the bosnia times.

indd 1 7/30/2018 7:12:00 AM

the bosnia times.indd 2 7/30/2018 7:12:03 AM
 SADRŽAJ
Izdavač
THE BOSNIA TIMES d.o.o
4 UVODNIK 34 POLITIKON
Skenderpašina 1 SAVEZ ZA BOSNU I HERCEGOVINU REFORMA ILI REVOLUCIJA?
71000 Sarajevo
ID: 4202451150002 6 MARKER 38 KOLUMNA
ONI SU VEĆ DOŠLI PO NAŠU DJECU! MORALNA I POLITIČKA
FILOZOFIJA DUGO SU UVAŽAVALE
9 KOLUMNA EKONOMSKE TEORIJE
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: SKENDER I MEŠA
NEDŽAD LATIĆ KAO BOŠNJAČKI IZDAJNICI 40 GEOPOLITIKA
info@thebosniatimes.ba UCJENJENI VLADARI
13 MARKER
BAKIROVI ODREDI SMRTI 41 TEMPO
SARADNICI: BORBA JEDNE ŽENE DA SE
18 POLITKON STADIONI OTVORE IRANKAMA
DVA STUBA MOĆI REŽIMA
44 ISLAMISTIKA
23 ANALIZA TRADICIJA U NESTANKU
NARODNA LJEVICA I OTPOR
NACIONALISTIMA 53 ISLAMIZAM I LIBERALNA
DRŽAVA
Menadžer i direktor marketinga: LIBERALIZAM JE PROŠAO LOŠE
Anida Ključanin 27 MARKER U POLEMIKAMA OKO ARAPSKOG
marketing@thebosniatimes.ba AUTOKRATE UMIRU, ALI DIKTAT- PROLJEĆA
+387 60 347 0786 URE OSTAJU
56 FELJTON
Transakcijski račun: ŠTA JE HITLER REKAO O BOŠNJA-
3387302200423076 29 BUSINES CIMA
Kod UniCredit Bank d.d. SPORAZUM O ISPORUCI GASA
IZMEĐU EGIPTA I IZRAELA
GRAFIČKI DIZAJN

the bosnia times.indd 3 7/30/2018 7:12:03 AM


SAVEZ ZA
Piše:
BOSNU I HERCEGOVINU
Nedžad Latić
Vrlo, vrlo teško će biti Bosanci-
ma, a vala i Hercegovcima odlučiti
kome da daju svoj glas na narednim
Općim izborima. Posebno će Bošn-
jaci imati tešku dilemu da li i pored
sveg jada i čemera kojeg u svakom
smislu i svakom segmentu svog
života preživljavaju od kada većinom
glasaju za svoju nacionalnu stranku
SDA, ili će joj uskratiti svoju podršku
i dati svoj glas jednoj od mnogobro-
jnih stranaka i lidera iz opozicije.
A, ŠTA JE ALTERNATIVA?!
Ako bi svijet gledali u crno-bijeloj
tehnici takve dileme nemaju Hrvati,
a ni Srbi nisu baš u velikom broju
zbunjeni. Ovakva percepcija odgo-
vara SDA-u koja optužuje opoziciju
da fragmentira Bošnjake i tako slabi
genaralno njihovu poziciju u odnosu
na Srbe i Hrvate. Tako da je kam-
panja, manje više, i koncipirana izl-
jevima animoziteta prema srpskom
i hrvatskom političkom bloku vlada-
jućih stranaka i obrnuto. Bošnjački
mediji su u totalnoj anatemi prema
lideru SNSD-a Miloradu Dodiku,
odnosno lideru HDZ-a Draganu
Čoviću. Čak i jedan opozicioni blok
the bosnia times.indd 4
UVODNIK
Režim će opstati na vlasti samo ukoliko omete
ujedinjenje opozicije. Ni među opozicionim liderima
nema nadahnutih vizionara koji bi puni vjere u ono
što govore raspirili novi val patriotizma i pokrenuli
mase iz letargije
stranaka, poput DF-a i GS-a, isključi- dilemu pred kojom se nalazi ogrom-
vo se artikuliraju kroz negativna sa- na većina glasača. Očito to još nisu
općenja i reakcije na svaki, ama baš učinili i niko iz opozicije još nije ubi-
svaki potez Čovića i Dodika. jedio potencijalne glasače da su oni
Možda je i razumljivo takvo po- ozbiljna i dostojna alternativa režimu.
na-šanje SDA, kao nacionalističke Zašto?
i povrh svega vodeće i vladajuće Mislim da je primarni problem
stranke u državi. Ali, pitanje je treba opozicije što je manje-više svaka
li to tako raditi opozicija? Valjda tre- stranka suviše blisko ulazila u vlast
ba ako se misli ušićariti koji glas da sa režimom, ili je čak nastala ispod
bi se prešao izborni prag i stranke režimskog šinjela. Tako da je njihovo
mogle „budžetariti“ a lideri životari- ponašanje vrlo slično, a i politički po-
ti od politike. No, opozicija koja ima gledi i stavovi im se bitno ne razliku-
ambiciju ostvariti bolji rezultat i tako ju. Moglo bi se čak reći da je haman
postati politički faktor bez koga se sva opozicija copy paste režima.
neće moći kreirati državna politika na
bilo kojoj razini sasvim sigurno tre- TEOKRATSKI SUROGAT
ba drugačije djelovati. Pošto nema
takve opozicije zato i jesu glasači, Drugi ključni problem od kojeg pati
bar oni koji istinski brinu za stanje u opozicija jest međusobna suradnja i
društvu i prosperitet države, u tako solidariziranje u borbi protiv režima.
teškoj dilemi. Dugo, zaista dugo gla- Glasač vidi i ima dojam da ni jedan
sači imaju takve dileme i bivaju ušut- lider opozicione stranke ne bi stao
kani samo jednim jedinim pitanje: “A, u odbaranu lidera druge opozicione
šta je alternativa?“ Tako da se može stranke kad ga „mezete“ režimski
reći da opozicija primarno mora dati mediji, kao da bi mu „kruna s glave
drugačiji odgovor od onog kojeg la- spala“. Čak šta više među opozi-
konski izgovaraju režimski lideri kad cionim liderima se osjeti zluradost
kažu da nema alternative. Opozicioni u takvim situacijama. Da ne govori-
lideri moraju ubijediti narod da su oni mo kako među opozicionim liderima
alternativa režimu i otkloniti najveću skoro svakodnevno frcaju varnice
7/30/2018 7:12:03 AM
 posebno između Komšićevog DF-a i
Nikšićevog SDP-a, ili Radončićevog
SBB-a i Konakovićeve stranke Narod
i pravda itd.
Iksuni režimski lideri mogu biti za-
dovoljni ovakvim stanjem u opoziciji
i stoga osobno izbjegavaju verbalnu
konfrontaciju. Samo su kandidature
Fahrudina Raodnčića, pa i Denisa
Bećirovića za člana Predsjedništva
Bosne i Hercegovine djelimično uni-
jele pometnju i nervozu u režimske
redove. I ta nervoza je više izraz
slabosti njihovog kandidata Šefi-
ka Džaferovića nego zbog snage
njegovih protukanidata. Briga reži-
ma je što Džaferović neće (pri)dobiti
Zaista, ako se osvrnemo una-zad
nekoliko godina i prisjetimo se (pred)
posljednjih izbornih kampanja, nema
više ni televizijskih emisija, poput
emisije „60 minuta“ na FTV, niti prin-
tanih sedmičnih novina koje su bitno
određivali izborne kampanje i namet-
ali teme koje bi u bitnom određivali
izborne favorite, odnosno gubitnike.
Mnogi uticajni mediji su stjecajem
okolnosti izgubili na oštrini, neki su
se primakli režimu, a neki su se opet
izmakli kontroli režima. Tako da će
se izborna kampanja, kad su mediji
u pitanju, ipak odviti na društvenim
mrežama i internet portalima.
Ovo stanje odgovara opozici-
da će ikada Bosna i Hercegovina
pristupiti euroatlantskim integraci-
jama dok je ovog režima na vlasti
pod dirigentskom palicom Bakira
Izetbegovića. Jer NATO savez je
nastao da štiti vrijednosti država sa
damokratskim liberalnim društvima
što je i ostala njegova glavna misija.
Ono što sada nudi i propagira režim
kao ideologiju SDA može se ocijen-
iti kao nekakav surogat teokratskih
društava kakva egzistiraju negdje
na dalekom istoku i zakafkazju i to
u muslimanskim tranzicijskim društ-
vima i zamljama koje su se u proš-
lom stoljeću oslobodile imperijalizma
i komunizma. Zato se opozicija treba

„Nema govora da će ikada Bosna i Hercegovina pristupiti euroatlantskim integracija-

ma dok je ovog režima na vlasti pod dirigentskom palicom Bakira Izetbegovića. Jer
NATO savez je nastao da štiti vrijednosti država sa damokratskim liberalnim društvima
što je i ostala njegova glavna misija. Ono što sada nudi i propagira režim kao ideologi-
ju SDA može se ocijeniti kao nekakav surogat teokratskih društava kakva egzistiraju
negdje na dalekom istoku i zakafkazju.“

sve stranačke glasove. Očito je zbog
ovog problema krenuo u kampanju
s tribinama po općinskim ograncima
SDA kako bi prvo dobio povjerenje u
stranačkoj bazi.
Tako da se doima da režim vrši
veći pritisak na oponentske medije
nego na opozicione stranke i lidere.
Neki smatraju da je to politika koju je
Bakir Izetbegović usvojio od Rece-
pa Tayipa Erdogana koji se brutalno
obračunao da opozicionim mediji-
ma u Turskoj. Prema jednoj kolumni
urednice Oslobođenja režim vrši pri-
tisak preko finansijskih kontrola i in-
spekcija na printane dnevne novine
Avaz i Oslobođenje. Moguće da
režim procjenjuje da mu ne prijete
toliko opoziconi lideri i stranke koliko
mediji.
ji, ali ni to izgleda opozicija ne ko- kaniti fatalizma i okrenuti optimizmu i
risti adekvatno. Nema nadahnutih bar slutiti pobjedu. Tad bi, valjda (!),
vizionara koji bi puni vjere u ono što građani prepoznali alternativu.
govore raspirili novi val patriotizma i
pokrenuli mase iz letargije.
Također nema ni promučurnih po-
litičara koji bi se okrenuli oko sebe i
vidjeli šta drugi rade. Nakon velikog
uspjeha Zorana Zaeva u Makedoniji,
koji je pokrenuo demonstracije radi
rušenja režima, u kojima je bio i fizič-
ki napdnut, pokazao se i kao hrabar
diplomata dogovorivši novo ime za
Makedoniju sa grčkim premijerom
Alexisom Tsiprasom, što je omogući-
lo njegovoj zemlji definitivno pris-
tupanje NATO savezu.
Nažalost ništa od ovoga još nije
tema kampanje ni opozicionih stra-
naka, a morala bi biti. Nema govora
5

