ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe

LABORATORIJSKA VJEBA 8

MJERENJA OTPORA IZOLACIJE, OTPORA UZEMLJENJA

I
UINKOVITOSTI ZATITE U NISKONAPONSKIM INSTALACIJAMA

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe

Vjeba 8.
MJERENJA OTPORA IZOLACIJE, OTPORA UZEMLJENJA, I
UINKOVITOSTI ZATITE U NISKONAPONSKIM INSTALACIJAMA

1. Zadaa vjebe
Vjeba ima zadau upoznati studente s pogonskim mjerenjima u tri razliita ali bliska podruja.
Upoznavi se s temeljnim teoretskim spoznajama provode se mjerenja otpora izolacije (slika 8.1) i
uinkovitosti zatite u niskonaponsldm instalacijama (slika 8.3) pomou tvorniki spravljenih
mjernih instrumenata za namjenu koja je utvrena zakonskim propisima.
Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa (slika 8.2), uobiajeno nazvano mjerenje otpora
uzemljenja, sadri u sebi mjerenje napona uzemljivaa, raspodjele potencijala oko uzemljivaa, te
napona dodira i koraka oblikovanim U-I mjernim postupkom, a s mjernim instrumentom za tu
posebnu namjenu.

2. Prikaz kruga mjerenja

U 2 = U 1
Rx =

Rx
RN

U2
RN
U1

Slika 8.1. Mjerenje otpora izolacije

Slika 8.2. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa U-I postupkom

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe

Vjeba 8.

Slika 8.3. Spoj instrumenta za mjerenje za mjerenje uinkovitosti zatite u niskonaponskim

instalacijama.

3. Pregled potrebnih mjernih instrumenata, ureaja, i pribora

mjerni ureaj za ispitivanje otpora izolacije,

mjerni instrument za ispitivanje otpora uzemljenja,
mjerni instrument za ispitivanje zatite u n.n. instalacijama,
digitalni ampermetar i voltmetar,
pomone sonde,
spojni vodii

4. Naelno tumaenje mjerne zadae

Primjena elektrine energije u svim podrujima od dnevnog ivota ovjeka do uporabe u.
gospodarstvu, postavlja meu inim i zahtjev za sigurnost pri radu elektrinih postrojenja. U tom
smislu elektrino postrojenje promatramo kao dva podsustava:

primami ili procesni sustav (proizvodnja, prijenos, i razvod elektrine energije) i

sekundarni ili zatitni sustav.

Zatitni sustav u najirem smislu mora pruiti sigurnost procesu u primarnom sustavu ali i sigurnost
za ljude koji ga vode i koji s njime dolaze u sluajni dodir. Ova vjeba e se baviti temeljnim
dijelovima zatitnog sustava - izolacijom uzemljenjem, i zatitom niskonaponskih instalacija.

4.1. Mjerenje otpora izolacije u pogonu

Temeljne elektrine osobine izolacijskih materijala, koje su u njegovoj uporabi predmet trajne
provjere mjerenjem, su sljedee:

otpor izolacije,
faktor gubitaka (tan ) i
relativna dielektrina konstanta (r).

Otpor izolacije nije osobina na temelju ije vrijednosti imamo jednoznaan odgovor glede kakvoe
izolacije. Meutim, pogonska mjerenja otpora izolacije imaju cilj spoznti da li je izolacija u stanju
izdrati naprezanja uobiajena u pogonu i njihovim rezultatima moramo se koristiti za te spoznaje.
Unato i injenici kako se pri mjerenju otpora izolacije u pogonu ne tei pretjeranoj tonosti,

4
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
postupak mjerenja izolacije razliitim mjernim ureajima, koje esto zovemo istim imenom
megaommetar, daje korisno uvjerenje o stanju izolacije.

