Prvi komandant bosanske TO Hasan Efendi bio je aktivni oficir bive JNA i, kao veina oficira

koji su stali na bosansku stranu, teko je prihvaen od domaih manje ili vie samoorganiziranih
komandanata. Za njih su bivi oficiri jugo-vojske bili KOS-ovci i podrumai, nisu razumijevali
njihovo crtanje mapa i bojenje strelica sa oznakama plavi - crveni. Oficirska struna
terminologija o sistemu rukovoenja i komandovanja zvuala im je suhoparno, glupo i
nepotrebno. Mem ih uhvati od onih podruma, da etnici uu ne bi ih mogli nai za 15 dana
koliko su se ukopali. Crtaju mape i stavljaju strelice gdje emo se rasporediti, a mi te poloaje
izgubili jo prije petnaest dana, bunio se Kerim Luarevi, komandant Vojne policije, kojeg su
zvali Doktor.
Iako bivi oficir JNA, ni Mustafa Hajrulahovi nije imao previe simpatija za njih. Rasporedili
su se po kancelarijama i dali sebi titule naelnika uprava, predvidili koji e in koji od njih
dobiti, a pojma nisu imali ta se na terenu zbiva, govorio je rezignirano, dodajui: Kalkulanti.
Sarajevo je u drugi maj ulo sa unutarvojnikim animozitetima, koji su izgledali nepomirljivi.
Srpska artiljerijska vatra je orala grad od ranih jutarnjih sati. JNA pokuava doi do Doma
JNA u centru grada, elei da Sarajevo podijeli na pola. General Jovan Divjak, jedan od
zamjenika komandanta bosanske vojske, objasnio je kako su prvo krenuli pincgaueri JNA, zatim
tri transportera, slijedila su ih tri tenka. To je bilo sasvim dovoljno za veliki napad zato to
vojnici BiH nisu imali skoro nita. Najprije je tekla artiljerijska priprema, pola grada je gorjelo.
Ona je, naravno, izvrena iz psiholokih razloga. Sa vojnike take gledita, to je ilo sve po
propisu, kae Divjak.
O srpskim namjerama da se Sarajevo podijeli jasno je govorio Karadi, ali i Momilo Krajinik,
ovjek broj dva u rukovodstvu RS, koji je vidio mogunost da tako Sarajevo bude i
muslimansko i srpsko. ak je bilo i odreeno ime za dio Sarajeva koji bi pripao Srbima Principovo.
U Centru slubi bezbjednosti Sarajevo takoer je drama. Deifrujem poruku i shvatam da se
radi o avionu u kojem se Izetbegovi vraao iz Lisabona, opisuje Munir Alibabi Munja,
naelnik sarajevskog CSB-a, kako je reagovao kada je preko prislunih aparata uhvatio poruku
srpskog oficira upuenu pretpostavljenom general-majoru Vojislavu urevcu, komandantu
sarajevskog aerodroma: Ptica je sletila. Alibabi informaciju brzo prenosi potpredsjedniku
Vlade Rusmiru Mahmutehajiu. Mahmutehaji je prosljeuje u Vladu, Glavni tab TO i
Predsjednitvo. Izetbegovi je, meutim, sa pratnjom ve uhapen na sarajevskom aerodromu i
odveden u kasarnu JNA u Lukavicu.
Milutin Kukanjac, koji se tada nalazi u svojoj komandi na Bistriku, kae: Zove me urevac sa
aerodroma i pita ta da radi sa Alijom? Kukanjac, koji nita ne smije uraditi ni rei bez
konsultacija sa pretpostavljenim, poziva Blagoja Adia, naelnika G JNA, u Beograd i
objanjava o emu se radi. Izmeu ostalog, kae, kako Aliju niko nije doekao, pada mrak, tog
dana su se vodile borbe u Sarajevu i oekujui njihov nastavak predlae da bosanski predsjednik
ostane u Lukavici. Tanije, da bude zadran dok se pregovorima ne omogui izvlaenje njegove
komande sa oficirima i vojnicima iz Sarajeva, jer u isto vrijeme, dok traje strahovito granatiranje
sa srpskih poloaja po Sarajevu, u gradu pripadnici TO i ostalih samoorganizovanih formacija
napadaju objekte JNA, ukljuujui i komandu Druge vojne oblasti gdje se nalazi Kukanjac.

