1

Prie iz mutva

O jeziku naem i obiajima

Prie iz
mutvaka
O jeziku naem i obiajima

Priredio i sakupio Ahmet Alibai

Sarajevo, juli 2014

Sadraj
Umjesto uvoda, ili o jeziku naem nasunom..........6
Obikua....................................................................8

Dimarina................................................................11
P ahbaba..............................................................16
enluk....................................................................20
Akamluk...............................................................24
Titiz........................................................................27
to kokuz zamisli...................................................30
Dabaluk................................................................31
Hamal....................................................................34
Pehlivani................................................................37
Baksuz...................................................................39
Bestilj.....................................................................41
Kuanme................................................................47
U zanatlije zlatne ruke...........................................51
Marifetluk...............................................................56
O marifetluku jo jedna..........................................61
Mudri handija.......................................................67
Sepet zemlje..........................................................69
Nafaka....................................................................71
Halal nafaka...........................................................73
Jo jedna o nafaki...................................................75
Vasijet....................................................................82

O vasijetu jo jedna...............................................85
O namli udavai i mudrom momku........................87
O enskom eru.....................................................91
Nee ni pred horoza bez nikaba............................92
O enskom eru druga...........................................98
O turbetima umjesto uvoda..............................102
Turbe Sedam Brae Jedileri...............................105
Kosino turbe.........................................................107
Pria o Kudret devama......................................111
O vrijednosti ajetul-kursije...................................114
O sudbini ili edelu..............................................117
Mujezin................................................................120
Starost i mudrost kao dva brata..........................123
Rije dukat...........................................................127
Sultan Fatih i Bakije.............................................133
O ejh Juji.............................................................136

Umjesto uvoda, ili o jeziku

naem nasunom
Ne zna se posigurno, kad i kako su
nastajale, ali je jedno sigurno: hikaje
tj. poune prie, nastale su u narodu,
da bi se pamtile. U Bosni je oduvijek
bilo umnih i rjeitih ljudi, ali veina
obinog puka, ili nije bila pismena - ili
nije imala novaca za, u ta doba, vrlo
skupe knjige. U takvom okruenju
nastaju hikaje, koje na jedan prijemiv
i lahko pamtljiv nain, prenose znanje i
mudrost ivljenja. Veina ovih pria,
ako se malo bolje pogleda, moe se
vezati za Kur'an i hadis, iako nije
pravilo. Jedno je sigurno, a to je da su
poruke svake prie poune, duboke i
plemenitih ciljeva. Ove hikaje sam
sluavao na sjelima, pa ako nita

drugo, ta su sijela bila sauvana od

traa i ogovaranja, pa su samim tim
ostvarila hair1. Meutim, kako je sve
manje sijela i muhabeta2, tako i veina
ovih hikaja pada u zaborav, i kako ree
Mula Mustafa Baeskija, to je
zapisano ostaje, a to se pamti
iezne. Ovo je moj skromni doprinos,
da probam od zaborava otrgnuti
jedan dio nae istorije, obiaja, a i
jezika narodnog, koji sve vie izumire.
Za sve itaoce, koji ne prepoznaju
jeziki izraz, objanjenja manje
poznatih rijei su navedena u
fusnotama.Takoe moram napomenuti
da sam prie enluk i Kuanme
prepriao iz knjigeTuturuza i eh
1 Dobro
2 Razgovor

Meco od Alije Nametka, priu Bestilj

iz knjige izbrisana tabla profesorice
efike Hajdarevi, neka je rahmet
njihovim plemenitim duama, a priu
Pehlivan iz Sarajevske zbirke
Abdulaha Sidrana.Ako se neko
prepozna kao autor neke od pria neka
halal i neka zna da mi nije bila
namjera izostaviti bilo ije cjenjeno
ime, ili zanijekati autorstvo.

Obikua

Bijae u bega mlad sin na enidbu, pa

odluie, da je vrijeme da se eni.
Zaprosie i isprosie nevjestu, i otpoe

priprema za veliko slavlje. Sva je

nahija1 priala o tom dogaaju, i pitala
se kakva li e biti mlada begovica.
Doe i taj dan. Odoe svatovi po
mldu, i hairli je dovedoe u begove
konake (slika). Niko od puka ne bijae
na svadbi, izuzev jednog starog
uribae,2 koji je pozvan kao
predstavnik esnafa3. Nakon svadbe,
skolie ga svi da im kazuje kakva b
svadba, kakva je mlda, kakva b
sofra4... Starac je odgovarao kratko i
1 Optinsko podruje (tur. okrug)
2 Predstavnik krznarskog zanata
3 Zanat
4 Ponuda jela - jelovnik

10

turo, da je sve bilo ponabas, i jelo i

pilo i orma1 i posluga.
-

A kakva je bila mlda i kako je

obuena? upita neko.
Eh, mlda nabas. Sva u srmi i
kadifi,2 ba plaha.
A kakva bi obikua?3 opet e
radoznali pitac.
E, obikua dola gologuza.

Svijet se zgranuto zagleda, pa neko

ree:
-

Pa kako pobogu gologuza?

1 Oprema za konja
2 Vrste platna
3 Obikua-djevojka koja je dolazila sa
nevjestom na par dana

11

Pa eto lijepo, sva obuena u svilu,

pa ona svila onako pada po njoj,
pa vie otkriva nego pokriva
odbrusi uribaa i zavri
razgovor.

Ne proe ni hefta1 dana, a u ariji se

razglasi da je mladi beg vratio mldu,
a ostavio obikuu. Eto helem, i to biva.

1 Sedmica

12

Dimarina

Kasna je jesen i babo me je poveo kod

djeda na selo. Ljeto je bilo izdano,
amide, strine i tetke vrijedni, pa dedo
poruio da se doe po zimnicu. Ja sav
sretan, ne odvajam se od svog dragog
dedana ni za tren, a on obilazi
magazu, hambar,1 pa talu, i na kraju
jo provjerava da li je punica za
1 Spremnik za ito

13

meso hazur.1 Za nas je odvojio toliku

gomilu, da mislim da e babuki trebati
kamion, a ne auto. Jabuka, kruaka,
graha, suhog voa, krompira, nekoliko
tikava, malo sira, pekmeza. ini mi se,
bie za tri zime, a ne za jednu. Taman
to je zavrio obilazak, zove nana:
- Vejsile, hajd u kuu, evo do'o
muhtar.2
Dedo krenu, a ja ga ne poputam.
Uosmo u kuu i on se srdano "ispita"
sa starinom njegovih godina.
- Pa dobro mi doao Alijaga. Kojim
dobrom?
1 Spremno, pripremljeno
2 Seoski upravitelj

14

- Vala sam doao da ti kaem, da sam

ti odredio dimarinu za ovu godinu.
Tebe pada jedan metar drva, a ako
doda jo, to ti je na volju. Nadam se
da e biti i jedan ejrek1 stelje,3 a i
malo suha voa za
hoafa2. Staru insanu malo hoafa
i komad hljeba - obrok.
- Jata muhtaru nego e biti, a sada
da mi popijemo razgovoruu, jer nisi
mi odavno bio.
Ja malo zauen, to dedo ovom
ovjeku iskazuje ovoliki "iram"3,
1 etvrtina 3 Suho ovije meso

2 Kompota
3 Poast

15

jedva ekam da ode da pitam dedu ko

je taj i otkud mu pravo, da dedi
odreuje ta e mu dati. Nakon kahve
i jedne duhanske, gost zaiska izun4 da
ide, jer mora obii jo nekolike kue.
Dedo ga srdano isprati do vrata, uz
obeanje, da e dogovoreno u
najkraem roku biti dostavljeno.
- Dedo, ko je ovaj, i ta mu je to
dimarina?
- Eh sine, to ti je Alijaga Kutub, na
muhtar. On se brine i onako i kriom,
i javno provjeri kome u selu presipa,
a ko nema ni potrebno. Dosta je ljudi
u potrebi, a zbog stida ne bi zaiskali
kad bi pomrli. Eh, tu ti na dobri
muhtar vidi iz ijeg dimnjaka dimi, a
4 Dozvola

16

iz ijeg ne dimi, pa kad skonta

situaciju, razree nam koliko ko
moe pomoi, pa to kriom dostavi
na adresu gdje treba. Dok je 'vakih
ljudi, nee bit' kijameta.
Nisam ba dobro razumio dedu, ali
sad, kad sam i ja haman dedo, i kad
vidim kako se ljudi otuuju, razumijem,
i ostaje mi samo al za tim divnim
vremenima, i da se dovom sjetim tih
ljudskih gromada. Rahmetullahi alejhi
rahmeten vasijah1.

1 Da se Allah smiluje i njemu i nama

17

P ahbaba

Imao neki ovjek sina jedinca koji se

zamomio. Iako je otac uinio sve da
ga lijepo odgoji i uputi, sin je sve
ee izbivao do kasno, a ponekad i
svu no ne bi kui doao. Jedno jutro
otac upita:
- Sine moj, gdje ti to tako esto izbiva?

18

- Pa eto, hodam sa ahbabima1.

- Kakvi, aman, tvoji ahbabi, ja ostario,
pa imam samo pola ahbaba.
- Kako to? upita ga sin.
- Pa eto, vidjet e. Hajde dovedi iz
ahara2 jednog dobrog ovna u avliju.
Sin poslua, dovede ovna, a otac ga
zakla nasred avlije, pa ga stavi u
jednu veliku kostretnu2 vreu i zaveza
je.
- Eto sine, hajde sad do svojih ahbaba,
pa him reci da je babo, u huji, ubo
noem komiju na mrtvo u avliji. Kai
him nek ti pomognu, da se kutarie
lea.
1 Prijatelji
2 tala, tor 2Vrea od grubog platna od konoplje

19

Poslua sin oca i ode, ali nakon duga

izbivanja, kad je no ve dobrano pala,
vrati se sam. Niko od ahbaba ne htjede
da se petlja u takvu rabotu.
- Hajde sine sad do onog mog pola
ahbaba, pa mu ispriaj isto.
Doavi na naznaenu adresu, momak
zakuca halkom po vratima (slika), a na
penderu se pojavi, muka glava. Kako
je prepoznao mladia, nabrzinu otvori
vrata i uvede ga u avliju, pitajui ga
odkud on u ta doba. On ispria ve
pripremljenu priu, a oev drug mu
ree:
- Hajde ti i ekaj me u vaoj avliji, a ja
u brzo, sam' da se obuem.

20

Ne proe malo, a oev ahbab se pojavi

u avliji, pa upita momka, gdje mu je
babo.
- Babo je oti'o do potoka i rek'o da i mi
tamo dojdemo.
- Haj' ti mene uprti i operi avliju, a ja i
babo emo ovo rijeit'.
Reeno-uinjeno. Ahbab se zaprti i
spusti se do potoka, gdje je njegov
prijatelj ve naloio vatru i pripremio
raanj. Zapanjenom ahbabu ree da
spusti vreu, a sinu koji ga je kriom
pratio, ree:
- Eto vidi sine ta znai, imati pola
ahbaba.

21

enluk

Svake godine po aliunu,1 kad je

koevina ve gotova, na Hadi
Belijinoj upriji se oteferii i to tri
petka zaredom. Sakupi se tu i staro i
mlado iz Kreeva, Fojnice, Visokog, pa
i izdalje. Oni koji su blie dolaze
pjeice, ko je izdaleka arabom2, a oni
bogatiji i koijom. Iz daljih krajeva
1 Drugi dan augusta
2 Pokrivena konjska kola

22

poe se za mrklog mraka, a to je selo

blie upriji polazi se iza sabaha, jal'
kad sunce odskoi. Kako ko dolazi tako
smjeta konje i kola, zategne vintu1,
pa poloi konjima hranu. Mlaarija se
odmah razbjei da vidi ega sve ima
na stolovima, pa makar nita i ne
kupili, i da li je ringipil gdje i prole
godine. Momci i djevojke polahko
hodaju cestom zagledajui ima li ko
poznat i hoe li im ta zapeti za oko, a
moda se vidi i neka prologodinja
simpatija. Nane i dede ostanu da
uvaju kola, a muevi pohitaju da kod
Ize lonara kupe dva bardaka2. Jedan
je za vode, a drugi, bezbeli za klozeta.
Svako, ko imalo dri do svog nama i
1 Runa konica za konjska kola
2 Glinena posuda za vodu

23

rza1, kad poe na teferi, ubaci na

kola malo okoraka2, dva-tri direka3,
koji ekser, pa im se stigne na
odredite, prva je zadaa skovati
klozet, da se ne bi po svjetskim
kukuruzima ilo porad sebe. Obino bi
Imamovii ili Jaramazi odredili na
svojoj livadi gdje je najzgodnije
postaviti redove rahatnica4, da ne
budu daleko od vode, a ni preblizu
teferilijama. Pored hladne i bistre
1 ast i ponos
2 Neobraena poluobla daska (otpad u
pilani)
3 Drveni stub
4 Klozet 2 Veernje druenje uz pie i meze

24

Fojnice prostrle bi se ponjave, a u

vodu stavila ia rakije za akamluka 2,
da se dobro rashladi. Svak je donosio
svoju rakiju, a za meze se brinuo na
daleko poznati kasapin1 Galib, koji je
znao najbolje uhasuliti2 janjee
peenje i bumbari od iznutrica,
peen u janjeoj maramici. Stariji bi
uili ove mlae da se akamlui
polahko i da treba dinar pia, a dva
dinara meze. Gdje se nae saz ili
tambura, tamo bi se i skupljalo
najvee sijelo. Svako bi donio svoje
pie, a meze se redalo na sredinu, pa
ko ta zahvati. Treeg petka po
akamu, poslali bi nekog mlaeg da
za pet banki kupi u seljaka sijena i da
natrpa u klozet. Sijeno bi polili rakijom
1 Mesar
2 Urediti

25

i zapalili, bardak bi zaplatio o direk, a

akamlije bi sejrili1. Otud nasta i izreka
kad je enluk2 nek i hala gori!