the bosnia times.indd 5 7/30/2018 7:12:04 AM

 ŠKOLA ZAKLONJENA REŠETKAMA
ONI SU VEĆ DOŠLI PO NAŠU DJECU!
NEJASNO JE I POD KAKVIM OKOLNOSTIMA I DOZVOLAMA BORAVE U NAŠOJ ZEMLJI.
Nedavna akcija SIPA-e u stranoj
školi čiji je objekat smješten u vogoš-
ćanskoj ulici Omladinska 15, koju po-
hađaju uglavnom djeca stranih diplo-
mata i domaćih novokomponovanih
bogataša tek je otkrila vrh ledenog
brijega kada je u pitanju problematika
školstva u BiH a pogotovo u Kantonu
Sarajevo.
Djelatnici krovne policijske agenci-
je u BiH nastavljaju istragu u ovoj
školi a njom rukovodi postupajući
tužilac. Ova akcija uslijedila je nakon
dugotrajne borbe pojedinih roditelja
da ukažu na nepravilnosti u radu ove
škole a naročito činjenicu da je ova
škola uporno ignorirala zakonsku leg-
islativu naše zemlje te se pozivala na
navodni američki plan i program, iako
u stvarnosti to nije bio američki plan
i program niti je škola registrirana u
SAD.
Nakon 22 godine rada ove škole,
koja nosi naziv QSIS, ustanovilo se
da ova škola nema regularnu i za-
konitu registraciju. Osnovana je sa
samo 100 KM osnivačkog kapitala.
Navodno je u početku bila registrira-
na u Americi, ali je onda inkognito i
bez znanja roditelja čija djeca su po-
hađala ovu školu preregistrirana na
adresu u Londonu.
Inače je ova škola sve vrijeme slo-
vila za „američku školu“ da bi dosta
kasnije bilo ustanovljeno da američka
vlada ne stoji iza nje. Zanimljivo je da
je bila popularizirana u medijima čiji je
the bosnia times.indd 6
vlasnik bio pokret Fethulaha Gulena.
Tako je za popularizirane i reklami-
ranje ove škole bio zadužen časopis
Novo vrijeme, koji je u međuvremenu
prestao izlaziti.
Prvo što je zapalo za oko jeste
sporna registracija ove škole, o
čemu smo već počeli pisati. Djelat-
nost škole je osnovni odgoj i obra-
zovanje djece a lica ovlaštena za
zastupanje škole su Root Scoot Eu-
gene te Martin Jamie Elizabeth. O
ovim licima se gotovo ništa ne može
naći od podataka u javnosti, čak se
nominalni direktor Škole i ne pojavl-
juje, i moguće je zapitati se da li su
to njihova stvarna imena. Puni naziv
škole je Quality Schools Internation-
al School of Sarajevo – Međunarod-
na kvalitetna škola Sarajevo. Do
prije nekoliko godina direktor Škole
bio je dr. Moor, koji se zalagao da
se Škola uredno registruje, te je
zato udaljen sa tog mjesta. Objekat
škole se nalazi u Omladinskoj ulici
u Vogošći, s tim da se broj ulice ne
poklapa u dokumentima u potpunos-
ti, te se negdje navodi broj 12, negd-
je 15 a negdje 16. Sjedište ove škole
se nalazi, kao što smo naznačili, u
Londonu na adresi P.O. Box 265,
Suite 6, Borough House, Rue de
Pre, St. Port, Guernsey GY13QU.
Zanimljivo je da je to adresa na kojoj
se nalazi Međunarodni evangelistič-
ki savez, koji ovakve svoje kancelar-
ije ima širom arapskog, turkofonsk-
og svijeta te Kine i Evrope. Inače
nastavni kadar u ovoj školi sačinja-
vaju evangelistički teolozi školovani
u Pensilvaniji, pa je ujedno upitno
koliko je nastavni kadar stručno os-
posobljen za držanje različitih pred-
metnih nastavnih cjelina. Nejasno
je i pod kakvim okolnostima i doz-
volama borave u našoj zemlji. Da
pitanje registracije ove škole bude
još zagonetnije, ovaj međunarodni
evangelistički savez se zalaže za
takozvano jermensko pitanje u Tur-
skoj, čime direktno destabilizira Re-
publiku Tursku. Štaviše, ova škola je
registrovana za instruktivnu nastavu
za pripremu učenika za izlazak na
prijemne ispite, što dovodi u pitanje
i validnost diploma koje izdaje. Sve
vrijeme Škola se predstavljala kao
„eksteritorijalna“, te kako za nju ne
važe zakoni naše zemlje, a pogot-
ovo da nije podložna nikakvom ins-
pekcijskom nadzoru
Isprva u prvi plan upada u oči fi-
nansijski faktor. Naime, obrazovanje
u privatnom sektoru je oslobođeno
fiskalizacije. Ovo se od strane ove
škole zloupotrebljava. Za predškol-
ski odgoj ova škola od roditelja na-
plaćuje 6300$ a za jednu godinu
osnovnog obrazovanja 21.000$. No-
vac se skuplja u kesama te putem
vreća svake godine bez ikakve kon-
trole u Ameriku bude upućeno oko
tri miliona $ bez ikakvog oporezivan-
ja u korist BiH. Nije teško izračunati
7/30/2018 7:12:04 AM
 ŠKOLA ZAKLONJENA REŠETKAMA

da je na ovaj način iz naše zemlje za za informisanje, što je veoma važno bivšeg direktora GRAS-a i vlasnika
proteklih dvadesetak godina izvuče- jer ona može spriječiti dostavu jav- jednog od mnogobrojnih privatnih
no šezdesetak miliona dolara. nosti podataka o ovoj školi. Ima još univerziteta u Travniku, izvjesnog
No ne završava se sve samo na ovakvih slučajeva. Harisa Kuskunovića, pod čijim di-
pukom izvlačenju novca iz zemlje. Nabrojat ćemo neke od stranih rektorovanjem su se ugasile mnoge
Posebno simptomatično u ovom diplomata ili domaćih novokompon- firme… Tu školu završila su i djeca
slučaju jeste to da se nad djecom u ovanih tranzicijskih bogataša čija Bakira Arslanagića iz Hidrogradnje
školi vrši svojevrstan ideološki dril. djeca ili unuci pohađaju ovu simp- itd. Djeca Amera Bukvića su u ovu
Djeca u ovoj školi prinuđena su pris- tomatičnu školu. Prije svega tu su školu prešla iz škola čiji je vlasnik
ustvovati određenim crkvenim cere-
monijama bez obzira na vlastitu vjer-
sku pripadnost. No šta se dešava
dalje sa djecom u školskom dvorištu
zaklonjenom živom ogradom, koje
se vidi na jednoj od fotografija, niko
ne zna. Djeca šute o tome i ne odgo-
varaju na pitanja roditelja. Javna je
tajna da su privatne škole u našoj
zemlji jako ideologizirane te ne služe
samo za izvlačenje novca nego i za
razne vidove vrbovanja, ideološkog
ili nekog drugog. Već smo spomenuli
da nastavni kadar čine evangelistič-
ki teolozi a ne stručnjaci za pojedine
oblasti iz nastavnih predmeta. Već
samim svojim izgledom objekat škole
ukazuje na izolaciju i neraspoloženje
prema slučajnim prolaznicima.
Također se ustanovilo da kanto-
nalni ministar obrazovanja nije imao
prave informacije o ovoj školi. On se
pokazao korektnim a informacije o
ovoj školi od njega su sakrivali po-
jedini zaposlenici i rukovodni radnici
ovog ministarstva. djeca ambasadora svih arapskih ze- pokret Fethulaha Gulena, inače u
Inače ova škola stvarala je u malja, zatim njemačkog, italijanskog Turskoj zvanično proglašen teroris-
protekle 22 godine svog postojanja i slovenačkog ambasadora. Tu je i tičkom organizacijom.
svoje poslušnike na način da je nji- dijete Richa Wooda, zaduženog za No najveće iznenađenje pred-
hovoj djeci omogućavala besplatno superviziju nad pravosuđem, djeca stavlja školovanje djece ambasa-
školovanje u ovoj školi. Najpoznatiji direktora MMF-a u BiH. Od domaće dora Republike Turske u ovoj školi.
slučaj u tom pogledu je advokatska tranzicijske elite tu su djeca Amera Vjerovatno je da uprava škole kao i
kancelarija Marić, koja je pravni zas- Bukvića, direktora BBI banke, unuci njeni pomagači tako vješto skrivaju
tupnik ove škole. Također je gratis Hilme Selimovića, vlasnika Saraje- informacije o ovoj školi da ni sam
ovu školu pohađala i djevojčica čija vske pivare, unuče Ibrahima Jusu- turski ambasador nema pravu in-
majka na sudu radi kao službenik franića zvanog Bimo, kontroverznog formaciju šta se dešava u toj školi.

the bosnia times.indd 7 7/30/2018 7:12:04 AM

 ŠKOLA ZAKLONJENA REŠETKAMA

Budući da je škola vlasništvo međun- QSIS zakasnio sa aplikacijom za ovo

arodnog evangelističkog saveza koji zemljište. No svojim ličnim utjecajem
se zalaže za jermensko pitanje u dobijanje ovog zemljišta QSIS-u je
Turskoj, sasvim je razvidno da je i omogućila vijećnica u Općini Centar
ova škola na fonu ugrožavanja su- dr. Amela Kuskunović, supruga gore
vereniteta i teritorijalnog integriteta spomenutog Kuskunovića, čija djeca
Republike Turske kao i narušavan- pohađaju QSIS. Inače Kuskunoviće-
ja njenog međunarodnog ugleda. va dolazi iz Naše stranke.
Privlačenjem turskog ambasadora Doista, ima li kraja uništavanju
i uvlačenjem njegove djece u ovu i depopulaciji naše zemlje a naroči-
školu, moćni krugovi koji stoje iza to „ubijanju“ naše djece kroz krajnje
ove škole postigli su za sebe važan sumnjiv i opasan obrazovni sistem
cilj. Školu pohađaju i djeca aktuelnog kakav je u našoj zemlji. Pretres koji
britanskog ambasadora te njegovog je izvršila krovna policijska agencija
budućeg nasljednika na ovoj funkciji, u ovoj školi ne smije ostati mrtvo slo-
što ukazuje da britanska ambasada vo na papiru pod utjecajem korumpi-
u našoj zemlji zna za neregularan ranih pojedinaca u tužilaštvima i pra-
status ove škole. vosudnim institucijama.
Objekat Škole koji se vidi na fo-
tografijama pripada JU Djeca Sara- (TBT)
jeva. Općinska služba za obrazovan-
je Vogošća bori se da se taj objekat
vrati svom vlasniku te da Vogošća
ponovo dobije državni vrtić. Međutim
kantonalno ministarstvo obrazovanja
uporno insistira na produženju ugov-
ora sa QSIS. Na ovaj način građani
Vogošće idalje nemaju državni vr-
tić, čime se stvara monopol nad
predškolskim obrazovanjem privat-
nim predškolskim ustanovama koje
od toga žele napraviti samo profit.
Podsjećanja radi, u neposrednom
susjedstvu QSIS nalazi se i objekat
u kom je smješten Wogoland, koji je
uz pomoć Ismete Brajlović, savjet-
nice za predškolski odgoj u Prosv-
jetno-pedagoškom zavodu, preuze-
la predškolska ustanova An-Nur,
čiji vlasnik Aldin Ždralović je ujedno
predsjednik monopolističke udruge
privatnih vrtića u Kantonu Sarajevo.
Štaviše, QSIS je od Općine Centar
dobila i zemljišni prostor u blizini ter-
ena za golf, i to uprkos tome što je

