PREDMET METODIKE

TJELESNOG ODGOJA DJECE

PREDKOLSKOG UZRASTA
Prof.dr. Muriz Hadikaduni

Metodika tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta je specijalizirana

ue struna disciplina. Ona se paralelno temelji na saznanjima i
postavkama, s jedne strane, ope metodike odgojno-obrazovnog rada sa
djecom predkolskog uzrasta, a s druge strane, na saznanjima i
postavkama ope metodike tjelesnog odgoja. Na temelju saznanja i
postavki navedenih
disciplina metodika tjelesnog odgoja djece
predkolskog uzrasta kroz specifina istraivanja i sopstvenu praksu
razvija i niz specifinih saznanja, programskih, metodikih i drugih
rjeenja prilagoenih uzrasnim karakteristikama djece predkolskog
uzrasta. Specifinosti metodike tjelesnog odgoja djece predkolskog
uzrasta proizilaze iz:
karakteristika motorikih aktivnosti u odnosu . na opu metodiku
odgojno-obrazovnog rada sa djecom predkolskog uzrasta,
uzrasnih karakteristika - morfolokih, funkcionalnih, motorikih,
psiholokih i dr. djece predkolskog uzrasta u odnosu na postavke
ope metodike tjelesnog odgoja.

Predmet ove metodike je tjelesni odgoj djece predkolskog uzrasta.

Najire posmatrano ona je dio kompleksne ope metodike tjelesnog
odgoja, specijalizovane za predkolski djeiji uzrast. Metodika tjelesnog
odgoja djece predkolskog uzrasta, kao ue struna i nauna disciplina,
posebno izuava:
znaaj i vrijednosti tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta;
ciljeve i zadatke tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta;
principe tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta;
sadraje - sredstva i oblike aktivnosti tjelesnog odgoja djece
predkolskog uzrasta;
organizacione oblike aktivnosti u tjelesnom odgoju djece predkolskog
uzrasta;
metode tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta;
procjenu i kontrolu efekata tjelesnog odgoja djece predkolskog
uzrasta;
ureenje i organizaciju prostora, objekte, opremu i rekvizite za tjelesni
odgoj;
planiranje , programiranje tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta.

Tjelesni odgoj djece predkolskog uzrasta usmjereno je, prije svega, na

podsticanje rasta, razvoja i doprinos cjelovitom fizikom, intelektualnom i
emocionalnom razvoju djece. Tjelesni odgoj je, pored toga, vaan faktor prevencije
i unapreenja zdravlja djece predkolskog uzrasta.
Metodika tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta bazira se na
savremenim bioloko-medicinskim, morfolokim, fiziolokimi, biohemijskim,
psiholokim, pedagokim i drugim naunim saznanjima. Na tim saznanjima i
zakonitostima i kroz sopstvena istraivanja i rezultate neposredne prakse ova
metodika izgrauje sopstveni sistem specifinih strunometodskih znanja o
sadrajima, aktivnostima, oblicima, organizovanjima i metodama aktivnosti koji
odgovaraju uzrasnim potrebama i mogunostima djece predkolskog uzrasta.
Metodika tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta uvaava nauna saznanja
kojima se objanjavaju zakonitosti rasta i razvoja djece predkolskog uzrasta,
karakteristike reagovanja njihovih organa i sistema organizma na razliita
fizika optereenja. Tako, npr. osnovni principi metodike tjelesnog odgoja djece
predkolskog uzrasta: zdravstvena usmjerenost, svjesna aktivnost, odmjerenost
prema karakteristikama i sposobnostima djece, sistematinost i postupnost i
drugi baziraju se i objanjavaju saznanjima fiziologije, morfologije, biohemije,
psihologije, pedagogije i drugih nauinih disciplina.

