Cilj rada

Prezentiranje pojma, ciljeva, organizacije i

naina funkcioniranja CITES-a

Procjene finansijskih efekata koji bi se

ostvarili eventualnom primjenom CITES-a u
BiH
 Pojam i istorijat CITES-a
CITES (the Convention on International Trade in Endangered
Species of Wild Fauna and Flora) je meunarodni sporazum
izmeu vlada drava-potpisnica sa ciljem da meunarodna
trgovina divljim vrstama ne ugroava njihov opstanak.
Nacrt CITES-a pripremljen je kao rezultat rezolucije usvojene
1963. godine na sastanku lanova IUCN. Tekst konvencije je
konano usaglaen na sastanku predstavnika 80 zemalja u
Washington-u 03.03.1973. godine a stupio je na snagu
01.07.1973. godine.
Pristupanje konvenciji je dobrovoljno, a drave-potpisnice
postaju lanice CITES-a - za njih su odredbe konvencije pravno
obavezujue.
Efikasnosti CITES-a najbolje ilustrira podatak da od kako je isti
na snazi, nijedna vrsta zatiena ovom konvencijom nije izumrla
uslijed meunarodne trgovine.
Trenutno je CITES jedna od najrespektabilnijih inicijativa o
zatiti prirode i ivog svijeta u njoj sa 166 zemalja lanica.
 Nain funkcioniranja CITES-a
CITES funkcionira na principu kontrole meunarodnog prometa
primjercima odreenih vrsta. To podrazumjeva da svaka aktivnost
uvoza, izvoza, re-exporta (izvoz uvezenih vrsta) i introdukcije vrsta
koje su navedene u konvenciji mora biti propraen odgovarajuom
dokumentacijom.
U zavisnosti od stepena zatite i stepena ugroenosti
meunarodnom trgovinom, vrste su svrstane u tri liste:
Lista I (Appendix I): vrste pred izumiranjem ili unitenjem. Promet
dozvoljen samo pod izuzetnim okolnostima.
Lista II (Appendix II): vrste kojima ne prijeti nestanak ali iji promet
mora biti kontroliran u cilju izbjegavanja takvog koritenja koje bi
predstavljalo prijetnju njihovom opstanku.
Lista III (Appendix III): vrste koje su zatiene u najmanje jednoj
zemlji, koja se obratila drugim lanicama CITES za pomo u kontroli
meunarodnog prometa jedinkama te vrste.
Broj vrsta obuhvaenih CITES listama I, II i III trenutno
iznosi oko 5000 ivotinja i 28000 biljaka
Lista I Lista II Lista III

Sisari 228 vrsta + 21 369 vrsta + 34 57 vrsta + 11

podvrsta + 13 podvrste + 14 podvrsta
populacija populacija
Ptice 146 vrsta + 19 1401 vrsta + 8 149 vrsta
podvrsta + 2 podvrsta + 1
populacije populacija
Reptili 67 vrsta + 3 508 vrsta + 3 25 vrsta
podvrste + 4 podvrste + 4
populacije populacije
Vodozemci 16 vrsta 90 vrsta -

Ribe 9 vrsta 68 vrsta -

Beskimenj 63 vrsta + 5 2030 vrsta + 1 16 vrsta

aci podvrsta podvrsta

Biljke 298 vrsta + 4 28074 vrsta + 3 45 vrsta + 1

podvrste podvrste + 6 podvrsta + 2
populacija populacije
Ukupno 827 vrsta + 52 32540 vrsta + 49 292 vrsta + 12
podvrste + 19 podvrsta + 25 podvrsta + 2
populacija populacija populacije
 Vanije vrste divljai u BiH i njihov status u CITES-u

CITES Lista I CITES Lista II CITES Lista III

Vrste Lutra lutra Ursus arctos Capreolus
divljai Tetrao urogallus Canis lupus capreolus
Alectoris graeca Lynx lynx
Bonasa bonasia Felis silvestris
Rupicapra rupicapra
balcanica
Perdix perdix

Neke od tradicionalno vanih vrsta lovne divljai u BiH

nisu uope obuhvaene CITES-om (Vulpes vulpes, Sus
scrofa i Lepus europaeus).
 Nain funkcioniranja CITES-a
U zavisnosti od konkretnog sluaja (o kojoj se zemlji lanici
radi) postoje odreene razlike u zahtjevima koje su poslijedica
specifinih odredbi nacionalne legislative. Meutim, postoje i
neke ope odredbe koje se odnose na neophodnu
dokumentaciju, procedure i postupke koji se odnose na promet
vrstama sa CITES listi.
Konvencija doputa odstupanje od opih odredbi u slijedeim
sluajevima:
Jedinke u tranzitu ili pretovaru
Jedinke koje su bile predmet prometa prije nego su se odredbe
CITES poele odnositi na njih
Jedinke u linom vlasnitvu
Jedinke uzgojene vjetaki uz potivanje odreene procedure
Jedinke namijenjene u naune svrhe
Jedinke namijenjene putujuim izlobama ili nastupima
 Institucionalni aspekt