Vrijednost otpora izolacije ovisi od osobina izolacijskog materijala, od geometrije izolacije izmeu
dijela pod naponom i uzemljenog dijela (npr. razliito kod kabela i transformatora), od
temeperature, visine elektrinog napona.
Valjane vrijednosti otpora izolacije strujnih krugova razliitih elektrinih ureaja, transformatora,
kabela seu u podruje velikih otpora. Donje granine vrijednosti su megaomi, a gornje idu preko
gigaoma do tera ili ak petooma. U mjernih instrumentima, ija je namjena mjerenje otpora
izolacije, koriste se uobiajeno sljedei mjerni postupci:

U-I mjerni postupak,

mjerni postupak s pranjenjem kondenzatora,
elektroniki voltmetar s operacijskim pojaalom.

Za mjerenje izolacijskih otpora manjih vrijednosti (do nekoliko desetaka megaoma) jo uvijek se
koriste analogni instrumenti s pomonim ili unakrsnim svicima i permanentnim magnetom, te
skalom umjerenoj u vrijednostima otpora.
Budui otpor izolacije ovisi od napona ijem je elektrinom polju izolacija izloena, pogonska
mjerenja se provode s naponima od 500 do 5000 V. Izbor izlaznog napona ureaja za mjerenje
otpora izolacije ovisi od nazivnog pogonskog napona objekta iju izolaciju mjerimo i vrijednosti
mjerenog otpora. Potonje ureuju propisi i standard.
Pod djelovanjem primjenjenog visokog napona fizikalni procesi u izolacijskom materijalu
(polarizacija) imaju svoju vremensku zakonitost te je uobiajeno zabiljeiti dvije vrijednosti otpora
izolacije - prvu nakon 15, a drugu nakon 60 sekundi. Njihov meusobni odnos daje faktor
polarizacije (r) a potonji dodatno govori o kakvoi izolacije:

r=

R60
(> 1)
R15

(8.1)

Naime, kada dielektriki materijal unesemo u vremenski stalno elektrino polje, ili ga uspostavimo
u njemu, dogodit e se pomak vezanog elektriciteta unutar atoma i molekula. Pomak e tvoriti tok
struje elektrinog pomaka (Ip) a trajat e do okonanja procesa polarizacije. Slobodni nositelji
elektriciteta kao to su elektroni, joni..., kretat e se pod djelovanjem elektrinog polja usmjereno i
init e kondukcijsku struju (Ic) neovisnu od vremena pri stalnom elektrinom polju. Tijek struja
prikazuje slika 8.4.

Slika 8.4. Tijek struja u izolaciji tijekom polarizacije

Mjerei s trenom primjene napona, otpor izolacije dielektrika se oito mijenja s vremenom zbog
promjene struje pomaka.

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe

Vjeba 8.

U
Riz =
Ic + I p

(8.2)

Praksa pokazuje da se proces polarizacije okonava nakon 60 sekundi i da tada prevladava tok
kondukcijske struje a otpor izolacije ima pravovaljanu vrijednost. Tako eto faktor polarizacije govori
o kakvoi izolacije.
Pored ove dvije komponente, kao posljedica napona pojavljuje se i povrinska struja. Ona ovisi od
osobina povrine, okolinih uvjeta (vlanosti i temeperature zraka). Dakako, potonja umanjuje
otpor izolacije.
Postojanje trajne kondukcijske struje stvara gubitke zbog ulovog uinka. Gubici u dielektriku pri
periodino promjenjljivom polju opisuju se kutom dielektrinih gubitaka.
U laboratorijskoj vebi e se koristiti mjerni ureaj koji rabi U-I postupak za mjerenje otpora
izolacije, a kao mjerni objekat posluit e primjerak energetskog kabela.

4.2. Mjerenje otpora uzemljivaa

4.2.1. Otpor uzemljivaa i njegov znaaj
Kod razliite elektrine opreme (npr. sklopni aparati, elektrini strojevi, mjerni ureaji i instrumenti,
kuanski elektrini ureaji, ...) pojedini dijelovi se pri koritenju nalaze pod pogonskim naponom a
drugi su od njih pak odvojeni upravo primjerenom izolacijom. No zbog razliitih vrsta kvarova, pa i
proboja izolacije, dijelovi ureaja koji nisu pod naponom ipak mogu doi pod napon. Tada postoji
opasnost po ivot osobe koja rukuje ureajem i pri tome svojim rukama i nogama premouje
razliiti potencijal (slika 8.5).