Za to vrijeme ministar unutranjih poslova Alija Delimustafi telefonira u kabinet Munira

Alibabia i trai da podri izbor Fikreta Abdia na mjestu predsjedavajueg Predsjednitva,
budui da je Izetbegovi uhapen. Alibabi odbija, a zatim se na vratima sudara sa portparolom
MUP-a koji nosi saoptenje za javnost u kojem se kae da e novi predsjednik Predsjednitva biti
Fikret Abdi. U zgradi Predsjednitva Sefer Halilovi i Rifat Bilajac trae lana Predsjednitva
Ejupa Gania. Bilajac pokuava otvoriti vrata Ganievog kabineta, drma nervozno teku, poinje
da udara, Sefer, koji je vii od njega, preko Bilajeve glave prua ruku, i kae: To se radi
ovako i lagano okree klju. Gani je, naime, bio zakljuan u svom kabinetu.
Deblokirani Gani izlazi i pita: ta se deava? Zbunjen je. Ne poznaje ni Bilajca, ni
Halilovia. Oni se predstavljaju kao pripadnici taba TO. Nisu mu znali odgovoriti ko ga je
zakljuao.
Ja sam tog dana doao u Sarajevo i poto je bilo veliko granatiranje najprije sam svratio u
zgradu UNPROFOR-a. Oni su mi dali informacije o tome ta se deava u gradu. Telefonirao sam
u svoj kabinet u Predsjednitvu gdje se nalazio Hasan Bievi, a onda sam svratio na televiziju,
gdje se ve nalazio ministar Jerko Doko koji mi je rekao da se tu sklonio dok ne proe
granatiranje, sjea se Abdi.
Blagoje Adi, naelnik Generaltaba u Beogradu, poziva predsjednika Jugoslavije Branka
Kostia i priznaje da je JNA uhapsila predsjednika BiH. Nakon obrazloenja, Kosti se slae da
Izetbegovi bude zadran kao talac. Doveden si tu, nisi uhapen, nisi otet, govori Kukanjac
telefonom Izetbegoviu.
Ni drugi dio njegovog objanjenja upuenog bosanskom predsjedniku nije ubjedljiv: Ti si
priveden, jer te niko nije doekao na aerodromu. Ti naredi svojim hordama preko Gania da
prekinu napade na vojne objekte, inae e u toku noi svata biti. Izetbegovi ponovo pita je li
uhapen? Kukanjac ponavlja da nije. Budui da je sada situacija jasna: Izetbegovi je talac u
Lukavici, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Zlatkom Lagumdijom, svojom kerkom Sabinom
i pratnjom; kao to Kukanjac postaje u Sarajevu, i da je uspostavljena neophodna ravnotea
snaga, dvadesetak minuta nakon njihovog razgovora u Sarajevu prestaje pucnjava.

Sa predsjednikom direkt na liniji: Senad Hadifejzovi

Photo: Stock
Tog dana diverzijom iznutra je unitena glavna pota i u gradu je ostao u funkciji neznatan broj
telefonskih linija. Urednik sa Televizije Senad Hadifejzovi stupa u kontakt sa uhapenim
Izetbegoviem. U otvorenom programu ga pita: Koji je Va status u Lukavici? Izetbegovi
odgovara: Mislim da sam kidnapovan. Bosansko stanovnitvo saznaje za sudbinu
predsjednika. Nastaje ok.