the bosnia times.indd 8 7/30/2018 7:12:04 AM

 KOLUMNA
SKENDER I MEŠA
KAO BOŠNJAČKI IZDAJNICI
Nakon što je 2015. godine Sead
Zubanović promovirao knjigu pod
naslovom Ko je bio Meša Selimović,
u bosanskohercegovačkoj javnos-
ti izostale su iole ozbiljnije naučne
reakcije na autorove teze da su te-
meljni kanonski roman bošnjačke kn-
jiževnosti, Selimovićev Derviš i smrt,
napisali Ivo Andrić i Dobrica Ćosić
po naredbi Titove tajne obavješta-
jne službe. Nepoznat u akademskim
krugovima, bez bilo kakvog pozna-
vanja osnova naučne metodologi-
je, Zubanović je napisao knjigu tip-
ičnu za propagandu obavještajnih
službi. Promovirana po pojedinim
džamijama i hvaljena na stranicama
magazina Saff, bliskog šefu SDA
Bakiru Izetbegoviću, Zubanovićeva
knjiga do sada je najopsežnije djelo
pisano iz rakursa bošnjačke radikalne
desnice, kojemu je bio cilj dovršiti sve
ideološke rasprave oko slučaja Seli-
mović i njegovog tobožnjeg srpstva.
FIGURA IZDAJNIKA
Kada je 2000. godine Džafer Obra-
dović objavio lijepo pisanu, na mjesti-
ma vrlo inspirativnu knjigu eseja Bos-
na u ogledalu, malo ko je u javnom
prostoru reagirao na njegovu inter-
pretaciju poeme Stojanka majka
Knešpoljka Skendera Kulenovića. U
toj interpretaciji pjesnika se optužuje
da je napisao poemu u kojoj, zagrljen
the bosnia times.indd 9
s bratom Jovanom, nije vidio da će po-
tomci tog njegovog brata izvršiti pokolje
nad Bošnjacima u ratu 1992-1995. Nar-
avno, u tom ratu potomci Skenderovog
brata Jovana (a referencijalni okvir iz
kojeg nastaje poema upućuje na to da
je taj brat bio veliki bosanski slikar Jo-
van Bijelić), nisu imali nikakvu ulogu,
nego su ideološki potomci Draže Mihai-
lovića, protiv kojih su se borili i Skender
i Jovan, izvršili pokolje nad Bošnjacima
i genocid u Srebrenici.
Zašto se u bošnjačkom društven-
om prostoru svako malo Skender i
Meša optužuju za nacionalnu izdaju
i, titoističkim jezikom rečeno, moral-
no-političku nepodobnost? Odgovor
na to pitanje veoma je jednostavan
– zbog toga što se svojim biografija-
ma ne uklapaju u koncept nacional-
nog identiteta oblikovanog u skladu
s antimodernističkim vrijednostima
što ih u svojoj ideološkoj platformi
zastupa stranka na čijem čelu je Ba-
kir Izetbegović. To antimodernističko
bošnjaštvo odbacilo je racionalističke
i prosvjetiteljske narative na osnovu
kojih je i došlo do bošnjačkog nacio-
nalnog samoosvješćenja u 19. vijeku,
poslije austrougarske okupacije, a iza
toga i aneksije BiH. Nadalje, ono je
na rigidan način klerikaliziralo bošn-
jački nacionalni identitet i nametnulo
mu osmanonostalgične i neobegov-
ske fantazme kao narativni osnov. Uz
to je religiju se ideologiziralo, a ide-
Piše: Enver Kazaz
ologiju klerikaliziralo, pa se bošnjač-
ki nacionalizam, razvijen u posljed-
nje vrijeme u SDA, ukazao u kulturi
kao stalni, vrlo agresivni sistem iskl-
jučivanja iz zamišljenog identitarnog
središta svakoga ko se nije uklapao u
identitetsku matricu. Napadi na Mešu
Selimovića i Skendera Kulenovića
najvidljiviji su primjeri takvog opre-
sivnog djelovanja esdeaovskog me-
nadžmenta nacionalnog identiteta.
Prvi je dobio knjigu u kojoj je optužen
da je bio antibošnjački projekt tajne
službe Titovog vlastodržačkog apara-
ta i velikosrpske agenture u njemu,
a drugom je nedavno, prije dvade-
setak dana, porušena bista na trgu
koji nosi ime Alija Izetbegović. Treba
odmah napomenuti da Skenderova
bista nije bila izrađena od željeza
ili nekog drugog materijala koji se
može prodati na crnom tržištu, pa
se može zaključiti da razlog rušenja
nije krađa, nego ideologija, ona na-
jcrnja nacionalistička.
Dok su na njenom čelu bili Alija
Izetbegović i Sulejman Tihić, SDA
je nastojala bošnjaštvo uklapati u
bosanstvo, iako je i tada ta stranka
reducirala modernističke osnove
bošnjaštva formirane u 19. i 20.
stoljeću. Mukotrpno uspostavljan-
je bošnjačkog nacionalnog iden-
titeta počelo je deosmanizacijom
bosanskih muslimana i raspadom
osmanskog tipa feudalizma nakon
7/30/2018 7:12:04 AM
 što je Osmansko carstvo izruči- cima u njemu postat će drugi veliki ativnoj matrici prema kojoj političke,
lo BiH austrougarskoj vlasti. Tada povijesni događaj upisan u bošnjačku akademske i religijske elite proiz-
bošnjačka kultura i književnost na identitarnu memoriju. Naravno, i Prvi vode bošnjački nacionalni identitet.
tekovinama evropskog romantizma, i Drugi svjetski rat upisani su u kolek- Prvi i Drugi svjetski rat inkorporirani
racionalizma i prosvjetiteljstva vrše tivno iskustvo Bošnjaka, ali nemaju su u interpretativne matrice znatno
naglu evropeizaciju društvenog polja tu narativnu vrijednost u bošnjačkom šire od one nacionalne, najprije u ju-
i usvajaju kulturne norme karakteris- identitetu kakvu imaju traume aus- goslavensku, a potom i svjetsku, dok
tične za sve mlađe nacije na pros- trougarske okupacije BiH i rat 1992- su događaji lokalne historije zauzeli
toru Istočne i Jugoistočne Evrope. 1995. Razlog za tako različite statuse centralna mjesta bošnjačkog nacio-
Dakle, ključni povijesni događaj za ovih povijesnih događaja u identitar- nalnog imaginarija.
formiranje bošnjačke nacije jest sm- nom polju nalazi se, zapravo, u nar- Skender i Meša svoj simbolički
jena jedne imperijalne vlasti drugom
i slabi vojni otpor ulasku te druge
imperije u BiH. Taj je događaj otvo-
rio traumu identifikacijskog polja, a
svijest o osmanskoj izdaji tadašnjih
Bošnjaka urezala se u kolektiv kroz
narodnu izreku da je sultan Bosnu
prodao ćesaru za kesu dukata. Iz
takvog traumatičnog identifikaci-
jskog polja razvio se osjećaj od-
bačenosti od imperije koja se doživl-
javala kao identitarna matica, da bi
se u procesu evropeizacije trauma
FOTO: Selimović, Dizdar, Kulenović (Graphic TBT)

prevladala, a Bošnjaci od vjerske

postali etnička zajednica. Nacijom
postaju izgrađujući svoje kulturne i
političke institucije, dok međunarod-
nu legitimaciju dostižu priznavanjem
BiH kao suverene zemlje početkom
1992. godine.
To znači da se povijesna dimen-
zija zemlje upisala u povijesnu ver-
tikalu bošnjačke nacije, pa se može
slobodno reći da iskustvo zemlje u
19. i 20. vijeku biva iskustvom Bošn-
jaka i druge dvije nacije koje su na
međunarodnom planu Dejtonskim
sporazumom određene kao konsti-
tutivne u BiH. Kraj 20. vijeka i krvavi
rat, tj. agresija Srbije i Hrvatske na
BiH u okviru građanskog rata u ko-
jem se raspala Titova Jugoslavija,
ta će iskustva međusobno suprot-
staviti, a rat i genocid nad Bošnja-