Slika 8.5. Obuhvat napona na uzemljivau dodirom napon dodira.

Kako bi se u tom sluaju potpuno uklonile, ili bitno umanjile, opasnosti od neizravnog dodira
dijelova ureaja koji uobiajeno nisu pod naponom, ti se dijelovi uzemljuju s ciljem svoenja
njihova potencijala na potencijal zemlje, odnosno okolnog stajalita.
Uzemljenje se ostvaruje bakrenim vodiem u obliku ueta ili pocinane trake, ploe ili ipke koji se
zakopa u zemlju. U ovisnosti od objekta iju metalnu konstrukciju uzemljujemo, uzemljiva moe
biti pojedinani (ipka ili ploa), ili pak prostorni (mrea izvedena uzetom ili trakom). Uzemljiva i
zemlja moraju biti u diskretnom odnosu kako bismo, uz primjeren specifini otpor zemlje i samog
uzemljivaa, ostvarili niske vrijednosti otpora rasprostiranja uzemljivaa.
Potonju veliinu esto pojednostavljeno zovemo otpor uzemljenja. No, u stvarnosti pojam otpor
uzemljenja u sebe ukljuuje i neto to nije uzemljiva, a s uzemljivaem je u galvanskoj vezi primjerice plat kabela, vodovodna instalacija ... Otpor uzemljenja mora imati dovoljno malu
vrijednost da uzemljeni ureaj, metalna konstrukcija, ili openito uzemljeni objekt, u sluaju
nepoeljnog preskoka ili proboja izolacije ne doe na visoki potencijal u odnosu na zemlju. Budui
je u praksi teko izgraditi uzemljiva s izrazito niskom vrijednou otpora rasprostiranja, posebno

6
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
uvaavajui visoke vrijednosti specifinog otpora tla, prijeko je potrebno opasnost od neizravnog
dodira promatrati kroz spoznaje o raspodjeli potencijala u okoliu uzemljivaa. Govorimo o
prostornoj slici raspodjele potencijala oko uzemljivaa ili izvodnicama potencijalnog lijevka (slika
8.6).

Slika 8.6. Slika raspodjele potencijala oko uzemljivaa

Tok struje kroz uzemljiva u zemlju, pri nastanku kvara prema uzemljenim dijelovima, i kroz nju
dovodi uzemljiva i zemlju u njegovoj neposrednoj blizini na potencijal koji, udaljavajui se u
podruje gdje se gubi utjecaj uzemljivaa, pada. Udaljenu toku gdje bi potencijal uzrokovan
promatranim dogaajem bio jednak nuli nazivamo beskonano daleka toka, referentna zemlja,
toka nultog potencijala, ...
Razlika potencijala izmeu dviju toaka u takvoj prostornoj slici daje nam napon. Tako potencijal
uzemljivaa (z) prema beskonano dalekoj toki ini napon uzemljivaa (U z), a potencijal toke
udaljene za V od uzemljivaa prema dalekoj toki ima napon U x. U praksi prorauna i mjerenja,
promatranje raspodjele potencijala okonava ondje gdje je napon manji od 5% U z. Promatrajui
jednu izvodnicu potencijalnog lijevka u blizini uzemljenog objekta (slika 8.7) moemo spoznati
opasnosti koje prijete osobama.

Slika 8.7. Naponi opasnosti za ovjeka u elektrinom postrojenju

Opasnost za ovjeka potjee od toka struje kroz njegovo tijelo, a kod neizravnog dodira s
dijelovima pod naponom proistjeu iz njegova mjesta u prostornoj raspodjeli potencijala i stvaranja
uvjeta za tok struje kroz tijelo. Dodirom i korakom premouju se toke razliitog potencijala i
ovjeje tijelo ukljuuje u strujni krug. Prorauni opasnih napona i struja kroz oveje tijelo polaze
od otpora ovjekova tijela Rt=1000-1300 oma.

