonac A
- nepomian, reakcija je
kosa. Dobije se iz uvjeta
ravnotee 3 sile.
Oslonac B
- pomian, reakcija je
okomita na podlogu.

Puni ravni nosai


Rjeavanje nosaa
Cilj rjeavanja nosaa je odreivanje njegovih dimenzija (tzv. dimenzioniranje).
Da bi se nosa mogao dimenzionirati najprije treba odrediti:
a) reakcije u osloncima
b) najvei moment savijanja (mjesto opasnog presjeka)
c) poprene sile
d) uzdune sile
Nosai se rjeavaju grafiki i analitiki.
Pri grafikom rjeavanju treba nacrtati:
a) dijagram momenata savijanja
b) dijagram poprenih sila
c) dijagram uzdunih sila
Analitiko rjeavanje nosaa se vri pomou analitikih uvjeta ravnotee:
1

Puni ravni nosai


Rjeavanje nosaa

Primjer nosaa
rjeenog grafikim
postupkom

Puni ravni nosai


Primjer 1
Zadano je vratilo s dvije remenice. Treba rijeiti nosa grafikim i analitikim
postupkom. Teine remenica su G1=100 N i G2=500 N.

100 N
MF
1cm
1m
ML
1cm

Primjer 1
a) Grafiki postupak

100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 1,6cm
1cm
FB FB M F 4,4cm

100 N
1cm

ML

1m
1cm

FA 160 N
FB 440 N

H=3,7cm
z
1

FA

P'

FB
3

Primjer 1

Momenti savijanja

a) Grafiki postupak

y1 0.85 cm

y2 1,2 cm

M s1 y1 H M F M L
Opasni
presjek

100 N 1m
M s1 0,85cm 3,7cm

1cm 1cm
M s1 314,5 Nm

M s 2 y2 H M F M L
Dijagram momenata savijanja

M s2
M s2

100 N 1m
1,2cm 3,7cm

1cm 1cm
444 Nm

M s max M s 2 444 Nm

F1=100 N

Primjer 1

F2=500 N

FA=160 N

FB=440 N

a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje

100 N
Q1 y1 M F 1,6cm
1cm
Q1 160 N

I.

FA

F1 II.

II. polje

III.

FB

Q2 y2 M F 0,6cm

Q2 60 N

100 N
1cm

III. polje

Dijagram poprenih
sila D(Q)

F2

Q3 y3 M F 4,4cm

Q3 440 N

100 N
1cm

Primjer 1
a) Grafiki postupak
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile

Na mjestu maksimalnog
momenta poprene sile
mijenjaju smjer (predznak).

Primjer 1
b) Analitiki postupak

iz 3

F1 2 F2 4 FB 5
FB

F1 2 F2 4 100 2 500 4

5
5

FB 440 N

1. Reakcije u osloncima

- nema sila u osi x

0 FA F1 F2 FB 0
A

0 F1 2 F2 4 FB 5 0

iz 2

FA F1 F2 FB
FA 100 500 440
FA 160 N

Primjer 1
b) Analitiki postupak

2. Momenti savijanja
Presjek 1
Nosa ukljetimo na mjestu 1

M s1 FA 2m
M s1 160 N 2m
M s1 320 Nm

Primjer 1
b) Analitiki postupak

Presjek 2
Nosa ukljetimo na mjestu 2

M s 2 FA 4 F1 2
M s 2 160 4 100 2
M s 2 440 Nm
S desne strane

s lijeva

M s 2 FB 1 440 Nm
s desna

Kod promatranja s desne strane


momenti su suprotnog predznaka.

M s 2 440 Nm

Primjer 1
3. Poprene sile
b) Analitiki postupak
I. polje

Q1 FA
Q1 160 N
II. polje

Q2 FA F1 160 100
Q2 60 N
III. polje

Q3 FA F1 F2 160 100 500


Q3 440 N

Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.

Puni ravni nosai


Primjer 2
Prosta greda duljine l = 5 m optereena je po cijeloj duini specifinim
optereenjem q = 1000 N/m. Treba rijeiti nosa grafikim i analitikim postupkom

1kN
MF
1cm
1m
ML
1cm

Fq q l 1000 5
Fq 5 kN

Primjer 2
a) Grafiki postupak

1. Reakcije u osloncima
MF

1kN
1cm

ML

1m
1cm

FA FA M F 2,5cm

1kN
1cm

FB FB M F 2,5cm

1kN
1cm

FA 2,5 kN
FB 2,5 kN

H=3cm

FA
z
1

FB

2. Momenti savijanja

Primjer 2

za x=0 m

a) Grafiki postupak

M sA y A H M F M L 0
za x=0,5 m

M s1 y1 H M F M L
1kN 1m
M s1 0,4cm 3cm

1cm 1cm

M s1 1,2 kNm
D(Ms)

za x=1 m
+

M s 2 y2 H M F M L
M s2

1kN 1m
0,6cm 3cm

1cm 1cm

M s1 1,8 kNm

Primjer 2

M s 3 y3 H M F M L

za x=1,5 m

a) Grafiki postupak

1kN 1m
M s 3 0,9cm 3cm

1cm 1cm
M s 3 2,7 kNm

M s 4 y4 H M F M L

za x=2 m

M s4

1kN 1m
1cm 3cm

1cm 1cm

M s 4 3 kNm

D(Ms)