10

the bosnia times.indd 10 7/30/2018 7:12:04 AM

 potencijal kao komunisti, antifašisti,
kosmopoliti i veliki pisci ukupnošću
svojih biografija ne vežu za događa-
je lokalne, već globalne historije, a
kao deklarirani ateisti neuklopivi su
u klerikaliziranu identitarnu matricu.
Zato oni i jesu na udaru novog me-
nadžmenta nacionalnog identiteta
razvijenog u SDA pod vodstvom Ba-
kira Izetbegovića.
Da bi se nametnuo što većem
the bosnia times.indd 11
broju pripadnika date zajednice, nar- ANTIBOSANSTVO
ativni koncept nacionalnog identiteta I ANTIBOŠNJAŠTVO
mora počivati na figuri nacionalnog
izdajnika u istoj mjeri u kojoj se zasni- Zanimljivo bi bilo na ovom mjestu
va na figuri neprijatelja. Čak se može povući paralelu između njih dvojice i
postaviti teza da mu je figura izdajnika npr. Irfana Horozovića, danas bliskog
potrebnija za homogenizaciju nacije Izetbegovićevom novinarsko-ideološ-
od neprijatelja. Njome on na veoma kom klanu, pisca koji se nikad nije po-
efikasan način provodi discipliniranje bunio protiv uvrštavanja u hrvatsku kn-
svih pripadnika kolektiva, pa je ta fig- jiževnost. Tu je u sličnoj poziciji i Mak
ura neka vrsta mentalnog biča kojim Dizdar, kojeg se uvrštavalo u hrvatsku
menadžment iden- književnost, kao i npr. Hasan Kikić, ali i
titeta kažnjava svaki niz drugih bošnjačkih pisaca koji su na
oblik neposlušnosti različite načine književno dvopripadni:
vođi i sviti oko njega. Ćamil Sijarić, Zuvdija Hodžić, Sead
Na drugoj strani, oba Begović, Ismet Rebronja, Ibrahim
pisca u bliskom su Hadžić, Fadil Hadžić, Feđa Šehović,
dodiru s figurama dva Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim
najveća zamišljena Ćatić itd.
neprijatelja bošnjačk- Književna dvo ili višepripadnost
og nacionalnog iden- naprosto je posljedica interkultural-
titeta oformljenog u nosti južnoslavenskog prostora, tim
kabinetu Bakira Izet- prije što je njegov centralni jezik u os-
begovića – Srbima novi isti, a danas različito standardi-
i komunistima. To je ziran. Taj je prostor u književnoj prak-
osnovni razlog da se si od 19. vijeka do našeg vremena
pravovjernoj bošn- neprestano bio obilježen književnom
jačkoj javnosti pred- praksom u kojoj su pisci različitih
stave kao bošnjački nacionalnosti djelovali u okviru istih
demoni, jer su bili ne nacionalnih književnosti, bilo zbog
samo komunisti, već mjesta rođenja, bilo zbog mjesta živl-
su uvršteni u srpsku jenja. Književna dvo ili višepripadnost
književnost. Selimov- velika je prednost u interkulturnoj
ić je u situaciji kad nije komunikaciji nacionalnih književno-
postojala mogućnost sti, jer omogućuje brži protok ideja i
imenovanja bošn- poetičkih sistema među njima, pona-
jačke i bosanskoher- jviše zahvaljujući baš takvim piscima.
cegovačke književ- Skender i Meša koji su književ-
nosti na to otvoreno no djelovali u Sarajevu i Beogradu,
pristao, a Kulenović a Skender i u Zagrebu, uz pisce kn-
se nikada nije izjasnio jiževne ljevice okupljene oko Mirosla-
protiv uvrštavanja u va Krleže, mogli bi postati književnim
srpsku književnost. figurama mosta u izgradnji hibridnih
interkulturnih književnih identiteta, fig-
urama kojima je obilježena bosansko-
11
7/30/2018 7:12:04 AM
 hercegovačka interliterarna zajednica.
Takvi su u njoj npr. Andrić, Samokovlija,
Hemon, Jergović, Jozefina Dautbe-
gović, Lovrenović, a danas se dvopri-
padnost pisaca nakon ratne katak-
lizme širi izvan južnoslavenskog na
neslavenske jezike, pa se npr. Refik
Ličina može smještati u bosansku i
švedsku literaturu, Semezdin Meh-
medinović u bosansku i američku,
baš kao i Hemon, odnosno Drago-
slav Dedović, Munib Delalić itd.
Upravo zbog toga su pizme, koje
se u medijskim projektima oko Baki-
ra Izetbegovića šire prema Skende-
ru i Meši, pretvarajući se na koncu u
otvorenu mržnju prema ovim pisci-
ma, tek potvrda do koje mjere ovaj
političar i njegovi medijski hajkači
i mediokriteti getoiziraju bošnjački
nacionalni i kulturni identitet. Njegov
narativni koncept u svojoj suštini je
antibosanski, jer iz sebe isključuje
zajedničko iskustvo s drugim nacija-
ma u izgradnji bosanske interkulturne
hibridnosti, a potom i antibošnjački,
jer iz svog identitarnog geta isključuje
svaki oblik bošnjaštva koji se ne uk-
lapa u njegove redukcije. Proglaša-
vanje mrtvih pisaca nacionalnim
izdajnicima i nije ništa drugo nego
pokušaj da jedan ideološki centar
moći od ostatka zajednice preotme
pravo na interpretaciju ukupnosti
bošnjačkog nacionalnog identiteta
i proglasi se njegovim braniteljem.
Takva rigidna ideologija na koncu se
ukazuje kao destrukcija nacionalnog
identiteta, da bi postala i autodestruk-
tivnom po svoj identitarni geto.
Antibosanstvo i antibošnjaštvo
kao temeljne identitarne prakse u
Izetbegovićevom konceptu bošnjašt-
va ogledaju se ponajviše u širenju
osmanonostalgije i turkofilije, pre-
12
the bosnia times.indd 12
ko kojih se iz bošnjačkog identiteta sirotinja. Pljačkaška privatizacija,
brišu naslage njegove evropskosti, tj. prvobitna akumulacija kapitala, nep-
prosvjetiteljstva, racionalizma, mod- otizam, korupcija i kriminal koji su od
ernizma i postmodernosti, a tursko- rata naovamo opustošili zemlju pod
centrično interpretirana tradicija se vladavinom Izetbegovićeve SDA, po-
sakralizira i ideološki zloupotreblja- kazuju svu bijedu njene nacionalis-
va. Nadalje, ukupno bošnjačko po- tičke naracije o bošnjaštvu. Namjesto
vijesno iskustvo s njegovim fazama nacionalne slobode na sceni je ek-
titoizma, internacionalizma, te seku- sploatatorsko ropstvo za bošnjačku
larizma, ugroženo je ideologizacijom sirotinju, namjesto individualno-lib-
religije i religizacijom nacionalističke eralnog koncepta nacionalnog iden-
ideologije, pri čemu se sadašnji, es- titeta koji bi omogućio međunarodnu
deaovski koncipiran nacionalni iden- afirmaciju Bošnjaka na sceni je iden-
titet proglašava telosom ukupne na- titarni geto koji ih je vratio u predmod-
cionalne povijesti. Kao da je svrha ernost. Na koncu, namjesto mišljenja
nacionalne povijesti i njen osnovni o složenim izazovima budućnosti, na
cilj bio trenutak u kojem će Alijin sin sceni je stalna restauracija prošlosti,
„ANTIBOSANSTVO I ANTIBOŠNJAŠTVO KAO TEMELJNE IDENTI-
TARNE PRAKSE U IZETBEGOVIĆEVOM KONCEPTU BOŠNJAŠT-
VA OGLEDAJU SE PONAJVIŠE U ŠIRENJU OSMANONOSTALGIJE
I TURKOFILIJE, PREKO KOJIH SE IZ BOŠNJAČKOG IDENTITETA
BRIŠU NASLAGE NJEGOVE EVROPSKOSTI, TJ. PROSVJETITEL-
JSTVA, RACIONALIZMA, MODERNIZMA I POSTMODERNOSTI, A
TURSKOCENTRIČNO INTERPRETIRANA TRADICIJA SE SAKRAL-
IZIRA I IDEOLOŠKI ZLOUPOTREBLJAVA.“
poručiti nacionalnoj zajednici da ona zarobljenost u nju kao u svojevrstan
jest to što on zamišlja. narativni labirint iz kojeg nema izlaza.
Takav karikaturalan narativ o Sve one identitarne procedure i na-
nacionalnom identitetu i mora biti karadnost društvenih odnosa što ih
agresivan, huškački, na kraju i mr- je Skender kritikovao u svom romanu
zilački prema svemu što se u njega Ponornica, a Selimović razobličio u
ne uklapa i što mu se suprotstavlja. Dervišu i Tvrđavi.
Zbog toga on gubi unutarnacionalni
altruizam kao narativ pomoću kojeg
se svaka nacionalistička ideologija
nastoji legitimirati u kolektivu. Krajnji
paradoks Izetbegovićevog nacional-
izma jest u tome što je na naraciji o
Bošnjacima kao stalnim povijesnim
žrtvama svojih neprijatelja izgradio
bezočni oblik eksploatatorskog ka-
pitalizma u kojem strada bošnjačka
7/30/2018 7:12:04 AM
 MARKER
BAKIROVI „ODREDI SMRTI“
Pokušali su ubiti trojicu SDA-ovih disidenata Kukića, Latića, Hozanovića
Po uzoru na Putinove „Noćne vu-
kove“ i Erdoganove „Osmanen Ger-
mania“ Bakir Izetbegović je formirao
svoje „odrede smrti“ koje regrutiraju
kroz bokserski klub „Gazije“
Bila je subota, 17. februar 2018.,
kada je na kafić u vlasništvu Mirsada
Kukića bačena eksplozivna naprava
od čije detonacije je, kako su izvijes-
tili mediji, jedna osoba povrijeđena.
Eksplozija se dogodila neposred-
no nakon što je u Tuzli smijenjena
Vlada TK na čelu s premijerom Be-
gom Gutićem.
U Operativnom centru MUP-a
TK je potvrđena informacija da je
došlo do aktiviranja nepoznate ek-
splozivne naprave u Diskoteci QM
u Banovićima. Pripadnici MUP-a
TK vrše uviđaj. Informacija o provi-
jeđenima nema a prema pisanju
portala Žurnal radi se o diskoteci čiji
je suvlasnik Mirsad Kukić.
NAPAD NA LATIĆA
Bila je srijeda, 20. februar 2018.,
kada je napadnut u sarajevskom
naselju Otoka publicista i novinar
Nedžad Latić. On se sutradan ogla-
sio saopćenjem za javnost s naslo-
vom “Bio je to pokušaj ubistva”.
“Jučer sam klanjao ikindi-
ju-namaz u Kuvajtskoj džamiji na
Čengić Vili. Pored mene je klanjala
osoba koja mi se cinično unosila u
lice. Osobu poznajem od prije ne-
13
the bosnia times.indd 13
koliko godina kad sam radio na or-
ganiziranju Svebošnjačkog sabora.
Bio je osobni tjelohranitelj Hake Dul-
jevića, građevinskog poduzetnika sa
Ilidže, inače porijeklom od Sjenice.
Mislim da je i ta osoba porijeklom
iz Sandžaka. Često je vozio muf-
tiju Muamera Zukorlića koji, inače
ima svoje privatne tjelohranitelje i u
Sarajevu, a koje angažira Duljević.
Dotična osoba je angažirana kao
tjelohranitelj jer je pripadnik kik-box
kluba „Gazija“ u kojem treniraju isk-
ljučivo momci selefističko-vehabi-
jskog imidža. Često treniraju u ter-
etani pored džamije na Čengić Vili
i njih pet-šest, valjda poslije trenin-
ga, svrati na dnevne namaze, tako
da sam vrlo često viđao svog ne-
suđenog ubicu”, napisao je Latić u
svom saopćenju.
Ističe da je taj dan išao sam pre-
ma zgradi u kojoj stanuje, što je,
kaže, rijetkost, jer uvijek sa mnom
bude dvojica-trojica džematlija.
“Pisao sam poruku na mobitelu
dok sam hodao i primijetio da me
slijede dvojica vehabija. Nadomak
zgrade sam zastao i namjerno uzeo
telefon da nazovem prijatelja, nov-
inara, kako bi ih propustio da prođu
ispred mene. Napadač je skrenuo u
prvi prolaz zgrade, a ja sam svjes-
no produžio do drugog prilaza. On
se vratio i krenuo prema meni pita-
jući me gdje se nalazi stomatolog.
Slijegao sam ramenima, jer sam
razgovarao na mobitelu, ali i nisam
znao da tu postoji stomatolog. U tom
trenutku je nasrnuo na mene i zadao
mi dva udarca u predjelu glave. Os-
tale udarce sam uspio blokirati i es-
kivirati dok nisam kriknuo od straha
jer je on ispuštao krvožedne glasove
poput derače životinje. Valjda je tad
istrčala krojačica iz salona i on je po-
bjegao”, naveo je Latić.
“Dvojica policajaca su došla u
stanicu Hitne pomoći gdje sam im
rekao da poznajem napadača, vje-
rujući da će oni odmah reagirati.
Međutim oni su mi predložili da pos-
lije pregleda u bolnici, možda, sutra,
dođem u Policijsku stanicu i prijavim
napadača. Otišao sam na KUM gdje
me je, uz sve papirnate peripetije,
osoblje vrlo ljubazno i ljudski primi-
lo i hospitaliziralo. Došao sam kući
i namjerno, da pokažem đavoljevim
ubicama da ih se ne bojim otišao u
džamiju”, naveo je Latić.
Naveo je da je razočaran radom
policije odlučio zamoliti muteveliju
džamije, koja je pod video nadzo-
rom, da mu sačuva snimku.
“Zamolio sam prijatelja koji mi je
pomagao oko organizacije Sveboš-
najčkog sabora da pronađe identitet
napadača, jer ga i on osobno poz-
naje. Tako sam priskrbio fotografiju
koju dajem na uvid policiji. Ovo je
treći slučaj napada na mene prili-
kom odlaska u džamiju. Prije toga
sam napadnut na Grbavici poslije
jacija-namaza i ispred Bakar-babine
džamije i u te džamije više ne
7/30/2018 7:12:05 AM
 FOTO: Kukić, Latić, Hozanović (Graphic TBT)
svraćam. Poznat sam kao oso-
ba koja klanja „beš-vakat“ namaz
u džamijama, a to znači i sabah u
zoru, te su stoga ovakvi napadi
mnogo opasniji”, istaknuo je Latić.
Navodi da ga je ranije napao
tjelohranitelj Muamera Zukorlića, u
njegovom prisustvu, gdje je osigu-
ranje sarajevskog hotela vrlo savjes-
no reagiralo tako da je Zukorlića
proglasilo personom non grata u
tom hotelu.
“Sve sam to uredno dokumenti-
rano i prijavljivao ministrima polici-
je Predregu Kurtešu, Vedranu
Hadžoviću, ali i Bakiru Izetbegoviću
3. maja 2017. godine. Izetbegović
je dostavio dokumentaciju osoba
14
the bosnia times.indd 14
koje mi na Facebooku prijete smrću
Osmanu Mehmedagiću Osmici, di-
rektoru OSA-e. Sreo sam u jednom
restoranu Osmicu želeći se najavi-
ti za razgovor kod njega, a on mi
je počeo pametovati kako „svašta
pišem“, tako da do razgovora nije ni
došlo”, napisao je Latić.
Ističe da pošto su moguće
razne manipulacije ovog događaja,
“posebno od prorežimskih medi-
ja, jer se radi o jednoj vrsti vjerske
mafije čiji je centar u Novom Pazaru
i Njemačkoj, molim medije da budu
korektni pri izvještavanju”.
“Moja je procjena da je ovaj na-
pad planiran i poručen iz tih centara
sa namjerom da me napadač ubije!
Imajte u vidu da sam nedavno imao
infarkt i da se nalazim u vrlo lošem
zdravstvenom stanju”, poručio je
Latić.
Ovaj napad su osudile sve stran-
ke, poput SBB-a, SDP-a i Naše
stranke, kao i Islamska zajednica u
BiH, dok se nikad niko iz SDA nije
očitovao po ovom pitanju.
Bio je čtavrtak, 31. maj 2018.,
kada se u točku automobila Rifeta
Hozanovića nalazila bomba koja je
bila privezana za obližnju ogradu.
Prilikom pokretanja vozila, bomba
se aktivirala.
Podsjećanja radi, prije samo neko-
liko godina u Bihaću su poginule dvi-
je osobe na ovakav ili sličan način
7/30/2018 7:12:05 AM
 i činjenica je da se takvi zločini još
uvijek nisu do kraja rasvijetlili.
Poginula je Sabina Dulić prilikom
prodaje voća ispred svoje kuće, ali i
poznata bihaćka advokatica Jasmin-
ka Koričić koja je prilikom ulaska u
svoju kancelariju aktivirala bombu.
Nažalost, one nisu imale sreću kao
Hozanović te su ostale mrtve na licu
mjesta.