1 Uivati 2 veselje,feta

26

Akamluk

Imal jada ko kad akam pada, kad

mahale fenjere1 zapale, kad tanani
pru adrvani2 ula bi se ispotiha
pjesma s kraja bae, tiho da ne
bihuzuri komiluk, a dovoljno glasno
da uju akamlije. Babo bi pred mrak
1 Petrolejska lampa za rasvjetu
2 Orijentalna fontana, ulina ili
batenska

27

obiavao mene poslati do dajde da

mu poruim da je akamluk spreman,
pa da ponese saz, a on bi sam
pripremio u nekoliko malih sahana1
mezetluke i pripremio male aice i
rakiju, bezbeli domau. im bi se
zauli prvi akordi i nostalgina
melodija, k'o po komandi poeli bi se
iskupljati akamlije iz mahale2, nosei
svak svoje pie i prilog za meze. Ljeti,
pa sve do kasne jeseni, akamluilo se
u bai pod trenjom, a zimi u
mutvaku3 pored toplog fijakera
(slika), na kojem bi se podgrijavala
1 Limeni tanjir
2 Stambeni kvart sa preteno
privatnim kuama
3 U Bosni izdvojena ljetna kuhinja

28

kaurma1 i pae2 za meze. Osim

kurirske dunosti, imao sam i
privilegiju da budem sa odraslima, ako
im zafali duhana ili kakva druga
potreba. Pjevale su se stare pjesme i
priale prie od davnina, a ja bih
obino negdje iz prikrajka hvatao
svaku izgovorenu rije.
Jedno od takvih predveerja posla me
babo po dajdu.
- Dajda, rek'o babo da je akamluk
hazur3 i samo tebe ekaju, rekoh.

1 Posebno pripremljene mljevene

iznutrice
2 Mesne pihtije
3 Spremno 2 Vratio se vjeri (Vie ne pije alkohol)

29

- Porui babi da je dajda do'o tobe2 i

da nee do'.
Vratio sam se kui i prenijeo poruku.
Babo i akamlije nisu nita rekli, sijelo
je proteklo tiho, ali poslije toga su
sijela u naoj bai i mutvaku bivala
sve rjea dok nakon kratka vakta skroz
ne prestadoe.

30

Titiz

Bio je poetak ljeta i ja sam nekako

izmolio majku da me poalje jedan
vikend tetki u Stolac. Majka je kupila
autobusku kartu i dogovorila sa
tetkom da me neko saeka na
autobuskoj, iako sam ja insistirao da
sam ve dovoljno veliki, da umijem i
sam doi sa stanice uz Bregavu do
tetkine kue. Kako je ve uveliko
otpoela sezona poljskih radova, a i
mlai su morali pomagati, bilo mi je

31

pomalo dosadno, jer se nisam imao s

kim igrati. Izaavi napolje malo sam
proskitao i vraajui se kui naioh
napokon na jedno poznato lice.
Jasmin, trea kua od tetkine, moj
vrnjak, i nosi sepeti pun kasnih
treanja, alica. Potekla mi je voda iza
zuba.
- Hej Jasmine, daj mi malo
treanja.
- Nedam, odvali k'o iz topa.
- E ba si titiz.
- Pa dobro dau ti desetak
komada,da ne govori da
sam titiz.
- Vala da mi da i dvadeset,
opet si titiz.

32

- Kako to?
- Pa eto tako, ko nije titiz on
ne broji, ve zagrabi
pregrt, pa koliko bude.
- E kad je tako onda evo
pregrt, ree Jasmin,
zagrabi u sepet, a u
pregrti je bilo tri trenje.

33

to kokuz zamisli...

Poao neki kokuz1 sa

enom u umu da
sabiru drva, pa idui,
usput nae jednu novu
novcatu potkovicu.
Eh eno, kad bi
nali jo tri ovakve potkovice, pa
nabavili
konja, pa ga potkovali, vie ne bi
mi nosili drva na grbai, ve bi ih
konj donio kui.
Taman tako, onda bih ja mogla
otii do mojih jaui, a ne pjeice.
-

1 Osoba koja nema ni novia

34

uvi ta ena govori, ovjek joj

priveza jednu amarinu govorei:
-

Zar 'vako oznojana i umorna konja

da jae?

Dabaluk

Navadi se jedan edepsuz1 haman svaki

dan svaliti Mehagi na sofru. U koja god

1 Neodgojen

35

bi se doba stavila sinija1 i postavilo

jelo, dotini na vrata k'o da je virio, a
kad je ve tu, reda ga je ponuditi.
Dotuilo Mehagi bajde2 hraniti sojsuza3
i sebi haluk4 praviti, a ni kod njega
nije presipalo, pa se dosjeti da neko od
eljadi5 straari na penderu, pa ako
dotini doe u avliju, sklanjaj sofru dok
ne ode. Jedan dan Mehaginica taman
stavila pitu na siniju, kad straar
1 Okrugli drveni stoli (slika)
2 Besplatno
3 Bez porijekla
4 Troak
5 Djeca 3 Moj gospodine

36

zavika. Zaas se die sinija, a pitu

nemajui kud gurnue pod seiju.
- Bujrum, bujrum, nemade kud Mehaga.
Pa ta ima u tebe, efendisi benum3?
- Pa, vala haman nita novo. Nego
napolju plaho klizavo. Eto sino
krenem do Rasimage na sijelo i tako se
na sokaku okliznuh da sam odletio po
onom ledu, k'o odavde do one pite pod
seijom.

37

Hamal

Sluajui prie o ljepoti ivota u

eheru, mlad, zdrav ali nekolovan
mladi sa sela, odlui da svoju sreu
potrai u gradu. Napusti selo, a
neznajui nikakva zanata, morade se
prihvatiti munog i tekog hamalskog
posla. Bilo je naporno i poniavajue,
ali jo bi vee ponienje bilo vratiti se
u selo i priznati svoj neuspjeh. Sluio je

38

ljudima, pokoran Bogu i zadovoljan

nafakom1. Kako je bio marljiv i snaan,
a uz to tedljiv, uspio je vrlo brzo
utediti i kupiti malu udericu2 sa malo
okunice. Uskoro se nala i prilika za
enidbu, pa kako to biva, kupus i djete.
Poveanje porodice je iskalo i vie
troka i potreba, a kod hamala "dan idara"3. to zaradi, to u zembilju4 kui
donese.
Jedan dan arija nekako pusta i
nikakva posla, te jedva ugrabi jedan
1 Nafaka-od Boga odreena ivotna
opskrba
2 Sirotinjska kua od jedne prostorije
3 Idara-dnevna opskrba
4 Zembilj-pletena korpa

39

posli od kojeg je uspio kupiti dva

hljeba. Doavi kui dade eni ona dva
hljeba a ona ih izlomi i podjeli djeci,
gunajui kako ba nju zapade ovaj
kokuz i nesoj. Uto taman zapuca top sa
Tabije1, pa ona upita svog ovu:
- to 'vo puca, jel' to vezir dolazi u
eher?
- Ma jok, dave Morie* (dodaj u fusnoti
bogata sarajevska porodica)
- A to, e pa nek' si ti meni fukara2 i
niko i nita.

1 Odbrambena kula, kamena utvrda

2 Siromaan

40

Pehlivani

Jedan dan putem od istoka, dooe u

koloni goleme arabe dovodei u eher
cirkusante. Nema ta tu nije bilo.
Gutai vatre, pehlivani1, sihirbazi2,
gatare to u kuglu ogledaju, pa nake
1 Hoda po ici
2 Maioniari

41

ivotinje i razne 'tice. Dovukli su tu i

naku 'ticu iz Misira, k'o tele.
Dugonogo, dugovrato, ne leti, ali to
potrat' more! Nisu se kako treba ni
raspremili, kadija1 dade fetvu2 da
prtljaju iz ehera. Pokupie se na
brzinu i odoe za Visoko.
Visoaci im dadoe izun3, a p'o
Sarajeva ode u Visoko da ih gleda.
Onaj sihirbaz ljudima dok si rek'o ta
bi, izvadi iz depa takulin4 i otkopa
sahat s lanca, pa kad im vrati oni
hajran. Sve to bi svjetu smjeno, ali
1 Vjerski sudija
2 Pravnu odluku
3 Dozvola
4 Novanik

42

kako je to upratio i neki hrsuz, dok su

gledali pehlivane hoe li koji okinuti sa
razapete ice, opuh'o mnogi svjet, ali
nije nikom nita vratio pa im presjeo i
smjeh i cirkus.

Baksuz

Sluio kod bega Baia u Sarajevu neki

Mujo iz eljigovia, a bio plaho trapav.
Ne proe dan, a da kakav zijan ne

43

napravi. ta god u ruku uzme ispadne

mu, pa se za njega govorilo da je toliki
baksuz1 da bi i sjekiru pokvario. Beg
opet dobroduan nije ga plaho ruio i
sve je okretao na alu. Jedan dan
naumpadne begu da napravi lakrdiju
sa Mujom. Naredi momcima da
sabahile stave jednu kesu dukata na
eher ehajin most (slika) kud dolazi
Mujo, i da paze na njegovu reakciju.
Reeno uinjeno. Postavie kesu na
put i sakrie se, a kad naie Mujo
proe pored one kese i ni mukajet2, a
samo to nije nagazio na nju. Momci
pokupie pare pa pravo begu i
ispriae mu ta su vidjeli. Naredi beg
da dovedu Muju, pa kad ga dozvae,
1 Nespretnjakovi
2 Ne reaguje

44

upita ga kako je jutros doao na posao

i dali je ta neobino primjetio?
- Pa eto begefendija kad me pita rei
u ti pravo. Ba se ja jutros pitam
kako orav insan ovarie1 put, pa kad
sam iza'o na ravan pred saraj
zamirim i dobar komad prohodam
bez
hile.2
- E vala si ba baksuz, ree mu kroz
smijeh beg.

1 Pogodi 2tete,u argonu moe znaiti i bez

pakosti

45

Bestilj

Jesen. Poeli bestilji. Miriu i sokaci i

avlije. A bilo je i bai i ljiva. Svaku
veer bestilj2 i sijelo. Okupi se mahala,
i stari i mladi. Mlai mijeaju bestilj u
haraniji3, a stariji sjede okolo, gledajui
kako jedna po jedna cjepanica nestaje,
a plamen obasjava unaokolo. Zasvira
2 Gusti dem od ljiva
3 Bakarni kotao

46

harmonika, kolo se uhvati. Igraju

mladi, a i poneko stariji zaigra. A
bogme im vie smeta nego to igra.
Jedan dan Esedaginca upita sijedog da
ode na bestilj u Zejnilaginih. Odobri joj.
Ona ode, a Esedaga osta u kui sjedei
na seiji. Sin Meho sjedi kraj svoje
ene. Donijela na svijet sina, pa u
halvatu1 na dueku lei. Proe neki
vakat, vrati se Esedaginca. Sjede
naspram sijedog, a u Mehu gleda.
- Moj Meho, plaho bijae u Zejnilage na
bestilju. Bukadar2 naroda bijae, a i
harmonika, pa se kolo ufatilo niz
itavu bau, a to bijae jedna cura,
nagledati se ne mere. Lice ko age3,
1 Sobica
2 Mnotvo
3 Bijeli papir

47

kosa crna, pletenice joj niz lea, a

igra, nogom zemlju ne dotie. to mi
je ao to ti ne ode na bestilj. Mislim
ja, moj Meho, to nisi ovde da je vidi,
ma prealit ne mogu.
Slua Meho, slua, a mavi halka1 mu se
ufatila oko usta. Reda mu je utjeti jer
se roditelju ne preporijei. Nevjesta,
blijeda i jest, pa jo blijea postade, ko
za sebe, tiho proapta:
- Da Bog da, pa po tvom halvatu hodila.
Esedaga slua i mahnu
rukom:
- Jami2 sijeda, jami.
1 Modri krug
2 Ne priaj kojeta, umukni

48

Ali ona i dalje fursati,1 ne prestaje.

Pomaknu se Esedaga, a misli mu
krenue.
- Ja pogana jezika. Odkud taj otrov
izbija. A nije joj prvi put, da joj jezik
ko zmijski palaca...I opet:
- Sijeda jami.
Ali ona ne prestaje. Esedaga se okrenu
polako:
- Ba veli taka cura. To je biva ljepota.
A zna li ija je?
- Raspitala sam se, Smajilagina, to u
Alage hizmeari.2
- A bil' ti sijeda isprosila tu curu?
1 Bezobrazluk, drskost
2 Slui, obavlja tee i prljave poslove

49

Esedaginca se podignu, zamahnu

glavom:
- A sijedi, bih, to ne bih, zna da je sve
kako ti kae.
Esedaga rukom iza pojasa, izvadi
emer,1 odbroji nekolko dukata, i
zamota u evrmu.2
- Hajde odma' sijeda, i ponesi fenjer da
gdje ne potue.3
Esedaginca se zagrnu boom, u ruci
dukati, samo to ne poleti.
1 Kona kesa za novac
2 Maramica
3 Zapeti. pasti,nenamjerno udariti
nogom

50

- Hajde isprosi je...ali za mene.

u Esedaginca, ne moe da povjeruje,
pao mrak na oi, a noge zadrhtae.
Krenu lagano kroz hajat,2 pa niz
basamake polake, nadajui se da e
je Esedaga vratiti. Ali nita. Samo
zavika:
- Sijeda, privest u je kroz heftu.
Znao je da e je otac dati. Dotuila mu
sirotinja, a u Esedage se presipa. Kroz
heftu svatovi. Doekala ih Esedaginca,
nema druge. Krenu glas po mahali.
Doveo Esedaga enu na enu. Krenu
glas niz Vrbanjuu, pa arijom, pa uz
Bistrik, Pehlivanuom niz Hiseta.
- Doveo Esedaga enu na enu. to li?
ta mu bi? K'o bi se nado.
2 Predsoblje

51

Nema odgovora. Doveo Esedaga

inou1 svojoj eni, i vremenom polahko
presta govor. Zaboravie. Idue jeseni,
opet bestilji....

