Ema Sedlić 3.

Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

Kako Šimurina doživljava kazalište? Čime je uvjetovan njegov doživljaj kazališta?

Šimurina nije obrazovan čovjek, zbog toga ne doživljava kazalište i umjetnost na isti
način kao na primjer Škunca. Kazalište opisuje kao veliku kuću u kojoj se svaku večer
odvija neka predstava. Prvo što primjećuje u kazalištu je rasvjeta, zatim kostimografija
koja se koristila na pozornici. Iz njegova prepričavanja možemo vidjeti da uopće ne
razumije radnju predstave, opisuje kako su glumci skakali i derali se te kako su na kraju
na pozornici ostali ležati samo mrtvaci.

Ispričajte radnju Hamleta iz Šimurine perspektive.

Postojao je jedan kralj. Dobar, napredan, socijalistički orijentiran. Dao bi dušu za svoj
narod i sirotinju. Imao je brata koji je bio nitko i ništa, neprijatelj naroda. Kada je kralj
jednoga dana spavao na polju, brat mu je ulio nešto u uho i to ga je odmah usmrtilo.
Nakon toga se oženio za njegovu udovicu (Getrudu). Napredni kralj je imao sina Amleta
koji je imao jako lijepu curu Omeliju. Amlet se bacio u velike tuge jer je vidio da mu je
otac umro i da mu se majka udala za strica. Zatim se njemu ukazao duh njegova oca koji
mu je rekao da ubije strica i kazni majku. Kod Amleta se u to vrijeme događala neka
predstava i on je dogovorio s glumcima da u toj predstavi kažu kralju sve što ih muči.
Kralj se zatim sakrio kako ga ni vrag ne bi mogao pronaći, a Amlet je otišao u majčinu
sobu. U njezinoj sobi bio je i otac od Omelije koji se sakrio iza neke krpe. Kad se krpa
pomakla, Amlet ju probode sabljom i ubije Omelijina oca. To sve vidi Omelija koja onda
više ne želi bit s Amletom, ali kasnije se predomisli. Amlet ju nakon toga više ne želi i
šalje ju u samostan, no ona se umjesto toga baci u neku lokvu i ubije. Na kraju na
pozornici ostaju ležati sami mrtvaci.

Izdvojite dijelove teksta u kojima uočavate primitivizam. Komentirajte ih.

Pošto veći dio tog stanovništva nije obrazovan i ne vidi važnost Shakespearea kao pisca
ni Hamleta kao djela ne pokazuju nimalo poštovanja prema samom djelu i predstavi.
Šimurina opisuje fizičke atribute likova više nego samu radnju predstave. Tijekom
njegova prepričavanja postoji i puno upadica od strane drugih seljaka koji također
vrijeđaju neke od likova.

Što bi tekst izgubio da je pisan standardnim jezikom?

Da je ovaj tekst pisan standardnim jezikom onda se ne bi radilo o stanovnicima sela
Dalmatinske zagore. Možemo reći da njih opisuje njihova polupismenost i njihov način
govora. Također, mislim da tekst ne bi bio toliko komičan da je pisan standardnim
jezikom.
Ema Sedlić 3.d

Kako su se u ovome prizoru isprepleli stvarni život i Shakespeareov tekst?

Na početku filma upoznajemo se s problematikom koja se događa u samom selu. Prije
nego što Šimurina krene pričati o Hamletu upoznajemo Jocu. On se na neki način može
poistovjetiti s Hamletom jer mora osvetiti oca. Kao i Hamlet s Ofelijom, tako i Joco s
Anđom, nitko ne podržava njihovu vezu. Anđu nagovore da špijunira Jocu tj. nagovore ju
da iz njega izvuče potrebne informacije. Ta scena nam je poznata i u Hamletu. Čak i sam
kraj Hamleta možemo povezati s radnjom koja se događa u selu. Obje radnje su nam na
početku komične, ali završavaju tragedijom.

Usporedite Škuncinu verziju Hamletova monologa sa Shakespeareovom verzijom.

U Škuncinoj verziji, Hamlet je prvo zbunjen i izgubljen, a zatim se okreće prema kralju i
kreće ga vrijeđati i prijetiti mu. U Shakespeareovom monologu govori se o puno dubljim
temama. Njegov monolog se može protumačiti na puno načina. Može govoriti o
vrijednosti i smislu života ili pak o tome isplati li se mrziti ili ne, isplati li se djelovati,
učiniti nešto, ubiti…

Komentirajte ovakav način pristupa klasičnom tekstu.

Smatram da bi osoba prvo trebala pročitati originalan tekst, a tek onda adaptaciju kao što
je ova. Ali, istina je da ovakvu radnju možemo puno lakše povezati s svakodnevnicom.
Možda je baš zato nekima ovaj pristup pomogao pri boljem razumijevanju i samog
originalnog teksta. U svakom slučaju, svidio mi se ovaj pristup.