SVI PUTEVI DO BAKIRA VODE

Postavlja se pitanje da li je ovo samo

upozorenje tj. pokušaj zastrašivanja
gospodina Rifeta Hozanovića ili je
ovo neuspjeli pokušaj likvidacije jed-
nog od najpoznatijih političkih figura
u ovom kantonu?
Kao što je uobičajeno od kada vlada
ova vlast ovakvi slučajevi nikad nisu
riješeni i stoje vječito pod oznakom
„istraga još traje“.
Najčešće policijski komesari i
ministri se prepiru ko je (ne)nadležan
za ovakve slučajeve da nikad niko
zbog ovakvih napada nije ni politički
privatni internet portal The Bosnia pod naslovom: “Odvratni lažov
ni pravno odgovarao.
Times koji dejluje oponentski u odno- Nedžad Latić optužuje rahmteli Aliju
Doduše, za sada se može reći
su na režim, a njegove kolumne, po da je bio udbaš“.
da je napadač na Nedžada Latića
mnogim izvještajima spadaju u na- Ovaj tekst su prenijeli i drugi režims-
uhapšen te da je nakon davanja
jčitanija politička štiva u Sarajevu. ki portali poput selefističkog portala
iskaza u policiji pušten iz pritvora.
Hozanović je neformalni lider A SDA, „Saff“. Uvidom na komentare sa Face-
Slučaj je predat Tužilaštvu Kantona
koja se otcijepila od SDA i najozbil- booka poput komentara Ragiba Ša-
Sarajevo, nezvanično saznajemo da
jniji je konkurent SDA-u u US Kan- banagića da je „to sevap ubiti“ očito je
je Latić pozvan kod Tužioca i da je
tonu. Mirsad Kukić je nakon sukoba bilo da je Latić dirnuo u gnijezdo „zele-
obavio razgovor sa njim.
sa Bakirom Izetbegovićem krenuo nih stršljenova“.
Iako izgledaju vrlo nepovezana jer
Hozanovićevim stopama i nakon Pošto se napad na Kukićev kafić
su se napadi na Latića, Hozanovića
raskola u Tuzlanskom Kantonu desio tačno u vrijeme smjene vlade
i Kukića desili u različitim mjestima
formirao PDA. u Tuzlanskom kantonu, jasno je šta
(Banovići, Sarajevo, Bihać) oni imaju
Prema rezultatima istraživanja do bi mogla biti „poruka“ i ko bi mogao
jednu zajedničku tačku koja ih pov-
kojih je došao Istraživački tim TBT-a stajati iza ovog napada. Sam Kukić
ezuje i iz koje bi se mogao izvesti
povod napada na Latića mogao bi još uvijek istražuje ovaj slučaj i sva
zaključak o povezanosti napada(ča)
se povezati sa reakcijama na njego- njegova saznanja se kreću prema
na njih. Naime, sva trojica njih su
vo pisanje objavljenim u tursko-es- određenim osobama iz vrha SDA.
SDA-ovi disidenti. Latić je pokrenuo
deaovskom sedmičnom listu „Stav“ Napad na Hozanovića se također

15

the bosnia times.indd 15 7/30/2018 7:12:05 AM

 desio uoči same odluke da A SDA
podrži Denisa Bećorovića kao SDP-
ovog kandidata za člana Predsjed-
ništva BiH. Sam Hozanović smatra
da su atentant na njega izveli pro-
fesionalci ali su to namjerno uradili
amaterski kako bi sakrili trgove. On
je u jednoj izjavi samo poručio Baki-
ru da je još živ što se može smatrati
da je „upro prostom“ u glavnog kriv-
ca. Navodno je Bakir prije nekoliko
dana poslao kurira Hozanoviću kako
bi ga privolio da da podršku Šefiku
Džaferoviću, kao što je to indirektno
činio u oba navrata kad se ovaj kan-
didirao.
Očito je Hozanović odbio Bakir-
ovu zamolbu i stoga se može zakl-
jučiti da on zbog toga „upire prstom“
na Bakira.
16
the bosnia times.indd 16
KO SU SAD-OVI KILERI?
Istraživački tim je na slučaju na-
pada na Nedžad Latića došao do
nepobitnih inforamcija da unutar
policijsko-obavještajnog apara-
ta kojeg kontroliraju kadrovi SDA
djeluju „internet brigade“ i „odredi
smrti“ koji prijete, zastrašuju i na-
padaju oponente režima. Pojednos-
tavljeno rečeno po uzoru na Puti-
nove „Noćne vukove“ i Erdoganove
„Osmanen Germania“ Bakir Izetbe-
gović je formirao svoje „odrede sm-
rti“ koje regrutiraju, između ostalog,
kroz bokserski klub „Gazije“ čiji je
čaln bio potencijalni ubica Nedžada
Latića Armin Šabanović.
Njemačka je nedavno zabranila
„Osmanen Germania“ zbog krimi-
nalnih radnji ove grupe poput pljački
i silovanja što je teško povezati sa
islamističkim imidžom kojeg ima nji-
hov lider Erdogan.
Zbog „krstarenja“ Putinovih „noć-
nih vukova“ na motociklima kroz
Bosnu i Hercegovinu sav bošnjački
establišment kao i međunradona za-
jednica bili su se digli na noge.
Tako da su u sjenci takvih infor-
macija o opasnosti po izbijanje su-
koba bošnjačke strukture pokušale
naći odgovor kroz okupljanje i mo-
biliziranje militantnih patriota poput
„Gazija“, „Zelenih beretki“ i „Crnih
labudova“. U tom i takvom ambi-
jentu Bakir Iztebgović je dao ne-
koliko intervjua koji su vrvili od rat-
no-huškačkih riječi.
Prorežimski portali Stav, Saff,
Faktor, Bosnjaci.net jedva su to
dočekali tako da su društvene mreže
„gorjele“ od botovskih komentara
„treba ubiti murtata prije nego kja-
fira“ itd... „Tiperi“ poput Ezhera Be-
ganovića, Filipa Begovića
Mursela, Muhameda Mah-
mutovića targetirali su „izda-
jnike“ i bacali ih na „lomače“
Facebook grupa kao što je
Bošnjaci koja broji preko
100.000 fanova.
Na Facebook profilu
nesuđenog ubice Admira
Šabanovića, odnosno na
grupi „Gazije“ mogu se vi-
djeti fotografije „žestokih
SDA-ovaca“ i pročitati vrlo
militantne poruke. Na slika-
ma se nalazi Salko Zildžić
najzloglasniji SDA-ov jastreb
koji je selefija, ali iako je četr-
desetogodišnjak predsjednik
je SDA-ove omladine. On je
ujedno i pomoćnik ministra
policije FBiH Aljoše Čam-
pare. Kroz bioragiju i profil
7/30/2018 7:12:05 AM
 lika Zildžića nedvojbeno se
može zaključiti da je Bakir
Izetbegović svjesno odab-
rao čovjeka koji se bavi bo-
rilačkim sportovima sa vrlo
niskim koeficijentom inteli-
gencije da bude predsjed-
nik stranačke omladine.
On je ranije bio uposlen u
jednoj securitas-agenciji iz
Tuzle gdje, se, kako tvrde
njegovi poznanici povezao
sa nekim okorjelim krim-
inalcima koji su navodno
u zatvrou konvertirali u
vehabije. I kao stranač-
ki i državni funkcioner u
par navrata je posjećivao
jednog krimosa sa veha-
bijskim imidžem kakav
ima i Zildžić, odnosno po-
tencijalni Latićev ubica kao „bazu“ grupe „Gazije“ poput Tarika mnogobrojne grupe muškaraca koji
Šabanović. Kurbegovića direktora SASE, Ensara se pod firmama securiti poslova,
Da bi bacanje bombe na diskoteku Eminovića, bivšeg ambasadora, itd. odnosno borilačkih sportova zloup-
Mirsada Kukića moglo imati veza Jedna poruka Gazijama nakon torebljavaju za stranačke svrhe. Oči-
sa SDA-om, nema nikakve sumnje. što očito nije bio realiziran ugovor za to nad njima nema niti jedna policijs-
A prvi osumnjičeni je upravo Salko securiti poslove u UAE glasi: „Gazije, ka agencija kontrolu jer su moćnije i
Zildžić. Također se sumnja da iza na- svi u bazu! Moja komanda izvršna!!!“ mnogobrojnije od bilo koje policijske
pada na Adila Osmanovića januara Najvjerovatnije da se radi o brojni- formacije, bar u Sarajevu.
2017. godine u Srebrenici stoji grupa joj grupi koja pod firmom osiguranja
bliska Edinu Ramiću, a njegove „dvi- obavlja prljave poslove i za stranačke Njihov primarno posao je zas-
je desne ruke“ za ovakave poslove lidere poput Zildžića. trašivanja i progon oponenata režima
su Naser Orić i Salko Zildžić. Napad Poznato je da bogati finansijski kako na društvenim mrežama tako i
na Osmanovića je zataškan i očito stranački krugovi, poput BBI, ulažu na ulici, pa čak i u džamijama. A to-
se smatrao učinkovitim jer od tada veoma mnogo u securiti kompanije. kom izborne kampanje imaju ulogu
Osmanović nije imao nikakav istup u Navodno je Amer Bukvić prije par „utjerivača stranačlkih dugova“.
kojem bi se osjetio kritički ton prema godina kupio jednu takvu firmu iz
politici SDA, odnosno njenom lideru Švedske za dvadesetak miliona čiji je (TBT, Istraživački tim)
Bakiru Izetbegoviću. vlasnik bio izvjesni Ćatić, koji je ujed-
no i savjetnik Bakira Izetbegovića za
Na facebook profilu „Gazija“ pored securiti poslove.
„uglednih“ Bošnjaka poput Nezima
Halilovića Muderisa, Haruna Hodžića, Ovakav letimičan pregled infor-
Šefika Kurdića itd., nalaze se i imena macija dostupnih na društvenim
sponzora koji su čak izgradili zgradu mrežama jasno ukazuje da postoje