Svaka zemlja lanica CITES mora imenovati jednog ili vie

ovlatenih organa (institucija) nadlenih za upravljanje sistemom
dozvola i jednu ili vie naunih institucija koje bi vrile
savjetodavnu ulogu u pogledu efekata prometa na stanje
populacije pojedinih vrsta. Navedene institucije u susjednim
dravama su:

Drava Nadlena(e) institucija(e) Nauna(e) institucija(e)

Hrvatska Ministarstvo kulture Prirodno-matematiki fakultet ZG

Zavod za ornitologiju HAZU

Srbija i Crna Ministarstvo nauke i zatite Fakultetet Biologije Beograd

Gora okolia Institut za bioloka istraivanja
Institut za zatitu prirode
Slovenija Ministarstvo ekologije,
prostornog planiranja i Institut za zatitu prirode
energije
 Procedura pristupanja
Kad vlada neke drave donese odluku o pristupanju CITES-u,
formalno se, pisanom deklaracijom o pristupanju, obraa vicarskoj
vladi koja ima funkciju povjerilake institucije (sekretarijat CITES-a
je u enevi).
U dravi-aplikantu CITES putem diplomatskih kanala stupa na snagu
najkasnije u roku od 90 dana od prijema ove deklaracije.
Svaka drava-lanica moe napustiti konvenciju u bilo koje vrijeme
u skladu sa predvienom procedurom.
Od kada su lanice CITES-a zemlje iz okruenja:
Maarska (1985)
Bugarska (1991)
eka (1993)
Rumunija (1994)
Makedonija, Hrvatska, Slovenija (2000)
Srbija i Crna Gora (2002)
Albanija (2003)
BiH ???
 Izvozne kvote
Iako u samoj Konvenciji nisu navedeni specifini zahtjevi koji bi se
odnosili na uspostavu izvoznih kvota ili ogranienja u prometu vrstama
sa CITES liste, ovim mehanizmom se efikasno regulira meunarodnu
trgovinu divljim vrstama faune i flore.
Kvote se odnose na tekuu kalendarsku godinu i obino o njihovom
donoenju odluuje sama zemlja lanica.
Kad neka drava odredi godinje izvozne kvote, preporuuje se da o
tome izvijesti CITES sekretarijat koji dalje o tome izvjetava druge
lanice.
U cilju onemoguavanja prekoraenja izvoznih kvota, doputeno je da
se na izvoznoj dokumentaciji (dozvolama) navede broj jedinki neke
vrste koje su ve izveene u tekuoj godini kao i doputena godinja
kvota.
U 2004 godini su izvozne kvote odredile uglavnom zemlje Afrike,
Azije i June Amerike. Od Evropskih zemalja izvozne kvote je
odredila Rumunija.
 Izvozne kvote Rumunija 2004
Vrsta Kvota Jed. napomena
mjere
Canis 30 kom Trofej (krzno i lobanja)
lupus
200 kom Trofej (krzno i lobanja)

Ursus
200 kom una kesa
arctos

25000 kg Meso

Felis 20 kom Trofej (krzno i lobanja)

silvestris
Lynx lynx 20 kom Trofej (krzno i lobanja)
 Izvozne mogunosti lovne privrede i finansijski efekti
primjene CITES-a u BiH

Vrsta divljai Broj odstrijeljenih jedinki u BiH 1990

Srna 3440

Divokoza 155
Muflon 10

Jelen lopatar 19

Divlja svinja 2529

Medvjed 106

Vuk 136

Tetrijeb 34

Zec 21353

Jarebica (poljske i kamenjarke) 4369

Fazan 39224

Razne vrste ptica movarica 10466

Izvozne mogunosti lovne privrede i finansijski
efekti primjene CITES-a u BiH
Procjenjuje se da je uee stranih lovaca-gostiju u
predratnom periodu participiralo sa oko 30% ukupno
ulovljene divljai

Pretvoreno u sadanje cijene prihod od odstrijeljenih

trofeja ili primjeraka divljai iznosio bi oko 1,5 milion Eura

Imajui u vidu trenutno stanje fonda lovne divljai i

godinje planove odstrela, procijenjuje se da bi BiH, uz
prethodno potpisivanje CITES konvencije, mogla ponuditi
stranom tritu minimalne kvote divljai po slijedeim
cijenama
 Pretpostavljene minimalne kvote za odstrel divljai u BiH sa
cijenama uporeenim sa susjednim zemljama
Vrste Prosjene cijene pojedinih vrsta divljai Kvote Finansijski
u razliitim zemljama (Euro) u BiH efekti
(Euro)
Hrv. Slov. SCG Bug. Rum. BiH

Medvjed 8500 8500 5700 6000 6500 3500 15 52500

Vuk - - 1200 310 600 500 20 10000

Divokoza 1300 1300 1500 1100 2000 1000 20 20000

Srnda 900 900 1000 1000 1500 600 30 18000

Divlja svinja 2000 2000 - 800 900 600 500 300000

Divlja - 150 300 100 100 100 20 2000

maka
Tetrijeb - 800 1000 1000 1000 1000 10 10000
veliki
Zec 25 40 33 50 40 30 2000 60000

