GIMNAZIJA BJELOVAR

Seminarski rad

Međunarodna trgovina ugroženim

vrstama divljih životinja

Eva Mia Sedlić, 1. b

prof. Jadranka Lusavec

Bjelovar, 2022.
 SADRŽAJ

1. Uvod ................................................................................................................................... 3

2. Problemi trgovine .............................................................................................................. 4

3. CITES ................................................................................................................................ 5
3.1. Rad CITESA ............................................................................................................ 5
3.3. CITES u Republici Hrvatskoj i Europi ................................................................. 5

4. DIC .................................................................................................................................... 6

5. Egzotične životinje............................................................................................................. 6
5.1. Kako možemo riješiti ovaj problem ....................................................................... 7
5.2. Slonovi ....................................................................................................................... 7

6. Zaključak ........................................................................................................................... 9

7. Literatura......................................................................................................................... 10

2
 1. Uvod

Ugrožene životinje često su meta kriminala zbog njihove rijetkosti i povećane

materijalne vrijednosti. Međunarodna trgovina ugroženim divljim životinjama nezakonit je
posao koji je vrijedan milijarde godišnje.

Uključuje ilegalan uzgoj i trgovinu živim životinjama ili dijelovima i proizvodima

koji potiču iz njih. Divljač se prenosi u obliku kože, kožnih proizvoda, suvenira, hrane,
tradicionalne medicine, kućnih ljubimaca i u mnogim drugim oblicima. Neki od primjera su
nezakoniti ribolov ugroženog morskog života za hranu i krivolov slonova radi njihovih
cijenjenih kljova. Ilegalna trgovina divljim životinjama je neodrživa jer šteti divljim
populacijama životinja i gura ugrožene vrste prema izumiranju.

Nadalje, ilegalna trgovina negativno utječe na ekosustave i lokalne zajednice koje bi

u protivnom mogle imati koristi od turizma ili legalne, održive trgovine. Sve to čini
međunarodnu trgovinu ugroženim divljim životinjama problemom na svjetskoj razini.

3
 2. Problemi trgovine
Trgovina divljim životinjama u svijetu je druga najveća prijetnja vitalnoj biološkoj
raznolikosti našeg planeta, nakon gubitka staništa. Izvješće Međuvladine Platforme za
Znanstvenu Politiku o Bioraznolikosti i Uslugama Ekosustava (IPBES) zaključilo je da se
milijun vrsta suočava s izumiranjem zbog ljudskih uzroka, i to u roku od nekoliko
desetljeća. Sve nas to trenutno dovodi do krize izumiranja.

Od 1970. godine planeta je izgubila 60 posto populacije divljih kralježnjaka, što je

vodeće svjetske stručnjake upozorilo da je uništavanje divljih životinja sada hitno stanje koje
prijeti civilizaciji. Nedavno istraživanje pokazalo je da je 958 vrsta koje je Međunarodna
unija za zaštitu prirode (IUCN) našla u riziku od izumiranja jer se njima trguje u inozemstvu.
Postoji bezbroj primjera vrsta koje su uništene trgovinom divljim životinjama, uključujući
slonove, nosoroge i pangoline. To ima razorne učinke ne samo na same divlje životinje, već
i na ljude. To bi uvelike naštetilo ravnoteži ekosustava i bioraznolikosti o kojemu svi mi
ovisimo. Procjenjuje se da se četiri milijarde ljudi također oslanjaju na prirodne ljekove čiji
sastojci mogu biti uništeni gubitkom biološke raznolikosti.

Slika 1. Graf ugroženosti IPBES-a

Ilegalna trgovina divljim životinjama širi bolesti i invazivne vrste, to su biljke i

životinje koje su ljudi uveli u područja izvan svojih prirodnih staništa. Oboje može imati
katastrofalan utjecaj na autohtone divljine i ljude. Na primjer, krijumčarenje životinja preko
granica bez odgovarajuće inspekcije povećava rizik od širenja bolesti poput ebole ili ptičje
gripe, a broj invazivnih stranih vrsta po zemlji porastao je za oko 70 posto od 1970.

4
 3. CITES
CITES (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and
Flora) je skraćenica za Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih
životinja i biljaka. Poznata je i kao Washingtonska konvencija. To je međunarodni ugovor za
zaštitu ugroženih biljaka i životinja. Cilj konvencije je osigurati da međunarodna trgovina
primjercima divljih životinja i biljaka ne prijeti opstanku vrsta u divljini. Pruža zaštitu za više
od 35.000 vrsta životinja i biljaka. 183 države su pristupile CITES-u. To je čini
najprihvaćenijom međunarodnom konvencijom u području zaštite prirode u svijetu.
Republika Hrvatska dio je konvencije od 2000. Godine.