1 Druga ena, uz prvu, u jednom

braku

52

Kuanme

U lijepe i pitome sarajevske jeseni

obino zaredaju kuanme.1 Ne bi
prola hefta, a da ne bude upriliena
jedna, dvije, a ponekad i tri kuanme.
Tom prilikom su bivim egrtima, koji
su izuili zanat, na svean nain bili
pripasivani petemalji,2 poslije ega su

1 Sveanost zavrnog ispita-matura

2 Ogrta-kecelja znak majstorluka

53

proglaavani za kalfe,1 dok bi poneki

kalfa bio prevoen za majstora.
Mnogim prisutnim bi udarile suze na
oi dok bi ehaja2 novim kalfama
davao oinske savjete kako trebaju
poteno raditi i zaraivati, a majstora,
koji im je dao hljeb u ruke, uvijek
potivati. Nove kalfe bi onda prilazile
svojim majstorima, ljubili ih u ruku, i
darivali ohom,3 dok bi novog
majstora, koji je trebao da otvori svoj
duan, drugi majstori darivali halatom
i ostalim, kako bi lake stao na svoje
noge. Nakon darivanja, neki od
1 Majstor koji nije jo samostalan
2 Gradski upravnik-gradonaelnik
3 Valjano sukno za odijelo

54

ejhova1 bi prouio dovu2 i uputio

savjet novim kalfama:
- Posluajte me iz sveg srca i primite
ove moje nasihate.3 Ne izlaz'te iz
granica erijata, ne slijedite ejtana,
ne ostavljajte namaza, potujte
majstora, i ne odgovarajte starijim. Ne
iznevjer'te one koji su vam dali hljeb u
ruke, ne svjedoite krivo, jednom
rukom radite za sebe, a drugom za
sirotinju, pa ete ako Bog da nai
sreu i spas i ovoga i onoga svijeta...
Tako zaraujte, a harama se k'o vatre
uvajte. Ako morete tako raditi, onda
1 Vjerski velikodostojnik
2 Molitva, molba Bogu
3 Savjeti

55

radite, a ako nemerete, ostav'te zanat,

jer u vas ja tuiti na Sudnjem danu.
Poslije toga bi nastao teferi koji bi
trajao po dva-tri dana, a nekad i po
heftu. Teferiilo bi se obino na Koriji,
na Kozijoj upriji, na Zmajevcu,
Ophodi, na Piivodi ili pod
Trebeviem. Donosile su se pite i
baklave, pekle halve, okretali janjci i
varili areni pilavi, koji su bili osobito
mehur.1 Ko god bi izbio, pa bio zvan ili
nezvan, bio bi lijepo doekan,
pogoen kahvom, jelom i duhanom.
Teferiilo se i dan i no kraj razapetih
adora, dok su duani dotinog
esnafa2 za to vrijeme bili zatvoreni. to
1 Ukusni i nesvakidanji
2 Skup istih zanata npr. kovai ili
opanari itsl.

56

je koji esnaf bio ugledniji i brojniji, to

su i kuanme bile uvenije i bogatije.
Sazlije su sitno meraklijski kucali, a ni
nou se kraj zapaljenih vatri nebi
mirovalo. Samo bi se po malo
dremnulo, pa se opet diglo i nastavilo.
U dan se bacalo kamena s ramena,
skakalo iz usteka1 i iz zatrke, trkalo se
u zavezanim vreama, skakalo na
mijeh3 i puzalo uz direk2 namazan
lojem, na ijem je vrhu stajao
boaluk. Kako god bi neko od
skakaa, odskoio od napuhanog
mjeha, pa posramljen hegnuo3 u travu,
1 Iz mjesta 3 Napuhana kozija koa-koni balon
(slika)

2 Drveni stub
3 Postranice pao svom teinom

57

ja sletio odozgo sa direka, svi bi udarili

u smijeh. U sumrak sve nekako utihne,
samo vatre veselije buknu, a utom se
javi i krneta.1 Stariji se prisjete
mladosti i s uzdahom se vrate davnim
uspomenama, a mlaarija u mislima
hrli pod pendere stiskajui oi k'o
muepke.2

1 Klarinet 2Mreasta zatita na prozoru od tankih

letvica

58

U zanatlije zlatne ruke

U onom starom vaktu bijae u cara

veliki vezir, pa ivio onako vezirski.
Bijae vrlo uman i ovladao je dobro
ilmul-kelamom,1 tefsirom,2 sintaksom i
drugim znanostima pa bio caru od
velike pomoi. Carevina bogata, narod
zadovoljan, svi rade svoj posao, ma
1 Vjetina govornitva
2 Objanjenja kur'anskih ajeta

59

milina. Odlui tako na vrli car jednoga

dana da poalje vezira u kranski
vilajet,1 da tamo vidi kako oni ive i da
ga o tome podrobno izvijesti. Reeno,
uinjeno. Vezir se ukrca na jedan
trgovaki brod, i otisnu na put. Tamam
to su se odmakli jedan dan od grada,
navukoe se tmurni oblaci, zafijuka
vjetar i podie se strana oluja. Valovi
su nosali i bacakali brod i to potraja
nekoliko dana, dok ga napokon oluja
ne natjera svom snagom na neki sprud
i razbi u komade. Svi se putnici osim
hudog vezira utopie, a njega jedan
val spodbi i izbaci na obalu. Ko zna
koliko bi tu leao i kako bi sve zavrilo
da na njega tako polumrtva ne nabasa
neki siromani ribar, koji je je stanovao
tu u blizini. Vidjevi brodolomnika, on
1 Zemlje-drave

60

ga uprti i odnese u svoju kolibu, gdje

ga je dovranisao1 i njegovao koliko je
znao i mogao. Nakon nekoliko dana
kada se je brodolomnik pridigao, ribar
mu ree da i nije ba u stanju da se
dalje brine oko njega, jer je kod njega
dan i idara, a gost i riba, kau, etvrti
dan se usmrde, te da trai sebi kakva
selameta. Vezir mu objasni da je on
visoki dunosnik carski i da je ribar
duan da mu ugaa dok on ne ode na
dvor, i da e on za taj trud biti bogato
nagraen. Ribar objasni brodolomniku
da nije nikad uo ni za njega ni za
njegovo carstvo, i da je on zaista car
glavom i bradom to mu ovdje ne
vrijedi ni malo. Vezir ode do grada
pokuavi na sve strane da dokae ko
je i ta je, ali su ga svugdje samo
ismijali i ne imavi kud, on se opet
1 Dozvao svijesti

61

vrati svom spasitelju. Ribar bijae

merhametli pa ga opet primi, ali mu
dade uslov da pone neto svojim
rukama raditi, pa da se moe sam
izdravati.
-

Kako u ja raditi, kad nikad u

ivotu nisam nita svojom rukom
nainio, niti sam imao potrebe.
Od sad e morati, ree njegov
dobroinitelj pa ga strpljivo poe
pouavati kako da pravi hasure1
od palmove like2 i da plete korpe
od prua.

Kako kau, pametnom je i iaret2

dosta, prihvati se na junak posla i vrlo
brzo ovlada tehnikom pletenja, pa je
1 Prostirka 2 Konopac od palminog vlakna slian
kudjelji

62

jednom sedmino iao na pijacu i

prodavao svoju robu. Dio novca bi
potroio na hranu, neto malo dao
domainu, a ostatak ostavljao na
stranu. Nakon godinu dana sakupio je
neto sermije,1 pa odlui da se ukrca
na neki trgovaki brod, nebi li plovei
od mjesta do mjesta, Bog dao da
nabasa na svoje carstvo. Dogovorio je
sa jednim kapetanom da se ukrca na
njegov brod, a da radei manje
zahtjevne poslove doplati svoje
putovanje. Putujui tako izvjesno
vrijeme, brod uplovi i u njegov rodni
grad. Nasta veliko veselje jer se eto,
ve oaljeni vezir pojavio iv i zdrav
nakon toliko vremena. Ispriavi tako
2 Znak,u smislu namignuti ili pokazati
glavom i sl.
1 Gotovine

63

svoj doivljaj sultanu, ree mu i kako je

malo hajra imao od svog znanja
ilmulkelama i apologetike, i da ne bi
ribara da ga zanatu naui, ko zna ta
bi sa njim bilo. Od te prie i sultan uze
ibret,1 pa od tog vakta i sultani, osim
ostalog ue i zanat, preteno zlatarski.
to se tie vezira, kako je imao ker na
udaju, tako poee pristizati enidbene
ponude sa raznih strana, ali je on
postavio jedan uslov. Ko god od
prosaca doe, mora znati neto
napraviti svojom rukom. Kako ljubav
nije paradajz, najzagrijaniji od svih
prosaca naui da djelja drvene kaike.
Kada je donijeo kaike i pokazao kako
ih pravi, vezir mu uz blagoslov dade
ker, pa su ivjeli bezbeli sretno i
1 Pouku

64

berietno sve dok nije dola Ruiteljica

Uitaka.

Marifetluk

Obilazei imanje nakon strahovita

tufana,1 mladi seljak nae gdje je
vjetar izvalio jednu staru bukvu, a pod
korijenom otkrio, ko zna kad zakopan
up. Raskopavi malo izvadi ga i sav
1 Vrlo jak olujni vjetar

65

sretan ugleda u njemu nekoliko ogri1

dukata. Radost bi kratka vjeka i ustupi
mjesto zabrinutosti. Kako i ta raditi sa
ovom sermijom, a da se ne sazna i
rauje. Ako saznaju komije i rodbina,
nee dotei svima kad bi jo triput
toliko bilo, a o hrsuzima2 i vlastima i da
ne razmilja. Hem bi mu oteli, hem bi
jo bjen bio. Odluio je da uti o svemu
i mudro, pomalo troi i da o svemu
kae samo eni. A ta ako ona negdje
izlane? Nakon kratkog dumanja3
dosjeti se. Ode hitro do arije pa kupi
frikih evreka,4 jednu kilu pastrmke i
dva fieka bombona. U povratku, na
1 Niske, erdani
2 Lopovi
3 Razmiljanje

66

jednu mladicu u njivi pokiti koncem

eerke, pa kui. Doavi kui dogovori
sa enom da sutra rano idu orati.
Ujutro su poranili, upregli konje u
zapregu i krenuli. Kako je ena sjedila
odzada u kolima ovjek kriom baci u
zrak evrek koji pade k'o s neba pravo
eni u krilo. Ona se iznenadi, a ovo joj
ree da se zahvali Bogu na berietu. 1
Jo je nekoliko
puta ponovio trik sa evrecima i sam
se kanom udei. Kad dooe na njivu
imaju ta vidjeti. Mlada breza rodila
bombonama. Skoi mu s kola te
pobra bombone i poasti se sa
enom. Kako su poeli sa oranjem,
samo to je zaorao prvu brazdu na
4 Vrsta peciva u obliku slova O
1 Boiji blagoslov

67

junak ispusti u nju onu ribu pa sav

hajran1 dozva enu.
-Draga moja, vidi ta izorah. Nego kad
nas Bog dragi 'vako poasti, leti kui
pa nam ovu ribu spremi za frutuk.2
Reeno uinjeno. Kad je ena donijela
jelo on joj ispria i za dukate i ree joj
da za ivu glavu nikom ne govori o
tom. Meutim ena ne izdra ve
ispria u povjerenju najboljoj drugarici.
Za par dana eto na vrata zaptija.3
Dozvae domaina pred kuu pa e
jedan od njih bez okolianja:

1 Jako zauen,osupnut
2 Doruak 3Nekadanji policajci

68

- Gdje su dukati? Govori jer sve znamo,a

tvoja ena je jemin.3
- Ama ljudi gdje se vi za enskom
pameti povodite. U mene je ena malo
uruk2 u glavu pa svata izmilja. Evo
u je dovesti pa se i vi na svoje oi
uvjerite.
Reeno, uinjeno. Dozvavi enu mu
je upita:
- eno evo ovi ljudi doli da trae nake
dukate koje sam ja ko biva naao pa
im ti reci kad i kako ih naoh.
- Pa zna onaj dan kad smo ili orati, a
evreci padali s neba, kad smo ono
ubrali one bombone s' breze i kad si
3 Svjedok
2 Invalid

69

nam izor'o onu ribu za frutuka, e to je

oni dan bilo, ree ona.
Zaptije vidjee s kim imaju posla, te se
izvinue domainu i odoe neobavljena
posla, a seljak se Bogu zahvali na
marifetluku1 i lijepoj pameti.