17

the bosnia times.indd 17 7/30/2018 7:12:05 AM

 MARKER
DVA STUBA MOĆI REŽIMA
Za aktuelni režim danas se u javnosti kaže „poklopili su sve...“
Misterija uspjeha u održavanju na
vlasti, bar kad je u pitanju bošnjačka
tzv. politička elita, personificirana u
Stranci demokratske akcije, njenom
lideru Bakiru Izetbegoviću i uskom
krugu najodanijih poslušnika
I pored očiglednih tragičnih rezu-
ltata dugogodišnje vladavine aktu-
elnog režima u Bosni i Hercegovini
on se ipak održava funkcionirajući
na djelovanju vrlo uskog kruga lju-
di, bilo da se radi o bošnjačkom, hr-
vatskom ili srpskom korpusu. Nacio-
nalne elite personificirane u malom
broju likova koji upravljaju temeljnim
nacionalnim strankama (SDA, HDZ,
SDS, SNSD) uspijevaju od izbora do
izbora, koristeći različite mehanizme
izbornih prevara, pritiske, kriminal,
medije i razne metode uticaja (vjer-
ske zajednice, kadrovičku kontrolu
i korumpiranje državnog apara-
ta), dobiti neophodan broj glasova
i ostati na vlasti te zadržati moć u
strateškim institucijama i firmama. A
moć im je neophodna, zbog pukog
samoodržanja (na slobodi i u živo-
tu), novca i na koncu i pojedinačne
egoistične i narcisoidne potrebe da
se ima vlast i narod drži u potčin-
jenosti.
Misterija uspjeha u održavanju na
vlasti, bar kad je u pitanju bošnjačka
tzv. politička elita, personificirana u
Stranci demokratske akcije, njenom
lideru Bakiru Izetbegoviću i uskom
krugu najodanijih poslušnika sa-
držana je u – dva stuba moći režima
18
the bosnia times.indd 18
u Bosni i Hercegovini, čiji je učesnik
SDA već 26 godina.
OD STOLAČKOG EFENDIJE
DO NAJMOĆNIJE OSOBE U BIH
Prvi stub moći režima (SDA) čini
ogroman, još neprocijenjen finan-
sijski kapital, proistekao iz ogromnih
novčanih donacija što su ih islamske
i druge prijateljske zemlje uplaćiva-
le Republici Bosni i Hercegovini od
1992. godine pa do nekoliko godina
nakon rata. Novac je bio namijenjen
ilegalnoj nabavci oružja za Armi-
ju Republike Bosne i Hercegovine,
kako bi se zaobišao embargo, zatim
i humanitarne pomoći, a nakon rata
obnovi porušene države. Odredjeni
izvori ukazuju da se radi o deset-
inama milijardi dolara (!), od kojih
je međutim samo manji, „dozirani“
dio zaista i stigao u BiH, u oružju za
vojsku, humanitarnoj pomoći (hra-
na, lijekovi, oprema) i gotovini neo-
phodnoj za funkcioniranje državnih
organa. Najveći dio tog novca ostao
je na tajnim računima off shore kom-
panija na dalekom istoku, koristi se
za sumnjive poslove, a njime je od
nastanka tog doniranog (?) kapitala
upravljalo tek nekoliko ljudi iz bošn-
jačkog političkog, i to mladomusli-
manskog kruga.
Najmoćniji i najvažniji među nji-
ma je – Hasan Čengić – prvi stub
moći režima u BiH. U ovom slučaju
se ne radi samo o kontroli enormnog
finansijskog kapitala kojim se može
upravljati privredom, političkim pro-
cesima, Islamskom zajednicom, a
preko njih i vrlo efikasno – biračkim
tijelom i izborima. Važnija od toga
su pitanja – zašto taj kapital nije
u ratnim godinama u potpunosti
stavljen u funkciju kojoj je zvanično
bio namijenjen (odbrani zemlje od
agresije), nego je doziran na mjeru
pukog preživljavanja naroda, vojske
i države? Za šta se koristi danas ? S
kime i čime je sve povezan Hasan
Čengić i kakve političke i sigurnosne
prijetnje iz toga proističu po BiH ?
Ko stoji iza njega u moćnim međun-
arodnim političkim, masonskim,
vjerskim i terorističkim strukturama
širom svijeta? Ne zaboravimo da je
Hasan Čengić više puta sudski pro-
cesuiran zbog malverzacija, ali nikad
do osuđujuće presude. Procesi su
se volšebno završavali intervenci-
jama stranih tužilaca na domaćim
sudovima (sa formulacijom „nedo-
statak dokaza“) ili intervencijama
neidentificiranih autoriteta koji su
uspijevali stopirati postupke protiv
Čengića čak i u Ujedinjenim nacija-
ma i međunarodnim tijelima za bor-
bu protiv korupcije! Jedina važeća
sankcija za Čengića je to što se
nalazi na američkoj „crnoj listi“ oso-
ba povezanih sa terorizmom. Stoga
je za političku budućost BiH danas
posebno značajno pitanje – čemu je
namijenjen taj enormni kapital, ka-
kvom političkom projektu i kakvom
7/30/2018 7:12:05 AM
 FOTO: Izetbegović, Čengić (Graphic TBT)
političkom epilogu za BiH?
Bosna i Hercegovina zaista jeste
samo tačka na geopolitičkoj kar-
ti uticaja velikih sila koja se upravo
kreira. I očigledno je da za kreiranje
položaja BiH sve veću ulogu imaju
narastajuća islamofobija u Evro-
pi, migrantska kriza i preusmjereni
putevi izbjeglica prema BiH, ener-
getski ratovi, jačanje uticaja Rusije
na Balkanu i raspad savezništva
SAD, Turske i EU.
U tom kontekstu postaju realnije
i smislenije donedavno nebulozne
teze o namjerama svjetskih cen-
tara moći da se bosansko društvo
transformira i trajno pretvori od mul-
tietničkog u definitivno nacionalno i
kulturno podijeljeni kršćansko-musli-
manski prostor sa stalnom tenzijom
sukoba civilizacija. Iznose se teze o
„namjeri naseljavanja azijskih mus-
the bosnia times.indd 19
limana u BiH čime bi se promijenila
demografska slika BiH na štetu Srba
i Hrvata“. Ovakva teza tumačila se
kao izgovor i jednih i drugih za sep-
aratističku politiku. Međutim, skorija
historija BiH kada je vojno nepotreb-
no prisustvo mudžahedina kompro-
mitiralo suštinu borbe za odbranu
Bosne kao „vjerski rat“ (odbrana od
agresije, se predstavljala kao rat za
islam), zatim pojava i jačanje selefi-
jskog pokreta i djelovanja vehabija
(netipičnih za ove prostore) te gu-
ranje BiH u kontekst islamskog ek-
stremizma i terorizma opominju nas
da BiH ima direktan, a ne kolater-
alan problem s ovim pojavama. U
tekstu koji slijedi razložit ćemo veze
upravo Hasana Čengića sa različi-
tim islamističkim pokretima, grupa-
ma i pojedincima, počevši od Musli-
manske braće, iranske obavještajne
službe pa do ljudi bliskih Osami Bin
Ladenu. Radi se o faktorima koji su
već u nizu zemalja bili instrumentali-
zirani od moćnih obavještajnih služ-
bi, od CIA-e do MI-6 radi izazivanja
raz dora i raspada državnih aparata i
potpune promjene karaktera društa-
va u državama koje su napadnute.
Stoga je neophodno ozbiljno razmo-
triti i rasvijetliti misteriju uloge Hasa-
na Čengića u savremenom politič-
kom kontekstu BiH i stvarnu svrhu
sakrivanja i korištenja kapitala kojim
on upravlja. Ne treba vjerovati da je
jedina svrha krađe doniranog novca
tek sadašnje povremeno ulaganje
u nekretnine, džamije ibizarne tur-
ističke projekte, a što se legendira
„projektima arapskih investitora“.
Svima je jasno da su „investitori“,
po pravilu anonimni, sitni trgovci
nepoznati u svojim zemljama, samo
19
7/30/2018 7:12:06 AM
 paravani iza kojih se kriju Hasan
Čengić, Izetbegovići i nekolicina dru-
gih kojima su 1992. godine date na
upravljanje milijarde dolara donirane
na odbranu BiH.
U situaciji kad velikodržavni pro-
jekti susjeda oživljavaju u rediza-
jniranom izdanju, odgovori na pitanja
o ulozi Čengića i namjeni skrivenog
novca su ključni. Jer, nominalni i
izborni lider Bošnjaka Bakir Izetbe-
gović upravo je na godišnjicu geno-
cida u Srebrenici i nad tabutima po-
bijenih Bošnjaka priznao da on „ne
može promijeniti stvari jednim pote-
zom ruke, a međunarodni faktori to
mogu“ objavivši tako da je sudbina
BiH u nečijim drugim, tuđim rukama.
Tu dolazimo do novih faktora uticaja
na BiH – političkih snaga susjednih
država sa otvorenim i nedvosmis-
lenim nakanama da utiču na stanje
u BiH. Srbija i Hrvatska naglašava-
ju svoju „pozvanost i obavezu“ pre-
ma Dejtonskom sporazumu da se
miješaju u unutrašnja pitanja BiH
radi brige za Srbe, odnosno Hrvate.
Naravno, njihov uticaj bi bio mnogo
manji da politički faktori unutar BiH
ne pogoduju njihovim pretenzijama.
Bilo svojom nesposobnošću da se
odupru, bilo prikrivenom saradnjom
ili čak otvorenim djelovanjem u korist
Beograda ili Zagreba.
Upravo to, političko djelovanje
u skladu sa tendencijama veliko-
državnih snaga iz susjedstva aktuel-
nom režimu daje poseban karakter i
značaj u regionalnim odnosima. Ne
treba imati iluziju da su povremeni
javni sukobi stvarni i suštinski. Su-
kobi, npr. Bakira Izetbegovića sa
Aleksandrom Vučićem ili Miloradom
Dodikom samo su u funkciji popu-
lističkog podilaženja biračkoj masi
20
the bosnia times.indd 20
i prikrivanja stvarnog savezništva.
Obična prevara. Oni se „sukobljava-
ju“ radi osvježavanja vlastite etikete
„lidera“ kako bi opstali na vlasti kao
„zaštitnici svog naroda“ u tobožnjem
sukobu sa drugima što ga ugroža-
vaju. Nedavno je u TV emisiji „Tel-
ering“ Milorad Dodik posprdno otkrio
kako ga „zovu neki lideri iz Sarajeva
i mole da ih javno napadne“ kako bi
oni zatim burnom reakcijom njemu
„oštro odgovorili“ i povećali vlastiti
rejting.
Naravno, sva ta igra ne bi mogla
uspjeti bez čvrste kontrole stranačkih
kadrova, a posebno neistomišlje-
nika, koja se provodi pritiscima,
prijetnjama i represijom putem pri-
vatiziranih obavještajnih struktura,
policije, tužilaštva, sudova, organa
vlasti... čak i lokalne. Za aktuelni
režim danas se u javnosti kaže “pok-
lopili su sve...“ što oslikava dimenzi-
ju uticaja na situaciju, odnosno obja-
šnjava izvor moći režima.
POLITIČKO-VOJNI ESTABLIŠMENT
POD PETOM LOŠE STUDENTICE MED-
ICINE
Drugi stub moći režima, dakle,
jeste orvelovska kontrola svih nivoa
vlasti gdje SDA čini većinu, znača-
jan dio koalicije ili bar učestvuje u
vlasti. Za aktuelni režim karakteris-
tičan je apsolutistički način vladan-
ja, neprirodan uticaj jedne osobe na
političke odluke unutar stranke po
svim pitanjima i potpuno čvrstoru-
kaška metoda upravljanja državnim
organima i firmama preko stranačkih
poluga - „svojih ljudi“.
Nadalje, kako je već rečeno, kl-
jučne državne službe – Obavješta-
jno-sigurnosna agencija BiH (OSA
BiH), Sud BiH, sudovi i tužilaštva
u Sarajevu i kantonima gdje SDA
čini vlast sasvim su pod kontrolom
Stranke. Policijski organi takodjer se
usmjeravaju u vođenju istraga bitnih
za vladajući režim onako kako odgo-
vara njima pa se ne može dogoditi
nikakvo provođenje zakona na
štetu režima. Već je javna tajna
da je OSA BiH na čelu sa intimu-
som obitelji Izetbegović Mehme-
dom Osmanagićem – Osmicom svoj
tehnički potencijal stavila na raspo-
laganje Izetbegovićima i SDA za
prisluškivanje političkih oponenata,
sudija i tužilaca koji nisu u njihovom
interesnom krugu, nepodobnih
novinara, biznismena koji se opiru
plaćanju državnog reketa („priloga“
za vladajuću stranku koji se daje
kako bi dobili dozvole za gradnju,
pokretanje biznisa itd.). U vezi s tim
je i činjenica da OSA BiH već neko
vrijeme nema nikakvu kontrolu, jer
je parlamentarna Komisija za na-
dzor OSA-e BiH u međustranačkim
prepucavanjima ostala bez članova
i ne radi. Dakle, danas u Sarajevu i
dijelovima BiH, gdje SDA vrši vlast,
bez saglasnosti stranačkih ljudi ne
može se obaviti niti jedan značajniji
posao, gradnja, kupovina vrjednije
nekretnine, pokretanje biznisa... No,
ako ste pomislili da je snaga uticaja
na društvene tokove i moć političke
i sigurnosne prirode fokusirana u
ličnosti Bakira Izetbegovića, onda