Metodika tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta izuava se kao

nastavna disciplina na viim kolama za obrazovanje vaspitanja
predkolskih ustanova. Odnedavno se dio grae iz ove strune
discipline izuava i na nekim fakultetima za sport i tjelesni odgoj u
okviru Metodike tjelesnog odgoja kao integralnog
nastavnog
predmeta. Metodika tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta, kao
nastavna disciplina, ima zadatak da pomogne studentima da steknu
osnovna saznanja i osposobe se za stvaralako voenje i usmjeravanje
tjelesnog odgoja djece predkolskog uzrasta i pravilan izbor i primjenu
sadraja, oblika i metoda aktivnosti u radu sa pojedinim uzrasnim
grupama djece, zavisno od njihovog zdravstvenog stanja, nivoa
motorikih sposobnosti i u skladu sa konkretnim materijalnim uslovima
i opremljenou pojedinih specijalizovanih ustanova za djecu
predkolskog uzrasta.

CILJ I ZNAAJ TJELESNOG ODGOJA

DJECE PREDKOLSKOG UZRASTA
U strunoj literaturi cilj tjelesnog odgoja najee se odreuje kao globalno,
strateko, dugorono opredjeljenje onoga to se eli postii kroz proces
tjelesnog odgoja. Tjelesni odgoj je integralni dio i jedna komponenta cjelovitog
sistema obrazovanja i odgoja. Kao opi cilj cjelovitog sistema obrazovanja i
odgoja moe se definisati priprema za ivot, rad i slobodno vrijeme.
U tom smislu, u strunoj literaturi se susreu sljedee definicije cilja
tjelesnog odgoja:
postizanje optimalne fizike, mentalne i socijalne sposobnosti;
doprinos razvijanju cjelovito razvijene linosti;
zadovoljavanje potrebe za kretanjem i doprinos uveanju adaptivne i stvaralake
sposobnosti u savremenim uslovima ivota i rada;
podmirivanje osnovnih biopsihosocijalnih potreba za tjelesnim
aktivnostima, formiranje pravilnog shvatanja i odnosa prema njima i trajno
podsticanje uenika da tjelesne aktivnosti ugrade u svakodnevni ivot i kulturu
ivljenja uope;
normalan tjelesni, intelektualni, socijalni, emocionalni i moralni razvoj i uope
dalji odgoj i obrazovanje.

Tjelesni odgoj djece predkolskog uzrasta sastavni

je dio cjelovitog sistema
obrazovanja i odgoja kao organizovanog procesa oformljavanja i razvoja linosti. Cilj
fizikog vaspitanja
djece predkolskog uzrasta je, prije svega, dio u sistemu
cjelokupnog odgoja doprinosi cjelovitom razvoju linosti, prvenstveno razvoju tjelesnih,
funkcionalnih i motorikih sposobnosti, ouvanju i unapreenju zdravlja, sadrajnijem i
korisnijem provoenju vremena i razvoju pozitivnih osobina linosti. Obzirom na visoku
povezanost fizikog, intelektualnog i emocionalnog razvoja djece ovog uzrasta tjelesni
odgoj u mnogome doprinosi usaglaenom cjelovitom razvoju svih dimenzija razvoja
djeteta.
Tjelesni odgoj ima poseban znaaj za djeiji organizam koji je u dinaminom
razvoju. Kretanje, odnosno svrsishodna tjelesna aktivnost, kao osnova tjelesnog odgoja,
predstavlja jedan od osnovnih uslova za normalan rast i razvoj mladog organizma.
Nedostatak motorike aktivnosti, odnosno ograniena tjelesna aktivnost, veoma
nepovoljno utie na rast i razvoj organizma, ugroava normalno funkcionisanje vanih
organa i sistema organizma, zdravlje i normalan razvoj djece. Predkolsko doba je
period intenzivnog razvoja svih organa i sistema djeijeg organizma: miia, kostiju,
nervnog sistema, unutranjih organa - srca i krvnih sudova, disajnih organa i dr. Tjelesni
razvoj i stepen razvijenosti motorike djece predkolskog uzrasta predstavljaju dobru
osnovu za sistematsku i organizovanu primenu odgovarajuih programa i aktivnosti u
fizikom vaspitanju. Na taj nain se, primjenom odgovarajuih programa tjelesnog
odgoja, od najranijeg djetinjstva obezbjeuje pozitivan utjecaj na:

Na taj nain se, primjenom odgovarajuih programa tjelesnog odgoja,

od najranijeg djetinjstva obezbjeuje pozitivan utjecaj na:
harmonian tjelesni rast i razvoj;
pravilan razvoj motorike, usvajanje lahkoe, mehkoe, koordinacije
pokreta
usvajanje pravilnog dranja tijela, prevenciju tjelesnih deformiteta
i otklanjanje poetnih funkcionalnih poremeaja pravilnog dranja
tijela;
poveavanje otpornosti organizma prema nepovoljnim spoljanjim
utjecajima;
pravilan razvoj i funkcionisanje srca i krvnih sudova, disajnih i drugih
organa i sistema;
emocionalni i intelektualni razvoj i ukupan razvoj djije linosti.
Pravilnim izborom i primjenom odgovarajuih programa i aktivnosti
tjelesnog odgoja znaajno utjee na potpuniji odmor i oporavak djece,
prevenciju ili otklanjanje tekoa i poetnih oblika degenerativnih
promjena na miino-kotanom i drugim sistemima djeijeg organizma do
kojih dolazi uslijed nepovoljnog utjecaja spoljanjih faktora, nedostatka
tjelesne aktivnosti i naina i uslova ivota djece, posebno u urbanim
sredinama.

Nauka je dokazala svu pogrenost vjerovanja da izmeu

tjelesnog i mentalnog, intelektualnog razvoja postoji odnos
kompenzacije, odnosno da je tjelesna superiornost praena
intelektualnom inferiornou. Naprotiv, smatra se da izmeu
tjelesnog i intelektualnog razvoja postoji korelacija, to znai da
su tjelesno razvijenija djeca, takoer, i mentalno vie razvijena.
Djeca koja sistematski vjebaju, kroz igru i razliite oblike
kretanja i umjetnosti (hodanje, tranje, bacanje, skakanje i sl.)
postiu znatno razvijeniju motoriku i dostiu vii nivo
motorikih sposobnosti. Ona se mnogo bolje snalaze u
raznsvrsnim situacijama, uspjenija su u igri i superiornija su u
najraznovrsnijim situacijama u odnosu na drugu djecu. Djeca
sa niim nivoom razvoja motorike esto se oseaju inferiornom,
povlae se u sebe i ponekad su sklona asocijalnosti. Djeca koja
imaju vii nivo motorikih sposobnosti i koja vladaju obiljem
motorikih informacija esto ih primenjuju u igri, provjeravaju
ih u odnosu na vrnjake i na taj nain stiu samopouzdanje,
nezavisnost, povjerenje u svoje sposobnosti i snalaljivost.