1 Vjetina,spretnost,prepredenost

70

O marifetluku jo jedna

Neki mladi iz ehera ode na

naukovanje u Stambol. Proveo je kod
svog ejha punih osam godina i dobro
izuio nauk, te dobio idazet,1 da i on
moe druge pouavati. Kad mu je
uruio diplomu, ejh predloi svom
ueniku da ostane jo jednu godinu s
njim, da ga naui marifetluku.
1 Dozvola

71

Momina se lijepo zahvali, ali ne

pristade, pravdajui se da je poelio
kuu i toprak,1 a da njemu marifetluk
nije ni potreban.
Na putu kui potrefi se na dumi u
nekoj varoici, gdje je imamsku
dunost obavljao neki priueni hoda.
Shvativi da hoda lupeta s brda s
dola, (a narod ionako na razumije
arapski) proradi njegovo Ja, pa iza
zavrene hutbe2 ustade otro
protestvujui.
- Narode, kakav vam je ovo hoda? Pa
on pojma nema, lupeta besmislice.
- A ko si ti mladiu, upitae ga prisutni.
1 Zaviaj
2 Propovjed petkom

72

- E, ja sam taj i taj, pa sav vaan izvadi

diplomu, a na njoj muhur1 k'o
gurabija, pa pokaza prisutnima.
Kako je to mahom bio nepismen svijet,
diploma im nije bila nikakvo mjerilo, pa
zatraie od momka, da nekako
dokae da je pametniji od njihovog
hode. On bezbeli pristade na to i
dopusti da hoda probere ispit za
njega. Hoda mu dade komad uglja i
ree da na jedan zid to god bolje
znadne napie kaligrafski krava
(AlBaqara).
- Nita lake, ree momak i dok ree ta
bi, levha2 bi ispisana.
1 Peat
2 Kaligrafski umjetniki ispis arapskih
slova

73

Hoda uze od momka onaj umur, pa

na suprotni zid nacrta kravu, i zatim
upita prisutne:
- ta je ovo?
- Krava, rekoe uglas.
- A ta je ono tamo, pokaza na levhu?
- Eh, to ne umijemo kazati, harfovi1
neki, ali se ne da lahko itati, rekoe.
- Eto momino, toliko o tvojoj koli, ree
hoda, a mladi posramljen nalijevo
krug, nazad u Stambol svom ejhu.
Brzo proe i ta godina pa na
novopeeni marifetlija odlui, da
oproba svoj novi nauk na istom
mjestu, gdje proli put bijae
osramoen.
1 Slova, znakovi

74

Za ovu priliku je pustio da mu brada

poraste, kupi i skupocjen kijafet1 i fes,
pa pravo na dumu. Hoda je kao i
obino neta priao, niko ga nije
razumio, ali su svi obratili panju na
pridolicu, koji je (namazavi oi
lukom), plakao iza glasa. Kad zavri
duma momak se izvinu dematlijama
zbog bihuzurluka koji je izazvao njegov
pla i ree im:
- Halalite brao, ali ja 'vakav ders2 jo
ne uh, iako sam u Stambolu sve
uleme to ima, sluao. Da vi znate,
kakvog imama imate! Evo ja u prvi
prii, da mu ruku poljubim i iz
1 Sveana dolama ,odora,znak
uenosti,
2 Predavanje

75

njegove mubarek3 brade, dlaku

iupam za svoju osobitu sreu i
napredak.
Rekavi to skoi do hode, a svijet za
njim obori hodu i svu mu bradu
poupae - dabogda da je svima po
dlaka dopala.

3 Blagoslovljene

76

77

Mudri handija

Desi se tako u jednom hanu, da je na

konaku pokraden jedan od musafira.1
Kako niko nije iz hana izlazio, jer se
preko noi drao zakljuan, to logino
bi, da je hrsuz2 jo tu. Svi bijahu
1 Gost
2 Lopov

78

pretreseni, ali para nigdje. Handija ne

dade da se vrata otvore, sve dok se
krivac ne nae. Naredi da svi imaju
ostati jo jedan konak, a on e uz
jedno udo boije, lopova nai. Kad
pade no, handija iskupi musafire i
svima podjeli po jednu ipku od metar
duine.
- Ovo su ipke, koje uz boiju pomo
kazuju. Kod koga budu pare, njegova
e ipka do ujutro porasti tano za
desetinu. Sad svi na konak, a ipka e
ujutro pokazat hrsuza.
Kako je no odmicala, a san se
prikradao, hrsuz odlui da skrati svoju
ipku za desetinu, pa neka ona raste, a
on e mirno spavati. Meutim kad su
ujutro uporedili ipke, naoe da je
njegova kraa.

79

Sepet zemlje

Imao je neki zemljoposjednik golemo

imanje, ali je zameraio na jedan

80

komadi aira1 pored vode, koji mu je

povrh toga djelio jednu veliku njivu na
dvoje. Kako je to bio imetak neke
udovice, on joj ponudi neku bijednu
sumu, na ta ona bezbeli ne pristade.
Ode vlastelin do sudije sa dva lana
svjedoka i hedijom2 za sudiju, te zaas
utanaie, da onaj air po zakonu
pripada njemu. Kad je udovica saznala
za sramnu presudu, uze jedan sepet 3 i
lopatu pa pravo na njivu. Doavi na
njivu zatee novopeenog gazdu, pa
ga zamoli da joj dozvoli nakopati jedan
sepet zemlje, da ponese kui za
uspomenu. Da je udobrovolji on joj
dozvoli, a kad sepet bi zaas napunjen,
udovica zamoli gazdu da je zametne.
Potegnu on sepet, ali ne moe ga ni
pomaknuti.
1 Livada
2 Poklon 3Velika koara od prua

81

- ta b komija, upita udovica?

- Pa eto ne mogu da podignem, previe
je teak, ree.
- A ta misli kako e ti biti teka ova
njiva na Sudnjem danu, a ti zna
dobro kako si do nje doao?

Nafaka

82

Bijahu dva fukaraa,1 pa svaki dan

hodajui po ariji, jedan bi govorio:
"Boe pomozi", a drugi: "care pomozi".
uo je car kako oni mole, pa naredi
kuharu da umjesi jedan hljeb i da u
njega prije peenja natrpa podosta
dukata. Sutradan kad su ona dvojica
prolazili, car po slugi posla onaj hljeb
onom to je muradao2 na cara. Dobivi
hljeb on primjeti da je teak, pa
pomislivi kako nije dobro peen,
ponudi ga svom drugu za dvije pare.
Ovaj jedva doeka, isplati ga, pa
pohita kui jer njegovi ve par dana
hljeba nisu okusili. Sutradan pored
saraja proe onaj to ie od cara,
opet viui: "care pomozi". u to car,
pa naredi da ga dovedu, da ga ispita
ta uradi sa onolikim parama za jedan
1 Fukara-siromah, prosijak
2 Murad-elja
83

dan. Kad saznade za njegovu trgovinu

ree:
-Zaista kome Bog daje, taj i
ima.

84

Halal nafaka

Prialo se, da je nekad u onaj rahatni

vakat, kad bi ko htio ii na had,
mjenjao svoj novac kod brice,1 jer je
kod njega k'o biva, halal nafaka. Ljudi
su danima obilazili berbernice i svoj
novac mjenjali za istu koliinu novca iz
bricina pazara. Kako je moj dedo bio
brico, upitao sam ga da mi objasni taj
obiaj ako je bio stvaran, a ne
arijska, kako to najee biva.
- "Pa eto, kad ve pita rei u ti", ree
mi dedo. Nekad kod brica nije bilo
cjenovnika, pa su ljudi davali onako od
srca, koliko je ko mogao halaliti. Bogat
vie, siromah manje, a ja sam, kad
nemam puno posla, znao arijske
1 Berber,frizer
85

hamale1 i mazlume2 oiati i podbriiti

besplatno. Za cekera je vazda bilo, a
nafaka je bila berietli jer je sa
halalom zaraena. Znajui to, svjet je
dolazio da promjeni pare da im biva
budu halal. Ja ne znam mogu li se tako
pare ohalaliti, ali sam svakom, ko mi je
doao, promjenio, molei dragog Boga,
da im ukabuli.3 Eto danas i brice imaju
cjenovnik pa niko vie ne mjenja, a i
narod sve manje brine, jel' nafaka
halal ili nije.

1 Nosa
2 Lude, arijske budale,
3 Kabul-primljeno

86

Jo jedna o nafaki

Bijahu nekad negdje trojica brae, koji

se nakon smrti roditelja lijepo podjelie
i svaki od njih se prihvati posla na
svom djelu imanja. Kod dvojice starijih
sve ide ko iz vode, a najmlai, i za
sirovo kad uhvati, ono se osui.
Izvjesno vrijeme braa ga pomagala i
sokolila, ali vidjevi da je sve uzalud,
odustadoe. Odlui se najmlai brat da
87

napusti vatan1 i krene za nafakom u

svjet. Uze boaluk2 na rame, oprosti
se sa braom, pa put pod noge.
Hodajui tako, put ga nanese kroz
umu, pa kako mu je bilo prituilo
porad sebe, sie s puta da se olaka.
Raunajui da bi mogao neko naii i
vidjeti ga u nezgodnoj situaciji, on
zae malo dublje u umu, ali kad se
htjede vratiti na put, shvati da je
zalutao.Kad je na kraju odustao od
traenja puta, ojaen i umoran, sjede
pod jedno drvo da tu saeka svoj
sueni as. Ne proe puno vremena,
kad se pred njim, kao da je iz zemlje
iznikao, pojavi neki travar. Obradovan,
mladi skoi na noge i nazva selam
1 Zaviaj
2 Zaveljaj

88

ataru,1 a ovaj, kao da je gluhonijem, ne

obrati panju na njeg,iako je bilo
oigledno da ga je primjetio.
-ta me briga, pomisli mladi. Pratiu
ga dok ne izae na put, pa kud koji...
Primakla se i no, a stari travar nikako
da izae na put. U neko doba dooe
do neke kolibice i starac ulazei, dade
znak momku da ue.

1 Travar
89

Nemavi kud, on ue i primjeti da u kolibi,

osim dvije slamarice1 u okovima na
zemljanom podu, nema nikakvog namjetaja.
Travar odnekud izvadi jedan komad suhog
hljeba, pa dodade jednu polovinu svom gostu,
nasuvi mu u jedan anak2 vode da zalije.
Kako glad oiju nema, prihvati se on tvrde,
suhe pogae i vode. Nakon tog mravog
obroka, onako izmoren, lee na slamaricu i
zaspa. S prvim zracima sunca, uvi ukanje,
skoi na noge, odluan da i dalje prati travara,
dok ne izae na neki put. Tumarajui tako
itav dan umom, ne izlazei nigdje na put ili
barem kakvu stazu, predvee stigoe pred
neku brvnaru. Uavi unutra, naoe na siniji
postavljenu veeru. Bijae tu penina
pogaa, sir, kajmak, asa mlijeka i sahan
pekmeza. Jednu polovinu kue zauzele su
1 Duek od slame
2 Okrugla drvena inija

90

drvene sofe, na kojima su bila prostrta dva

vunena dueka. Ne obazirui se posebno na
domaina, momak sjede, dobro se najede,
pa zaspa na udobnom dueku. Ujutro ga
probudi cvrkut ptica, koje pjesmom
pozdravljaju raanje novog dana. Skoi,
vidjevi da je atar ve ustao i da je spreman
za put. I taj dan proe kao i prethodna dva, sa
razlikom, to pred mrak stigoe pred jednu
lijepu zidanu kuu. Da je to gospodska kua,
svjedoila je i postavljena sofra. Bijae tu i
slatkih i slanih jemeka,1 a o bogatstvu su
svjedoila i dva kreveta, prostrta mehkom
mirisnom krevetninom. Ve naviknut, da nita
ne pita, na se junak prihvati zijafeta i kad se
najede, sit zalee sanjajui o boljem ivotu.
Jutro je ve osvanulo i dan dobrano zabijelio,
kad naeg junaka iz slatkog sna prenu glas:
-Ustaj, davno je svanulo.
-Pa zar ti govori?
1 Ukusno s panjom napravljeno jelo
91

-Jata nego govorim, eto i sam uje.

-Pa zato si utio prethodnih dana?
-To zato, da bi ti ibret1 uzeo, i da ne bi
zapitkujui sve pokvario. Naime, kako si vidio,
u onaj prvi dan se raaju oni, kojima e nafaka
biti onaka, drugi dan oni malo sretniji, a trei
dan oni, koji e ivot provesti u obilju.
-Pa kad to sve zna, bezbeli2 zna i kad sam ja
roen.
-Naravno, ti si roen u onaj prvi dan.
-To sam i pretpostavio, a ima li kakva lijeka
tom mom halu3?

1 Pouka
2 Sigurno
3 Stanje

92

-Ima jata. Kod tvog starijeg brata ima

sluavka.
Vrati se svojoj kui, pa je oeni, jer ona je
roena u onaj trei dan, pa e ti s njom doi i
nafaka.
Zavrivi kazivanje, izvede momka na put
uputivi ga ka kui, a ovaj sretno doavi
nazad, uradi kako mu je rekao udni travar, pa
poivi lijepo i berietli, dok ne doe sueni
as.