U TV studiju sjede Fikret Abdi i Jerko Doko. Jedini nain na koji su kao lanovi Predsjednitva
mogli komunicirati sa predsjednikom bio je preko direktnog ukljuenja u TV program. Gani
govori Aliji da je njegovim zarobljavanjem zarobljena i Bosna, a Alija mu doslovno odgovara:
Sada me ti zamjenjuje.
"Meni se Alija i ne obraa. Ignorira mene i Kljuia, a kasnije se moj dolazak u TV studio u
kojem nisam progovorio ni rijei, jer sam svjestan da je u pitanju igra, velika igra, u javnosti
interpretira kao pokuaj dravnog udara, kae Abdi, koji smatra da je tog i prethodnog dana
dravni udar, zapravo, izvrio Izetbegovi. On je u Lisabonu potpisao sramni sporazum i krenuo
je u podjelu Bosne, a da bi se to prikrilo, izmiljeno je kako sam ja pokuao izvriti dravni
udar, kae Abdi.
Njegovi suradnici smatraju da je igra bila neto ira i smiljena kako bi se omoguio, koliko je
mogue bezbolniji, izlazak JNA iz Sarajeva. Sljedeeg dana se pregovara o deblokiranju
komande JNA na Bistriku i razmjeni Izetbegovi - Kukanjac. Pregovori poinju ujutro u sedam i
traju do 15 sati. Ja sam bio ostavljen od mojih, to je bio osmi dan izdaje, kae Kukanjac, za
kojeg je od 27. aprila - kada je proglaena SRJ, to je uo preko televizije - poela tragedija.
BiH dobila nezavisnost i moja mala vojska se nae u dvije tue meunarodno priznate drave...
i ja sam definitivno bio otpisan.
U meuvremenu je Izetbegovi sa komandantom UNPROFOR-a Luisom Mekenzijem prebaen
u komandu JNA odakle zajedno sa Kukanjcem u transporteru na elu kolone treba krenuti iz
kasarne do linije razdvajanja. Pratie ih konvoj JNA koji e na taj nain razmjenom izai iz
grada.
U komandi JNA traje drama. Kukanjev zamjenik, potpukovnik Enes Taso se sjea: Bio sam
ubijeen da e konvoj JNA biti napadnut. Traio sam da vojska iz komande izae pod vatrom
kako bi nam pritekla u pomo eskadrila sa bihakog aerodroma. Kukanjac odbija prijedlog. Nii
oficiri se bune traei da Kukanjac bude smijenjen.
U transporteru koji je krenuo iz komande JNA se nalaze: Izetbegovi, njegova kerka Sabina i
ministar unutranjih poslova Jusuf Puina. Preko puta njih sjede: Kukanjac, novinar Nedeljko
Dereti i jedan oficir UNPROFOR-a. Na mostu Drvenija, Jovo Divjak provjerava da li se
Izetbegovi nalazi u transporteru i puta ga da ide dalje. Na mostu Skenderija u jednom trenutku
poklopac transportera se ponovo otvara. Proviruje zamjenik komandanta specijalne jedinice
MUP-a BiH Zoran egar.

Znamo se, kae Kukanjcu.

Ja tebe ne znam, odgovara Kukanjac.
Bio sam nastavnik fiskulture u Lukavici, objanjava egar, Zapamti to, jer mi duguje ivot.
Kada su uli da egar razgovara sa Kukanjcem, pripadnici TO i MUP-a BiH opkoljavaju vozilo.
egar zatvara poklopac transportera. Vani se uje svaa i psovanje. U transporteru su svi uutali.
U tom momentu, prema sopstvenom priznanju, Kukanjac razmilja: Neu da im padnem u ruke,
izvriu samoubistvo... Da im Alija ne bi pao u ruke, ubiu i njega.
Kukanjac govori Izetbegoviu: Ne daju nam da proemo. Izai gore na transporter i stiavaj
svoju rulju. Izetbegovi die poklopac oklopnog transportera, a zamjenik komandanta TO Jovan
Divjak se penje na transporter. Recite im da propuste konvoj. Sutra emo razgovarati, naredio
je Izetbegovi generalu Divjaku. Pripadnici bosanske vojske u nastajanju su revoltirani.
Srpska strana bezduno i brutalno razara grad svim raspoloivim sredstvima, oni su nedovoljno
naoruani i ovu priliku shvataju idealnom kako bi se domogli oruja koje u Kukanjevoj koloni
sa sobom iznose pripadnici JNA. Recite predsjedniku da razgovori sutra ne dolaze u obzir,
uje se neidentifikovani glas na radio-vezi, koji ovu poruku saoptava generalu Divjaku.
Ipak, na Skenderiji Izetbegovi u posebnom transporteru odlazi u pravcu Predsjednitva, a
Kukanjac sa generalom Mekenzijem nastavlja put prema Grbavici. Izetbegovi, crven od ljutnje,
ulazi u zgradu Predsjednitva. Bio je iznerviran to je otezana njegova razmjena sa Kukanjcem.
Narednog dana na sjednici Predsjednitva, kojoj prisustvuje i Alija Delimustafi, kojeg ve svi
gledaju sa podozrenjem, Izetbegovi kae: "Jue, onaj recept koji je postavio Gani bio je
idealan... A, to se tie MUP-a, ne bih htio sada to. Stanje oigledno nije zadovoljavajue. Je li
Gani naredio sino da se ona vojska rasturi? Ispada tako... Ja govorim o Ganievom dogovoru o
mom putanju. To je Gani odradio".
Delimustafi proziva Gania zbog napada na kolonu JNA. Gani nije sretan zbog prozivki.
Obraa se Aliji Delimustafiu: "Alija, ja bih upozorio jo neke ljude da ne generirate prie da je
neko iz Predsjednitva naredio ili Gani ili ko drugi da se puca po toj koloni. Pazi ta govori!".
Naime, kada je kolona JNA stigla do Vrbanja mosta, zadnji dio kolone je presjeen na
Skenderiji. Enes Taso kae: Nalazio sam se na kraju kolone kada je napad poeo. Stigao sam
ispaliti samo jedan rafal, a onda sam pogoen. Jo sam bio pri svijesti kada sam osjetio kako mi
skidaju burmu sa ruke i vade zipo upalja iz depa. Iz sarajevske bolnice Taso je prebaen na
kliniku u Beograd. Dok je bio u bolnici, Generaltab JNA mu je dodijelio in generala za koji
cinici kau da mu je dodijeljen samo zato jer se vjerovalo da operaciju nee preivjeti, a
Generaltab JNA bi se mogao hvaliti kako ima generala Bonjaka.

