Katalog propisa v3.

05

733.
Na osnovu lana 95 take 3 Ustava Crne Gore donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O DIVLJAI I LOVSTVU
("Sl. list Crne Gore", br. 51/08 od 22.08.2008, 40/11 od 08.08.2011)
Proglaavam Zakon o divljai i lovstvu, koji je donijela Skuptina Crne Gore na sedmoj sjednici prvog redovnog
zasijedanja u 2008. godini, dana 29. jula 2008. godine.
Broj: 01-1570/2
Podgorica, 11. avgusta 2008. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O DIVLJAI I LOVSTVU
I. OPTE ODREDBE
lan 1
Ovim zakonom ureuje se gazdovanje sa divljai i lovstvo u Crnoj Gori.
lan 2
Gazdovanje sa divljai obuhvata uzgoj, zatitu, lov i korienje divljai i njenih djelova.
Lovstvo kao djelatnost organizovanog gazdovanja sa divljai u javnom je interesu.
lan 3
Divlja, kao priridno bogatstvo i dobro od opteg interesa, su zakonom odreene ivotinjske vrste sisara i ptica
koje slobodno ive u prirodi ili se uzgajaju u prostoru namijenjenom za uzgoj i razmnoavanje u svrhu lova i
korienja.
Divlja, u smislu ovoga zakona, su ivotinjske vrste:
1) krupna dlakava divlja:
- jelen obini (Cervus elaphus L.);
- jelen lopatar (Dama dama L.);
- srna obina (Capreolus capreolus L.);
- divokoza (Rupicapra rupicapra L.);
- muflon (Ovis musimon Pall.);
- svinja divlja (Sus scrofa L.);
- mrki medvjed (Ursus arctos L.);
- vuk (Canis lupus L.);
2) sitna divlja:
a) sitna dlakava divlja:
- jazavac (Meles meles L.);
- maka divlja (Felis silvestris Schr.);
- kuna bjelica (Martes foina Ehr.);
- kuna zlatica (Martes martes L. );
- lasica mala (Mustela nivalis L.);
- lasica velika, hermelin (Mustela erminea L.);
- tvor (Putorius putorius L.);
- zec obini (Lepus europaeus Pall.);
- puh veliki (Glis glis L.);
- vjeverica (Sciurus vulgaris L);
- lisica (Vulpes vulpes L.);
- akal (Canis aureus L.);

Strana: 1

Katalog propisa v3.05

b) pernata divlja:
- veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus L.);
- ljetarka (Tetrastes bonasia L.);
- fazan (Phasianus sp. L.);
- jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.);
- prepelica pupura (Coturnix coturnix L.);
- umska ljuka - bena (Scolopax rusticola L.);
- bekasina ( kokoica) (Gallinago gallinago L.);
- golub grivnja (Columba palumbus L.);
- golub peinar (Columba livia Gmelin.);
- grlica (Streptopelia turtur L.);
- gugutka (Streptopelia decaocto Friv.);
- guska divlja (Anser anser L.);
- patka divlja-gluvara (Anas platyrhynchos L.);
- patka zvidara (Anas penelope L);
- patka egrtaljka (Anas strepera L);
- patka glavata (siva plovka) (Aythya ferina L.);
- ubasta (krunasta) patka (Aythya fuligula L.);
- patka kra krulja (Anas crecca L.);
- liska crna - baljoka (Fulica atra L.);
- vrana siva (Corvus corone cornix L.);
- svraka (Pica pica L.);
- sojka (Garrulus glandarius L.).
Ako se na podruju Crne Gore pojavi ili se na njega unese neka ivotinjska vrsta, organ dravne uprave nadlean
za poslove lovstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zatite ivotne sredine, odredie smatra li se ona divljai, u smislu ovog zakona.
Introdukcija i reintrodukcija ivotinjskih vrsta iz stava 3 ovoga lana moe se izvriti u skladu sa zakonom,
nakon istraivanja, na osnovu studije procjene rizika unoenja u prirodu i uz saglasnost Ministarstva i ministarstva
nadlenog za poslove zatite prirode, uvaavajui regulativu Evropske unije, iskustva drugih zemalja i na nain
koji ne teti prirodnim stanitima divljai i divljoj autohtonoj fauni i flori.
lan 4
Divlja je u dravnoj svojini.
Divlja u Crnoj Gori uiva posebnu zatitu.
Crna Gora materijalno pomae zatitu i uzgoj divljai i unaprjeivanje lovstva.
lan 5
Pravo lova imaju pravna lica na osnovu prava korienja lovita, na nain i pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Pravo lova ne moe se ustupiti drugom pravnom licu niti prenositi putem potkorienja lovita.
Fizika lica se mogu baviti lovom divljai i koristiti je pod uslovima i na nain predvien ovim zakonom.
Stranci, koji nemaju prebivalite u Crnoj Gori, mogu loviti pod uslovima predvienim ovim zakonom.
Lov divljai ograniava se preduzimanjem mjera predvienim ovim zakonom, kad to zahtijevaju interesi zatite i
uzgoja divljai.
lan 6
Mjere uzgoja, zatite, lova i racionalnog korienja divljai utvruju se programom razvoja lovstva, lovnom
osnovom i drugim planskim dokumentima, koji se donose u skladu sa ovim zakonom.
lan 7
Lovite se dodjeljuje na korienje pravnom licu, na nain i pod uslovima odreenim ovim zakonom.
Pravna lica kojima je lovite dodijeljeno na korienje obezbjeuju sredstava ostvarena korienjem lovita za
uzgoj i zatitu divljai.
lan 8
Lovaki savez Crne Gore (u daljem tekstu: Lovaki savez) je nacionalna asocijacija lovaca u koju su ukljuene
lovake organizacije, korisnici lovita, privredna drutva i druga pravna lica koja se bave lovstvom, kao i druge
organizacije zainteresovane za razvoj lovstva.
Lovaki savez moe osnovati najmanje pet korisnika lovita.
Lovaki savez osniva se osnivakim aktom koji, naroito, sadri: naziv i sjedite Lovakog saveza; djelatnost
Strana: 2

Katalog propisa v3.05

Lovakog saveza; ciljeve radi ijih ostvarivanja je osnovan; podatke o osnivau; odreivanje organa, njihov sastav,
nain izbora i nadlenost; nain obezbjeenja sredstava za rad; predstavljanje i zastupanje i druge podatke od
znaaja za Lovaki savez i ostvarivanje njegove djelatnosti.
U Crnoj Gori se moe osnovati samo jedna nacionalna asocijacija lovaca.
Lovaki savez, u promociji lovstva u Crnoj Gori, predstavlja svoje lanove u zemlji i inostranstvu i vri druge
poslove od javnog interesa u skladu sa zakonom.
lan 9
Ovaj zakon primjenjuje se i na zatiena podruja, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 10
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) zatitom divljai smatra se preduzimanje mjera koje obezbjedjuju uslove za opstanak i razvoj odreene
vrste divljai, kao i njenu zatitu od protivzakonitog korienja;
2) uzgojem divljai smatra se preduzimanje mjera koje obezbjeuju odravanje, obnavljanje i poveanje
broja divljai, prema prirodnim i drugim mogunostima lovita;
3) korienje divljai je korienje trofeja, djelova divljai ili korienje divljai u turistike svrhe ili
prezentacijske djelatnosti;
4) vjetakim prirastom smatra se unoenje divljai uzgojene u posebnim objektima-uzgajalitima;
5) rezervat je nelovna povrina i dio lovita u kojem se preduzimaju posebne mjere uzgoja i zatite, radi
obnavljanja (reprodukcije) divljai;
6) lovnim zabranom se smatra izdvojena povrina u lovitu na kojoj je zabranjen lov;
7) organizovano gazdovanje sa divljai (u daljem tekstu: gazdovanje) obuhvata: preduzi-manje mjera u
ivotnoj sredini divljai na uzgoju i zatiti divljai; organizovanje lova i racionalnog korienja divljai i
intervencije u populaciji divljai zbog privrednih, veterinarsko-sanitarnih, zdravstvenih i drugih
opravdanih razloga;
8) pravo lova je ovlaenje da se na odreenoj povrini zemljita (lovitu) mogu sprovoditi radnje uzgoja,
zatite, lova i korienja divljai i njenih djelova, u skladu sa ovim zakonom;
9) korienje lovita je pravo lova steeno na osnovu dobijenog prava korienja lovita u skladu sa ovim
zakonom;
10) korisnik lovita je pravno lice koje je steklo pravo lova na osnovu korienja lovita;
11) lovite je odreena povrina zemljita koje je zaokruena prostorna cjelina u kojoj postoje prirodni i drugi
uslovi za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njenih djelova;
12) lovna osnova je planski akt kojim se detaljno ureuje gazdovanje odreenom divljai i lovitem za
odreeno vremensko razdoblje u skladu s mogunosti stanita, brojnosti i stanjem populacije divljai koja
se uzgaja i prisutnosti zatienih vrsta;
13) trofej divljai je divlja ili njeni djelovi obraeni u skladu sa propisima C.I.C.-a za uvanje ili
ocjenjivanje;
14) vrhunski trofej divljai je trofej ocijenjen po pravilima C.I.C.-a s veim brojem bodova od vrijednosti
trofeja divljai, koje je zabranjeno iznositi iz zemlje;
15) lovouvar je lice koje ima lovaki i lovouvarski ispit, koje uva lovite i obavlja druge poslove na
uzgoju, zatiti, lovu i korienju divljai i njenih djelova;
16) lovac je lice koje ima poloeni lovaki ispit, lovnu dozvolu i lovnu kartu i obavlja osnovne zadatke lova:
uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njenih djelova uz potovanje lovakih obiaja i etike;
17) ocjenjiva trofeja divljai je lice koje ima poloen ispit za ocjenjivaa trofeja divljai;
18) lovna godina je period od 1. aprila tekue do 31. marta naredne godine;
19) C.I.C. je Meunarodni savjet za lov i ouvanje divljai.
20) lovostaj je period u kome je, u skladu sa zakonom, zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divlja;
21) lovna karta i lovna dozvola su javne isprave kojom se lovcu utvruje pravo na lov.
II. PROSTORNE JEDINICE ZA PLANIRANJE I UPRAVLJANJE
1. Lovno podruje
lan 11
Lovno podruje je ira prirodna, geografska i ekoloka cjelina u kojoj, zbog specifinih ivotnih uslova, ive
jedna ili vie vrsta divljai tokom cijele godine i ostvaruju najvei uticaj na sredinu.
Radi racionalne zatite, uzgoja i korienja divljai, teritorija Crne Gore dijeli se na lovna podruja, koja se za
izvoenje planiranih mjera dijele na lovita, kao njihove djelove.
Lovna podruja utvruje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog Ministarstva.
Strana: 3