93

Vasijet

U onom vaktu, kad su ljudi puno vie pazili na

ahiret, nego na dunjaluk, bijae i jedan plaho
bogat i poboan insan, koji je imao sina
jedinca. Kako to obino biva, jedinac i
materina maza, malo je vodio rauna o
vjerskim obavezama, a vie sa drutvom
derte1 razbijao. Osjetio je babo kako se

1 Brige

94

primie edel1 pa pozvavi sina, ostavi mu

vasijet2:
-Sine, kada umrem, ukopaj me sa arapama
na nogama, a poslje denaze otvori
vasijetnamu.
Doao je i vakti sahat,2 babo preseli na bolji
svijet, a sin htjede uiniti kako mu je
nareeno. uvi da hoe oca ukopati u
arapama, imam i gasali4 se estoko
usprotivie i bezbeli ne dadoe, pa umotae
mejita3 u efine4 bez iega,
1 Sudbina 2 Usmena oporuka

2 Smrni as 4 Oni koji kupaju umrlog

3 Mrtvac-umrli
4 Mrtvaki pokrov - platno
95

kako i prilii. Nakon obavljene denaze uze sin

vasijetnamu,1 otvori je i proita:
-Dragi sine, eto vidi, da na ahiret ne daju
ponijeti ni arapa od dva groa, a kamoli ta
vie, pa zato gledaj, da onu sermiju2, koju sam
ti ostavio, utroi da stekne boije
zadovoljstvo i ugled kod ljudi. Na bolji svijet
e ponijeti samo dobra ili loa djela, a nakon
smrti ljudi e te po dobru, ili ne daj Boe, po
loem pominjati, a svaka njihova rije je
dova3.

1 Pisana oporuka
2 Gotovina
3 Molitva

96

O vasijetu jo jedna
Bijae u gradu jedan plaho bogat ovjek, koji
se jako bojao smrti i smrtnog asa. Znao je da
mu nakon denaze slijedi ispitivanje od strane
suvaldija1 u kaburu, a uo je svata o njima.
Te strani, te strogi, te kad pone ispitivanje
ovjek ne zna ni kako se zvao na dunjaluku.
Promiljajui ta e i kako e, odlui da ostavi
vasijet sinovima, da prvu no u kaburu s njim
provede neko iv, te da mu tako ublai strah i
olaka ispit. Kad doe vakti sahat2 i preseli na
ahiret, sinovi naoe za poveliku sumu jednog
odvanog hamala i dogovorie se s njim da ga
spuste da prekonai sa njihovim babom, a
bezbeli e mu ostaviti roru da moe normalno
disati. Kad ujutro dooe i izvadie hamala iz
1 Meleci ispitivai u kaburu
2 Smrtni as
97

kabura, a on osijedio. Kad htjedoe da mu daju

zasluenu i dogovorenu nagradu on je odbi
rjeima:
-Fala vam ljudi, ali ne treba mi vaa sermija.
Dok sam noas devap1 dao, samo za ono to
sam na gurtni2 zaradio, ja sam evo objelio.
-Kako ti?
-Pa lijepo. Kad se denaza razila dooe dva
meleka, pa kad naoe da smo dvojica u
kaburu, dogovorie da prvo propitaju mene,
jer efendisi benum - po mene e ujutro doi, a
va babo e im ostati, pa sa njim ne treba
uriti.

1 Polaganje rauna u grobu

2 Hamalski konopac

98

O namli udavai i mudrom momku

Jedan vien, vrlo bogat ovjek, imao samo

jednu er od evlada1. Kada je prispjela za
udaju, poee dolaziti prosci sa svih strana, ali
ona svakom nae mahanu. Kada se to proulo,
prestade i raspitivanje za njom, a babo i mati
1 Potomstvo
99

se golemo nasikirae, e e im er ostat

usidjelica. Kako po erijatu roditelj ne moe
utjecati na erkinu odluku i izbor, babo ode
do jednog starog komije, kojeg je sva mahala
drala za dobro pametna i mudra, pa mu se
izjada.

- Ti barem ima, ree mu dedo, veliku kuu i

golem halvat1, pa sazovi jedno sijelo momaka
i djevojaka, moda joj se neko i svidi.
Reeno - uinjeno! Sazva babo sijelo, ali naa
nesuena mlada jednako jordami.2 U neka
doba die se jedan momak, pa je upita:

- Boga ti begovice, k'o bi to na priliku, reemo,

tebi odgovaro za ojika? Ne mogavi izbjei
odgovor, djevojka odgovori:

1 Dnevni boravak
2 Oholi se

100

- Pa eto kad me ve pita, to bi mor'o biti neko,

ko svaki dan posti, stalno ibadeti1, a svaku
no Kur'an proui.
Na tu rije, svi se uutie, dok se sa dna
halvata ne javi jedan mladi.

- Ja sam upravo takav, kako si rekla.

uvi to, beg bre bolje posla po kadiju.
Naoe se i svjedoci i poto cura ne mogae
pogaziti rije, obavi se niah.2 Opremi babo
jedinicu i otpravi sa bogatim darovima, na
opte zadovoljstvo i sa velikim veseljem.
Meutim ne proe ni deset dana, eto ti mlade
begovice u mehemu3 kadiji.

- Kojim dobrom? - upita kadija.

1 Vjerski ivot, obredoslovlje
2 Vjenanje (vjersko)
3 Mehakim erija-mehkema, sudska dvorana
101

- Kakvo dobro, moj kadija. Onaj hrsuz i laov,

udario mi je na obraz. Sve to je rek'o, slag'o.
Evo ve deset dana odkako smo skupa, niti
posti, niti ibadeti, a Kur'an ni otvorio nije, a
kamoli cio prouio. Nego hou da mi dozvoli
talak,1 a da se laov propisno kazni.
Kadija nemade kud, ve posla zaptije po
mladoenju, te ga dovedoe. Poto mu saopti
optubu, upita ga ima li ta rei u svoju
odbranu.

- Dragi moj, potovani kadijo, ja sam na dersu

od tebe lino sluavao, da, ko posti mjesec
Ramazan i est dana mjeseca evala, 2 kao da
je postio cijelu godinu, a imadem i ahide da
sam to ispotov'o.

1 Razvod braka
2 Ramazan i eval- mjeseci islamskog kalendara

102

- Dobro, to za post je uredu, a ta emo za

ibadet? upita kadija.

- Pa vrli moj efendija, ti si nam lino kaziv'o

hadis, da ko klanja sabah u dematu, kao da
je cijeli dan u ibadetu, a ko klanja jaciju u
dematu, kao da je svu no ibadetio. Eno
puna damija svjedoka, da ja sabahe i jacije
u dematu nikad ne isputam.

- Pa i to si, efendisi benum, u pravu ree

kadija, ali ta emo sa Kur'anom?

- Pa dobri moj kadija, ti si nam prenio hadis

Resulullaha s.a.v.s,1 da ko pred spavanje
proui tri putu kulhuvallahu, ko da je prouio
itav Kur'an, a evo moja mlda moe
potvrditi, da za ovo vremena kolko smo
skupa, nikad nisam leg'o, a da ne prouim i
vie od toga.

1 Da je Boija milost na njega

103

- Istinu si rekao ree kadija, a ti mlda svog

ojeka za ruku i kui, i dragom Allahu uur
ini, to nam je vol'ke olakice dao.

O enskom eru
U mnogim ajetima i hadisima nalazimo govor
o enskom eru,1 i o tome da ga se moramo
dobro pripaziti, jer: Vi u enama svojim i
potomstvu moete nai neprijatelja, pa ih se
dobro uvajte (Kur'an). ene su uvijek bile
predmetom pria, ovakvih ili onakvih, pa evo
par hikaja o enskom eru.

1 er ar. zlo, zla namjera

104

Nee ni pred horoza bez nikaba

Pria se, da su dvojica ahbaba drali trgovinu

platnom i drugom robom, koja se dobavljala iz
Burse, i jo dalje. Jedan od njih je iao po robu,
a drugi je vodio trgovinu. U neka doba doprije
do uiju trgovca u ariji govorkanje, da, dok
je on na putu, enu njegovog ahbaba kriom
posjeuje neki mukarac. Da bi ustvrdio da li u
tom ima istine, on potajno izvri detaljne
provjere i uvjeri se na svoje oi. Doekavi
svog ortaka s puta, on obazrivo i teka srca
pokua, da mu kae ta je otkrio, ali im
spomenu nevjerstvo njegove supruge, ahbab
skoi i potegnu no rekavi:
105

- Srea je da smo ve godinama ahbabi, inae

bih te sad ubio zbog tih rijei. Ja svoju enu
dobro poznajem i znam da nikad nije ni pred
horoza izala bez nikaba,1 a kamoli pred
muko.
Rekavi to raskide ortakluk, uze svoju sermiju i
poe kui. No kako je zrno sumnje pustilo
klicu, doavi kui, posla enu u ariju da mu
neto donese, a on se pope na tavan i probui
jednu rupu u ietu.2 Dok ena doe iz arije,
on je doeka rijeima, da je dobio haber, 3 da
mora hitno na put, pa da mu spremi
poputninu.

1 Veo koji pokrije enu

2 Drveni ukrasni strop
3 Vijest

106

- Pa tek si doao, poe da se jada ena, ali

spremi to joj je reeno i isprati ojeka na
put.
Izaavi iz grada, na bonjo skrenu u umu,
pripe konja i saeka prvi mrak, pa se kriom
vrati do kue i pope na tavan. Dok dobro
omrknu i svijetla po mahali se ugasie, on kroz
rupu na tavanu primjeti da u sobu sa
njegovom enom ue azgin1 mladac. Oprezno
sie sa tavana, ue u kuu i upavi u sobu,
jednim udarcem sablje presudi ljubavnicima i
ostavivi ih tako, pobjee iz grada i ne
zaustavi se do Stambola. Bojei se kazne za
dvostruko ubistvo koje je poinio, jer je uzeo
zakon u svoje ruke, nadao se da e u dalekom
svijetu uspjeti da se sakrije od suda i da e sa
novim identitetom zapoeti i novi ivot. Sa
ono sermije to je imao, otvori trgovinu i
pokua da to prije zaboravi stari ivot.

1 Vatren,plahovit
107

Nakon izvjesnog vremena, kroz ariju se zau

talambas1 i glas telala,2 koji kazuje vanu
vijest. Izaavi iz radnje, na trgovac saznade
da je pokradena carska hazna,2 te da padiah3
nudi veliku nagradu onome, ko uputi istragu
na pravi trag. Razmislivi o tom, uputi se na
Bonjo pravo na dvor, da proba razrijeiti
misteriju. Doavi na dvor, insistirao je da ga
primi sultan lino, jer samo njemu moe rei
svoj sud.
Kad je izaao pred padiaha, na upit ta je to
otkrio, on ree:

1 Bubanj 2 Objavljiva novosti

2 Blagajna,trezor
3 Turski osmanski vladar, sultan

108

- Presvjetli sultane, pare je pohaao veliki vezir,

uvar hazne lino. Nego ti njega malo
pritegni, pa e vidjeti da sam u pravu .
Sultan se naljuti na ovu hilu,1 jer mu je vezir
bio k'o sin, pa naredi da hudniku udare
nekolike po turu i da ga istjeraju van. No kako
je i ovdje posijano sjeme sumnje, padiah
pozva jednog od najbliskijih saradnika, te mu
naredi da malo uhode vezira i da ga negdje
malo i pritegnu, pa ako bude prav,dobra
nagrada i unapreenje e popraviti uinjeno.
Na veliko sultanovo iznenaenje, im su ga
malo pritegli, vezir je priznao pronevjeru i
otkrio mjesto gdje je sakrio ostatak novca.
Zaueni sultan naredi da se nae na junak,
da ga nagradi, i ispita kako je znao za lopova.
Kad dovedoe hairliju on ree:

- Dragi moj padiahu. Kad sam doao u Stambol

primjetio sam da vezir, kada ide arijom,
1 Potvora(pokuaj nanoenja tete)
109

nosi izme na kojima su praporci. Upitavi

komije ta je razlog tome, oni mi rekoe, da
je vezir toliko bogobojazan,da nosi praporce
da bi ga mogli uti mravi i ostali sitni hajvan,
pa da se na vrijeme uklone da ih bigajri hak 1
ne pogazi. Kad je pohaana hazna, ja se
sjetih svoje ene to ni pred horoza ne htjede
bez nikaba,pa mi se smo kaza.
Poto ga je njegova velika greka izjedala, on
ispria sultanu svoju priu pa zavrivi ree:

- Pa eto to je bilo tako, pa osudite i mene.

Na te rijei mubare sultan ree naem Bonji,
da on nije uinio prestupa, jer to se u mubare
erijatu smatra da je uinio ta'zir, 2 a ne hadd,3
te da je slobodan, da ide gdje god hoe. Uz to
ga je bogato nagradio za njegovu mudrost i
1 Neduan
2 Odmazda 3 Kazna

110

iskrenost,a ta je dalje bilo u hikaji se ne

spominje.

111

O enskom eru druga

Pria se da je neki ovjek bio dobar i estit

vjernik, plah komija i za svaku pohvalu. Imao
je i vrijednu i estitu enu, s kojom je lijepo
ivio, dragom Bogu zahvaljivao na svim
blagodetima. Kad god bi bili u prilici suprunici
su klanjali zajedno (dematile), nakon ega bi
mu dovu uio, molei Uzvienog za beriet u
mlu1 i zdravlju. Aminajui na to, zamoli ga
ena, neka moli i da ga Bog dele nuhu 2
sauva svakog era , a naroito enskog.