Tog dana u Dobrovoljakoj ulici ubijeno je est pripadnika JNA, a 186 vojnika i oficira je
zarobljeno: Sarajevo, 3. maj 1992.
Photo: Nedeljko Dereti
Kukanjeva teorija zavjere kae da su Izetbegovi i on trebali nesretnim sluajem poginuti
prilikom razmjene, jer je Izetbegovi u Lisabonu potpisao trojnu podjelu BiH, pa su njegovi
htjeli da ga se rijee. S druge strane, Kukanjac kae da su mu oni koji su mjesec dana
neprestano gaali grad sa brda mogli pomoi, ali nisu: Niko nije mrdnuo malim prstom da nama
pomogne... To je dokaz da smo mi trebali nastradati zbog nekih drugih razloga. Oni koji su se
junaili prije toga i mjesec dana gaali Sarajevo sa brda, bez ikakve potrebe i razloga, mogli su
mi pomoi bacajui kamenice, ali su imali zadatak da to ne uine.

Izetbegovi je, pak, na sjednici Predsjednitva prethodni dehenemski dan rezimirao rijeima:
Mislim da je namjera bila da se nekako Kukanjac izvue. A da se ja, nekim sluajem, predam
SDS-u. Mislim da je tako otprilike scenario napravljen. Da me ugrabe ovi SDS-ovci na cesti. To
je otprilike tako neto bilo skontano.
Tog dana u Dobrovoljakoj ulici ubijeno je est pripadnika JNA, a 186 vojnika i oficira je
zarobljeno. Drugi maj Izetbegovi je u svojim memoarima nazvao danom kada smo konano
pobijedili strah od etnika. Na mjesto Hasana Efendia ubrzo je imenovan Sefer Halilovi.
Dvadeset petog maja u Carevoj damiji, imam, hafiz Halid ef. Hadimuli dematu je saoptio:
Komandant bosanske vojske zove se Sefer Halilovi. Dajte beat da ete biti iza njega, jer ovo je
borba za muslimane i spas dina. Hafiz Hadimuli, rijetko potovana figura u Starom Gradu,
tretiran je vie od obinog imama i hafiza. Veina prisutnih nije znala ko je Halilovi, ni

Halilovi sam nije znao da hafiz Hadimuli alje ovakvu poruku dematu, ali su bespogovorno
rekli: Dajemo beat.
Hafiz Hadimuli, vrsni poznavalac historije muslimana i one ope, poznavalac jezika i tuma
kultnog sufijskog djela Mesnevija koje su tumaiti mogli samo odabrani, shvatao je
dramatinost situacije. Pred njegovom je damijom jo samo jednom dat ovakav beat. Na
svebosanskom saboru, u septembru 1831. u Sarajevu, ispred Careve damije, prisutni su poloili
zakletvu na Kuran da e biti odani Huseinu kapetanu Gradaeviu i objavili da, uprkos
potencijalnoj propasti i smrti, nee biti odustajanja.
* Slijedei nastavak feljtona objavljujemo u petak, 18. decembra