7
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
Napon dodira (Ud) je razlika izmeu potencijala uzemljivaa i tla na mjestu gdje osoba stoji
dodirujui uzemljeni objekt Pravila mjerenja i ocjene vrijednosti polaze od udaljenosti stajalita od 1
m i podrazumijeva skupljene noge. Napon koraka (Uk) je jednak razlici potencijala u dvjema
tokama meusobno udaljenim 1 mu radijalnom smjeru.

Naponi opasnosti (Ud,Uk) ovise od napona na uzemljivau i od strmine raspodjele potencijala.

Napon na uzemljivau izravno ovisi od otpora uzemljenja i potonji se mora ostvariti s odreenom
vrijednou a mjerenjem se vrijednost provjerava. Mjerenje se provodi prije prvog koritenja
uzemljenog objekta i kasnije u pravilnim vremenskim razdobljima.

4.2.2. Mjerenje otpora uzemljivaa U-I postupkom

Zbog elektrolitikih znaajki protoka elektrine struje kroz zemlju, mjerenje otpora uzemljivaa
obavlja se izmjeninim, a ne istosmjernim naponom. Slui li uzemljiva i odvodu udarnih struja
atmosferskih pranjenja mjerni napon mora imati visoku frekvenciju. Ipak, glede frekvencije
napona pokazuje se dobrim koristiti frekvencije od stotinu do nekoliko stotina Hz.
Sutina U-I postupka je propustiti kroz otpor uzemljivaa struju, izmjeriti je i izmjeriti pad napona na
otporu uzemljivaa. Za tok struje valja nam ostvariti strujni krug, a napon moramo mjeriti prema
nekoj referentnoj toki dovoljno niske razine potencijala. Potonje omoguuje shema prema slici
8.8. Da bismo oblikovali mjerni krug potrebne su nam dvije pomone sonde (S 1 i S2) u obliku ipki
duine 1 m, i promjera 10 mm do 8 mm, zailjene na kraju koji zabadamo u zemlju.
No, pitanje je mjesto za pomone sonde u odnosu na uzemljiva.
Izmeu uzemljivaa (UZ) i pomone sonde S2 (zove se i strujna sonda) uspostavlja se strujni krug
s raspodjelom strujnica kroz zemlju prema slici 8.8. Raspodjelu opisuje najvea gustoa strujnica
uz uzemljiva i pomonu sondu.S2, a time se i napon izvora raspodjeljuje vema na padove
napona uz otpor uzemljivaa (Rz) i otpor uzemljenja sonde S2 (RS2).

Slika 8.8. Raspored strujnica u zemlji izmeu mjernih sondi I uzemljivaa

Zato to nas zanima pad napona na otporu uzemljivaa, pomonu sodnu S 1 (zove se i naponska
sonda) stavljamo u podruje najmanje gustoe strujnica, tamo gdje se zapravo razgraniavaju
padovi napona na otporima RZ i RS2.

8
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
Istraivanja za tapaste ili ploaste uzemljivae ukazuju da je to na udaljenosti 8 m od uzemljivaa,
a za prostorne uzemljivae (2,5 - 5,0) dijagonala prostornog uzemljivaa. Udaljenost izmeu sonde
S1 i S2 ne smije biti manja od udaljenosti uzemljivaa i strujne sonde S1.

Vrednujui raspodjelu potencijala prema slici 8.9a, mogue je spraviti nadomjesnu shemu mjernog
postupka prema slici 8.9b.