1 Imetak 2 D.-Uzvieni

112

- Ma kakav enski er! To i ako se nae u

enska, dobrom ljeskovinom se zaas istjera.
ena se uuti, pa za poslom, a ovjek za
svojim, jer bilo je vrijeme za oranje, pa su
pripreme uveliko tekle. im je ugrabila priliku,
ena ode do susjednog sela gdje bijae
ribnjak, kupi jednu kilu ribe, a u povratku je
zamota u repuh1 i sakri u jedan grm na
imanju.
Sutradan mu i ena poranie na njivu da oru.
ena je ila ispred volova, a ovjek drao plug
i zaoravao. U neka doba ena morade porad
sebe u grmlje, pa dohvati onu ribu i sakri u
dimije.2 Kad nastavie orati, ona kriom ispusti
ribu u brazdu, pa iznenaena pokaza muu,
ta je izorao. Sakupivi ribu, utvrdie da je
svjea i jestiva, pa se dogovorie da je ena
spremi za doruka.
1 Korovska biljka irokog lista
2 Vrlo iroka enska muslimanska suknja
113

ena to jedva doeka, pa doavi urno kui,

sakri onu ribu u podrum, a jednu opet u
dimije pa zasjede u mutvaku.
Hudi ovjek ekao sahat-dva na uinu, pa kad
uvidje da nema nita ni od ene ni od uine,
potegnu kui da razabere u emu je problem.
Doavi kui, nae enu kako sjedi, pa je upita
ta je uradila sa ribom i to ne donese
doruka.

- Kakva, bolan ne bio riba? zabezeknuto e

ena.

- Kako kakva, pa ona jutronja iz oranja.

- Da tebe nije malo sunce udarilo, pa pria

svata?
Ovo b dosta da ovjek plane, to ga ena
pravi budalom, pa joj prilijepi amarinu, a
ona zavrita k'o da je deru. Uas se okupi sav
komiluk,a ena jednako zapomae:

114

- Ljudi pomozite, ubi me bigajri hak, poludio pa

spominje naku ribu.
Kako se u meuvremenu haman smirio, ovjek
ispria jutronji dogaaj, a narod ga saslua,
iako sa vidljivom dozom sumnje. ena to
jedva doeka, pa njima iza lea, pokaza
ovjeku onu ribu, a on vrisnu pokazavi prema
njoj:

- Eno ribe, vidite da je istina.

Dok se komije okrenue, ena je ve sakrila
ribu, pa im ree:

- Eto vidite i sami. Nego pomozite i zovite

hodu da mu odui, jer ja sama s njim neu
moi izai na kraj.
Kad i to jo u, poleti ovjek prema njoj, a ona
se sakri iza komija, a oni nemajui kud,
svezae oboljelog pa odoe traiti hodu, a
enu ostavie da ga vezana uva.

115

Kad se svjet razie, upita ena o'jeka vjeruje

li sad u enski er?

- Vjerujem eno, nego putaj me, halal ti bio

bihuzurluk to mi napravi, a ti meni halali
amar, huja me prevari. I da zna da u
o'sele na svakom namazu moliti dragog Boga
da me uva enskog era baka.1

O turbetima umjesto uvoda

1 Posebno

116

O tome ko je prvi i zato poeo dizati turbeta 1

na kaburovima2 merhuma3 nije mi poznato, ali
vjerujem da nije sluajno, a i da nije ni
erijatski neopravdano, mada neki misle da je
zabranjeno. injenica je da su svi oni koji su se
usudili da ih rue runo zavrili, kao to je i
neosporno hiljade svjedoanstava onih koji su
zijaretili4 turbeta i pritom traili od Allaha D.
. da im pomogne u njihovoj nevolji, pa
himetom5 dotinog, Allahu bliskog roba bivali
osloboeni nevolje. Sigurno je jedno, da oni,
koji su napustili dunjaluk, uju one, koji im se
obraaju selamom i drugim govorom, te
1 Muslimanski nadgrobni zidani spomenici
2 Ar. grob, raka
3 Merhum-umrli
4 Posjeivali
5 Posebno postignue kod Boga d.
117

vjerovatno mogu kod Uzvienog Allaha D. .

traiti pomo za one, koji Mu se obraaju.
Sigurna stvar je i to, da e pravo efaluka 1 kod
Allaha D. . imati i ehidi2 i Allahovi dobri
robovi. Oko ove mes'ele3 (molitve pored
turbeta) se lome koplja kod uleme, meutim
to nije predmet ovoga pisanja. Ja u ovdje
pokuati ispriati nekoliko pria o nastanku
pojedinih Sarajevskih turbeta, koja su
najee posjeivana. Prie i nisu ba najbolje
potkovane historijom, a da jesu, ne bi bile
prie.

1 Zagovornitva
2 ehid-koji je svjedoio vjeru, poginuli borac
3 Pitanje za raspravu

118

Turbe Sedam Brae Jedileri

Iza lea Sarajevske krle,1 za Beglukom, nalazi

se turbe Sedam Brae ili Jedileri. Sama rije
jedileri (sedmorica) ima vie znaenja, a u

1 Nekadanja kasarna ,danas ministarstvo odbrane

119

tesawufu1 oznaava poloaj ebdala.2 Pria se,

da su nekad u Sarajevu bili pokradeni neke
karavandije, i da je pritom palo i mrtvih
glava, a da je dio robe naen kod sedmerice
mladia. Nali su se i svjedoci koji su ih
vidjeli da se motaju oko karavane, pa tako
bijahu nabrzinu osueni za lopovluk i ubistvo i
pogubljeni. Kao takvi, pokopani su na jednu
meu pokraj bistrikog potoka izvan
muslimanskog mezarja. Nakon izvjesnog
vramena, narod primjeti udnu svjetlost iznad
kaburova sedmorice. Doe ta vijest i do
kadije, pa on kriom provede jo jednom
pomnu istragu, te utvrdi prave krivce i
nedunost stradalih mladia. Iznad njihovih
mezarova, Sulejman orbadi podie zidano
turbe i izgradi damiju, i sve do dananjeg
1 Sufizam,islamski misticizam
2 Ar. bedel-zastupnik, visoki poloaj u tesavufu

120

dana sarajlije svih konfesija obilaze ovo turbe,

Boga molei za svoje potrebe.

Kosino turbe

Pria se da je u krimsko-turskom ratu

uestvovala i bosanska askerija,1 pa tom
1 Vojska 2Kuluk-besplatan rad

121

prilikom bi zarobljen jedan mladi, Sarajlija, i

odveden u zarobljenitvo u Rusiju. Dodjeljen je
nekom plemiu, da kului.2 Poto je jako volio
konje i umio oko njih, izmoli vlastelina da radi
u tali sa konjima. Kako se odmah vidio
napredak u ergeli, vlastelin ga imenova za
stalnog konjuara. Samim tim imenovanjem
doao je u priliku da oprema i izvodi konje i
samom knezu i ostaloj vlasteli. Radei tako,
na vrli Bonjak upozna i kneevu kerku
Kosaru i izmeu njih pade ljubav na prvi
pogled. Mlada knjeginja nae priliku da se
osami sa Bonjakom, ali se on pokaza kao vrlo
astan, objanjavajui svojoj gazdarici, da mu
vjera ne doputa osamljivanje sa enom koja
mu nije mahrem.1 Gazdarica se tome jako
zaudila pa malo po malo razgovarajui o
Islamu i islamskim obiajima, odlui da primi

1 Mahrem- blii rod sa kojim nije dozvoljen brak

122

Islam i da kao supruga naeg Bonjaka

pobjegne sa njim u Bosnu. Ali kako ljudi snuju
a Allah odreuje, bi odreeno drugaije.
Kosara se razbolje i osjetivi da joj je doao
vakti-sahat dozva svoga momka i ree mu:
-

Ja selim svome Gospodaru i ovo je na

posljednji susret na dunjaluku. Evo ti
neto novaca i dokumenti da moe
sigurno pobjei kui, ali ostani dok ne
preselim. Poto e me ukopati po
pravoslavnom obiaju, u nau porodinu
grobnicu, sa mnom e pohraniti i moj
nakit i djevojako ruho. Ti prvu no nakon
ukopa doi u kriptu1 pa poskidaj nakit sa
mene, nek ti se nae u putu, a ako ta
preostane podijeli za moju duu.

Kada je Kosara preselila na Ahiret, na vrli

Bonjak izvri reeni amanet.2 Uavi u
1 Zidana grobnica
2 Povjerena dunost
123

grobnicu skide poklopac sa sanduka i nemalo

se iznenadi kad u njemu nae svoga komiju
muslimana, a od Kosare ni traga. Zaklopivi
sanduk pobjee i nakon izvjesna vakta, hairli
doe do Sarajeva. im se malo dovranisao od
puta, otiao je da se raspita za onoga komiju,
i nae mu enu koja mu ree da je on preselio
na ahiret prije izvjesna vremena. Raspitavi se
za njegov kabur, ode na junak do mezarja i
raskopavi ga nae Kosaru u njemu. Od onoga
nakita koji je naao uz nju, napravi joj turbe
(koje je nedavno adaptirano) na mezarju
Nian, povie Bistrika. Vrativi se do one ene,
upita je u kakvom je hlu preselio njen mu.
Ona se malo nekala jer joj je bilo nezgodno
da kae, ali ree da je ba eto tu no, a bila je
zima, imala odnos s muem, pa da je on
nakon toga rekao:
-

Blago nevjernicima, oni se ne moraju

kupati poslje ovoga.

124

To su mu bile ujedno i zadnje rijei na

Dunjaluku, jer ga je u tom momentu
damlaisalo.1
Pouka ove prie je, da dobro pazimo ta
izgovaramo, jer svaka izgovorena rije moe
biti dova, a mi ne znamo as u kojem se ona
prima, a ako i nije primljena kao dova,
keramen katibini2 nee staviti u zagradu alio
se, nije mislio tako i tome slino.
Kao potvrda ovoj prii, moe nam posluiti
slijedea pria.

1 Srani udar, infarkt

2 Meleki (aneli) koji biljee na govor
125

Pria o Kudret devama

uo je, biva, neki ovjek, kako se u asnoj

Medini i Muneveri po obiaju musafiri, koji
presele, ukopavaju u mezaristan ashaba 1
Denneti Bekija (slika), pa odlui poto je
prilino star, da se uputi u Medinu i da tamo
1 Drugovi Allahovog Poslanika

126

umre, pa da i njega ukopaju sa ashabima i da

bude kabur komija velikana islama i dobrih
ljudi. Doavi u Medinu, iznajmi sobu blizu
Bekije. Meutim, prvu no koju zanoi, naeg
nesuenog musafira u gluho doba noi
probudi buka, koja se ula pravo iz
mezaristana. Poviri na pender, ali ne vidje
nita, a to mu bi jo udnije, ni pasvandije, 1
niti komije, nisu obratili panju na tu silnu
buku. Jedva doekavi jutro, potrai gazdu i
upita ga za noanje dogaanje, na to ovaj
odgovori, da su oni na to navikli, pa zato ne
obraaju panju i da su to Kudret deve. 2
-

A ta su ti to Kudret deve? Upita ga.

Pa prijatelju moj, mi eto po obiaju ovde
sahranjujemo musafire, koji presele u
Medini, a ima ih koji i nisu zasluili da
budu ovdje, a na drugom kraju svjeta
bude ljudi, koji su preselili kao iskreni

1 Noni uvari arije

2 Posebna vrsta meleka
127

Allahovi robovi. U tom sluaju Kudret

deve prenesu tog roba ovamo, a ovog
kojeg smo mi ukopali odnesu tamo, pa
tako stvar bude uredu.
uvi ovo, zahvali se gazdi na iramu, 1 plati
ta je duan, i zaputi se kui rekavi sam sebi:
-

Ako mi je sueno da budem ovdje, onda

e i mene donijeti.

Pria je pria ali moe bit da i tu ima zrno

istine.Naime uo sam da su ljudi doivjeli
neto slino prilikom ekshumacije starih
kaburova kod sarajevske Alipaine damije.
Radi proirivanja ceste kod Higijenskog
zavoda, pedesetih godina dvadesetog
stoljea, izvrena je ekshumacija dijela
mezarja, gdje je na jednom mjestu naen
ouvan enski mejit ispod mukog niana i to
takvog izgleda kao da je netom ukopana.
Slinih sluajeva je, kau, bilo jo.
1 Poast,lijep ugoaj

128

O vrijednosti ajetul-kursije

129

Putovao neki sejar vaiz1 dunjalukom, pa gdje

mu glava, tu mu stanak. Usput, gdje god je
imao priliku, okupljao je narod i drao vazunasihate.2 Pratei ceste od sela do sela, od
varoi do varoi, konaio je tamo gdje ga
pozovu, a ako bi okasnio, javljao bi se u kue,
gdje je ostavljeno kandilo u penderu ili bi se
vidjela musafirska bda,3 to je bio znak da je
musafir dobrodoao. Helem, putujui tako, na
junak nekom prilikom dobro okasni i naiavi
na neko nepoznato selo, zaiska izun4 da
konai. Domain mu dade izun, nae se neto
i za pojesti, pa mu nakon toga pokaza i
duekluk, na kojem e spavati. Kad je ujutro,
1 Putujui vjerouitelj, hoda
2 Vjerski savjeti,
3 Oznaka na krovu da putnik namjernik tu ima konak
4 Dozvola

130

spreman da nastavi put, zatraio izun od

domaina, ovaj ga zamoli da ostane jo malo,
jer ga ima neto priupitati.
Bujrum, ako znadnem, rado u ti rei,
odgovori musafir.
Vala, hoda nek zna, da sam ja jaramaz, 1 pa
kad mi 'vako padne na konak jabandija, ja ga
ohaam,2 a ako se pobuni jo ga i
izdegeneim.3 Kad sam noas hotio i tebe
ohaat', zatekoh pored tebe uz glavu i noge
straare sa dimiskijama,3 pa namah
odustadoh. Pa kad sam ti eto 'vako priz'no,
molim te i ti meni reci, jesi li ti dbri? I da

1 Razbojnik
2 Pokradem, orobim
3 Izbatinam 3 Damaka kriva sablja

131

zna, nikad vie neu nikog ojazuit' i da u

o'sele bit' has-mumin.1
Pa eto da ti kaem, da mi je plaho drago da si
tobe doao,a da sam ja sebeb2 tome. A, to se
tie onih straara, nisam ja evlija, ve kad god
legnem, najprije abdest obnovim, jer abdest je
oruje mumina, a zatim prouim dvije
ajetulkursije,6 pa me one uvaju od svakog
belaja.