Katalog propisa v3.05

2. Lovite
lan 12
Lovita su prostorne cjeline koje se ustanovljavaju na poljoprivrednim i vodnim povrinama, povrinama
obraslim umama i umskom zemljitu, po pravilu, ne manjem od 3000 hektara, koje predstavljaju prirodnu i
zaokruenu lovno-privrednu cjelinu i u kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uspjean razvoj lovstva.
Prema namjeni lovita se dijele na lovita i lovita sa posebnom namjenom.
Nelovne povrine su: povrine na kojima je zbog zatite biodiverziteta trajno zabranjen lov na sve vrste divljai
(zatiena prirodna dobra ili pojedini njihovi djelovi i sl.); naselja i zaseoci; javni parkovi i groblja, povrine svih
javnih puteva, pruga i druge sline povrine; objekti za lijeenje, sport, turizam i rekreaciju; dvorita seoskih
domainstava i industrijskih i neindustrijskih objekata; povrine koje slue za vojne, naune i nastavne potrebe;
ograeni prostori u kojima nije dozvoljen pristup ili u kojima se divlja vjetaki uzgaja; vrtovi, viegodinji
zasadi i rasadi ograeni ogradom koja ne dozvoljava prolaz zecu ili papkastoj divljai, kao i povrine mora,
morskog dobra i ribnjaka.
U lovne povrine, izuzev povrina iz stava 3 ovog lana, ubrajaju se sve povrine, ukljuujui i one na kojima je,
zbog ouvanja odreene vrste divljai, privremeno zabranjen lov.
Lovne i nelovne povrine odreuju se u katastru lovita.
lan 13
Vlada, na predlog Ministarstva:
- ustanovljava lovita;
- osniva lovita sa posebnom namjenom.
Akt o ustanovljavanju, odnosno osnivanju lovita sadri: naziv, granice i povrinu lovita, vrste i fond divljai,
lovne objekte u lovitu i druge neophodne podatke.
Lovita se daju na korienje, na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Lovita sa posebnom namjenom osnivaju se radi ouvanja i usmjeravanja razvoja populacije divljai i njene
ivotne sredine u najouvanijim i najkarakteristinijim prirodnim podrujima Crne Gore.
Strune podloge za osnivanje lovita sa posebnom namjenom pripremaju se u saradnji sa Lovakim savezom,
institucijama iz oblasti zatite prirode i nadlenim organom lokalne samouprave.
Lovita posebne namjene koristi organ dravne uprave nadlean za gazdovanje umama.
Vlada pri osnivanju lovita sa posebnom namjenom odreuje:
- obaveze korisnika lovita,
- reim gazdovanja sa divljai u lovitu.
III. DODJELA LOVITA NA KORIENJE
lan 14
Lovita se dodjeljuju na korienje pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz l. 46 i 47 ovog zakona, na period
do 10 godina.
lan 15
Postupak dodjele lovita na korienje pokree se na osnovu javnog konkursa koji na osnovu odluke Vlade
raspisuje Ministarstvo.
Konkurs iz stava 1 ovog lana, u skladu sa odlukom Vlade, sadri blie uslove o dodjeli lovita na korienje, i
to: naziv i povrinu lovita, podatke o divljai i lovnim objektima, vrijeme na koje se lovite dodjeljuje na
korienje; kadrovske, tehnike i organizacione uslove koje mora da ispunjava uesnik na konkursu; uslove
obavljanja poslova koji su predmet konkursa; poetnu visinu i nain plaanja naknade iz lana 20 ovog zakona i
druge uslove od znaaja za dodjelu lovita na korienje.
lan 16
Zahtjev za dodjelu lovita na korienje podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana podnose se dokazi o ispunjenosti uslova predvienih zakonom i konkursom.
Uz zahtjev za dodjelu lovita na korienje dostavlja se i miljenje Lovakog saveza i nadlenog organa lokalne
samouprave.
lan 17
Akt o dodjeli lovita na korienje donosi Vlada, na predlog Ministarstva.
Prednost u dodjeli lovita na korienje, pod istim uslovima, ima raniji korisnik lovita, ako je:

Strana: 4

Katalog propisa v3.05

- prema propisima i lovnoj osnovi, u lovitu izgradio lovnotehnike i lovnoprivredne objekte koji se nijesu
mogli amortizovati tokom njihovog korienja u proteklom periodu;
- u proteklom periodu izvravao sve ugovorne obaveze i potovao propise;
- u proteklom periodu saraivao sa nadlenim inspekcijskim organima pa mu nijesu izricane kazne koje se
odnose na korienje lovita;
- uspjeno sprovodio mjere zatite divljai od krivolova i bolesti;
- uspjeno sprjeavao tete i otklanjao tetne posljedice od divljai na poljoprivrednim i umskim
povrinama;
- doprinosio unaprjeenju i promociji lovstva, lovnih obiaja i etike.
lan 18
Ako se ni na ponovljeni konkurs ne javi zainteresovani subjekat, odnosno ako niko od prijavljenih ne ispunjava
uslove konkursa, lovite preuzima na korienje organ dravne uprave nadlean za gazdovanje umama, najdue
na period do tri godine.
lan 19
Odnosi u korienju lovita ureuju se ugovorom koji, na osnovu akta iz lana 17 ovog zakona, zakljuuje
Ministarstvo i korisnik lovita, odnosno u skladu sa lanom 18 ovog zakona Ministarstvo i organ dravne uprave
nadlean za gazdovanje umama.
Ugovor iz stava 1 ovog lana naroito sadri: poloaj i veliinu lovita na kojem se ugovara korienje; trajanje i
druge uslove korienja lovita; mjere koje je korisnik duan da preduzme u cilju unaprjeenja lovita; procjenu
brojnog stanja divljai koja se uzgaja u lovitu po vrstama; uslove raskida ugovora prije isteka vremena korienja
i druge elemente od znaaja za ugovorne strane.
lan 20
Za korienje lovita korisnik lovita plaa godinju naknadu.
Sredstva od naknade iz stava 1 ovog lana rasporeuju se:
- 30 % sredstva jedinici lokalne samouprave na ijoj se teritoriji lovite nalazi;
- 35 % Lovakom savezu za obavljanje poslova od javnog interesa;
- 35% vlasnicima zemljita bez prava lova, srazmjerno povrini i bonitetu zemljita obuhvaenog lovnim
povrinama lovita.
Visina i nain plaanja naknade iz stava 1 ovog lana utvruje se ugovorom iz lana 19 ovog zakona. Sredstva iz
stava 2 alineja 3 ovog lana korisnik lovita za utvrenu namjenu uplauje u budet Crne Gore.
Vlasnici zemljita, kao korisnici sredstava iz stava 2 alineja 3 ovog lana, podnose zahtjev sa potrebnom
dokumentacijom Lovakom savezu do kraja godine za tekuu godinu, koji u njihovo ime podnosi jedinstven
zahtjev Ministarstvu za isplatu tih sredstava do 20. januara tekue za prethodnu godinu.
Obrazac zahtjeva iz stava 4 ovog lana, kao i nain i blie uslove za voenja evidencije zahtjeva i isplatu
sredstava iz stava 2 alineja 3 ovog lana propisuje Ministarstvo.
lan 21
Korisnik lovita je duan da, po potpisivanju ugovora iz lana 19 ovog zakona, u roku od tri mjeseca, vidno
obiljei granice lovita, zabrana i rezervata i da ih odrava za vrijeme korienja i da po isteku korienja lovite
vrati sa obiljeenim granicama.
lan 22
Pravo korienja lovita Vlada e, na predlog Ministarstva, oduzeti, ako korisnik lovita:
1) prestane da izvrava prava i obaveze utvrene ugovorom o korienju lovita i ovim zakonom;
2) ne donese lovnu osnovu ili godinji lovni plan, u skladu sa zakonom;
3) ne sprovodi mjere predviene lovnom osnovom, godinjim lovnim planom ili drugim planskim aktom koji
se donosi po ovom zakonu;
4) sredstva ostvarena korienjem lovita ne koristi u svrhe odreene ovim zakonom.
Postupak oduzimanja prava korienja lovita, po osnovu stava 1 ovog lana, moe pokrenuti Ministarstvo.
Inicijativu za pokretanje postupka za oduzimanje prava korienja lovita moe dati nadleni inspekcijski organ,
Lovaki savez i nadleni organ jedinice lokalne samouprave na ijoj se teritoriji nalazi lovite.
U sluaju oduzimanja prava korienja lovita, korisnik lovita je duan da naknadi nastalu tetu.
IV. PLANSKI DOKUMENTI ZA GAZDOVANJE SA DIVLJAI
1. Program razvoja lovstva