za x=2,5 m

M s5

M s 5 y5 H M F M L

1kN 1m
1,05cm 3cm

1cm 1cm

M s 5 3,15 kNm

Primjer 2

za x=3 m

M s 6 M s 4 3 kNm

za x=3,5 m

M s 7 M s 3 2,7 kNm

za x=4 m

M s 8 M s 2 1,8 kNm

a) Grafiki postupak

za x=4,5 m
Opasni
presjek
D(Ms)

za x=5 m

M s 9 M s1 1,2 kNm
M s10 M s 0 0 kNm

3. Kritini presjek

M s max M s 5 3,15 kNm

Primjer 2
4. Poprene sile

a) Grafiki postupak

+
-

Primjer 2
a) Grafiki postupak

Na mjestu maksimalnog
momenta poprene sile
mijenjaju smjer (predznak).

Primjer 2
b) Analitiki postupak

1. Reakcije u osloncima

Fq q l 1000 5
Fq 5 kN

q l
FA FB

2
2
Fq

1000 5
FA FB
2
FA FB 2500 N

Primjer 2
b) Analitiki postupak
2. Momenti savijanja
u presjeku n-n

M x FA x Fqx

x
2

q l
x
Mx
x qx
2
2
q l
x2
xq
Mx
2
2

qx
Mx
(l x) [ Nm]
2

za x=l/2

l
q
l
2
Mx
(l ) [ Nm]
2
2
maksimalni moment savijanja

q l2
Ms
[ Nm]
8

Primjer 2
b) Analitiki postupak
2. Momenti savijanja

qx
Mx
(l x)
2
za x=0 m

M s0

1 0

(5 0)
2

za x=1 m

M s 0 0 kNm
za x=0,5 m

1 0,5
M s1
(5 0,5)
2
M s1 1,125 kNm

1 1
(5 1)
2
2 kNm

M s2
M s2
za x=1,5 m

1 1,5
M s3
(5 1,5)
2
M s 3 2,625 kNm

Primjer 2
b) Analitiki postupak
2. Momenti savijanja
za x=2 m

M s4

1 2
(5 2)
2

M s 4 3 kNm

za x=3 m

M s6

za x=2,5 m

M s5

1 2,5

(5 2,5)
2

M s 5 3,125 kNm

1 3
(5 3)
2
3 kNm

M s6

za x=3,5 m

M s7

1 3,5

(5 3,5)
2

M s 7 2,625 kNm

Primjer 2
b) Analitiki postupak
2. Momenti savijanja
za x=4 m

M s8

1 4
(5 4)
2

M s 8 2 kNm

za x=4,5 m

M s9

1 4,5

(5 4,5)
2

M s 9 1,125 kNm

za x=5 m

1 5
(5 5)
2
0 kNm

M s10
M s10

3. Maksimalni moment savijanja

M s max M s 5 3,125 kNm

Primjer 2
b) Analitiki postupak
4. Poprene sile

Qx FA Fq
Qx FA q x
za x=0 m

za x=1 m

Q0 FA q 0 2,5 1 0

Q2 2,5 1 1

Q0 2,5 kN

Q2 1,5 kN

za x=0,5 m

Q1 2,5 1 0,5
Q1 2 kN

za x=1,5 m

Q3 2,5 1 1,5
Q3 1 kN

Primjer 2
b) Analitiki postupak
4. Poprene sile
za x=2 m

Q4 2,5 1 2
Q4 0,5 kN
za x=3,5 m
za x=2,5 m

Q5 2,5 1 2,5
Q5 0 kN
za x=3 m

Q6 2,5 1 3
Q6 0,5 kN

Q7 2,5 1 3,5

za x=4,5 m

Q9 2,5 1 4,5

Q7 1 kN

Q9 2 kN

za x=4 m

za x=5 m

Q8 2,5 1 4

Q10 2,5 1 5

Q8 1,5 kN

Q10 2,5 kN

Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.- 14.
stranica 236
zadatak 15.

Puni ravni nosai


Primjer 3
Na vratilu su smjetene 2 remenice teine 350 N i 200 N na razmacima
prema slici. Rijei nosa grafikim i analitikim postupkom.

100 N
MF
1cm
0,2m
ML
1cm

Primjer 3
a) Grafiki postupak

100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 1,3cm
1cm
FB FB M F 4,2cm

100 N
1cm

ML

0,2m
1cm

FA 130 N
FB 420 N

H=4cm

FA

P'

z
z

FB

P
3

Primjer 3

Momenti savijanja

a) Grafiki postupak

y1 0.85 cm

y2 0,5 cm

M s1 y1 H M F M L

Opasni
presjek
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)

100 N 0,2m
M s1 0,85cm 4cm

1cm 1cm
M s1 68 Nm

M s 2 y2 H M F M L
100 N 0,2m
M s 2 0,5cm 4cm

1cm 1cm
M s 2 40 Nm
M s max M s1 68 Nm

F1=350 N

Primjer 3

F2=200 N

FA=130 N

FB=420 N

a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje

100 N
Q1 y1 M F 1,3cm
1cm
Q1 130 N

III.
I.

II.