griješite. Drugi stub moći režima te-
melji se na ulozi, ličnim osobinama,
a također i „ovlaštenjima“ (!) – Sebije
Izetbegović, Bakirove supruge.
Osoba koja je doskora bila politič-
ki marginalac, tek „predsjednikova
supruga“, a osim toga poznata kao
7/30/2018 7:12:06 AM
 vječni, loš student medicine, osred-
nja doktorica te politički progurani
specijalist ginekologije, posljednjih
godina je avanzovala prvo u direk-
toricu sarajevske Klinike za gine-
kologiju, zatim Opće bolnice i na
koncu Kliničkog centra Univerziteta
u Sarajevu, tj. bolnice na Koševu.
Ono što javnost zna jesu njena bole-
sna ambicija da bude neko i nešto,
beskrupuloznost da do cilja dođe
uništavajući tuđ živote, eliminirajući
kolege koji su konkurencija ili opo-
nenti njenim metodama i ignorirajući
zakone. Iznad svega, poznata je
njena bahatost, agresivnost, uličar-
ski nastup i rječnik neprimjeren
njenoj tituli „prof. dr.“ ma kako ona
nezakonito i nezasluženo bila steče-
na. Svjedoci njenih nastupa u org-
anima i savjetima SDA tvrde da Se-
bija Izetbegović zapravo odlučuje o
svemu. Čak i o vojnim, sigurnosnim,
političkim pitanjima pri čemu jedan
Selmo Cikotić kao bivši ratnik, vojni
ataše i ministar odbrane ne progo-
vara ni riječ o vojnim pitanjima, a
jedan Fikret Muslimović poslušno
klima glavom, dok Sebija njemu vazi
o sigurnosti! Tako je i u svim drugim
pitanjima o kojima ona nema pojma,
stručnjaci šute, a njena je zadnja.
U protivnom, sklona je veoma za-
hateriti i kasnije nauditi oponenti-
ma. „Hoće i može tako pa svi šute,“
tvrdi jedan od svjedoka diktature
gospođe Izetbegović na stranačkim
sastancima.
Stručni rezultati i efekti njenog
upravljanja Kliničkim centrom već
dugo su predmet sporenja – da li je
ona reformist glomaznog sistema ili
potpuni diletant u sferi organizacije
zdravstva, zainteresirana samo za
vlastiti napredak kroz provođenje
the bosnia times.indd 21
samovolje u kadroviranju, biznisu s
javnim nabavkama i političkim akci-
jama? Čini se da su prevagnuli ovi
drugi stavovi, jer javnost dosad nije
vidjela nikakav ozbiljan dokument o
reformi zdravstva, a iskustva pacije-
nata i analize zdravstvenih radnika
ukazuju da je pod njenim vodstvom
u toku potpuna stručna, sistemska,
organizacijska i ponajviše kadrovs-
ka destrukcija zdravstva u BiH.
Pesimistični stručnjaci upozoravaju
„da će se njena destrukcija zdravst-
venog sistema teško ispraviti jer će
nastati nepopravljive štete“! Oni još
oprezniji tvrde da „njena destrukcija
nije samo neznanje, nego i namjera
da se uništi najviši, tercijarni nivo
zdravstvenih usluga!“ A zašto? Ra-
cionalnog objašnjenja nema, osim
da je ta destrukcija dio šireg pla-
na za strateško podrivanje vitalnih
sistema bosanskog društva i države.
Zato je mnogo opasnija javnosti
nepoznata sfera njenog djelovanja.
Samo po nekim njenim javnim is-
padima i ignoriranju reakcija javno-
sti (i političkih krugova počevši od
vlastite stranke) može naslućivati da
iza njene bahatosti i moći da odluču-
je o svemu u Stranci i državi gdje
može, stoji određeni centar moći
pozicioniran iznad SDA i ljudi koji je
čine! O kakvom centru moći se radi?
Čijem i s kojom svrhom? Opće je
poznato da je autoritet Bakira Izet-
begovića njenim naraslim i neofici-
jelnim liderstvom snažno poljuljan.
Bakir već neko vrijeme ne funkcioni-
ra (ako je ikad) niti kao bošnjački lid-
er, niti kao stvarni predsjednik SDA.
Frakcije, osipanje članstva i unutar-
stranački sukobi po pravilu imaju
veze sa Sebijom Izetbegović, kao
npr. politički cirkus oko biranja kan-
didata za Predsjedništvo BiH.
Zagrebe li se malo dublje u nje-
no porijeklo i biografiju, klupko će se
početi odmotavati i doći će se do vrlo
kompliciranih i mračnih odnosa koji
sežu u period kada su se jugoslov-
enske vojne i civilne sigurnosne
službe (SDB i KOS) intenzivno ba-
vile oživljenim mladomuslimanskim
pokretom sedamdesetih i osamde-
setih godina prošlog stoljeća što je
1983. imalo epilog u suđenju Aliji
Izetbegoviću i grupi muslimanskih
intelektualaca u Sarajevu! O tome,
kakve veze ima Sebija Izetbegović
sa ovim pokretom, osim što je 1982.
godine, malo prije hapšenja (!) post-
ala snaha Alije Izetbegovića, može
se zaključivati posredno, na osnovu
podataka iz porodične biografije, i
neposredno, na temelju svjedočenja
nekolicine bivših službenika i oficira
jugoslovenskih, ali i postratnih obav-
ještajno-sigurnosnih službi koji su
željeli iz anonimnosti progovoriti o
ovoj „liniji rada“.
Pojedina otkrića su šokantna
i idu u pravcu da su preko Sebije
Izetbegović, rođene Građević, kćeri
nekadašnjeg oficira Kontraobav-
ještajne službe JNA, koji je preko-
mandovan sa aerodroma u Gol-
ubovcima (Titograd) u Sarajevo,
jugoslovenske službe „ostvarile uti-
caj i usmjeravale djelovanje musli-
manskih militantnih elemenata u SR
BiH i vršile nadzor nad njima“! kako
tvrdi bivši pripadnik Službe državne
bezbjednosti u SRBiH. Na ovom
mjestu se dolazi do tačke ukrštanja
sa prvim stubom moći režima - Ha-
sanom Čengićem.
Iz podataka do kojih je došao
istraživački tim TBT-a, postoje oz-
biljne indicije da su jugoslovenske
21
7/30/2018 7:12:06 AM
 službe, a posebno kadrovi pro(ve-
liko)srpske provenijencije u dužem
periodu još od sedamdesetih godi-
na, a intenzivnije nakon smrti Josipa
Broza, kreirale široku političko-sig-
urnosnu operaciju koja je imala za
cilj da se proizvede politički inkri-
miniran pokret u SR BiH što bi bio
povod za kasniji političko-sudski
obračun sa probosanskim snagama.
Naime, već od Ustava iz 1974. go-
dine i uočenih tendencija nacional-
nog osvješćivanja i osamostaljivanja
republika, centralistički nastrojene
strukture u saveznoj vlasti započele
su pripreme za osujećivanje daljeg
procesa jačanja republika. Za SR
BiH bio je zamišljen plan „obračuna
sa muslimanskim nacionalizmom“ te
su SDB Srbije i KOS započeli široku i
detaljno planiranu operaciju, najprije
„proizvođenje neprijatelja“, a zatim i
obračuna s njima. Za to je najpo-
godniji bio pokret „Mladih muslima-
na“ koji se nakon pogroma u prvim
posljeratnim godinama ponovo javl-
ja i oživljava kroz djelovanje nekoli-
cine intelektualaca po tekijama. Nji-
hov rad u Tabačkom mesdžidu nije
prošao nezapaženo, ali niti neprijavl-
jeno vlastima i operacija započinje.
Kakva je uloga u svemu tome Hasa-
na Čengića i Sebije Građević ?
„NAŠ ČOVJEK“
NA PRAVOM MJESTU
„Duga je priča, u svakom sluča-
ju... U pogodnom momentu službe
su dobile „svog čovjeka“ u centru
zbivanja, u kući lidera ove grupe Ali-
je Izetbegovića i pokazalo se da je to
bio genijalan potez tadašnjih izvršnih
oficira operacije,“ kaže sagovornik
TBT-a, bivši djelatnik SDB BiH. „To
je odradio sarajevski centar, a vojna
22
the bosnia times.indd 22
služba je tu usmjeravala, asistirala...
istini za volju, oni su stvarno koman-
dovali. A što se tiče Čengića, on je
poseban lik. Njega zanima samo
lova, ali je pametan. On je bio plan-
iran za velike, dugoročne poslove.
Njegovo vrijeme će tek doći...“
Nakon samog hapšenja i zatvor-
skih godina SDB i KOS imali su „za-
dokumentovano“ gomile audio, video
i foto dokumenata o osuđenim mlado-
muslimanima, njihovim stavovima,
o njihovim porodicama. Prema svje-
dočenju bivšeg bezbjednjaka SDB-a,
neki su ostali nepokolebljivi i stoga
stradali, neki su se slomili, drugi kom-
promitirali ponašanjem i stavovima.
S druge strane, jednima od njih su
namještene i snimljene kompromiti-
rajuće situacije, u piću ili na prevaru
su navučeni na neoprostive iskaze, i
sve se to sada nalazi u beogradskim
arhivama Bezbednosno-informativne
agencije Srbije (BIA, bivša SDB/
UDB) i Kontraobaveštajne službe Vo-
jske Srbije (KOS).
A onda, godine 1992. godine Re-
publika BiH je izložena agresiji i to-
kom rata događaju se brojne politički
i vojno nelogične odluke državnog
rukovodstva sa Alijom Izetbegov-
ićem na čelu. Odluke i procesi na
štetu Bosne i Hercegovine, a koje
očigledno nije mogao ili nije htio
zaobići, proizvele su teške političke
posljedice. Nakon rata, Alija Izetbe-
gović je član Predsjedništva BiH. Na
istom mjestu nekoliko godina kasni-
je je njegov sin Bakir, suprug Sebije
Građević, a u svim sferama vlasti
je SDA koju ona kontrolira. Hasan
Čengić je siva eminencija u ovoj
državi, posebno moćan u strukturi
Islamske zajednice, a očigledno ima
uticaj i na vršitelje vlasti. Zbog čega
je ovo bitno i opasno?
Upravo zbog velikodržavnih pro-
cesa koje smo pomenuli, a koji još
nisu okončani, kao i zbog međun-
arodnih okolnosti i procesa koji tre-
nutno dovode BiH u kontekst priče
„opasnosti od širenja agresivnog is-
lama“ sa čime BiH ne bi imala veze
da nije bilo uvezenih problema sa
mudžahedinima u ratu, a danas sa
selefijama, vehabijama i Čengićevim
problematičnim konekcijama sa is-
lamističkim pokretima i službama.
Opasnost od prisustva njih dvoje na
pozornici na kojoj se odlučuje o sud-
bini ove države nedavno je sublimirao
akademik Esad Durakoviću u svom
zlokobnom upozorenju objavljenom
u jednom mediju u BiH: „Najveća
opasnost potječe otuda što postoje
ozbiljne indicije (a postoje i već ost-
vareni njihovi rezultati) da su danas
one političke snage u Bošnjaka koje
imaju kapacitet da donose odluke
sudbinske naravi za državu i narod
spremne da izađu ususret apsolutno
neprihvatljivim zahtjevima onih baš-
tinika Miloševićeve i Tuđmanove poli-
tike čiji krajnji cilj je etničko cijepanje
BiH,“ kaže Duraković.
Prilikom nedavnog susreta Alek-
sandra Vučića i Bakira Izetbegov-
ića (praćenog Čovićem i Ivanićem)
na pitanje „šta oni rade i pričaju
kad završe sa službenim temama“
Vučić je lakonski odgovorio: „Igramo
šah... Bakir i ja. I da znate, kad god
poigramo šah uvek ću ja da pobe-
dim...!“ Možemo samo nagađa-
ti o simboličnoj pozadini i izvoru
Vučićeve samouvjerenosti, a ona
se možda krije u spomenutim au-
dio/video/foto arhivama i njegovoj
mogućnosti da komotno i „šefovski“
diktira gubitničke poteze igračima iz
Sarajeva.
7/30/2018 7:12:06 AM
 ANALIZA
NARODNA LJEVICA I OTPOR NACIONALISTIMA
Ljevica predvođena SDP-om u nikad većoj šansi da bude narodna i prihvaćena
ili da propadne za dugo vremena.
Panika je zahvatila vlastodršce
zbog predsjednika Soci-
jaldemokratske partije BiH Nermi-
na Nikšića. Zato su mu napakovali
i sporni istražni proces, za koji je
on naveo Dragan Lukača kao inici-
jatora, a sa ciljem ucjene i njegove
diskreditacije u javnosti. Takvi potezi
esdeaovske policijske mašinerije
imaju nekoliko svojih uzroka. Na-
juočljiviji razlog jeste porast SDP-a
u javnosti, procesi i promjene poput
demokratizacije stranke i širenje po
cijeloj teritoriji BiH, te činjenica da
pred izbore ostale stranke nemaju
ponuditi ništa osim brutalnih među-
sobnih napada. Pokušajima da se
kriminalizira predsjednik partije, želi
se naštetiti kompletnom SDP-u i
smanjiti pobjednički kapacitet na iz-
borima. Međutim, postoji još nekoliko
razloga zbog kojih se Nikšić smatra
velikom preprekom za nastavak et-
onacionalnih politika protkanih veli-
kim kriminalom, sve do neriješenih
ubistava u posljednje tri godine, gdje
su stradali nevini omladinci.