Strana: 5

Katalog propisa v3.05

lan 23
U cilju planiranja gazdovanja, razvoja i unaprjeivanja lovstva u Crnoj Gori, Vlada, na predlog Ministarstva,
donosi Program razvoja lovstva za period od najmanje 10 godina.
Na nacrt Programa razvoja lovstva Ministarstvo pribavlja miljenje organa dravne uprave nadlenog za zatitu
ivotne sredine, Lovakog saveza, nadlenog organa jedinice lokalne samouprave i institucija iz oblasti zatite
prirode.
Program razvoja lovstva sadri: prikaz stanja lovstva, prirodne i druge uslove za razvoj lovstva, stanje fonda
divljai, ciljeve gazdovanja i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, mjere zatite divljai, mjere za sprjeavanje teta od
divljai, lov divljai, ekonomsko-finansijske osnove gazdovanja i druge elemente od znaaja za divlja i lovstvo.
Program razvoja lovstva i planski akti iz oblasti umarstva i poljoprivrede meusobno se usklauju.
2. Lovna osnova
lan 24
Za svako lovite donosi se lovna osnova za period od 10 godina.
Lovnom osnovom definiu se osnovni ciljevi, smjernice i mjere za ouvanje i razvoj pojedinanih vrsta divljai u
lovitu, naela za intervencije u pojedinanim vrstama divljai putem lova i druga pitanja od znaaja za divlja i
lovstvo.
lan 25
Lovnu osnovu donosi korisnik lovita, uz prethodno miljenje nadlenog organa jedinice lokalne samouprave i
uz saglasnost Ministarstva, u roku od tri mjeseca od dana zakljuivanja ugovora o korienju lovita, odnosno
najkasnije tri mjeseca prije isteka vanosti prethodne osnove.
Lovna osnova mora biti usklaena sa programom razvoja lovstva, osnovama gazdovanja umama i drugim
planskim dokumentima.
lan 26
Lovna osnova zasniva se na prikazu brojnog stanja svih vrsta divljai koje stalno ili sezonski ive u lovitu i na
broju divljai koja se moe uzgajati u lovitu, vodei rauna o prisutnosti zatiene faune i ne naruavajui
prirodne odnose meu tim vrstama.
Brojno stanje divljai i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno moe uzgajati u lovitu, mora se postii u
roku utvrenom lovnom osnovom, koji ne moe biti dui od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divlja.
Planiranje odstrijela divljai mora biti u skladu s brojnim stanjem, starosnom i polnom strukturom divljai u
lovitu i potrebama za opstanak zatiene faune.
Izuzetno od st. 2 i 3 ovoga lana, u sluajevima kada se za uzgoj, zatitu i korienje pojedinih vrsta divljai
donesu posebni nacionalni i akcioni planovi sa tim vrstama divljai gazdovae e se u skladu sa tim planovima i
ugovorom o korienju lovita bez obzira na vaee lovne osnove.
Planove iz stava 4 ovog lana donosi Vlada, na predlog Ministartva.
lan 27
Lovnom osnovom se, radi obezbjeenja to povoljnijih uslova za reprodukciju divljai, izdvaja pod zabran
najmanje 1/4 lovne povrine lovita.
Godinjim lovnim planom se, u skladu sa lovnom osnovom, blie utvruju nain i uslovi upravljanja
populaciojama divljai u zabranu iz stava 1 ovog lana.
lan 28
Vlasnici, odnosno korisnici zemljita i voda na kojima se prostire lovite duni su dozvoliti vrenje radnji i mjera
koje su predviene lovnom osnovom i drugim planskim aktima koji se donose po ovom zakonu.
Vlasnici zemljita na ijoj teritoriji se nalazi lovite imaju pravo na novanu naknadu, u skladu sa ovim
zakonom.
lan 29
O ostvarivanju obaveza korisnika lovita utvrenih lovnom osnovom i drugim planskim aktima koji se donose po
ovom zakonu, Lovaki savez podnosi svoje nalaze i ocjene Ministarstvu, najmanje jedanput godinje.
lan 30
Blie propise o sadrini i nainu izrade lovne osnove, ueu zainteresovanih u postupku njenog donoenja, kao i
rokovima za njeno donoenje donosi Ministarstvo.

Strana: 6

Katalog propisa v3.05

3. Godinji lovni plan

lan 31
Za sprovoenje lovne osnove korisnik lovita donosi godinji lovni plan.
Saglasnost na godinji lovni plan daje Ministarstvo.
Godinji lovni plan vai za period od 1. aprila tekue do 31. marta naredne godine - lovnu godinu, a donosi se
najkasnije do 31. marta tekue godine.
Godinji lovni plan mora biti u skladu sa lovnom osnovom i sadrati sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu i
vremenu koje treba preduzeti u lovitu u lovnoj godini, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Korisnik lovita duan je da vodi evidenciju izvrenih radova i sprovedenih mjera predvienih godinjim lovnim
planom i da, o izvrenim radovima i preduzetim mjerama u prethodnoj lovnoj godini, dostavi izvjetaj
Ministarstvu, Lovakom savezu, nadlenom organu jedinice lokalne samouprave za lovite koje se nalazi na njenoj
teritoriji i institucijama iz oblasti zatite prirode, najkasnije do 15. aprila tekue za proteklu lovnu godinu.
4. Katastar lovita
lan 32
Za svako lovite vodi se katastar lovita o granici lovita na terenu, povrini i strukturi povrina lovita, vrsti
divljai i njenom brojnom stanju i lovnim objektima u lovitu.
Katastar lovita vodi korisnik lovita i podatke dostavlja Ministarstvu, ministarstvu nadlenom za poslove zatite
ivotne sredine i drugim institucijama iz oblasti zatite prirode.
Blie propise o sadraju, izradi, nainu voenja i dostavljanja podataka katastra donosi Ministarstvo.
5. Centralna lovna evidencija
lan 33
Centralnu lovnu evidenciju vodi Ministarstvo.
Korisnici lovita duni su Ministarstvu, radi voenja evidencije iz stava 1 ovog lana, dostavljati podatke iz
planskih akata koji se donose po ovom zakonu, kao i podatke o odstrijelu i trofejima divljai, do 15. aprila tekue
za prethodnu lovnu godinu.
Blie propise o sadraju i nainu voenja centralne lovne evidencije donosi Ministarstvo.
Podaci centralne lovne evidencije su javni.
V. ZATITA I UZGOJ DIVLJAI
lan 34
Zatita divljai vri se uvanjem lovita, suzbijanjem nezakonitog lova, odreivanjem lovnih sezona za pojedine
vrste divljai, skraivanjem lovne sezone ili smanjenjem broja lovnih dana, spasavanjem od elementarnih
nepogoda, dopunskom prehranom i drugim mjerama predvienim ovim zakonom i planskim aktima, u skladu sa
ovim zakonom.
lan 35
Ministarstvo propisom odreuje lovne sezone za pojedine vrste divljai vodei rauna o reproduktivnom i
ivotnom ciklusu razvoja, lovnim zonama, potrebama turizma i dr.
lan 36
Trajnom zabranom lova zatiuju se:
1) dlakava divlja:
- lasica velika, hermelin (Mustrela erminea L.);
- meka (Ursus arctos L.) sa meetom do dvije godine starosti;
- srna (Capreolus capreolus L.) i njeno lane;
- divokoza (Rupicapra rupicapra L) i njeno jare;
- kouta (Cervus elaphus) i njeno tele;
2) pernata divlja:
- veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus L.);
- ljetarka (Tetrastes bonasia L.).;
Lovostajem se zatiuje sljedea divlja:
1) dlakava divlja:

Strana: 7

Katalog propisa v3.05

- jelen (Cervus elaphus L.), mujak;

- jelen lopatar (Dama dama L.);
- srna (Capreolus capreolus L.), mujak;
- divokoza (Rupicapra rupicapra L.), mujak;
- muflon (Ovis musimon Pall.), mujak;
- zec (Lepus europaeus Pall.);
- vjeverica (Sciurus vulgaris L.);
- puh veliki (Glis glis L.);
- medvjed (Ursus arctos L.), mujak i enka bez meeta do dvije godine starosti;
- divlja maka (Felis silvestris Schr).;
2) pernata divlja:
- fazan (Phasianus sp L.);
- prepelica (Coturnix coturnix L.);
- jarebica kamenjarka (Alectrois graeca Meissn.);
- guska divlja (Anser anser L.);
- divlja patka-gluvara (Anas platyrhynchos L.);
- patka zvidara (Anas penelope L);
- patka egrtaljka (Anas strepera L);
- patka glavata (siva plovka) (Aythya ferina L.);
- ubasta (krunasta) patka (Aythya fuligula L.);
- patka kra (Anas creca L.);
- umska ljuka (Scolopax rusticola L.);
- bekasina (Gallinago gallinago L.);
- liska crna - baljoka (Fulica atra L.);
- golub grivnja (Columba palumbus l.);
- golub peinar (Columba livia Gmelin.);
- grlica (Streptopelia turtur L.);
- gugutka (Streptopelia decaocto Friv).
Lovostaj se moe utvrditi i za drugu divlja (nezatiena divlja), ako bi na odreenom podruju bio ugroen
njen opstanak. Nezatiena divlja je:
1) dlakava divlja:
- vuk (Canis lupus L.);
- akal (Canis aureus L.);
- lisica (Vulpes vulpes L.);
- jazavca (Meles meles L.);
- tvor (Putorius putorius L.);
- mala lasica (Mustela nivalis L.);
- kuna bjelica (Martes foina Ehr.);
- kuna zlatica (Martes martes L.);
- divlja svinja (Sus scrofa L.).;
2) pernata divlja:
- siva vrana (Corvus cornix L.);
- svraka (Pica pica L.);
- sojka (Garrulus grandarius L.).
Skraivanje lovne sezone, odnosno lovnih dana moe se uvesti, ako u lovitu nastane smanjenje brojnog stanja
neke vrste lovostajem zatienje divljai ispod prirodnog kapaciteta.
Propis o lovostaju i skraivanju lovne sezone, odnosno lovnih dana donosi Ministarstvo, uz prethodno miljenje
ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Izuzetno, Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovita i uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zatite ivotne sredine i Lovakog saveza, moe odobriti ulov odreenog broja neke zatiene vrste divljai koja se
ne nalazi na CITES listi zatienih vrsta divljai u sluaju prekomjerne brojnosti, bolesti, reprodukcije u
uzgajalitima, unoenja krupne vrste sisara, potrebe uzgojnog odstrijela, naunog istraivanja i transporta
pojedinih vrsta tih sisara i ptica unutar lovita, s tim da se tim ulovom, osim u sluaju bolesti, ne smije ugroziti
brojno stanje te vrste sisara, odnosno ptica predvieno lovnom osnovom. Odobrenjem se odreuje vrijeme i nain
lova, kao i drugi blii uslovi za lov.
U sluaju opasnosti od pojave i irenja zarazne bolesti, Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva
nadlenog za poslove zdravlja, moe privremeno zabraniti ili narediti lov divljai ili njene odreene vrste, a po
potrebi narediti i lov odreene vrste sisara i ptica koje slobodno ive u prirodi, a koje se ne love. Naredbom za lov
odreuje se vrijeme i nain lova, kao i drugi blii uslovi za lov.