Motoriki razvoj djeteta u znatnoj mjeri je povezan sa razvojem ulne i posebno

proprioceptivne osetljivosti. U procesu usvajanja razliitih oblika kretanja uz koritenje
mnotva pomonih sredstava, sprava i rekvizita podstie se razvijanje funkcije ula vida,
sluha, dodira, oseaja za ravnoteu. U procesu usvajanja razliitih oblika kretanja posebno se
razvija proprioceptivna osetljivost. Proprioreceptori koji se nalaze u miiima, tetivama i
zglobovima razvijaju se i alju u odgovarajue motorike centre centralnog nervnog sistema
obilje informacija o stanju i tonusu miia i poloajima u pojedinim fazama pokreta.
Zahvaljujui tome usavrava se motorika i poveava sposobnost fine koordinacije
raznovrsnih pokreta. Kroz takve vjebe i takve postupke postepeno se izgrauje i
koordinacija na relaciji oko-ruka.
Tjelesni odgoj pozitivno utjee i na aktivnost nervnog sistema. Odgovarajue
tjelesne aktivnosti ostvaruju sloen utjecaj na organizam djeteta. One neposredno utjeu i
na aktivnost nervnih centara, usporavajui ili ubrzavajui proticanje osnovnih nervnih
procesa, poveavajui ili sniavajui tonus centralnog nervnog sistema. Tjelesne aktivnosti
doprinose da se stvaraju pozitivne emocije, vedro raspoloenje, ivotna radost i
zadovoljstvo. Oseaj vedrine i zadovoljstva koji se postie kroz tjelesne aktivnosti pozitivno
stimulie aktivnost nervnog sistema, a time pozitivno utjee i na rad svih drugih organa i
sistema organizma djeteta. Spontana i stvaralaka igra i optimalno dozirane tjelesne
aktivnosti efektno doprinose relaksaciji, otklanjanju nervno-emocionalne napetosti i loeg
raspoloenja. Djeca koja se svakodnevno, kroz razne tjelesne aktivnosti dovoljno fiziki
angauju, manje su agresivna i razdraljiva. Ona su emocionalno stabilnija i manje podlona
estim promjenama raspoloenja.

Tjelesni odgoj, takoer, doprinosi socijalizaciji djece, razvijanju

osjeaja prijateljstva, tolerancije i panje prema vrnjacima. Djeca se
kroz igru i raznovrsne programe tjelesnog odgoja emocionalno i
socijalno prilagoavaju. Svoje postupke i aktivnosti uporeuju i
prilagoavaju sa aktivnostima svojih vrnjaka. Kroz igru i druge
tjelesne aktivnosti djeca stiu i svakodnevno proiruju saznanja o sebi i
svojim sposobnostima, navikavaju se da sarauju sa vrnjacima,
usvajaju osnovne norme ponaanja, stvaraju radne navike, razvijaju
sistematinost i upornost. Navike, koje se kod djece formiraju u
predkolskom uzrastu, presudne su za itav ivot. Zato je od velikog
znaaja da se kod djece ovog uzrasta razvijaju potrebe i navike za
svakodnevnom igrom i bavljenjem tjelesnim aktivnostima.

Kamenov, E. istie da tjelesni odgoj predkolske djece treba posmatrati u kontinuitetu

sa tjelesnim odgojem na ostalim stepenima sistema odgoja i obrazovanja. Ono u okviru
odgoja uope znaajno doprinosi cjelovitom razvoju linosti.. Autor dalje istie: Budui
da je tjelesni odgoj najue povezan sa itavim razvojem linosti, ono ima brojne i sloene
zadatke koji se povezuju sa svim razvojnim aspektima na koje se djeluje u odgojnoobrazovnom procesu.. Kamenov, E. zatim navodi sljedee zadatke tjelesnog odgoja:
povoljan utjecaj na rast i razvoj organizma i jaanje djeijeg zdravlja;
obezbjeivanje normalnog stanja aparata za kretanje, posebno zglobova, veza i
miia;
formiranje pravilnog danja tijela i otklanjanje nastalih poremeaja;
utjecaj na elienje organizma stvaranjem otpornosti na promjenljive klimatske uslove;
doprinos stvaranju i uvrivanju higijenskih navika;
svestrano obrazovanje motorike razvijanjem koordinacionih elemenata kretanja,
formiranje i uvrivanje motornih navika i sposobnosti;
razvijanje stvaralakih aktivnosti;
usavravanje funkcije ulnih organa;
doprinos razvoju intelektualnih sposobnosti;
formiranje interesa i smisla za liepo.
I drugi autori na slian nain nabrajaju zadatke tjelesnog odgoja. Moe se rei da zadaci
tjelesnog odgoja najneposrednije proistiu iz funkcija tjelesnog odgoja koje su brojne i
raznovrsne. Funkcije tjelesnog odgoja u cjelini, pa u tom smislu i tjelesnog odgoja djece
predkolskog uzrasta, umnoavaju se i proiruju paralelno sa sticanjem novih naunih
saznanja o moguim pozitivnim efektima sistematske primjene motorikih aktivnosti na
razlijite aspekte razvoja djeteta.