Fazan 15 15 11 9 12 10 2000 20000

Jarebica 20 32 25 27 18 15 1000 15000

Movarice 15 15 15 17 11 10 5000 50000

Prepelica 4 5 3 5 3 2,5 3000 7500

Preptostavljeni ukupni prihod od prodaje trofeja i primjeraka divljai

565000
Izvozne mogunosti lovne privrede i finansijski
efekti primjene CITES-a u BiH
Uz opasku da su minimalne kvote procijenjene kao i da su
pretpostavljene cijene nie ili iste u odnosu na one u susjednim
dravama, BiH bi samo od naplate za odstrijeljene trofeje ili
primjerke divljai mogla ostvariti dobit od oko pola miliona Eura.
Podatak da se radi tek o 30% procijenjene vrijednosti u odnosu na
period 1992 godine, jasno ukazuje na negativno stanje kad je u
pitanju stanje populacije lovne divljai.
Ukupne cijene organiziranog lova su i do tri puta vie, tako da
potencijalna dobit koja bi se mogla realizirati pristupanjem
CITES konvenciji i razvojem inozemnog lovnog turizma iznosi
znatno vie od naprijed navedene dobiti.
Navedeni pozitivni efekti mogu se ostvariti ak i u trenutnim
nepovoljnim uslovima, kada brojno stanje populacija divljai i
mogunosti potencijalnog odstrela nisu ni blizu realnim
prirodnim mogunostima lovita u BiH. Ovo se posebno odnosi
na lov na atraktivne krupne mesojede, tetrijeba i divokozu jer se,
uslijed slabe platene moi domaih lovaca, lovne aktivnosti na
ovu divlja mogu u dobroj mjeri izvozno orijentirane.
 Zakljuak
S obzirom na prirodne potencijale kao i injenicu da lovna privreda
nema znaajniju ulogu u nacionalnoj ekonomiji BiH, ovom vidu
odrivog koritenja prirodnih resursa potrebno je u budue pokloniti
vie panje.
Imajui u vidu uvozno-izvozni debalans BiH, usvajanje i primjena
meunarodnih konvencija kojima se omoguava nesmetana trgovina
lovnom divljai sigurno bi znatno doprinijela daljem razvoju lovne
privrede i njenoj znaajnijoj participaciji u vrijednosti izvoza iz BiH.
Redefinirajui poslovnu strategiju u smislu polifunkcionalnog
umarstva, naputajui koncept dominacije tehnikog autoriteta i
ovisnost iskljuivo o drvnoj masi kao glavnom proizvodu, umarski
sektor e uspostaviti diferenciran portfolio proizvoda i usluga. Kao
logian izbor u tom smislu, namee se odrivo koritenje lovne
divljai ime bi poslovni sistemi umarstva bili u stanju da poboljaju
vlastite konkurentske prednosti, adekvatno odgovore promijenjivim
zahtjevima u sistemu potroakih prioriteta i unaprijede ope
blagostanje pojedinaca, lokalnih zajednica i drutva u cjelini.
Konvencija o biolokoj raznolikosti, prema kojoj se
obavezuju zemlje potpisnice na ouvanje i unapreenje postojee
bioloke raznolikosti i njeno odrivo koritenje.

Konvencija o zatiti divlje faune u Evropi i prirodnih

stanita (Bernska konvencija), prema kojoj su prihvaene
sve mjere koje evropske zemlje moraju preduzimati za zatitu divlje
faune i njihovih stanita, a iznimno je doputeno odstupanje u
sluajevima ozbiljnijih teta u poljoprivredi, stoarstvu, ribnjacima,
umama ili u sluaju zatite zdravlja i sigurnosti ljudi, i to samo onda
ako se ne moe nai drugo prihvatljivo rjeenje, i ako provedene
mjere nee ugroziti opstanak populacije dotine vrste.

Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divlje flore i

faune, prema kojoj je regulisana zatita prirode u zemljama
Evropske Unije, sa obavezom usklaivanja zakonodavstva u zemlji
sa njenim odredbama.
Zemlje koje nisu potpisale ove konvencije su u
podreenom poloaju. Potpisivanje ovih konvencija je
jedan od uslova za prijem u Evropsku Uniju, a
neprekidno se insistira da i zemlje koje nisu pristupile
procesu pridruivanja Evropskoj Uniji postanu
potpisnici i prihvate ove konvencije, bez obzira na
stanje populacija pomenutih vrsta u tim zemljama i
njihov zakonski status (zatiene ili ne-primjer: vuk-
nezatiena vrsta prema naem Zakonu).
U procesu pridruenja evropskim integracijama, Bosna
i Hercegovina e morati potpisati navedene konvencije,
te garantovati ispunjenje preuzetih obaveza