Strana: 8

Katalog propisa v3.05

lan 37
Ministarstvo moe privremeno:
1) skratiti lovostaj ako je to potrebno radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljai koja ugroava
poljoprivredne ili umske kulture, a zbog vremenskih nepogoda nije bilo mogue izvriti planirani odstrijel
divljai;
2) dozvoliti lov za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe nauke i nastave, kao i zatita zdravlja ljudi,
stoke i divljai;
3) zabraniti lov pojedine vrste divljai radi zatite zdravlja ljudi i stoke, zatite njenog brojnog stanja ili zbog
pojave hemijskog, biolokog ili radiolokog zagaivanja ili otklanjanja posljedica od tih zagaenja;
4) do dodjele odreenog lovita na korienje, ovlastiti Lovaki savez za izvrenje sanitarnog odstrijela,
redukovanog odstrijela ili izlova divljai na povrinama na kojima se ugroava sigurnost ljudi i imovine ili
na kojima prema drugim propisima divlja ne smije boraviti (aerodromi i slino).
lan 38
Ako se utvrdi od strane nadlenog inspekcijskog organa da je u lovitu, u toku lovne sezone, nastalo osjetnije
smanjenje brojnog stanja odreene vrste divljai, usljed prekomjernog izlova, elementarne nepogode ili
zdravstvene ugroenosti divljai, korisnik lovita je obavezan da zabrani lov te vrste divljai, kao i da preduzme
sve mjere radi uspostavljanja brojnog stanja divljai utvrenog lovnom osnovom, odnosno godinjim lovnim
planom.
Ako korisnik lovita ne postupi u smislu stava 1 ovog lana, raskida se ugovor o korienju lovita a sprovoenje
tih mjera, o njegovom troku, obezbjeuje Ministarstvo.
lan 39
Reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za kontrolisano gajenje divljai - uzgajalitima mogu se baviti pravna i
fizika lica po odobrenju nadlenog organa lokalne samouprave i uz saglasnost Ministarstva, koje se daje po
prethodno pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Blie propise o nainu i uslovima za uzgajanje u objektima iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo, uz
prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
lan 40
O divljai koja se nalazi van lovnih povrina ili van lovita stara se vlasnik, odnosno korisnik zemljita, vode i
ume na kojoj se divlja zadrava.
Pod staranjem, u smislu stava 1 ovog lana, smatra se zatita divljai od nezakonitog lova, proganjanja ili
uznemiravanja.
lan 41
Zabranjeno je trovanje i hvatanje divljai i unitavanje njenih mladunaca, gnijezda, legla i jaja.
Kad to zahtijevaju potrebe nauke, uz odgovarajuu strunu podlogu, korisnik lovita je duan, u skladu sa
lovnom osnovom, dozvoliti hvatanje divljai i korienje mladunaca, legla i jaja divljai.
Za radnje iz stava 2 ovog lana saglasnost daje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno miljenje ministarstva
nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
lan 42
Zabranjeno je dranje divljai u zatvorenom ili ograenom prostoru bez dozvole Ministarstva.
Za potrebe obuke i ispitivanja uroenih osobina lovakih pasa, Ministarstvo moe, na zahtjev korisnika lovita,
odobriti dranje divljai u ograenom prostoru .
Blie popise o dranju divljai u ograenom prostoru iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo.
lan 43
Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovite sa pukom, lovakim psima i drugim sredstvima za lov, kao i
kretanje van puteva koji slue optoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovita, izuzev pripadnicima nadlenih
dravnih organa sa slubenim naoruanjem u vezi sa vrenjem slubene radnje.
lan 44
Za ulov pojedinih vrsta divljai, koje nanose tetu lovitu, imovini pravnih lica i fizikih lica, Ministarstvo,
nadleni organ lokalne samouprave ili korisnik lovita mogu ustanoviti nagradu.
Aktom o ustanovljavanju nagrade utvruje se naroito: vrsta divljai za koju se ustanovljava nagrada, uslovi,
visina i nain dodjeljivanja nagrade.

Strana: 9

Katalog propisa v3.05

lan 45
Korisnik lovita duan je pojedine vrste divljai u lovitu svesti na brojno stanje kojim se nee ugroavati
zatiene vrste slobodnih sisara i ptica i domae ivotinje, u skladu sa zakonom.
Vlasnici pasa ne smiju putati pse da se bez vidno obiljeenog okovratnika i kontrole kreu po lovitu.
Ovarski psi mogu biti u lovitu samo uz stado.
Korisnik lovita duan je na pogodan nain da ukloni pse i make koje se kreu bez kontrole po lovitu, na
udaljenosti veoj od 200 m od naseljenih objekata i stada.
Vlasnici pasa odgovorni su za tetu koju njihovi psi priine u lovitu.
lan 46
Pravo korienja lovitem moe se dodijeliti samo pravnim licima koja obezbijede da strune poslove uzgoja,
zatite i organizovanja lova divljai obavljaju lica sa najmanje zavrenom srednjom kolom: umarske,
veterinarske ili poljoprivredne struke.
lan 47
Korisnik lovita je duan da obezbijedi i organizuje slubu uvanja lovita, u skladu sa propisom koji donosi
Ministarstvo.
Slubu uvanja lovita vre uvari lovita i druga struna lica koja za to ovlasti korisnik lovita (u daljem tekstu:
lovouvar), a koja ispunjavaju uslove iz stava 3 ovog lana.
Lovouvar moe biti lice koje je zavrilo kolu III stepena uvara uma i lovita ili srednju kolu, koje ima
poloen lovaki i lovouvarski ispit i koje ispunjava uslove za noenje oruja, u skladu sa propisima o oruju.
Program, sadraj, nain i visinu trokova polaganja lovouvarskog ispita, broj i sastav lanova ispitne komisije,
kao i druga pitanja od znaaja za polaganje lovouvarskog ispita propisuje ministarstvo nadleno za poslove
prosvjete, uz saglasnost Ministarstva.
Centar za struno obrazovanje organizuje polaganje lovouvarskog ispita i obrazuje komisiju iz stava 4 ovog
lana od predstavnika Ministarstva, Centra za struno obrazovanje i Lovakog saveza.
Lovouvar vri slubu uvanja lovita u uniformi, naoruan i sa slubenom legitimacijom.
Blie propise o uniformi, slubenom naoruanju i legitimaciji lovouvara donosi Ministarstvo.
lan 48
Lovouvar je ovlaen da:
1) od lica zateenog sa sredstvima za lov ili lovakim psima u lovitu zahtijeva da pokae line isprave,
dozvolu za lov i lovnu kartu, kojima se utvruje njegov identitet, kao i dokumenta koja potvruju rasnost i
identitet psa (rodovnik ili drugi meunarodno ustanovljeni model obiljeavanja);
2) izvri pregled vozila i drugih sredstava za prevoz ili prenoenje stvari za koje postoje osnovi sumnje da
prevoze ulovljenu divlja i njene djelove, kao i da vri kontrolu u cilju pronalaenja sredstava kojima je
izvren prekraj ili krivino djelo koje se odnosi na lov;
3) zahtijeva line isprave od lica zateenog u vrenju prekraja ili krivinog djela koje se odnosi na lov i od
lica za koje postoje osnovi sumnje da je izvrilo prekraj ili krivino djelo koje se odnosi na lov;
4) pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima;
5) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako postoje osnovi sumnje da su
upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili prekraja koji se odnosi na lov ili da su
nastali ili pribavljeni izvrenjem takvog krivinog djela ili prekraja;
6) o utvrenim nepravilnostima odmah obavijesti korisnika lovita, a po potrebi policiju i nadleni
inspekcijski organ;
7) vri, po potrebi, planirani sanitarni odstrijel divljai, kao i pasa i maaka lutalica, koje se bez kontrole
kreu po lovitu;
8) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlaen.
Rodovnik iz stava 1 ovog lana izdaje Kinoloki savez Crne Gore.
Lovouvar je duan da licu od kojeg su oduzeta sredstva za lov i drugi predmeti izda potvrdu.
U sluajevima iz stava 1 ovog lana, lice koje je zateeno sa sredstvima za lov u lovitu, na ulazu u lovite ili na
udaljenosti do 50 metara od granica lovita, duno je da na zahtjev lovouvara pokae dozvolu za lov, lovnu kartu,
oruani list i linu ispravu kojom se utvruje identitet, kao i da omogui pregled ulova, sredstava za lov, vozila i
drugih transportnih sredstava.
lan 49
Korisnik lovita duan je da odmah preduzme mjere i radnje propisane ovim zakonom za bespravne radnje koje
je utvrdio lovouvar, kao i da kod nadlenog organa pokrene odgovarajui postupak protiv lica koja su te radnje
izvrila.

Strana: 10

Katalog propisa v3.05

VI. JAVNI INTERES U OBLASTI ZATITE DIVLJAI I LOVSTVA

lan 50
Poslovi od javnog interesa u oblasti zatite divljai i lovstva su, ovim zakonom, odreeni poslovi koji se vre radi
ouvanja i zatite divljai i njene ivotne sredine.
Poslove iz stava 1 ovog lana vre Ministarstvo, Lovaki savez i korisnici lovita.
Ministarstvo propisuje uslove koje, za obavljanje poslova i aktivnosti iz stava 1 ovog lana, moraju da
ispunjavaju Lovaki savez i korisnici lovita, u pogledu prostora, opremljenosti i kadrova.
lan 51
Ministarstvo vri sljedee poslove:
- organizuje pripremu Programa razvoja lovstva;
- sakuplja, obrauje i analizira podatke i priprema informacije o stanju i razvoju populacije divljai;
- vodi centralnu lovnu evidenciju i baze podataka o divljai u lovitima;
- priprema strune osnove za davanje lovita na korienje;
- vodi evidenciju korisnika lovita i zaposljenih lica kod korisnika lovita;
- priprema metodologiju za monitoring divljai, za voenje evidencije, ustanovljavanje biolokih pokazatelja
usklaenosti divljai sa ivotnom sredinom i metodologiju za ocjenjivanje tete od divljai i na divljai;
- procjenjuje tetu koju prouzrokuje zatiena divlja;
- ureuje evidenciju podatka o povrinama poljoprivrednih zemljita i uma u lovitima, koje po slubenoj
dunosti dostavlja organ dravne uprave nadlean za voenje katastra nepokretnosti;
- pomae osposobljavanje i edukovnje lovaca;
- vri druge poslove u upravljanju, zatiti, korienju i unapreivanju divljai, lovstva i korienja lovitima,
u skladu sa zakonom.
lan 52
Lovaki savez sarauje sa odgovarajuim dravnim i strunim organima u sluajevima koji se odnose na
gazdovanje sa divljai, lovstvo i zatitu ivotne sredine. Pored poslova i zadataka koje obavlja u javnom interesu,
Lovaki savez u svom osnivakom aktu moe odrediti i druge poslove i zadatke iz oblasti lovstva.
Lovaki savez sredstva za svoj rad obezbjeuje iz lanarina, dijela naknade za korienje lovita, prihoda od
vrenja javnih ovlaenja, donacija i iz drugih izvora.
Lovaki savez ima statut, na koji saglasnost daje Ministarstvo .
Statutom Lovakog saveza se utvruju, naroito: poslovi Lovakog saveza i nain njihovog vrenja; unutranja
organizacija; organi upravljanja; zastupanje i predstavljanje; finansiranje; nain obezbjeenja javnosti rada; javne
oznake (peat, amblem i dr.); nain donoenja izmjena i dopuna statuta i druga pitanja od interesa za Lovaki
savez.
Rjeenjem o upisu u registar koji vodi Ministarstvo, Lovaki savez stie svojstvo pravnog lica, kao i nacionalne
asocijacije lovaca.
Upis u registar vri se na osnovu prijave za upis uz koju Lovaki savez podnosi akt o osnivanju i statut.
Sadrinu i nain voenja registra iz stava 5 ovog lana propisuje Ministarstvo.
lan 53
Lovaki savez vri sljedee poslove:
- zastupa interese lovakih organizacija, korisnika lovita i lovaca u zemlji i inostranstvu;
- organizuje polaganje lovakih ispita, sokolarskih ispita i ispita za ocjenjivae trofeja divljai, po programu i
na nain predvien ovim zakonom;
- saradjuje na pripremi strunih podloga za donoenje programa razvoja lovstva, lovnih osnova i lovnih
planova;
- utvruje minimalni cjenovnik odstrijeljene divljai i njenih djelova;
- vodi lovako informacioni sistem Lovakog saveza;
- vodi evidenciju o izdatim dozvolama za lov sokolarenjem;
- sarauje u nauno istraivakom radu u vezi sa divljai i lovstvom;
- uestvuje u organizovanju i izvoenju obrazovanja i prosvjeivanja lovaca koje se odnosi na zatitu ivotne
sredine i komunikacije sa vlasnicima zemljita i uma i sa javnou;
- izdaje i sarauje pri izradi strune literature i publikacija iz oblasti divljai i lovstva;
- stara se o razvoju lovake kinologije i lovnog streljatva;
- izdaje lovne karte;
- organizuje izlobe trofeja divljai u skladu sa ovim zakonom;
- sarauje u propagiranju svih vidova lovnog turizma;
- vri druge poslove i zadatke od javnog interesa odreene ovim zakonom.
Strana: 11