Slika 8.9. Mjerni postupak za mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa (otpor uzemljivaa)
a) raspodjela potencijala

b) nadomjesna shema U-I postupka

Mjerei vrijednost napona i struje moemo izraunati vrijednost otpora uzemljivaa:

RZ =

U iV
I iA

(8.3)

Dakako daje ovo pojednostavljeni izraz koji ne uvaava stvarnu vrijednost unutarnjeg otpora
voltmetra (RuV), a koji pretpostavlja da je otpor RS1 sonde S1 zanemarljiv u odnosu na unutarnji
otpor voltmetra. Pretpostavljajui otpor zemlje izmeu pojedinih elektroda jednak nuli, napon
izmeu toaka A i B, koji odgovara stvarnom padu napona na otporu uzemljivaa, iznosi:
U AB = U Z = U iV + I V RS1

(8.4)

Pokazivanje voltmetra tako izraavamo s:

U iV = U Z I V RS1

(8.5)

Dakle, voltmetar mjeri manji napon nego li je pad napona na otporu uzemljivaa i tako nastaje
relativna pogreka mjernog postupka:

RZ U iV I V ( RuV + RS 1 ) I V RuV I V ( RuV + RS1 )

=
=
RZ
I V ( RuV + RS1 )
I V ( RuV + RS 1 )
RS 1
R Z
=
RZ
RuV + RS1

(8.6)

elimo li pogreku mjerenja drati zanemarivom, mora unutranji otpor voltmetra (RuV) biti
viestruko vei od otpora sonde RS1. Svakako se mora postii odnos: RuV > 10 RS1.
Lutajue struje uzronik su napona smetnji kojeg se mora izluiti iz rezultata mjerenja. To inimo s
dva mjerenja s razliitim polaritetom izvora napona.
Danas se ovaj mjerni postupak koristi u tvorniki spravljenim digitalnim mjernim instrumentom koji
ukljuujui otpor pomonih sondi postie tonost ( 1 % od izmjerene vrijednosti + 2 digita).

9
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
U provedbi vjebe koristit emo tapasti uzemljiva a sami emo nainiti mjerni krug pri emu
nam se valja poduiti utjecaju poloaja sondi, i utjecaju vrijednosti unutranjeg otpora voltmetra.
Potom e se mjerenje na istom uzemljivau provesti pomou namjenskog mjernog instrumenta.

Osim U-I mjernog postupka, koriste se i mosni (Wheatstoneov most za izmjeninu struju), te
kompenzacijski postupci za mjerenje otpora uzemljivaa (poznati su Nipoldov i Berendov
postupak).

4.3. Ispitivanje uinkovitosti zatite od neizravnog dodira u niskonaponskim

mreama
Unato to su izolacijom odvojeni dijelovi pod pogonskim naponom od dijelova ureaja koji nisu
uobiajeno pod naponom i to je to jedna od mjera sprjeavanja neizravnog dodira, u elektrinim
instalacijama se poduzimaju i druge mjere jer nije iskljuen proboj ili drukija vrsta kvara izolacije.
Opasnost pred kojom se nalaze osobe koje barataju s takvim ureajem je napon dodira. Prethodno
opisanim mjerama uzemljivanja i izjednaavanjem potencijala mora se napon dodira svesti ispod
vrijednosti koje odreuju propisi za elektrina postrojenja i instalacije. U elektrinim postrojenjima i
instalacijama izmjeninog napona 50 Hz dozvoljena je pojava i trajanje najvee vrijednosti
dodirnog napona:
Ud = 50 V, 50 Hz
U elektrinim postrojenjima i instalacijama s istosmjernim naponom dozvoljena je pojava i trajanje
najvee vrijednosti dodirnog napona:
Ud = 18 V,0 Hz
Propisi (IEC 364-4-41, DIN VDE 0100) navedene vrijednosti odreuju kao trajno doputene, a
prema dijagramu na slici 8.10 doputene su vee vrijednosti ovisno od vremena trajanja kvara.