FB

FA

F2

II. polje

Q2 y2 M F 2,2cm

F1
Dijagram poprenih
sila D(Q)

Q2 220 N

100 N
1cm

III. polje

Q3 y3 M F 2cm

Q3 200 N

100 N
1cm

Primjer 3
a) Grafiki postupak
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile

Na mjestu maksimalnog
momenta poprene sile
mijenjaju smjer (predznak).

Primjer 3
b) Analitiki postupak

iz 3

F1 0,5 F2 1,2 FB 1
FB 350 0,5 200 1,2
FB 415 N

1. Reakcije u osloncima

iz 2

- nema sila u osi x

0 FA F1 FB F2 0
A

0 F1 0,5 FB 1 F2 1,2 0

FA F1 F2 FB
FA 350 200 415
FA 135 N

Primjer 3
b) Analitiki postupak

2. Momenti savijanja
Presjek 1
Nosa ukljetimo na mjestu 1

M s1 FA 0,5m
M s1 135 N 0,5m
M s1 67,5 Nm

Primjer 3
b) Analitiki postupak

Presjek 2
Nosa ukljetimo na mjestu oslonca B

M s 2 FA 1 F1 0,5
M s 2 135 1 350 0,5
M s 2 40 Nm
s lijeva

S desne strane

M s 2 F2 0,2 200 0,2 40 Nm


s desna

Kod promatranja s desne strane


momenti su suprotnog predznaka.

M s 2 40 Nm
M s max M s1 67,5 Nm

Primjer 3
3. Poprene sile
b) Analitiki postupak
I. polje

Q1 FA

FB

FA

Q1 135 N
II. polje

III.

I.

II.

FB

FA

F1
Dijagram poprenih
sila D(Q)

Q2 FA F1 135 350

F2

Q2 215 N
III. polje

Q3 FA F1 FB 135 350 415


Q3 200 N

Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 254
zadaci 2. i 4.

Puni ravni nosai


Konzola (ukljeteni nosa) je nosa iji je jedan kraj ukljeten, a drugi slobodan.

Usljed djelovanja sile na konzolu u


mjestu ukljetenja se javlja reakcija
FA i reakcioni moment MA koji se
suprostavlja momentu savijanja
konzole Ms.

Puni ravni nosai


Primjer 4
Na polugu prema slici djeluju sile od F1 = 200 i F2 = 150 N. Rijei nosa grafikim i
analitikim postupkom.

100 N
MF
1cm
0,1m
ML
1cm

Puni ravni nosai

100 N
MF
1cm
100 N
FA FA M F 3,5cm
1cm

Primjer 4

ML

0,1m
1cm

FA 350 N

H=4cm
1

FA
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)

2
2
3

Primjer 4

Momenti savijanja

a) Grafiki postupak

ymax 3.3 cm

y1 0,75 cm

M s max ymax H M F M L

Opasni
presjek

100 N 0,1m
M s max 3,3cm 4cm

1cm 1cm
M s max 132 Nm

M s1 y1 H M F M L
100 N 0,1m
M s1 0,75cm 4cm

1cm 1cm
M s1 30 Nm

Primjer 4

F1=200 N

F2=150 N

FA=350 N

a) Grafiki postupak
Poprene sile
I. polje

100 N
Q1 y1 M F 3,5cm
1cm
Q1 350 N

I.

F1
+

II. polje

II.

FA

+
Dijagram poprenih
sila D(Q)

F2

100 N
Q2 y2 M F 1,5cm
1cm
Q2 150 N

Poprena sila kod ukljetenih nosaa je najvea na mjestu ukljetenja.

Primjer 4
a) Grafiki postupak

Primjer 4
b) Analitiki postupak

iz 1

FA F1 F2
FA 200 150
FA 350 N
iz 2

MA

FA

M A F1 0,3 F2 0,5

1. Reakcije u osloncima

0
A

M A 200 0,3 150 0,5

FA F1 F2 0

0 M A F1 0,3 F2 0,5 0

M A 135 Nm

Primjer 4
b) Analitiki postupak
Presjek 1
2. Momenti savijanja
Presjek A ukljetenje (s desna)

M sA F1 0,3 F2 0,5
M sA 200 0,3 150 0,5

M s1 F2 0,2
M s1 150 0,2
M s1 30 Nm
M s1 30 Nm

M sA 135 Nm
Nosa je ukljeten s lijeve
strane, tj. promatramo
ga s desna pa je
predznak suprotan.

M sA 135 Nm

Presjek 2

M s 2 0 Nm
M s max M sA 135 Nm

Primjer 4
3. Poprene sile
b) Analitiki postupak
I. polje

Q1 FA
Q1 350 N

I.

II. polje

F1
+

Q2 FA F1 350 200

II.

FA

F2

Q2 150 N

Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 281
zadatak 4.

You might also like