Katalog propisa v3.05

lan 54
Korisnici lovita obavljaju sljedee poslove i zadatke od javnog interesa:
- izvode planirane mjere za zatitu divljai i njene ivotne sredine, kao i mjere za ouvanje i poboljanje
ivotnih uslova divljai;
- izvode sanitarni odstrijel bolesne ili povrijeenje divljai;
- sarauju pri izvoenju mjera preventivne zdravstvene zatite divljai i dopremaju uginulu divlja na
veterinarski pregled;
- vode evidencije o zaplijenjenoj i naenoj uginuloj divljai;
- sakupljaju, u saradnji sa institucijama iz oblasti zatite prirode, podatke o divljai i njenoj ivotnoj sredini
po odreenoj metodologiji monitoringa;
- izvode planirane mjere za sprjeavanje tete od divljai i na divljai;
- procjenjuju tete od divljai i na divljai;
- obezbjeuju naknade za tete od divljai vlasnicima ili korisnicima zemljita;
- obezbjeuju stalnu kontrolu nad stanjem u sredini gdje divlja egzistira i obavjetavaju nadleni dravni
organ o nedozvoljenim radnjama;
- uvanja lovita i druge poslove zatite u skladu sa propisima;
- obezbjeuju praktino obrazovanje iz oblasti gazdovanja sa divljai i lovstva;
- uestvuju u obrazovanju i osposobljavanju lovaca;
- izdaju dozvole za lov;
- komuniciraju sa vlasnicima zemljita i uma i sa javnou;
- ponovo naseljavaju i unose rijetke i ugroene autohtone vrste divljai i uspostavljaju odgovarajuu ivotnu
sredinu;
- sarauju u nauno-istraivakom radu koji se odnosi na divlja i lovstvo;
- sarauju pri izradi strunih podloga za oblikovanje zatitnih podruja;
- izdaju potvrde o porijeklu (propratnicu) divljai i njenih djelova;
- evidentiraju sredstva ostvarena korienjem lovita;
- druge poslove i zadatke, u skladu sa ovim zakonom.
lan 55
Poslove iz lana 53 stav 1 alin. 2 i 11, lana 54 stav 1 alineja 13 i lana 71 stav 1 ovog zakona, Lovaki savez i
korisnici lovita vre kao javna ovlaenja, u skladu sa zakonom.
Protiv akata iz stava 1 ovog lana moe se izjaviti alba Ministarstvu.
VII. LOV I KORIENJE DIVLJAI
lan 56
Lov divljai obuhvata traenje, osmatranje, vabljenje, praenje, snimanje, odstrijel, hvatanje, putanje ptica
grabljivica (sokolarenje), skupljanje odstrijeljene i uginule divljai i njenih djelova (rogovlja, koe i dr).
Divlja se moe loviti samo u lovitima.
Lov sokolarenjem moe se organizovati samo na divlja koja se vjetaki uzgaja.
lan 57
Divlja se lovi, u skladu sa ovim zakonom, odgovarajuim lovakim orujem i municijom, fotokamerom i sl.
sredstvima, na nain zasnovan na naelima lovake etike, koji ne smije ugroavati ivot i zdravlje ljudi, a divlja
pretjerano uznemiravati ili izlagati nepotrebnom muenju, kao i prouzrokovati tete vlasnicima odnosno
korisnicima zemljita.
lan 58
Divlja je dozvoljeno odstrjeljivati samo lovakim orujem koje odgovara snazi i otpornosti pojedine vrste
divljai koja se lovi.
Krupnu divlja dozvoljeno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugog lovakog oruja s ulijebljenim cijevima, a
divlje svinje i zrnom iz lovakog oruja s glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 ili 20.
Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima.
Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadlenog za unutranje poslove, donosi blii propis o vrsti i jaini
lovakog oruja i minimalnom kalibru i jaini metka sa kojima je dozvoljeno loviti odreenu divlja.
lan 59
U lovu se smiju koristiti samo lovaki psi uz posjedovanje dokumenata koji potvruju rasnost i identitet psa.

Strana: 12

Katalog propisa v3.05

Tereni za obuku i trening lovakih pasa odreuju se lovnom osnovom. U tu svrhu moe se izdvojiti najvie do
5% ukupne povrine lovita.
Za vrijeme obuke i treninga lovakih pasa zabranjen je lov i uznemiravanje divljai i drugih ivotinjskih vrsta,
kao i noenje oruja.
Zabranjen je trening i obuka pasa u periodu od 1. marta do 30. juna tekue godine.
lan 60
Korisnik lovita optim aktom utvruje: blie uslove za lov i vrijeme trajanja lova; pravo lovaca u korienju
ulovljene divljai i njihovih djelova; kontrolu lova divljai; iznos naknade za ulovljenu divlja ili njene djelove,
pruene usluge u lovitu, izdavanje propratnica, trofejnih listova i dr.; visinu naknade za izdavanje dozvole za lov,
naknadu za uinjenu tetu i mjere bezbjednosti u korienju lovita; mjere za zatitu ivotne sredine; odnose i
predstavljanje u Lovakom savezu; odnose sa institucijama i drugim organizacijama iz oblasti zatite prirode i
lokalnom samoupravom; drugo od znaaja za lov i korienje divljai.
Na akt iz stava 1 ovog lana saglasnost daje Ministarstvo.
Minimalni cjenovnik odstrijeljene divljai i njenih djelova utvruje Lovaki savez, po prethodno pribavljenom
miljenju korisnika lovita i uz saglasnost Ministarstva.
lan 61
Divlja mogu loviti fizika lica koja imaju dozvolu za lov i lovnu kartu.
Dozvola za lov se izdaje za svako lovite posebno, a lovna karta za sva lovita u Crnoj Gori.
Dozvola za lov i lovna karta se izdaje fizikom licu, izuzev strancu, koje ima poloen lovaki ispit i odobrenje za
noenje lovakog oruja i koje je lan odgovarajue lovake organizacije, a za lov sokolarenjem fizikom licu koje
ima poloen lovaki i sokolarski ispit i koje je lan odgovarajue lovake organizacije.
Obrazac i sadraj dozvole za lov i lovne karte, blie uslove i nain njihovog izdavanja i oduzimanja, kao i visinu
naknade za izdavanje lovne karte, odnosno mjerila za utvrivanje visine naknade za izdavanje dozvole za lov
propisuje Ministarstvo.
Sokolarenjem je dozvoljen lov pticama grabljivicama iz vjetakog uzgoja, bioloki iste vrste poznatog
geografskog porijekla, upisanim u evidenciji koju vodi Lovaki savez, na osnovu saglasnosti organa dravne
uprave nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Ptice iz stava 5 ovog lana mogu se putati u lovite radi njihove obuke samo na prostoru namijenjenom za
obuku lovakih pasa i po odobrenju korisnika lovita.
Nain lova sokolarenjem i sadrinu i nain voenja evidencije iz stava 5 ovog lana propisuje Ministarstvo.
lan 62
Lovaki ispit, sokolarski ispit i ispit za ocjenjivaa trofeja divljai polau se pred ispitnom komisijom koju na
predlog Lovakog saveza obrazuje Ministarstvo.
Lovaki i sokolarski ispit iz stava 1 ovoga lana moe polagati lice s navrenih 18 godina ivota.
Program, sadraj, nain i visinu trokova polaganja lovakog ispita, sokolarskog ispita i ispita za ocjenjivaa
trofeja divljai, broj i sastav lanova ispitne komisije, kao i druga pitanja od znaaja za polaganje tih ispita
propisuje Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadlenog za poslove prosvjete.
Trokovi polaganja lovakog ispita, sokolarskog ispita i ispita za ocjenjivaa trofeja divljai padaju na teret
kandidata.
lan 63
Lovac pripravnik je kandidat za polaganje lovakog ispita, koji je ulanjen kod korisnika lovita radi obavljanja
praktine obuke.
Lovci pripravnici mogu vriti lov bez prava odstrijela pod nadzorom instruktora, koji je ujedno i odgovoran za
protivpravan lov pripravnika i priinjenu tetu u lovitu.
lan 64
Korisnik lovita moe organizovati, u skladu sa svojim optim aktom i uz strunog pratioca, strancu lov na
divlja koja se vjetaki uzgaja, kao i divlja ija brojnost obezbjeuje prirodnu ravnoteu u lovitu, uz prethodnu
saglasnost Ministarstva.
Prije izdavanja saglasnosti iz stava 1 ovog lana, Ministarstvo je duno da pribavi miljenje ministarstva
nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
Za protivpravan lov i priinjenu tetu u lovitu, pored stranca i njegovog pratioca, odgovoran je i korisnik
lovita.
lan 65
Na poljoprivrednom zemljitu u lovitu, ako je zasijano ili zasaeno odreenim kulturama, Ministarstvo, na
Strana: 13