Slika 8.10. Propisana ovisnost napona dodira od vremena trajanja kvara

Kada se, pri nastanku kvara, uzemljivakim sustavom pojava napona dodira ogranii s
vrijednostima manjim od 50 V, i tada se kvarni objekt mora odvojiti od izvora elektrinog napona.
Potonje se omoguuje posebnim zatitnim mjerama - izravnim iskljuenjem ili signalizacijom
kvarnog stanja.
Nae daljnje razmatranje usredotoujemo na niskonaponske instalacije (230/380 V, 50 Hz),
zatitne mjere u njima, i provjeru uinkovitosti nekih zatitnih mjera. Promatrat emo mreu
poznatu po meunarodnim standardima s oznakom TN i dvije vrste zatite (slika 8.11):

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.

zatitom uinskim osiguraima primjenom nulovanja,

zatitom pomou strujno zatitne sklopke.

10

a) TN-S

b) TN-C

c) TN-C-S, osigurai

d) TN-C-S, FID sklopka

Slika 8.11. Niskonaponske mree s gledita zatite

4.3.1. Provjera zatite primjenom milovanja
U promatranoj TN mrei s primjenjenim sustavom nulovanja (slika 8.11b) kod kvara opasnog s
gledita napona dodira, kratki spoj faznog vodia i kuita ureaja, mora krugom potei struja
kratkog spoja najmanje vrijednosti (Ikmin) vee od struje iskljuenja primjenjenog osiguraa. Pri
tome, ako je upotrijebljen osigura nazivne struje IN, mora se postii odnos:
I k min K I N
(10.7)
Uvjetni odnos vrijedi i za zatitu izvedenu prekidaem s podesivom proradom nadstrujnog organa i
uinskim prekidaem s magneto-termikim okidaem. Vrijednosti faktora "K" su ovisne od vrste
zatite i mjesta ugradnje zatite (uz troilo ili u mrei - Tabela 1).

10

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vrsta zatite

11

Vjeba 8.
U postrojenju
potroaa

Faktor K
U kabelskoj i zranoj
mrei, u glavnom vodu, u
kunom ormariu
2,5

<50A

3,5

>63A

5,0

2,5

Uinski
L
osigura s
H
karakteristikom
Uinski prekida s
podeavnjem proradne
struje (IE)

3,5

2,5

2,5

1,25 (xIE)

1,25(xIE)

Uinski
osigurai

Tabela 1
Uvjeti nulovanja kao mjere zatite bit e ispunjeni ako otpor kratkospojne petlje ima vrijednost koja
e dopustiti vrijednost struje kvara prema uvjetu 8.6. Mjerenjem otpora petlje u postojeoj mrei, s
postojeom zatitom (nazivnom strujom i karakteristikom iskljuenja) provjerit emo zapravo
uinkovitost zatite u sluaju pojave kvara koji prijeti pojavom opasnih vrijednosti napona
neizravnog dodira.
Mjerenje emo provesti mjernim instrumentom izgraenim upravo za tu namjenu i ije oblije glede
primjenjenog mjernog postupka zadovoljava mjerodavne propise iz podruja zatite (DIN VDE
0100). Mjerenje se provodi u elektrinom krugu pod pogonskim naponom (230 V) te su potrebne
posebne mjere opreza (slika 8.3).
Na temelju mjerenja otpora petlje iz posebne tabele, kojom e se raspolagati pri izvoenju vjebe,
dobijemo odgovarajuu vrijednost struje kratkog spoja koja bi u sluaju kvara potekla. Poznavajui
nazivnu struju zatite (osiguraa), i izborom odgovarajueg faktora "K" moemo za mjerni krug
provjeriti uvjete zatite (izraz 8.6).
4.3.2. Provjera zatite primjenom strujne zatite sklopke
Osobina strujno zatitne sklopke je da svaki kvar faze prema neutralnom vodiu, ili kuitu ureaja
iskljuuje veoma brzo - s vremenom od 0,2 sekunde. Upotrebljiva je u svim oblijima
niskonaponske mree no uvijek s odreenim nainom koritenja pogonskog uzemljenja i
neutralnog vodia, te zatitnog uzemljenja i uzemljenja kuita.
Temeljni uvjeti za uporabu diferencijalne strujno zatitne sklopke su:

neutralna toka mora biti uzemljena,

otpor uzemljenja neutralne toke smije iznositi najvie 2 oma,
otpor uzemljenja zatitnog vodia PE (RE) ovisi od dozvoljenog napona dodira (Ud), i od
nazivne proradne struje zatite (IN),

RE =

Ud
I N

kuite ureaja mora biti uzemljeno, ili izravno posebnim uzemljivaem, povezano sa
zajednikim uzemljenim zatitnim vodiem (PE).