1 Od sad bit iskren vjernik

2 Uzrok 6 Kur'an 255 ajet sure Al-Baqara

132

O sudbini ili edelu

Bijae negdje neki mlad ovjek, pa se razboli

od gube. Jadan i emeran, svata je probavao
i svakome se obraao za ilad,1 ali bez ikakve
fajde. Jednoga dana bijae uo za nekog vrlo
znanog, mudrog dedu (evliju), pa odlui da
ode do njega, ne bi li mu kako pomogao.
Doavi do mudrog starca, upita ga za svoje
stanje, a ovaj mu ree, da za njega lijeka
nema. Sav ojaen on krenu besciljno putem i
nakon izvjesna vremena pored puta ugleda
obanina sa stadom ovaca. Dozva ga i zamoli
1 Lijek
133

da mu dadne malko mlijeka, a oban pristade,

ali uz uslov, da mu namuze jedan anak
mlijeka i ostavi na livadi, pa poto se odmakne
sa stadom, da on pristupi i uzme ga. Nemavi
kud, hudi gubavac pristade, pa im se stado
odmaknu, on poe prema sudu, i vidje kako se
odnekle pojavila zmija, pa nanijevi se nad
mlijeko utrca u njega svoj otrov. Razoaran u
sve, gubavac odlui da popije mlijeko i da se
otruje, te tako skona svoju muku. Meutim,
im je popio mlijeko osjeti se mnogo bolje, a
koa poe zacjeljivati. Nakon par dana, on
potpuno ozdravi. Vraajui se nazad svojoj
kui, svrati se do onoga dede, pa mu ree:
-

Ti ree da za mene nema lijeka, a evo vidi

me.
Eh sinko, sve je edel.1 Da sam ti rekao da
ti je lijek da uzme jedan anak mlijeka
od crne ovce stare pet godina, u koju

1 Odredba, usud,

134

treba zmija da utrca svoj otrov, ti bi

bezbeli odmah odustao, jer ko e to sve
tako nai. Ali Allah Uzvieni radi, ta On
hoe.

135

Mujezin

Bijae u jednoj ariji plaho bogobojazan

mujezin, dobra srca, bez hille. Samo ga je, ini
se, smrt mogla sprijeiti, da se ne popne na
munaru pet puta, pozivajui narod na namaz.
Bio bi po svemu sudei mujezin kao i stotine
takvih ili slinih, da nije imao jednu tajnu.
Naime, svaki put bi kad zavri ezan, skrueno i
usrdno zamolio dragog Boga, da mu podari

136

deredu evlije, pa da bude i jo vie od hajra

narodu. I, kako kae poslovica, ko kuca
dokuca.
Jednoga dana, netom to je zavrio ezan, sleti
na erefe golub, pa progovori ljudskim
glasom:
-

Tvoja molba je usliana, pa hajde sa

mnom, a ovaj namaz klanjat e sa
krklerima.1
Kako u? Osupnut, ali sretan, upita
mujezin.
Lahko, samo ti zamisli i poletit e.

Reeno, uinjeno. Poleti na mujezin za

golubom, pa ga ovaj odvede direktno u jednu
nepristupanu peinu na litici iznad mora, do
koje mogu doi samo ptice i takvi kao on.
Kada ue u peinu, zatee u njoj ljude koji se
abdeste. Srdano se poselami s njima, a
najstariji meu njima zamoli da uzme dva
ibrika, pa da im donese jo vode za abdest.
1 Postaja (stepen) u sufizmu 40 odabranih
137

Jedva doekavi da bude na hizmetu, uze on

ibrike i poe do izvora, koji bijae na vrhu
stijene. Vraajui se nazad, vidje kako na
moru jedna gusarska laa goni muslimanski
trgovaki brod. Vidjevi da e muslimane snai
nesrea, zamoli na novopeeni evlija dragog
Allaha, da spasi muslimane. Nije haman ni
zavrio dovu, gusarska laa se raspade, hrsuzi
se utopie, a muslimani sretno nastavie put.
Sav sretan, to je eto, prvi dan svoga
evlijaluka krunisao takvim djelom, mujezin
uleti u peinu i spustivi posude sa vodom,
ispria ostalima ta je uinio, oekujui
estitke i pohvale. Utom opet ustade i obrati
mu se onaj starac pa mu ree:
-

Dragi na brate. Allah Uzvieni se stidi da

vrati ruke svoga iskrenog roba prazne,1
pa

1 Hadis

138

ti je usliio dovu, iako je onim

muslimanima, koji su svoju trgovinu
uprljali kamatom i haramom, namijenio
ehadet,1 a samim tim i kefaret2 i oprost.
Ti si se, eto, umijeao u edel, pa su oni
ostali na dunjaluku, a ti rekao bih,
postade prije krk-jalan,3 nego krkler. Za
tebe bi belim bilo najbolje, da se vrati
svom mujezinluku, a da evlijansku
deredu prepusti nekom drugom. Do
tebe je.
Postieni mujezin shvati svoju greku, pa se
vrati u damiju i zahvalan Allahu D. . na
zdravlju i lijepu avazu, nastavi sa svojim
uzvienim pozivanjem.

1 Uzvienu smrt u vjeri

2 Otkup za grijehe
3 eprtlja
139

Starost i mudrost kao dva brata

Dodijalo nekom mladom careviu da eka da

mu otac umre, pa odlui sa istomiljenicima
da ga smakne, pa da sjedne na prijestolje.
Prva odluka koju donese, i naredi strog nadzor
nad izvrenjem, bila je, da svaki mladi u
carevini mora da smakne svoga oca. Saali se
jedan mladi na svog oca, pa ga sakri u trap, 1
a u bati naini humku, kao da je tu neko
1 Podzemna ostava za krompir i povre

140

ukopan, hinei, da je i on jedva doekao, da se

kutarie oca. Za tu njegovu tajnu znala je
samo njegova ena, pa su naizmjenino
pazei i uvajui jedno drugom strau, nosili
hranu i ostale potreptine ocu. Nakon
izvjesnog vemena zavladae, jedna za
drugom, nekolike sune godine, tako da
nestade ita u itavu carstvu, pa ga ne osta ni
za sjemena. Spusti se i kia napokon, ali
uzalud, jer niko nemade sjemena. Mladi car
sazva savjetnike da rijee taj problem, ali niko
ne mogae nita uiniti, niti dati kakav
pametan prijedlog. Pokaja se mladi car to je
naredio da se pobiju svi stari, jer je u nih bila
ivotna mudrost, ali avaj. Mladi savjetnici nisu
bili od pomoi. Ipak, najpametniji od njih ree
caru, da razglasi u cijelom carstvu, da se trai
ovjek radi rjeavanja znaajnog problema, pa
da najmudrijeg zadri za savjetnika.
-

Pa kako emo znati, da je ba taj neko

najmudriji?

141

Lahko. Zadaj zadatak. Ko misli da se javi

za savjetnika, treba sa sobom da dovede
svog najboljeg prijatelja i najveeg
dumanina.

Proe taj udni oglas carevinom, i svi bi rado

prihvatili tu ast, da budu uz cara. Nikome nije
bio problem povesti najboljeg prijatelja sa
sobom, ali kako dokazati da ti je neko
duman? Nosei hranu u trap, ispria sin ocu o
udnom carskom proglasu, a otac e na to:
-

Pa to ti je barem lahko. Povedi sa sobom

cuku i enu. Kad doe u carsku odaju
pred cara, udri kandijom cuku, a potom
nekoliko puta enu, pa e ti se rjeenje
samo rei.

Poslua sin babu i uradi kako mu je rekao. Kad

doe vrijeme, on ue u odaju za prijeme, i im
se zatvorie vrata za njima, on oinu cuku.
Cuko jadan pobjee prema vratima, pa
nemavi kud, jer su zatvorena, optra krug po

142

dvorani, pa se vrati gazdi, umiljavajui se.

Mladi pomilova cuku i ree:
-

Care ovo mi je najbolji prijatelj. Ja sam ga

oinuo, a on mi se eto opet umiljava.

Rekavi to potee kandiju oinuvi nekoliko

puta enu, a ona poe vikati i kukati:
-

Spaavaj me care. Ubi me na bigajri hak.

On ak nije ni ispunio tvoju naredbu, ve
krije svog oca u trapu.

im ona to izree, mu odstupi od nje, pa

ree:
-

Evo care mog dumanina. Za ovo bi mi

trebala ii glava s ramena, a ja se uzdam
u tvoju milost i obeanje koje si dao.

Cara zadivi mladieva mudrost, pa ga upita

kako je doao na ideju da dovede enu i cuku,
a on mu ree da je ideja oeva. Naredi car da
se dovede starac za savjetnika, a sina mu
otpusti uz dobru nagradu. im je starina

143

doao, car mu izloi problem sa sjemenom, a

ovaj mu ree:
-

To je lahko. Neka svi u carstvu skinu

slamu sa krovova, i dobro protresu. Kako
se u vrijeme pokrivanja nije Bog zna
gledalo, hoe li ostati na klasu ita, jer ga
je bilo u izobilju, ono to se sad nae, bit
e dovoljno za sjemena.
Kada si ovako sve ovo lijepo rijeio, molim
te, ako moe, da mi naini neto, to e
me uvijek posjetiti kada sam veseo, da e
doi dani tuge, a kad sam tuan, da me
razveseli.

Nije prolo puno vremena, mudrac mu donese

prsten, na kome je pisalo:
-

I to e proi.

144

Rije dukat

Bijae to u ona doba, kad se je veliko

osmansko carstvo prostiralo na tri kontinenta,
pa kad insan bude pozvan pod bajrak, 1
deavalo se da se odmakne od kue i po
mjesec dana pjeakog hoda, pa i vie.
Vraajui se iz jednog takvog pohoda, junak
ove prie se svrati u jedan han, da se malo
odmori i okrijepi. Od imetka je imao samo

1 Pozvan u borbu, na vojnu

145

puku, kabanicu i tri dukata i neto perpera, 1

to je zaradio ratujui. Vidjevi sejahina
adema,2 a po vienju ratnika, skolie ga
prisutni, da im ispripovjeda prie sa dalekih
bojita.Svak je imao poneto pitati, osim
jednog starca, koji je sjedio u oku ne
obazirui se ni na ta, kao da je sam u hanu.
Zaudjen, ratnik upita ko je taj udni starac, a
prisutni mu objasnie, da je to mudrac, kod
kojeg je rije dukat. Zainteresiran tim to je
uo, on prie starcu i utke stavi pred njega
dukat. Starac uze dukat, stavi u bensilah 3 i
ree:
-

Ne gazi vodu kojoj ne zna gaz.

1 Sitni novac
2 Putnik stranac, nije domicilan
3 Tkani platneni pojas oko struka

146

Pa i nije neto, to bi vrijedilo dukat,

pomisli na junak. Ako mu dadnem jo
jedan, moda bude neto pametnije.
Odlui tako, potegnu jo jedan dukat i
spusti ga pred mudraca.

Ako naie na mjesto gdje su svi uruk, 1 i

ti se pravi uruk, ree uzimajui i drugi
dukat.
Kud je june nek ide i ue, pomisli ratnik,
pa haman ljut na sebe, to tako olahko
dade teko zaraeni novac, dade i onaj
trei dukat, nadajui se nekom udu.
Kad navee pomisli, odmisli, i ostavi da
prenoi, ree mu starina i okrenu se od
njega, dajui mu na znanje, da je
razgovor zavren.
Nemavi kud dalje, pokupi se na junak, i
ljut na samog sebe, nastavi put. Nakon
par dana desi se, da se put zavrava
posred velike rijeke, ali na njoj ni skele, ni
amdije. Razmiljajui ta da radi,

1 Invalid, oteen
147

naumpade mu prvi savjet mudrog starca.