Katalog propisa v3.05

predlog korisnika lovita ili vlasnika, odnosno korisnika tog zemljita, zabranie lov u vrijeme kada bi to tetilo
tim kulturama.
lan 66
Divlja je zabranjeno loviti:
1) nainima i sredstvima kojima se ona masovno unitava (pucanjem sa samom u jato ptica i sl.);
2) ako je ugroena poarom, poplavom, snijenim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama;
3) upotrebom reflektora (farova), baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, korienjem zvunih mamaca,
vjetakih i ivih mamaca i omamljujuih sredstava;
4) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobuenim psima;
5) gaanjem iz motornih vozila, motornih amaca i drugih prevoznih sredstava na motorni pogon, kao i
gaenjem motornim vozilima;
6) poluautomatskom lovakom pukom i poluautomatskim lovakim karabinom sa vie od dva metka,
vojnikim, streljakim i prepravljenim (prilagoenim) orujem; vojnikom i streljakom municijom, kao i
orujem i municijom manjeg kalibra od propisanog;
7) optikim nianima za noni lov s mogunou elektronskog poveavanja ili pretvaranja slike, eksplozivom,
istjerivanjem plinom ili dimom i svim vrstama hladnog oruja;
8) otrovom, omama, zamkama, klopkama, gvoima, mreama, elektrinim ureajima ili drugim sredstvima
za masovno hvatanje, odnosno unitavanje;
9) krupnu divlja, osim divlje svinje, pukom samaricom bez breneka, pomou psa i skupnim lovom;
10) van njene lovne sezone ili nelovnim danima u toku lovne sezone, ako ovim zakonom nije drukije
odreeno;
11) na nelovnim povrinama, ako ovim zakonom nije drukije odreeno;
12) u kontaktnoj zoni sa nacionalnim parkom, u skladu sa lovnom osnovom;
13) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje;
14) na udaljenosti manjoj od 100 metara od industrijskih objekata, eljeznikih pruga i javnih puteva;
15) na udaljenosti manjoj od 100 metara od meudravne granice,
16) na udaljenosti manjoj od 300 metara od aerodroma i vojnih objekata;
17) prije donoenja godinjeg lovnog plana;
18) u periodu visoke gravidnosti divljai i dok enke vode mlade;
19) lovakim psima nou;
20) ako snijeni pokriva smrzne i divlja propada, odnosno ako snijeni pokriva u umi dostigne visinu
iznad 30 cm;
21) gaanjem-pucanjem u gnijezda;
22) u drugim sluajevima suprotnim ovom zakonu.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, Ministarstvo moe korisniku lovita odobriti hvatanje odreenog broja divljai
mreama, klopkama ili omamljujuim sredstvima, ali samo u naune svrhe, za vjetaki uzgoj ili zooloke vrtove.
U cilju izvravanja obaveza preuzetih ratifikovanim meunarodnim ugovorima, Mini-starstvo moe propisati i
dodatne zabrane u lovu divljai ili zabraniti lov odreene vrste divljai.
lan 67
Ako od divljai, kao i zatiene vrste slobodnih sisara i ptica nastupi neposredna opas-nost po ivot ljudi ili
imovinu, one se mogu odstrijeliti i na nelovnim povrinama, kao i na povrinama van lovita, bez obzira da li je
dozvoljen lov.
U zavisnosti od sluaja, odobrenje za odstrijel iz stava 1 ovog lana, odnosno akt o opravdanosti odstrijela izdaje
Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovita i zainteresovanog prav-nog ili fizikog lica.
Ako je odstrijel potrebno izvriti na nelovnim povrinama ili na povrinama van lovita, akt iz stava 2 ovog lana
izdaje Ministarstvo, uz saglasnost ministarstva nadlenog za unutra-nje poslove.
lan 68
Korisnik lovita mora za svu odstrijeljenu i pronaenu uginulu divlja ili njene djelove da evidentira propisane
podatke u knjigu evidencija odstrijela i gubitaka.
Korisnik lovita je duan da podatke o odstrijeljenoj i pronaenoj uginuloj divljai ili njenim djelovima dostavlja
Ministarstvu, ministarstvu nadlenom za poslove zatite ivotne sredine i drugim institucijama iz oblasti zatite
prirode.
Ministarstvo donosi blii propis o sadraju knjige evidencija i nainu dostavljanja podataka iz st. 1 i 2 ovog
lana.
lan 69
Ulovljena ili pronaena uginula divlja ili njihovi djelovi i trofeji divljai mogu se iznijeti iz lovita i staviti u
Strana: 14

Katalog propisa v3.05

promet samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni list.

Trofejima divljai, u smislu ovog zakona, smatraju se: rogovlje svih vrsta jelena i srndaa; rogovi muflona,
divokoze i divojarca; zubi (kljove) divljeg vepra; lobanja i krzno medvjeda, vuka, akala i divlje make; lobanja
lisice, jazavca, kao i preparirana divlja i njeni preparirani djelovi.
Propratnicu i trofejni list izdaje na propisanom obrascu korisnik lovita i vodi evidenciju o tome.
Ministarstvo donosi propis o obrascima trofejnog lista i propratnica, njihovoj sadrini, nainu izdavanja, visini
naknade za njihovo izdavanje i evidenciji.
lan 70
Divlja i njeni dijelovi mogu se drati, prevoziti ili prenositi izvan lovita do veterinarsko-sanitarnog pregleda,
samo uz potvrdu o porijeklu divljai i njenih djelova, a nakon pregleda i obrade mogu se skladititi i uvati,
prodavati i kupovati, doraditi i preraditi, izvoziti i uvoziti, s oznakama i potvrdama propisanim zakonom kojim se
ureuje veterinarstvo i uz potvrdu o porijeklu divljai i njenih djelova.
Na uvoz i izvoz divljai i djelova divljai primjenjuju se odredbe ovog zakona i posebnih propisa.
Pravna i fizika lica koja obavljaju promet divljai i njenih djelova duna su da vode evidenciju o vlasniku i
porijeklu divljai i njenih djelova i podatke o tome dostavljati Ministarstvu do desetog u mjesecu za protekli
mjesec.
Obrazac potvrde o porijeklu divljai i njenih djelova propisuje Ministarstvo.
lan 71
Trofejni list se izdaje na osnovu strune ocjene komisije koju obrazuje korisnik lovita od lica koja imaju
poloen ispit za ocjenjivaa trofeja divljai.
Komisija iz stava 1 ovog lana vri ocjenu trofeja na osnovu standarda C.I.C.- a.
Evidenciju trofeja divljai vodi korisnik lovita.
Lovaki savez obrazuje stalni odbor za ocjenu trofeja i izlobe C.I.C.- a, koji potvruje vrhunske trofeje divljai
i rjeava prigovore na ocjenu trofeja komisije iz stava 1 ovog lana.
O ocijenjenim trofejima komisije iz stava 1 ovog lana korisnik lovita izvjetava Lovaki savez, koji vodi
evidenciju o ocijenjenim trofejima divljai. Izvjetaji se podnose do 15. aprila tekue godine za trofeje steene u
protekloj lovnoj godini.
Lovaki savez organizuje izlobe trofeja divljai i utvruje sadraj, obim i vrstu trofeja za izlaganje na
nacionalnim i meunarodnim izlobama.
Radi dostupnosti javnosti Lovaki savez prevodi i objavljuje standarde C.I.C.- a.
lan 72
Trofeje divljai iz zemlje dozvoljeno je iznositi uz propisani trofejni list izdat u skladu sa ovim zakonom.
Vlada, na predlog Ministarstva, propisom odreuje vrijednost trofeja divljai koje je zabranjeno iznositi iz
zemlje.
Vrhunski trofej divljai zabranjeno je trajno iznijeti iz zemlje.
Ulovljena i preparirana divlja i njihovi djelovi, kao trofeji, mogu se iznijeti iz zemlje samo uz odobrenje
Ministarstva, o emu se vodi posebna evidencija.
VIII. OGRANIENJA U INTERVENCIJAMA U PROSTORU GDJE DIVLJA IVI
lan 73
Zabranjene su intervencije u prostoru koje mogu sutinski promijeniti ivotne uslove divljai, bez saglasnosti
Ministarstva.
Intervencije iz stava 1 ovog lana su, prije svega, intervencije koje:
- suavaju ivotni prostor i smanjuju mogunost ishrane divljai;
- smanjuju mogunost gnijeenja, izlijeganja i uzgoj mladunaca ili mijenjaju prirodni ivotni ritam divljai
unoenjem nemira;
- sprjeavaju kontakte izmeu divljai ili neposredno ugroavaju njihov ivot.
Prije izdavanja saglasnosti iz stava 1 ovog lana Ministarstvo o troku investitora izrauje procjenu uticaja
odnosnih intervencija na ivotne uslove divljai i pribavlja miljenje i institucija iz oblasti zatite ivotne sredine.
Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne, sredine donosi blii
propis o mjerilima, uslovima i ogranienjima za intervencije u prostor koje bi mogle sutinski promijeniti ivotne
uslove divljai.
lan 74
Osnove za gazdovanje umama moraju sadrati odredbe o potovanju ivotnih zahtjeva divljai, a koje su
preuzete iz programa razvoja lovstva i lovnih osnova.
Strana: 15