Naelo djelovanja strujno zatitne sklopke (FI) za primjenu u TT mrei prikazuje slika 8.12.. Kod
kvara u ureaju dio e se struje zatvarati kroz otpor uzemljenja kuita (I 0) ime e u povratnom
(neutralnom) vodiu biti manjak struje to e kroz razliku magnetskih tokova dovesti do prorade
sklopke. Slino bi bilo pri uporabi u TN mrei (crtkana veza kuite - neutralni, zatitni vodi).

11

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek

Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe

12

Vjeba 8.

Slika 8.12. Naelo djelovanja strujno zatitne sklopke

Zato to je djelotvornost zatitne sklopke ovisna od otpora uzemljivaa neutralne toke, od vrste
mree, i otpora uzemljivaa zatitnog vodia (Rg), prijeko je potrebno provesti mjerenja koja e
djelotvornost provjeriti.
Mjerenje se provodi namjenskim mjernim instrumentom ija je konstrukcija i primjenjeni mjerni
postupak prilagoen propisima uz mjere zatite koje se ostvaruju strujnom zatitnom sklopkom.
Provode se sljedea mjerenja:

mjerenja dodirnog napona s nazivnom strujom prorade,

ispitivanje prorade s porastom struje kvara od (0,3 - 1,0) x IN
mjerenja dodirnog napona te proradne struje.

U provedbi vjebe koristit e se posebna uputa za uporabu mjernog instrumenta prema shemi
mjernog kruga na slici 8.13.

Slika 8.13.Ispitivanje valjanosti i uinkovitosti zatite sa strujno zatitnom sklopkom

5. Prikaz rezultata mjerenja

12

13
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Osijek
Mjerenja u elektrotehnici
Laboratorijske vjebe
Vjeba 8.
Koristei naelno tumaenje mjerne zadae i iskustva, te rezultate provedenog mjerenja nainiti
pregledan prikaz rezultata mjerenja.

6. Temeljne osobine upotrijebljenih mjernih ureaja, instrumenata, i pribora

...,
...,
...,

7. Pitanja za pripremu
1. emu slui izolacija u elektrinim ureajima, strojevima, i razliitim elementima
elektrinih postrojenja i mrea ?
2. Koji su temeljni parametri kakvoe izolacije ?
3. emu openito slui uzemljenje pojedinog elektrinog ureaja? Svoja promiljanja
iskazi na primjeru stroja za pranje rublja uz elektirnu shemu koja se zamiljeno
ostvaruje ?.
4. Ukaite na razliitost pojmova otpora uzemljenja, i otpor rasprostiranja.
5. Navedite temeljne mjerne postupke za mjerenje otpora uzemljenja i temeljne
osobine svakog posebno.
6. Koji su kriteriji za izbor mjesta ubadanja u zemlju strujne (S 1) i naponske sonde (S2)
kod koritenja U-I postupka ?
7. Na koji nain je mogue postii manje vrijednosti napona dodira ?
8. to je pokazatelj postojanja smetnji (lutajue struje) pri mjerenju otpora uzemljenja i
kako ih iskljuiti iz rezultata mjerenja ?
9. Izrazite temeljne osobine zatite od neizravnog dodira u TN-mrei pomou rastalnih
osiguraa i pomou strujno zatitne sklopke.
Datum izvoenja vjebe: ...............................................
Student: .............................................;

Voditelj vjebe: ............................................

13