3.1. Rad CITESA

CITES regulira prekogranično kretanje i trgovinu divljim vrstama. Osim toga, pri
prelasku granice carinska služba provjerava izdana odobrenja i provjerava odgovaraju li
podaci o dozvoli kopijama u pošiljci. CITES predviđa i sankcije kada se prekogranični
promet uzoraka… Svaki takav oblik prekogranične trgovine i trgovine vrstama CITES bez
odgovarajuće dozvole, kao i neadekvatan prijevoz živih životinja i biljaka, smatra se
ilegalnom trgovinom.

U slučaju otkrivanja takvih nezakonitih radnji, oduzeti su i primjerci životinja i

biljaka, a protiv počinitelja se pokreće prekršajni ili čak kazneni postupak. Kazne u slučaju
kršenja odredbi Konvencije propisat će države prema nacionalnom zakonodavstvu, postupci
će se provoditi u skladu s nacionalnim pravnim sustavom, a nadležna tijela država stranaka
Konvencije odlučuju o trajnom raspolaganju oduzetih primjeraka.

3.2. CITES u Republici Hrvatskoj i Europi

Pojedinosti o provedbi navedenih propisa u Hrvatskoj propisane su Zakonom o
prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. Trenutno su 252 vrste podrijetlom iz
Republike Hrvatske navedene u prilozima Konvencije i europskim propisima, a 16 njih
zabranjeno je u trgovinskoj trgovini. Europska Unija je donijela niz propisa o
prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama, tzv. Propisi o trgovini divljim
životinjama, koji CITES nedvosmisleno primjenjuju u cijeloj EU, a odredbe ovih propisa
izravno se primjenjju na sve države članice.

5
 4. DIC

Služba za međunarodno očuvanje (DIC) nadgleda provedbu nekoliko međunarodnih

programa bespovratnih sredstava, uključujući Fond za zaštitu nosoroga i tigra, Afrički fond
za očuvanje slonova i Azijski fond za očuvanje slonova. Dio bespovratnih sredstava izdat
preko ovih sredstava usmjeren je na programe usmjerene na suzbijanje kriminala protiv
divljih životinja.

DIC također financira nekoliko regionalnih programa za izravno rješavanje problema

zaštite prirode, uključujući borbu protiv kriminala. Financira I zaštitu od nezakonitih
napadaja na slonove zbog njihove bjelokosti u istočnoj Africi. Proširivanje prodaje slonove
bjelokosti raste u cijeloj Africi, a količina ilegalne pošiljke bjelokosti namijenjena tržištima u
jugoistočnoj Aziji drastično je porasla tijekom posljednjih nekoliko godina.

5. Egzotične životinje
Svake godine se proda više od milijun egzotičnih životinja namijenjenih ljudskim
podrumima i dvorištima. Cvjetajući posao egzotičnih kućnih ljubimaca poznat je kao
trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima. Neke su od tih trgovina legalne, ali mnogo puta se
ilegalno uvlače životinje iz divljine kako bi se osigurala potražnja za egzotičnim ljubimcima.
Nelegalna prodaja živih životinja čini glavni dio cjelokupne ilegalne trgovine divljim
životinjama, globalno crno tržište više milijuna dolara.

Bezbroj životinja se uzima iz divljine prije nego što se prodaju kao kućni ljubimci.
Nakon što se životinja izvuče iz divljine (često kršeći zakon) ona se može upotrijebiti u
rasplodnoj operaciji, prodati lokalno, krijumčariti iz zemlje ili namjerno pogrešno označiti
kao uzgojena u zatočeništvu i legalno izvesti. Istraživači su otkrili da ljudi najviše traže
indijske zvijezde, kornjače iz Jordana, crvenooke stabljike iz Nikaragve i mnogih drugih
vrsta.

Učinak trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima je to što uništava populaciju životinja

širom svijeta. Mnoge životinje pate tijekom hvatanja i transporta, pa čak i ako na konačnom
odredištu ostanu živi, često su u nevolji. Ne mogu jesti, kretati se i ponašati se poput divljine.

6
 5.1. Slonovi

Potražnja za slonovačom u Aziji i među trgovcima antikviteta širom svijeta zbog

njezine estetske uporabe, poput rezbarenih ukrasnih predmeta, smanjila je populaciju
slonova. U Africi je 1979. bilo oko 1,3 milijuna slonova. Do 1989. godine taj se broj smanjio
na 600 000, što je direktan rezultat da su životinje ubijene zbog svojih kljova.

Što je više legalne bjelokosti na tržištu to je više prilika za odbacivanje ilegalne

bjelokosti. Od ove krize, globalna zajednica je uspjela spasiti slonove zaustavljanjem ilegalne
trgovine bjelokosti. Uistinu, države s najviše bjelokosti, uključujući Sjedinjene Države, Kinu
i Ujedinjeno Kraljevstvo, tijekom posljednjih nekoliko godina primijenile su zabrane domaće
bjelokosti kako bi ispunjavale zabranu međunarodne trgovine CITES. Ako su legalna tržišta
zatvorena, lakše je provoditi ograničenja od bjelokosti, jer propovjednici ne mogu ilegalnu
bjelokost prenijeti kao legalnu.