Katalog propisa v3.05

Kod planiranja sjee stabala u godinjem izvoakom projektu moraju se potovati godinji ivotni ritam divljai
i ivotni zahtjevi divljai i, u skladu sa tim, intervenisati u umi kako bi to manje remetili ritam i zahtjeve divljai.
U umi su zabranjeni radovi koji bi remetili ili sprjeavali nesmetano izvoenje reprodukcije, ije faze su
parenje, polaganje, izlijeganje i uzgoj mladunaca.
umske puteve i vlake nije dozvoljeno graditi preko rastinja, gnjezdilita, podruja brloga, zimovalita i pasita
divljai. Trase tih saobraajnica moraju biti najmanje 100 metara udaljene od mjesta u umi koja su posebno vana
za opstanak i ishranu divljai.
U toku sjee i uspostavljanja umskog reda nije dozvoljeno ostavljati grane i njihovom vuom oteivati lokve,
bare i izvore, kao i travom prekrivene povrine u umi, a u sluaju da se u odreenim djelovima ume to ne moe
izbjei, onda se poslije obavljenog rada mora uspostaviti prvobitno stanje.
U osnovama za gazdovanje umama moraju se predvidjeti mjere kojima se uva plodo-nosno, bujno i uplje
drvee kao i odreeni procenat odumrlog suvog drvea razliitih stepena debljine.
lan 75
Kod upotrebe poljoprivrednih zemljita od strane njihovih vlasnika i korisnika moraju se potovati smjernice iz
planova za gazdovanje sa divljai.
Fitosanitarna sredstva za zatitu poljoprivrednih kultura smiju se koristiti samo u skladu sa propisima o upotrebi
tih sredstava i na nain koji divlja najmanje ugroava.
Ako se upotrebom fitosanitarnih sredstava prouzrokuje uginue ili oboljelost divljai, za uinjenu tetu se
odgovara po optim propisima o odgovornosti za tetu.
Sjea, paljenje i drugi oblici unitavanja ivih ograda, iblja, grmova i zaraslih suvih povrina na panjacima,
travnjacima i poljima je zabranjeno u vremenu gnijeenja ptica i izlijeganja mladunaca od 1. februara do 1.
avgusta kalendarske godine.
IX. SPRJEAVANJE I NAKNADA TETE
lan 76
Korisnik lovita duan je da preduzima potrebne mjere za sprjeavanje tete koju divlja moe nanijeti ljudima
ili imovini na zemljitima na kojima se prostire lovite.
Vlasnici stoke i zemljita na kojima se prostire lovite ili koja su u blizini lovita duni su da na tom zemljitu i
objektima, kao dobar domain, preduzimaju sve potrebne mjere za sprjeavanje tete iz stava 1 ovog lana.
Korisnici poljoprivrednog zemljita imaju pravo i dunost:
1) odgovarajuim sredstvima preduzimati mjere radi sprjeavanja tete od divljai u svojim posjedima,
vinogradima, vonjacima i na usjevima, kao i saraivati u preduzimanju mjera za sprjeavanje tete od
divljai na svom zemljitu sredstvima dobijenim od korisnika lovita prema njegovim upustvima;
2) obavjetavati korisnika lovita o okolnostima koje mogu uticati na preduzimanje mjera za sprjeavanje
tete koju moe nanijeti divlja na njihovom zemljitu;
3) da omogue korisniku lovita da na njihovom zemljitu preduzima mjere za sprjeavanje tete od divljai;
4) ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehnikog vremena za berbu ili etvu roda.
Blie propise o mjerama iz st. 1 i 2 ovog lana i nainu i postupku za ostvarivanje naknade tete od divljai
donosi Ministarstvo.
lan 77
Za tetu koju priini divlja odgovoran je korisnik lovita.
Pravo na naknadu tete iz stava 1 ovog lana pripada vlasniku, odnosno korisniku zemljita samo pod uslovom
da je preduzeo sve potrebne mjere za sprjeavanje tete.
lan 78
Fizika i pravna lica koja priine tetu u lovitu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan nain duni su
da korisniku lovita naknade tetu.
Naknada tete iz stava 1 ovog lana obraunava se po odtetnom cjenovniku koji donosi Ministarstvo.
X. SREDSTVA ZA ZATITU I UZGOJ DIVLJAI I UNAPRJEIVANJE LOVSTVA
lan 79
Sredstva za finansiranje zatite i uzgoja divljai kao djelatnosti od javnog interesa i unaprjeivanje lovstva
obezbjeuju se iz:
1) sredstava ostvarenih od korisnika lovita;
2) lovne karte;

Strana: 16

Katalog propisa v3.05

3) godinje naknade koju plaaju korisnici privrednih lovita iz lana 20 stav 2 alin. 1 i 2 ovog zakona;
4) sredstava obezbijeenih u budetu Crne Gore za podsticanje razvoja lovstva i finansiranje poslova od
javnog interesa Lovakog saveza;
5) drugih prihoda.
Sredstva iz stava 1 ovog lana koja, u skladu sa ovim zakonom, pripadaju Lovakom savezu koriste se prema
njegovom programu, na koji saglasnost daje Ministarstvo.
Izvjetaj o realizaciji programa iz stava 2 ovog lana za prethodnu godinu Lovaki savez podnosi Ministarstvu
prije davanja saglasnosti na program za narednu godinu.
XI. SAVJET ZA LOVSTVO
lan 80
Radi davanja predloga za odluivanje o strunim pitanjima i za strunu pomo u postupku donoenja odluka i
pripreme propisa iz oblasti divljai i lovstva Vlada osniva Savjet za lovstvo (u daljem tekstu Savjet), u skladu sa
ovim zakonom.
Savjet naroito:
1) daje miljenja na predloge zakona i drugih propisa kojima se ureuju pitanja iz oblasti divljai i lovstva;
2) daje miljenje na strateka rjeenja u programu razvoja lovstva i lovnim osnovama;
3) daje miljenje na program rada i izvjetaj o radu Lovakog saveza;
4) prati realizaciju programa razvoja lovstva i lovnih osnova;
5) razmatra pitanja vezana za introdukciju ili reintrodukciju vrsta divljai;
6) daje predloge za edukaciju i struno usavravanje strunih kadrova iz oblasti lovstva;
7) daje predloge od znaaja za unaprjeenje stanja u oblasti lovstva.
U vrenju poslova iz stava 2 ovog lana Savjet sarauje sa Ministarstvom, organom dravne uprave nadlenim za
gazdovanje umama i Lovakim savezom.
lan 81
Savjet ima predsjednika i 10 lanova koje, na predlog Ministarstva, imenuje Vlada.
lanovi Savjeta imenuju se na period od etiri godine.
lanovi Savjeta imenuju se iz reda istaknutih javnih, naunih i strunih radnika, obrazovnih i naunih
organizacija iz oblasti lovstva i predstavnika nevladinih organizacija iz oblasti zatite prirode, u skladu sa aktom o
imenovanju Savjeta.
Rad Savjeta je javan.
Organizacija Savjeta blie se ureuje poslovnikom Savjeta.
Savjet donosi poslovnik o svom radu.
Strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo.
Savjet podnosi Vladi izvjetaj o svom radu najmanje jedanput godinje.
Sredstva za rad Savjeta obezbjeuju se u budetu Crne Gore.
XII. NADZOR
lan 82
Nadzor nad izvravanjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kao i sprovoenja mjera u
oblasti divljai i lovstva vri Ministarstvo.
Poslove ispekcijskog nadzora, iz stava 1 ovog lana, vre lovni inspektori, u skladu sa zakonom kojim se ureuje
inspekcijski nadzor.
Lovni inspektor vri nadzor, naroito, u odnosu na:
1) propisane uslove koje korisnik lovita mora ispunjavati za korienje lovita;
2) sprovoenje lovnih osnova i godinjeg lovnog plana;
3) izvravanje ugovora o ureenju odnosa u korienju lovita;
4) poslovne knjige i ostalu dokumentaciju, kada je to potrebno radi uvida u korienje sredstava, primjenu
propisa i mjera koje se odnose na divlja i lovita;
5) lovljenje divljai, dozvole za lov, lovne karte, izvravanje obaveza uzgoja divljai i unaprjeivanje lovstva,
propratnice i trofejne listove;
6) voenje katastra lovita, objekate u lovitu i radove koji se izvode u lovitu;
7) knjige evidencija preparatora i koara i njihovog prostora za uvanje divljai ili njenih djelova;
8) izdvajanje, obraun, evidentiranje i korienje sredstava;
9) mjere za sprjeavanje tete od divljai i na divljai.
lan 83
Strana: 17

Katalog propisa v3.05

Kada utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ili da se ne potuju standardi ili normativi, lovni inspektor je
obavezan da, pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, preduzme i
sljedee upravne mjere i radnje:
1) privremeno zabrani lov i druge radnje koje su protivne ovom zakonu i propisima donijetih na osnovu ovog
zakona;
2) privremeno odredi odstrijel odreenog broja pojedinanih vrsta divljai;
3) privremeno oduzme protivpravno ulovljenu ili protivpravno prisvojenu uginulu divlja ili njene djelove,
odnosno protivpravno stavljenu divlja ili njene djelove u promet, kao i sredstva i predmete kojima su
izvrene te radnje;
4) zabrani obavljanje lovne djelatnosti ili pojedinih poslova na odreeno vrijeme, ukoliko se ta djelatnost,
odnosno poslovi obavljaju suprotno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona;
5) predlae oduzimanje prava korienja lovita.
XIII. KAZNENE ODREDBE
lan 84
Novanom kaznom od 2.500 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) pravo lova ustupi drugom pravnom licu ili ga prenese putem potkorienja lovita (lan 5 stav 2);
2) ne donese lovnu osnovu uz saglasnost Ministarstva u utvrenom roku ili lovnu osnovu ne uskladi sa
programom razvoja lovstva, osnovama gazdovanja umama ili drugim planskim dokumentima (lan 25);
3) lovnu osnovu sprovodi bez godinjeg lovnog plana donijetog uz saglasnost Ministarstva (lan 31 st. 1 i 2);
4) godinji lovni plan nije u skladu sa lovnom osnovom i ne sadri sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu
i vremenu koje treba preduzeti u lovitu u lovnoj godini, u skladu sa ovim zakonom (lan 31 stav 4);
5) za vrijeme trajne zabrane lova, lovostaja ili skraivanja lovne sezone, odnosno lovnih dana, dozvoli lov
zatiene, odnosno nezatiene divljai (lan 36 st. 1 - 4);
6) u sluaju opasnosti od pojave ili irenja zarazne bolesti ne postupi po naredbi Ministarstva (lan 36 stav 7);
7) ne zabrani lov odreene vrste divljai kod koje u lovitu, u toku lovne sezone, nastane osjetnije smanjenje
brojnog stanja ili ne preduzme sve mjere radi uspostavljanja brojnog stanja te divljai utvrenog lovnom
osnovom, odnosno godinjim lovnim planom (lan 38 stav 1);
8) postupi suprotno zabrani iz lana 41 stav 1 ovog zakona;
9) ne obezbijedi da strune poslove uzgoja, zatite i organizovanja lova divljai obavljaju lica sa najmanje
zavrenom srednjom kolom: umarske, veterinarske ili poljoprivredne struke (lan 46);
10) ne obezbijedi ili organizuje slubu uvanja lovita u skladu sa lanom 47 ovog zakona;
11) strancu dozvoli lov divljai suprotno lanu 64 stav 1 ovog zakona;
12) iznese iz zemlje ulovljenu ili prepariranu divlja ili njihove djelove, kao trofeje, bez odobrenja
Ministarstva (lan 72 stav 4).
Novanom kaznom od 300 eura do 1.200 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ovog lana odgovorno lice u
pravnom licu, a fiziko lice za prekraj iz stava 1 ta. 8) i 12) ovog lana.
Za prekraj iz stava 1 taka 8) ovog lana, pored novane kazne, uiniocu e se izrei i zatitna mjera
oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje prekraja.
lan 85
Novanom kaznom od 1.200 eura do 10.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) u odreenom roku ne izvri vidno obiljeavanje granica lovita, zabrana ili rezervata i ne odrava ih za
vrijeme korienja lovita (lan 21);
2) ne dozvoli vrenje radnji i mjera predvienih lovnom osnovom i drugim planskim aktima koji se donose po
ovom zakonu (lan 28);
3) ne podnese Ministarstvu nalaze i ocjene o ostvarivanju obaveza korisnika lovita utvrenih lovnom
osnovom ili drugim planskim aktima koji se donose po ovom zakonu, najmanje jedanput godinje (lan
29);
4) ne vodi evidenciju izvrenih radova i sprovedenih mjera predvienih godinjim lovnim planom ili, u
propisanom roku, ne dostavi izvjetaj Ministarstvu, Lovakom savezu, nadlenom organu lokalne
samouprave za lovite koje se nalazi na njenoj teritoriji i institucijama iz oblasti zatite prirode, o tim
radovima i mjerama (lan 31 stav 5 );
5) ne vodi katastar lovita ili podatke katastra ne dostavlja Ministarstvu i institucijama iz oblasti zatite
prirode na propisani nain (lan 32 st. 2 i 3);
6) dozvoli lov pojedine vrste divljai van njene lovne sezone (lan 35);
7) se bavi reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za kontrolisano gajenje divljai - uzgajalitima bez
odobrenja nadlenog organa lokalne samouprave ili bez saglasnosti Ministarstva (lan 39 stav 1);
8) ne titi od lova, proganjanja ili uznemiravanja divlja koja se zadrava na zemljitu iji je vlasnik ili
Strana: 18