Vaspitno-obrazovni zadaci fizikog vaspitanja:

ouvanje i unapreivanje zdravlja;
razvijanje potrebe i navike za svakodnevnom igrom i tjelesnim vjebanjem;
razvijanje i obogaivanje motorike djece;
razvijanje navika kretanja, veznih sa aspekta djeije igre, ovladavanja
prostorom, upoznavanja okoline i sopstvenog tijela;
razvoj motorikih sposobnosti - snage, brzine, izdrljivosti, koordinacije (okretnost,
spretnost), pokretljivosti;
razvijanje osjeaja i sposobnosti za pravilne, elegantne i ritmine pokrete, kao i
razvijanje osjeaja za stvaralako i estetsko izraavanje kroz igru i pokret;
podsticanje pravilnog harmoninog rasta i razvoja djece;
vaspitavanje navike pravilnog dranja tijela;
prevencija, otklanjanje i/ili ublaavanje poetnih funkcionalnih posturalnih
poremeaja;
razvijanje sposobnosti prilagoavanja promjenljivim uslovima ivota;
stvaranje i razvijanje navike line higijene, higijene naina ivota
higijene sredine u kojoj dijete ivi;
razvijanje smisla za saradnju, druenje i zajedniko djelovanje u rjeavanju
pojedinih zadataka;
razvijanje inicijative, samostalnosti, samopouzdanja, odlunosti i upornosti;
doprinos sticanju poverenja i pouzdanja u sebe i druge;
zdrava zabava, razonoda, pozitivna emocionalnost.

Ograniavanje tjelesne aktivnosti djece ima za posljedicu znajno

zaostajanje u razvoju, ne samo miino-kotanog sistema, nego
srano-sudovnog, disajnog i drugih vitalnih sistema.
U rasporedu dnevnih aktivnosti predkolske djece treba obezbijediti
dovoljno vremena za razne aktivnosti, kao i predvidjeti odgovarajue
prostorne i druge uslove za rad. Sve aktivnosti treba organizovati tako
da za dijete predstavljaju radost i zadovoljstvo. Djecu treba aktivno
ukljuiti u sve faze organizacije rada i ureenje prostora za
vjebanje, pruiti im mogunost da nose i postavljaju sprave i
rekvizite sa kojima se vjeba i da ih poslije upotrebe vraaju na
odreeno mjesto. Takvim pristupom pomae se sticanju radnih
navika,
aktivnijem ukljuivanju djece, poveavanju njihove
zainteresovanost i osjeaja zadovoljstva.
Djeca predkolskog uzrasta imaju snano izraenu potrebu da se
kreu, da budu aktivna, da se igraju. Stoga ih, ni u kom sluaju, ne
treba sputavati, ograniavati, ve ih podsticati i usmjeravati u igri i
ostalim aktivnostima.

U realizaciji pojedinih programa vjebanja treba uvaavati psiholoke

karakteristike djece. Djecu treba podsticati, motivisati, pokazati im podrku,
ukazivati na pravilan nain izvoenja vjebi, pohvaliti pravilno izvoenje,
stimulisati njihova zalaganja, ali i ukazati na greke. Primjenom razliitih
vjebi, uz koritenje odgovarajuih rekvizita, kod djece se razvija sposobnost
orijentacije u prostoru i vremenu, sigurnost i skladnost pokreta, spretnost u
rukovanju spravama i predmetima sa kojima vjeba.
Od izuzetnog je znaaja ostvarivanje zadatka socijalizacije dece. Kroz
grupne oblike rada djeca se prilagoavaju drugoj deci, ue da se meusobno
pomau i uvaavaju, da sarauju i zajedno se raduju. U tom smislu poeljno
je povremeno organizovati zajednike aktivnosti dvije razliite uzrasne grupe.
Kroz takve oblike rada starija djeca osjeaju zadovoljstvo to pomau
mlaoj djeci, a ova su opet spremna i navikavaju se da sluaju i prihvataju
prijedloge i pomo starijih od sebe.