Slika 2. Slonovača

Ljudi u državi uhvaćeni u prodaji bjelokosti i nosoroga sad se kažnjavaju do 50.000

američkih dolara i oni također mogu dobiti do godinu dana zatvora. Studija populacije
slonova sugerira da afrički slonovi imaju koristi od takve zaštite, ali određene afričke države
se još uvijek nadaju da neće legalizirati međunarodnu trgovinu slonovače pod CITES-om radi
profita. Slonovi i dalje umiru od krivolova češće nego iz prirodnih razloga.

7
5.2. Kako možemo riješiti ovaj problem

1.) Edukacija

Neprofitne organizacije širom svijeta pokušavaju ugasiti trgovinu egzotičnim kućnim

ljubimcima educirajući ljude o šteti posjedovanja tih životinja. Potrebno je što više educirati
stanovništvo o problematici ove trgovine i šteti koju ona nanosi ne samo životinjama već i
cijelom svijetu.

2.) Legalna trgovina

Postoji mogućnost korištenja legalne trgovine kako bi se smanjila ilegalna trgovina

koja prijeti mnogim vrstama. Legaliziranjem trgovine vrstama može se omogućiti regulirani
uzgoj životinja i spriječiti ilegalni dio. Mnogi ekolozi, znanstvenici i zoolozi širom svijeta
uglavnom se protive legalizaciji trgovine kućnim ljubimcima invazivnim ili unesenim
vrstama, jer bi njihovo puštanje u prirodu, bilo namjerno ili ne, moglo konkurirati autohtonim
vrstama, dovesti do njene ugroženosti.

Slika 3. Uzgoj aligatora

Primjer uspješne trgovine divljim životinjama su aligatori. Aligatori se trguju na

Floridi i u drugim američkim državama. Korištenje legalne trgovine i kvota omogućili su
gospodarenje vrstama, kao i ekonomski poticaj za održavanje staništa s većim ekološkim
koristima. Legaliziranje trgovine za ugrožene vrste je spomenuto na 15. konferenciji
stranaka CITES-a održanoj u ožujku 2010. godine u Dohi u Kataru.

8
6. Zaključak

Međunarodna trgovina ugroženim divljim životinjama je velik problem koji ne

ugrožava samo životinje kojima se trguje, već cijele ekosustave koji uključuju i druge
životinje pa čak i samog čovjeka. Svi mi ovisimo o bioraznolikosti i trebali bismo više
poraditi na ovakvim problemima.

Što možemo učiniti? Educirati ljude, veću pažnju posvetiti ugroženim vrstama i
postrožiti mjere ilegalnih trgovina. Osobno možemo poraditi na smanjenju potražnje
egzotičnih vrsta. Nikada ne kupovati životinjske proizvode za koje sumnjamo da bi mogli biti
ilegalni. Prije nego što kupujemo kućnog ljubimca, možemo istražiti od kud životinja dolazi i
ima li pouzdanog dobavljača, te ako nema nadležnim službama možemo javiti da sumnjamo
na ilegalnu trgovinu. Jako je teško ovakav problem riješiti samo s takvim pothvatima koje
može napraviti „mali čovjek“. Ali, velike promjene kreću malim koracima.

9
7. Literatura

(1) https://narod.hr/svijet/medunarodna-trgovina-zivotinjama-jedna-
najunosnijih-vrsta-organiziranog-kriminala (Pristupljeno 9.4.2022.)

(2) http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-
ocuvanje/planovi-upravljanja-i-mjere-ocuvanja-18 (Pristupljeno
9.4.2022.)

(3) https://www.theguardian.com/environment/2019/aug/17/frog-tortoises-
cites-wildlife-summit (Pristupljeno 10.4.2022.)

(4) https://www.dw.com/en/6-things-you-need-to-know-about-the-often-
shady-wildlife-trade/a-49429496 (Pristupljeno 11.4.2022.)

(5) https://en.wikipedia.org/wiki/CITES (Pristupljeno 10.4.2022.)

(6) https://en.wikipedia.org/wiki/Wildlife_trade (Pristupljeno 10.4.2022.)

(7) https://balkans.aljazeera.net/videos/2018/1/27/zabranjena-trgovina-
slonovacom-u-kini (Pristupljeno: 11.4.2022.)

(8) Slike preuzete s web stranica IPBES-a, URL:

https://globalmammal.org/2019/06/03/ipbes-report-has-generated-a-lot-
of-headlines-but-what-else-is-on-it/

10