Katalog propisa v3.05

korisnik, a koje se nalazi van lovnih povrina ili van lovita (lan 40);
9) bez prethodne saglasnosti Ministarstva dozvoli hvatanje divljai ili korienje njihovih mladunaca, legla ili
jaja (lan 41 st. 2 i 3);
10) postupi suprotno zabrani iz lana 42 stav 1 ovog zakona;
11) pojedine vrste divljai u lovitu ne svede na brojno stanje kojim se nee ugroavati zatiene vrste
slobodnih sisara i ptica i domae ivotinje, u skladu sa zakonom (lan 45 stav 1);
12) ne ukloni pse i make koje se kreu bez kontrole po lovitu, na udaljenosti veoj od 200 m od naseljenih
objekata i stada (lan 45 stav 4);
13) optim aktom, na koji je saglasnost dalo Ministarstvo, ne utvrdi prava, blie uslove i druga pitanja vezana
za lov (lan 60 st. 1 i 2);
14) dozvoli lov divljai fizikom licu koje nema lovaku dozvolu i lovnu kartu ili izda fizikom licu, izuzev
strancu, dozvolu za lov i lovnu kartu koje nema poloen lovaki ispit i odobrenje za noenje lovakog
oruja i koje nije lan odgovarajue lovake organizacije, a za lov sokolarenjem - poloen lovaki i
sokolarski ispit i koje nije lan odgovarajue lovake organizacije (lan 61 st. 1 i 3);
15) dozvoli lov divljai suprotno zabranama iz lana 66 stav 1 ovog zakona;
16) vri hvatanje divljai bez odobrenja Ministarstva (lan 66 stav 2);
17) vri odstrijel divljai ili zatiene vrste slobodnih sisara i ptica suprotno lanu 67 ovog zakona;
18) ne evidentira propisane podatke u knjigu evidencija odstrijela i gubitaka, za svu odstrijeljenu i pronaenu
uginulu divlja ili njene djelove (lan 68 stav 1);
19) iznese iz lovita ili stavi u promet trofej divljai za koji nije izdata propratnica, odnosno trofejni list (lan
69 stav 1);
20) ne izdaje propratnicu, odnosno trofejni list na propisanom obrascu ili ne vodi evidenciju o njihovom
izdavanju (lan 69 stav 3);
21) divlja ili njene djelove dri, prevozi, prenosi, skladiti, uva, prodaje, kupuje, dorauje, prerauje, izvozi
ili uvozi bez potvrde o njihovom porijeklu, a u skladu sa ovim zakonom i oznaka i potvrda propisanih
zakonom kojim se ureuje veterinarstvo (lan 70 stav 1);
22) ne vodi evidenciju o vlasniku i porijeklu divljai i njenih djelova ili podatke o tome ne dostavlja
Ministarstvu do desetog u mjesecu za protekli mjesec (lan 70 stav 3);
23) trofejni list izdaje bez strune ocjene komisije ili za lana te komisije izabere lice koje nema poloen ispit
za ocjenjivaa trofeja divljai (lan 71 stav 1);
24) ne vodi evidenciju trofeja divljai ili o ocijenjenim trofejima divljai u propisanom roku ne izvjetava
Lovaki savez (lan 71 st. 3 i 5);
25) ne vodi evidenciju o ocijenjenim trofejima divljai (lan 71 stav 5);
26) vri intervencije u prostoru koje mogu sutinski promijeniti ivotne uslove divljai, bez saglasnosti
Ministarstva (lan 73 stav 1);
27) ne preduzme potrebne mjere za sprjeavanje tete koju divlja priini ljudima ili njihovoj imovini (lan
76);
Novanom kaznom od 200 eura do 800 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ovog lana odgovorno lice u
pravnom licu, a fiziko lice za prekraj iz stava 1 ta. 2, 7, 8, 10 i 26 ovog lana.
Za prekraj iz stava 1 taka 4 ovog lana fizikom licu izrie se kazna prekrajnim nalogom u iznosu od 100
eura.
lan 86
Novanom kaznom od 200 eura do 800 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako:
1) se neovlaeno kree sa pukom, lovakim psima ili drugim sredstvima za lov kroz lovite ili van puteva
koji slue optoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovita (lan 43);
2) psa puta da se bez vidno obiljeenog okovratnika i kontrole kree po lovitu (lan 45 stav 2);
3) ovarskog psa ne dri u lovitu samo uz stado (lan 45 stav 3);
4) ne vri slubu uvanja lovita u uniformi, naoruan i sa slubenom legitimacijom (lan 47 stav 6);
5) ne izda potvrdu licu od koga je oduzeo sredstva za lov i druge predmete (lan 48 stav 3);
6) na zahtjev lovouvara postupi suprotno lanu 48 stav 4 ovog zakona;
7) lovi divlja van lovita (lan 56 stav 2);
8) lovi sokolarenjem divlja koja nije vjetaki uzgajana (lan 56 stav 3);
9) ne lovi divlja u skladu sa ovim zakonom - odgovarajuim lovakim orujem i municijom, fotokamerom ili
sl. sredstvima - na naelima lovake etike (lan 57);
10) vri odstrijel divljai suprotno lanu 58 st. 1 i 2 ili lovi krupnu divlja suprotno zabrani iz lana 58 stav 3
ovog zakona;
11) u lovu ne koristi odgovarajue pse ili koristi lovake pse bez posjedovanja dokumenata koji potvruju
rasnost i identitet psa (lan 59 stav 1);
12) za vrijeme obuke i treninga lovakih pasa lovi ili nosi oruje (lan 59 stav 3);

Strana: 19

Katalog propisa v3.05

13) trening i obuku pasa vri u zabranjenom periodu ( lan 59 stav 4);
14) lovi divlja suprotno uslovima koje korisnik lovita blie utvrdi optim aktom iz lana 60 stav 1 ovog
zakona;
15) lovi divlja bez dozvole za lov i lovne karte, a sokolarenjem bez saglasnosti organa dravne uprave
nadlenog za poslove zatite ivotne sredine (lan 61 st. 1 i 5);
16) ptice grabljivice iz vjetakog uzgoja ne puta u lovite radi njihove obuke samo u prostoru
namijenjenom za obuku lovakih pasa i po odobrenju korisnika lovita (lan 61 stav 6);
17) vri lov bez nadzora instruktora (lan 63 stav 2);
18) lovi divlja suprotno lanu 64 stav 1 ovog zakona;
19) na poljoprivrednom zemljitu u lovitu koje je zasijano ili zasaeno odreenim kulturama lovi suprotno
zabrani Ministarstva (lan 65);
20) lovi divlja suprotno zabrani iz lana 66 stav 1 ovog zakona;
21) odstrijeli divlja ili zatienu vrstu slobodnih sisara i ptica suprotno lanu 67 ovog zakona;
22) iz lovita iznese i stavi u promet ulovljenu ili pronaenu uginulu divlja ili njene djelove ili trofej divljai
za koje nije izdata propratnica, odnosno trofejni list (lan 69 stav 1).
Za prekraj iz stava 1 ta. 1, 2, 3, 4, 6, 9, 11, 13 i 19 ovog lana fizikom licu izrie se kazna prekrajnim
nalogom u iznosu od 100 eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 7, 12, 14, 15, 17, 18, 20, 21 i 22 ovog lana uiniocu e se, pored novane kazne, izrei
i zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje prekraja.
lan 87
Privremeno oduzimanje predmeta iz l. 84 i 86 ovog zakona, u okviru svojih ovlaenja, vre lovouvari, lovni
inspektori i slubenici policije.
O privremeno oduzetim predmetima, lica iz stava 1 ovog lana duna su izdati potvrdu sa tanim naznaenjem
tih predmeta i nalog za njihovo uvanje.
O izvrenom privremenom oduzimanju predmeta, lica iz stava 1 ovog lana duna su da odmah obavijeste organ
nadlean za pokretanje postupka zbog uinjenog prekraja.
XIV. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 88
Lovna podruja i lovita e se ustanoviti, odnosno osnovati u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona
lan 89
Do donoenja lovne osnove iz lana 25 ovog zakona, lovitem e se gazdovati na osnovu privremenog godinjeg
lovnog plana koji izrauje i donosi korisnik lovita, a odobrava Ministarstvo.
lan 90
Organizacija koja je koristila lovite do dana stupanja na snagu ovog zakona koristie to lovite do
ustanovljavanja, odnosno osnivanja i predaje lovita na korienje po ovom zakonu.
Lovite kojim ne gazduje organizacija iz stava 1 ovog lana, do njegovog ustanovljavanja, odnosno osnivanja i
predaje na korienje po ovom zakonu, koristie organ dravne uprave nadlean za gazdovanje umama.
Za korienje lovita Ministarstvo sa organizacijom iz stava 1 ovog zakona zakljuuje ugovor koji sadri,
naroito: predmet ugovora, uslove za korienje lovita, mjere za unaprjee-nje lovita, procjenu brojnog stanja
divljai po vrstama, prestanak i raskid ugovora i druge podatke od znaaja za prirodu ovog pravnog odnosa.
Organizacija iz stava 1 ovog lana duna je da za svoje lovouvare obezbijedi polaganje lovouvarskog ispita u
roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 91
Organizaciono - tehnike i druge pripreme za dodjelu lovita na korienje izvrie se u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 92
Lovaki savez nastavlja da radi po ovom zakonu i duan je da usaglasi statut i druge akte i izvri upis u registar
koji vodi Ministarstvo u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 93
Blii propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu

Strana: 20

Katalog propisa v3.05

ovog zakona.
Do donoenja propisa na osnovu ovlaenja iz ovog zakona primjenjivae se propisi koji su donijeti na osnovu
ovlaenja iz Zakona o lovstvu ("Slubeni list RCG", broj 47/99), ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 94
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o lovstvu ("Slubeni list RCG", broj 47/99).
lan 95
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-378/7
Podgorica, 31. jula 2008. godine
SKUPTINA CRNE GORE
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

Strana: 21