Navedeni zadaci realizuju se paralelno kroz brojne tjelesne aktivnosti i u

praksi se ne mogu odvajati. Mogue je samo u pojedinim periodima
posebnu panju usmjeravati na rjeavanje odreenih najaktuelnijih zadataka.

PROZIMANJE TJELESNOG ODGOJA SA DRUGIM VASPITNOOBRAZOVNIM OBLASTIMA AKTIVNOSTIMA

Osnovni smisao, teorijsku i praktinu utemeljenost nunosti proimanja tjelesnog
odgoja sa drugim odgojno-obrazovnim oblastima cjelovito je izrazio Kamenov,E.:
Savremena predkolska pedagogija razvija pojam o organskom jedinstvu tjelesnog i
duhovnog, nasljeenog i steenog, emocionalnog i socijalnog. Zbog toga se vie na
tjelesni odgoj ne gleda, kao na sistem gimnastikih vjebi za pojaavanje
spretnosti neophodne za neke sportove, ve se teite prenosi na razvoj linosti u
totalitetu i na ostale aspekte razvoja kojima se moe doprinijeti u znaajnoj mjeri,
ne samo u tjelesnom nego i u opem razvoju."
Djeca doivljavaju stvarnost kao neraskidivu cjelinu, te ne treba cjepkati djeija
iskustva. Zadatak vaspitaa je da ukau djeci na povezanost razliitih pojava u
stvarnosti, a to se ostvaruje kroz meusobno proimanje sa ostalim odgojnoobrazovnim oblastima (razvojem govora, muzikim i likovnim obrazovanjem,
upoznavanjem okoline, upoznavanjem poetnih matematikih pojmova i dr.)
Kroz tjelesnu aktivnost prua se mogunost da se sve odgojno-obrazovne oblasti
meusobno proimaju, dopunjuju i na taj nain doprinose cjelovitom rjeavanju
odgojno-obrazovnih zadataka.
Kamenov, E., na primjer, posebno istie da se kroz tjelesnu aktivnost moe
doprinositi svim odgojno-obrazovnim sadrajima koji se ostvaruju u predkolskim
ustanovama. Kamenov istie da istraivake, posmatrake, receptivne, zdravstvenohigijenske, praktino-ivotne
i razne aktivnosti izraavanja i stvaranja mogu
valjano da se utvruju kroz organizovane tjelesne aktivnosti.

Kroz raznovrsne tjelesne aktivnosti, poto se svako kretanje vri u prostoru

i vremenu, djeca upoznaju okolinu, razne oblike, razliite boje, sprave i
rekvizite razliitog oblika, veliine i teine. Kroz razliite tjelesne aktivnosti
djeca povezuju pokret i muziku, pokret i govor, pokret i likovno izraavanje,
pokret i prostor, pokret u razliitim pravcima i smjerovima, pokret iz razliitih
poetnih u razliite zavrne poloaje, pokrete razliitih amplituda, pokret i
vrijeme (brzo, polako, ubrzano).
Kroz razliite aktivnosti djeca predkolskog uzrasta izgrauju pozitivnu sliku
o sebi. Igra i tjelesne aktivnosti viestruko su povezane sa svim oblicima
estetskog izraavanja: muzikim, likovnim izraavanjem. Pokret i ritam
povezani sa muzikom i estetskom izraajnou oplemjenjuju djeije pokrete,
ine ih izraajnijim, skladnijim i ljepim u svakom pogledu.
Savremena saznanja o djetetu nameu potrebu da sve obrazovno odgojne
oblasti, uz maksimalno proimanje i meusobnu povezanost, budu okrenute
djetetu, njegovim specifinim razvojnim potrebama i mogunostima.
Savremeni koncept svih obrazovno-odgojnih oblasti djece predkolskog
uzrasta kroz visok stepen povezanosti treba da bude:
globalan- da uvaava djeiju linost u cjelini;
funkcionalan - da odgovara djeijim potrebama; svestranom razvoju
funkcija;
razvojan - da odgovara razvojnim mogunostima i da efikasno doprinosi
harmoninom razvoju djeteta;
prilagodljiv - da se prilagoava konkretnom djetetu, njegovim
mogunostima i sklonostima.