Taman je odluio da krene desno i
uzvodu, ne bi li naiao na kakav most,
kad do njega dojaha azgin konjanik.
Nakon to se
upitae za junako, upita konjanika da li
zna vodi gaz, a ovaj odgovori da ne zna, a
da ga i ne zanima.
Konj e preplivati vodu, a ti ako hoe,
uhvati se za rep, pa i ti prei.
Sjetivi se jo jednom rijei mudraca, on
odustade od te ponude i osta pri svom
naumu. Konjanik potjera konja u vodu i
sve je izgledalo u redu, dok ga negdje na
polovini rijeke ne uhvati, dotle nevidljiv,
vrtlog i povue zajedno sa konjem pod
vodu. Konj nekako izbatrga iz vrtloga i
vrati se na obalu, a jaha nestade pod
vodom i vie se ne pojavi. Ratnik uhvati
preplaenog konja, naavi na njemu
dvije zobnice pune dukata. Pojahavi
krenu uz rijeku, kako je ve naumio, a

148

nakon izvjesnog vremena naie na nekog

ovjeka bez jednog oka. Poselamio ga je i
upitao za prijelaz, a ovaj mu ree da
samo nastavi i da nije daleko od mosta.
Ne proe puno vremena, kad putem
naie jo jedan pjeak, i on takoer bez
oka. Doe mu na murakabu1 dedo iz
hana, pa ree pridolom, da je malo
udno, to u tako kratko vrijeme, vidi
dvije osobe ba bez oka.
Eh, to i nije ba udo, jer u selu u kojem
e proi, svi su mukarci uruk u oko.
Kad je to uo, iza prve krivine zastade,
poveza jedno zdravo oko i nastavi put.
im je preao most i uao u selo, opkoli
ga svjetina i odvede do jednog kahve
odaka,2 pa posjevi ga na jedan urs,3

1 Sjeti se, doslovno pokaza mu se slika

2 ajdinica, kahva
3 Uzviena stolica, predavaonica
149

zatraie da im pria kud je hodio i kako

je junaki oko izgubio. Nemavi kud,
ispria im kud je sve hodio, dodavi jo po
neto to bi, raunao je, sluaocima bilo
milo uti.
Eto kad je tako, i mi emo tebi kazati, da
ni mi nismo kukavice. Svaki od ovdje
prisutnih je izgubio oko u ljutom boju, pa
kad nam neko doe u selo, a ima oba
oka, mi mu izbijemo jedno, da zna kako je
nama.
Zahvalivi se mjetanima na
gostoprimstvu i lijepom doeku, na
sretni junak nastavi put i jedne noi ujaha
u svoje selo. Sjahavi, proviri na prozor
svoje kue. Dah mu zastade i krv navali u
glavu, kad vidje svoju enu, kako dri u
krilu glavu nepoznata mukarca i bie1
ga. Taman kad je htio uzeti puku i odmah
rijeiti stvar, naumpade mu trei

1 Prebire glavu da nema vai

150

mudraev savjet. Odvede konja u ahar pa

i on prespava na sjenu, odluivi, da
ujutro od ene na licu mjesta uzme
priznanje, a kadija nek provede
kaznu.im je svanulo, on zalupa na vrata.
ena otvori, te iznenaena i sretna
uzviknu:
Hvala Allahu, koji mi u jednom danu
priredi dvije radosti, pa mi iz boja vrati
zdrave i brata, i mua.

151

Sultan Fatih i Bakije

Poznato je veini Sarajlija, da se jugoistoni

dio grada iznad vratnike kapije zove bakije i
ravne bakije. Prva pomisao bi bila, da mu je
ime nastalo zbog toga, to se tu nalaze
mezaristani tj. vjena poivalista. Meutim,
kako muslimani znaju da to nije vjeno (elbaki) ve mjesto prolaska (berzah) iz ovog
svijeta u ahiretski, ovo ne moemo uzeti za
injenicu. Ova hikaja govori, da je na svom
proputovanju kroz Bosnu, na putu prema
Fojnici, sultan Mehmed Fatih proao i kroz

152

Sarajevo. Prvi vizuelni susret sa gradom, desio

se na brdu iznad grada, koje se i danas zove
"za gradom" ili "vie grada", pa potom i gornja
vratnika kapija dobi naziv "vie gradska" (a
danas Viegradska). Panorama pitome zelene
doline sa tabijama, damijom i tekijom1
oduevila je sultana koji je pomislio:
- Boe, da li e ovde opstati Islam?
Tu no je sanjao Poslanika s.a.v.s. u drutvu sa
EbuBekrom, Osmanom i Alijom r.a.,2 a
Poslanik mu ree: Bit e islama u Sarajevu elbaki. Probudivi se, upitao je za tumaenje
tog sna svog uitelja i pratioca Akemsedina,
koji mu ree:
-Poruio ti je Poslanik s.a.v.s. da e biti u ovom
mjestu Islama do kijametskog dana.3 To to si
1 Mjesto gdje se okupljaju dervii -sufije
2 Bog s njim zadovoljan
3 Smak svijeta
153

sanjao Ebu-Bekra r.a., znai da e biti sidika

(evlija), a Osman r.a. je znak, da e biti velikih
vakifa.1 Hazreti Alija r.a. je znak, da e biti ljudi
od iluma (znanja). Jazuk, to ti nije na snu
pokazan i hazreti Omer r.a., jer je to znak da
nee biti pravde.
Uz ovu priu, vee se i pria, da je sultan Fatih
naredio, da mu se do akama napravi damija
u kojoj e klanjati akam namaz. Na to vojska
napravi od pletera i ilovae damiju, koja u
narodu osta poznata kao Magribija. 2 Na njenim
temeljima je ejh Magribija napravio dananju
Magribija damiju.

1 Vakuf zadubina, Vakif-dobrotvor

2 magrib - akam

154

O ejh Juji

Na ulazu u Mostar iz pravca Sarajeva, naii

emo na turbe u kojem je ukopan Mustafa
Ejubovi, poznatiji kao ejh Jujo. O ovom
velikanu se naalost malo zna i u Mostaru, a
kamo li dalje, a o kakvoj je veliini rije, rei
e nam ova hikaja.
ejh Jujo je izuio visoke Islamske kole u

155

Istanbulu i jedno vrijeme radio kao muderiz 1 u

Sahnus-semau medresi.2 Ipak se zaelio svog
Mostara, a jo vie mira i spokojstva uz
svjeinu Bune u tekiji u Blagaju. Vrativi se u
Mostar, bio je muftija,3 a poduavao je
omladinu u Karaozbegovoj medresi. Nekako
ba u to vrijeme, umrije veliki dud u Veneciji.
Iza njega ostade sin nasljednik, i nita tu nebi
bilo neobino, da se nakon sahrane nije
pojavio neki mladi, tvrdei da je on vanbrani
sin velikog duda i da mu kao takvom, pripada
dio naslijedstva. U to vrijeme, u zapadnom
svijetu bijae normalno, da plemii imaju
priljenice4 i da ih izdravaju, a uz njih i
1 Profesor
2 Dananji ekvivalent je srednja kola
3 Vjerski slubenik visokog ranga
4 Vanbrana supruga

156

eventualnu djecu, koju dobiju s njima. Kako je

sin duda bio poten i bogobojazan, nije
bjeao od toga, da plaa izdravanje svom
navodnom polubratu, ali kako dotini niim,
osim rijeju, nije mogao potkrijepiti svoju
tvrdnju, nastao je problem. Da li je on stvarni
sin velikog duda ili obini prevarant, koji bi da
iskoristi nastalu situaciju? Kako niko u itavoj
Veneciji nije mogao rijeiti dati problem,
odluie da se za rjeenje zagonetke obrate
svojim trgovinskim partnerima, Turcima, koji
su poznati po umnim ljudima. Sastavie i
poslae pismo sa pitanjem, a kad ono stie na
dvor, sultan pozva ejhove, da mu rijee
zagonetku. Meutim, svi junaci nikom
ponikoe... U neko doba jedan od njih se sjeti,
da bi ovu mes'elu mogao uspjeno rijeiti ejh
Jujo. Spremie tatara1 sa muraselom2 i ovaj
neobini potar, ve za heftu dana, stie na
1 Konjanik potar
2 Sultanovo pismo
157

odredite. U medresi mu rekoe, da je ejh

otiao u Blagaj, te ovaj uzjaha i potee prema
tekiji. Na pola puta do odredita, ugleda tatar
dostojanstvena insana sa turbanom na glavi,
pa zaustavivi se, skoi sa konja i upita:
-Jeste li vi moda uvaeni, visokopotovani
uglednik, sjena pejgamberska na dunjaluku,
ejh Mustafa Ejubovi?
-Jesam taj, ali samo to zadnje. Bujrum?
Tatar izvadi iz bisaga muraselu, pa poljubivi
peat na njoj i drei je objema rukama,
predade je ejh Juji. ejh polomi peat, pa
proitavi pismo, zaplaka.
-

Zar je na ovo spala stambolska ulema, pa

ne moe rjeiti ovako jednostavnu
mes'elu?

158

Zaiskavi od tatara mureef,1 ispod murasele,

nakon bismille i salavata2 i elje za dug ivot,
padiahu dopisa:
-

Neka Venecijanci izvade umrlog iz groba,

pa neka od njega uzmu rebro iznad srca i
operu istom vodom. Potom, neka rebro
stave u leen3 iste vode, a onog to tvrdi
da je sin neka ubodu, da mu krv prokapa
u vodu. Ako kap krvi prione za rebro, sin
mu je.

1 Tinta od bilja
2 Zazivanje boijeg imena i pozdrav Poslaniku
3 Lavor
159

I eto pria po pria stigosmo dragi itaoe do

kraja. Nadam se da je knjiga doprinijela barem
malo obogaivanju tvog vokabulara, a poneka
mudrost ostala kao nasihat. Ako neko od vas
zna po neku slinu priu tj. hikaju neka mi je
poalje pa da u nekom slijedeem izdanju
dopunimo i tako obogatimo ovo tivo.Ja sam
vam unaprijed zahvalan na trudu I moje dove
su uz vas.
Autor
Ahmet Alibai
Prie iz mutvaka: o jeziku naem i obiajima
Recenzija

Prie iz mutvaka su zapravo hikaje - prie s religioznom

tematikom i naglaenom poukom. Najee je to pouka

160

o religioznom moralu, ali moemo izdvojiti i neke prie

koje bismo mogli svrstati u novele, predaje i legende.
Kako sam autor kae, veina pria moe se vezati za
Kur'an i hadis, iako to nije pravilo. Od takvih pria navest
emo priu O namli udavai i mudrom momku, O
vrijednosti ajetul-kursije, Nafaka, Vasijet. Ove prie
najee govore o muslimanskom (ne nuno i
islamskom) shvatanju nafake, sudbine, prolaznosti
dunjaluka i Sudnjem danu. U ovim priama na lagan i
pamtljiv nain predstavljeni su hadisi koje je svaki
prosjean musliman sluao mnogo puta ali nije naodmet
da se ponove zbog istine i upute koju nude.
Predaje su prie u kojima se iznosi ljudsko vjerovanje,
opisuju historijska zbivanja i linosti koje se po neemu
izdvajaju iz sredine u kojoj ive i iznosi porijeklo pojava,
predmeta i graevina, najee damija i esmi. U ovoj
zbirci nalazimo predaju o, Turbetu Sedmerice brae,
Kosinom turbetu, a od historijskih linosti spominje se
ejh Jujo. Pria Sultan Fatih i Bakije je predaja koja
donosi istovremeno i sjeanje na historijsku linost i
porijeklo naziva jednog lokaliteta i o Magribiji damiji.
Novele su prie zasnovane na stvarnim i moguim
dogaajima i linostima. esto imaju humoristian
sadraj i duhovitu poentu. Tipina novela u kojoj se

161

iznosi dovitljivost i mudrost obinog ovjeka u borbi

protiv lopova jeste pria Mudri handija. Na duhovit
nain pria pokazuje da se zlo i grijeh ne mogu sakriti,
zapravo da sami sebe otkrivaju. Neke prie su samo
varijacija pria koje smo itali u nekim drugim zbirkama
bonjake narodne prie, kao to je pria U zanatlije
zlatne ruke, koja nas podsjea na priu Sve, sve ali
zanat, s tim da je ovdje precizirano vrijeme radnje, te
smjeteno u osmanski vakat.
Veina pria nosi moralnu pouku proetu religioznim,
uglavnom islamskim moralom, no nekoliko pria iznosi
tek iskustvo ovjeka u borbi sa ivotnim nedaama, koji
nerijetko pribjegava marifetluku kao u istoimenoj prii
Jo jedna o marifetluku. Dakle, ima ih vie. Zanimljivo je
da prie o enama daju sliku ene koja ne odstupa od
slike koju smo ve mogli vidjeti i u dosadanjim
zbirkama. Znakoviti su sami naslovi pria o enama: O
enskom eru, O enskom eru druga. ena je po pravilu
personifikacija zla, era, izdaje, prevrtljivosti, dvolinosti
i nepouzdanosti. Tek ponekad, kao to svako pravilo ima
izuzetak, i ena zna biti jaka, mudra i pronicljiva, kao to
je udovica koja se bori za pravdu u prii Sepet zemlje.

162

U priama o nafaki moemo izdvojiti nekoliko tipova

pria. Jedne iznose religiozni svjetonazor, kao to je
pria Nafaka, s jasnom porukom da nafaku daje Bog. No
pria Jo jedna o nafaki iznosi i suprotan stav, odnosno
fatalistiko shvatanje nafake i sudbine. Na kraju, tu je
pria koja zapravo objanjava jednu narodnu izreku i u
kojoj nije jasno izraen moralni stav, pa se ima utisak da
je to neto sasvim priroeno bonjakoj tradiciji, kao u
prii enluk. Istina tu su i prie koje govore o nekim
vremenima kad se dolazilo tobe (Akamluk) , kad se
brinulo o potrebama slabih i nemonih (Dimarina),
potovao stariji (Kuanme).
Sveukupno, Prie iz mutvaka su lahkoitljivo tivo koje
na pamtljiv nain prenose moralno-odgojno pouke koje
najee sreemo u bonjako-muslimanskoj tradiciji te
ih kao takve srdano preporuujem itaocima.

Ahmet Alibai

163