Samo visokim stepenom povezanosti tjelesnog odgoja sa

drugim oblastima odgojno-obrazovnih aktivnosti i sadraja
postiu se najvei odgojno-obrazovni efekti. Takva
povezanost doprinosi cjelovitom razvoju mlade linosti, jer
se tako integralno djeluje na dijete preko njegovog tijela, a
ne samo na njegovo tijelo.
Kroz sve organizacione oblike rada tjelesnog odgoja
proimaju se ostale odgojno-obrazovne oblasti.

Proimanje tjelesnog odgoja i razvoja govora:

ispriana pria, bajka ili pjesma kao motivacija za
predstojee aktivnosti- ples, pokretnu igru, usmjerenu
motornuu aktivnost, itd.;
uenje teksta pokretne igre (na primer, Je", Medo Brundo",
itd.) ili vokalne kompozicije koje prate ples (na koju rije ide
koji pokret);
pri etnjama i izletima vaspita razgovara sa djecom o
okolini
koja nas okruuje;
koritenje verbalnog metoda za objanjavanje, pohvalu,
bodrenje, ispravljanje greaka u svim aktivnostima.

Proimanje tjelesnog odgoja i poetnih matematikih pojmova:

uenje prostornih odnosa u svim aktivnostima (gore, dolje,
naprijed, nazad, itd.);
uoavanje teine i veliine predmeta koje koristimo u
vjebama oblikovanja, stazama prepreka i sl. (sprave i rekviziti);
uenje brojeva pri pojedinim pokretnim igrama (Pospanko",
Care, care koliko ima sati", itd.);
uoavanje geometrijskih oblika pri pokretnim igrama, i
stazama prepreka i drugim aktivnostima (valjak, kocka, lopta,
itd.).

Proimanje tjelesnog odgoja i upoznavanja okoline:

upoznavanje okoline pri etnjama i izletima (biljni i ivotinjski
svijet);
upoznavanje sebe i svog tijela (vjebama pred ogledalom);
upoznavanje ivotinjskog svijeta u pokretnim igrama (Vuk i
ovce, Pauk i muhe, itd.);
upoznavanje prirodnih pojava u vjebama oblikovanja (savijamo
se kao stablo kada pue vjetar i sl.).

Proimanje tjelesnog i muzikog odgoja:

muzika pratnja u plesu, pokretnoj igri, jutarnjem tjelesnom
vjebanju, usmjerenoj motornoj aktivnosti, samostalnim
aktivnostima (iva muzika, sa kasetofona, sa gramofona isl.).

Proimanje tjelesnog i likovnog odgoja:

uenje boja (pokretne igre Trai svoju boju, Nai svog vou,
itd.);
scenografija i kostimografija u plesu, kao i usklaenost
rekvizita i kostima;
nakon usmjerene motorne aktivnosti, plesa, pokretne igre i sl.
djeca crtaju ta su radila i doivjela. Najbolji primjer za to je
crte koji slijedi, djevojica Amina (stara 6 godina), nakon
usmjerene motorne aktivnosti, odrane u vrtiu, nacrtala je
koje
su sprave koritene i na koji nain u stazi prepreka.