PODRŠKA ZAPADA
Po objavljivanju stavova Draga-
na Čovića o Izbornom zakonu, koji
su bili itekako žestoki, puni prijetnji
i ucjena, učinilo se da nema rješen-
ja i takva situacija je zabrinula i za-
padne diplomate. S jedne strane
Čović je koristio i Hrvatsku te lobi-
rao za svoje prijedloge, dok je SDA
the bosnia times.indd 23
imala svoj izborni prijedlog i nikakvu
lobističku moć, te očajnu reputaciju
u diplomatskim krugovima. Zagreb
se sa druge strane uključio u lobis-
tičku akciju Čovića, te je Čović imao
ranije pripremljenu podršku Pan-
tovčaka. Zbog medija poput Stava,
koji su radikalizirali društvo, bilo je
lakše Kolindi Grabar Kitarović da u
svijetu širi predodžbu o Bošnjacima
kao radikalnim elementima sklonim
ekstremizmu. Politički nepismen
Izetbegović i njegovi novinari učinili
su nemjerljivu štetu BiH i Bošnjaci-
ma u svijetu sa svojim odlukama, pa
se tako i u New Yorku pred UN-om
moglo čuti u izvještaju da SDA slavi
fašizam, odnosno, ekstremizam.
Dovesti se u stanje nepoželjnog
partnera Zapadu nije ništa drugo do
nepojmljivo samoubistvo za Bošn-
jake, samo zbog patoloških zas-
tranjenja nekolicine novinara, dobro
plaćenih da stavljaju mete na glavu
rijetkim kritičarima esdeaovskog
sistema vlasti. Izetbegović je tako
postao nepoželjna figura u Wash-
ingtonu i Bruxellessu, koje nije ni
posjećivao, a redovan gost je u sve
omraženijoj Ankari, a koja se politič-
ki sukobila čak i sa SAD zbog uvo-
za ruskog oružja u Tursku. Dragan
Čović je u takvoj konstelaciji odnosa
imao otvoren put za sprovedbu svo-
jim planova. Neočekivano, na taj put
je stao SDP svojim prijedlogom o
Zakona o izbornim jedinicama. Pos-
lije nećkanja, po vlastitom priznanju
na Krugu 99, taj prijedlog je prihvatio
i Željko Komšić. Nakon što je jedna
opoziciona stranka predložila solu-
ciju koja je onemogućila provođenje
plana Dragana Čovića jedan od čel-
nika HDZ-a Zdenko Ćosić nazvat će
to eutanazijom, ilustrativno najavlju-
jući da je budući protivnik HDZ-ovih
nakana SDP, a ne SDA. Odjednom,
SDP postaje višestruko primjećen u
medijima i može govoriti o tom pri-
jedlogu, ali i drugim promjenama
unutar stranke. Na te procese ćemo
se vratiti.
Ono što je manje odjeknulo, ali
se može prepoznati po učestaloj
frekvenciji izjava stranih zvanični-
ka, kao i sve boljoj saradnji SDP-a
sa ambasadorima drugih zemalja u
BiH, jeste činjenica da se prijedlogu
obradovao i Valentin Inzko uvidjevši
da postoji izlaz za problem. Danas je
jasno kako je diplomatska ofanziva
dva HDZ-a po Zapadu propala, te
da SDP (čemu se u međuvremenu
ušuljala i SDA) vodi proces i priču
oko rješenja Izbornog zakona. Jedan
od razloga leži u tome da je direktor
Odjela za južnu i srednju Evropu u
State Departmentu Matthew Palmer
objeručke prihvatio objašnjenje up-
ravo Nermina Nikšića o novom Iz-
bornom zakonu koji uvažava Ustav,
odluku Venecijanske komisije kao i
presude i apelacije sudova.
Ukoliko se tome dodaju izjave
Inzka o nacionalističkim strankama,
potrebi o stišavanju ratnohuškačke
23
7/30/2018 7:12:06 AM
 retorike, promoviranju dolaska na
vlast drugih partija, posljednje izjave
Doris Pack u kojem hvali upravo
navedeni zakon i targetira HDZ kao
problem, vidljivo je da Zapad traži
novog partnera i najbliži tome je SDP
BiH. Naime, upravo se čelnik SDP-a
u tijeku izuzetno oštrih prepucavanja
u medijima držao najmirnije retorike,
za razliku od Izetbegovića i Komšića
koji su pobrojali sve vrste oružja i
svaku izjavu otvarali terminom rat.
Nije bilo jednostavno Nikšiću i vrhu
SDP-a, bez velike podrške medija,
svoje izjave bazirati na tvrdnji da
SDP ima pozitivnu kampanju, konk-
retno rješenje u vidu Plana 10 i da
želi stabilizaciju države. S obzirom
da se upravo na Izbornom zakonu
pokazalo da SDP ima kapacitet da
stvari stabilizuje, takvu politiku je
24
the bosnia times.indd 24
Zapad očekivano prihvatio.
Izuzetno bitan, a prešućen,
momenat se odnosi na period kada
je Nikšić bio premijer Federacije
BiH. Taj period koji je završio neslav-
no, paradoksalno, ukazat će se kao
argument u korist SDP-a i Nikšića,
jer su SDA i HDZ za posljednjih ne-
koliko godina vlasti stigli ne uraditi
ništa, pri čemu su prokockali i ev-
ropski novac, kao u slučaju kolekto-
ra u Mostaru. SDP-ova vlada pred-
vođena Nikšićem je pak za svog
mandata uspjela implementirati
sredstva, graditi autoput i oporavljati
namjensku industriju, poput tvornice
Igman. Zaključno, razumljivo je zbog
čega vladajuće stranke ne žele sli-
ku Nikšića i SDP-a kao pouzdanog
partnera Zapada, gdje se o BiH i
odlučuje. Dodavši činjenicu da je
SDP i dio PES-a, Socijalističke inter-
nacionale i partija koju podržavaju
njemački i austrijski ljevičari (koji su
jedini partneri BiH u trenutku kseno-
fobne Evrope) razumljivo je zašto je
uslijedio udar na Nikšića, iako nije
kandidat za Predsjedništvo.
Mediji pod kontrolom SDA čine
čudne manevre u tim pokušajima,
idući čak dotle da Nikšića pokušava-
ju diskreditovati poredeći ga sa Izet-
begovićem i trpajući ga u isti koš.
Međutim, svi pokušaji da se istakne
esdeaovska mantra kojom deza-
vuišu neodlučne glasače da su svi
isti neće proći ako se spomenu sve
afere, počev od Ševa do KCUS-a,
ili revizije tužbe za genocid, pa do
Poljina i famoznog suicidalnog kon-
ja Amira Zukića. Na koncu, pohvalu
ljevici dao je i Denis Zvizdić, hvaleći
7/30/2018 7:12:06 AM
 Zaeovovu makedonsku vladu za
uvođenje bosanskog jezika. Za
Zvizdića je ljevica prihvatljiva u dru-
goj državi, jer uvažava druge narode.
U BiH, u kantonu Sarajevo SDA je
pokušala ukinuti drugima pravo na
jezik. Ipak, vrijedno je spomenuti da
je i ne htijući Zvizdić prepoznao koja
politička orijentacija nosi civilizacijski
progres.
UNUTRAŠNJI PLAN I PRIBLIŽA-
VANJE NARODNOJ VOLJI
Ljudi žele da se pitaju i da njihov
glas ima neku vrijednost. Činjeni-
ca da je SDP uveo demokratizaciju
stranke kroz princip jedan čovjek
– jedan glas, te da je ta innicijati-
va i došla od mlađih članova parti-
je (samo Predsjedništvo SDP-a se
prema izjavama obnovilo za 22 nova
člana) vratila je povjerenje stare baze
SDP-a u partiju, a ta inicijativa se širi-
la i dalje, pa su partiji pristupili i drugi
članovi, mnogi kao prijašnji i veliki
kritičari SDP-a. Uprkos bojazni, takvi
potezi samo su doprinijeli popular-
nosti stranke. U simboličkom smis-
lu, Nikšićevo prepoznatljivo kretanje
kroz masu i grad bez tjelohranitelja
i skupocjenih odijela, uvelo se i u
strukturu SDP-a, pa su čak njegova
predsjednička vrata postala otvore-
na mnogim ljudima za upoznavanje
sa novim SDP-om. Iako to ne garan-
tuje automatski uspjeh, princip treba
pohvaliti kao vrijedan pažnje, jer se
na taj način SDP približio narodnoj
volji za što su ranije bili kritikovani.
Nesumnjivo, na tom planu se mora
nastaviti raditi ukoliko se želi održati
takva politika.
Još jedan akt približavanja narod-
noj volji jeste stvaranje Plana 10, kao
the bosnia times.indd 25
programskog djelovanja. Vrijednost
inicijative se sastoji u tome da su
ideje potakle sa organiziranih skupo-
va širom BiH, te da su nakon pitanja
građana ona prošla kroz formirane
savjete sačinjene od stručnjaka, čiji
je posao bio da naprave plan real-
izacije i ispitaju ostvarivost ovog pla-
na. Preko godinu dana posla rezulti-
ralo je jedinim takvim dokumentom
u BiH. Zbog ozbiljnosti pristupa plan
se dopao i pohvaljen je i od brojnih
ambasadora i intelektualaca.
Ono što brine jeste šutnja medi-
ja oko dvije najbitnije izjave koje je
dao upravo Nermin Nikšić, a tiču se
usvajanja zakona i koalicija poslije
izbora. Naime, ma koliko Plan 10
bio prihvaćen, ukoliko poslušamo
brojne stručnjake i da je dobar, pos-
toji problem implementacije tih ideja
kroz Parlament. Upravo tu se uka-
zuje potreba da se i pomno govori
o pristupu koji je SDP odabrao kao
mogućoj i željenoj prelomnoj tački u
domaćoj politici.
Naime, Nikšić će nekoliko puta iz-
javiti da SDP neće moći u koaliciju sa
SDA bez referenduma članstva. Da
referendum nije izmišljotina i neost-
variv plan pokazalo se na slučaju
kandidature Denisa Bećirovića. Up-
ravo se na toj izjavi temelji približa-
vanje SDP-a narodu. O koaliciji će
odlučiti članstvo, a ne jedan čovjek.
Koliko je to bitno svjedoči prvo sun-
ovrat SDP-a zbog koalicije sa SDA,
a potom i demokratske fronte Želj-
ka Komšića, koja je i danas u koal-
iciji sa SDA ili čak pod djelimičnom
kontrolom, zbog čega je doživjela
veiko osipanje. O samoj referen-
dumskoj opciji o koaliciji po uzoru
na njemačke partije trebalo bi voditi
mnoštvo dijaloških emisija.
Druga izjava je bitnija, a njeno
sprovođenje bi donijelo potpuno
novu političku plimu u BiH. Naime,
predsjednik SDP-a je u nekoliko
navrata spomenuo da će ukoliko
osvoje vlast prvo ponuditi set zako-
na, pa partije koje to prihvate mogu
sačiniti vladu. Razlog za takvu odlu-
ku leži u činjenici da se dosad prvo
vršila dodjela fotelja, a nakon toga
niko nije osjećao potrebu da is-
poštuje dogovore. Uzevši u obzir da
se prvo konstituište zakonodavna
vlast, SDP želi ponuditi set zakona
prije raspodjele fotelja, zbog čega
će političari morati uzeti zakone da
bi sjeli u toliko željene fotelje. Ova
vrsta političke prisile možda je i jedi-
ni mogući način da se više stranaka
natjera na rad. Ukoliko uspije, SDP
će sebi značajno podići rejting u jav-
nosti.
SOCIJALNA PRAVDA SE
NAMETNULA KAO IMPERATIV
Određena društvena zbivanja
poput ubistava mladih ljudi, odugov-
laćenje i uništavanje istraga, gažen-
je prolaznika od strane nekoliko
članova SDA, medijska propaganda
u kojoj Novalić i Zvizdić uzastopno
tvrde da sve napreduje stvorilo je
ogroman animozitet prema vlada-
jućoj garnituri. Naime, slučajevi
poput Memića ili Agić-Malkoč po-
kazali su da se država raspala na
osnovnom primjeru zaštite građana.
Većina običnih građana je shvati-
la da živimo u državi u kojoj pojed-
inci imaju dozvole za ubijanje, jer
posredstvom korumpiranih sudija,
istražitelja, tužitelja itd mogu se iz-
vući za bilo koje kriminalno djelo.
Govoreći o svemu ovome, svom
25
7/30/2018 7:12:06 AM
 angažmanu i odlukama, Izetbegović
će na televiziji izjaviti da ga nije stid,
čime će pokazati da je SDA postala
potpuno operisana od morala.
Istvoremeno, rijetki kritičari siste-
ma lako i brzo završe na sudu zbog
navodnih kleveta o časnim i pošten-
im članovima SDA i HDZ, a u RS-u
SNSD. Činjenica da su građani u
strahu za vlastiti život donosi u prvi
plan socijalnu pravdu, što će pred
građanske stranke, pa tako i SDP
staviti ogroman zadatak: da tu prav-
du i dovedu u društvo, a ne pokuša-
ju iskoristiti trenutačni strah. Ukoliko
uspiju, to će se odraziti i na sman-
jenje odlaska mladih, jer u klimi gdje
je manje straha, manje je i sred-
stava za smirenje koje gutaju mladi
čekajući da napuste svoje ognjište
zauvijek. Odmah poslije toga slijedi jući da je izgubio polovinu stranke. studente, ne samo obuku kako žele,
ekonomski plan i oporavak, briga za Također, o približavanju narodnoj nego i mnogo opasnije da im namet-
radnike, na čemu SDP mora raditi volji kroz demokratizaciju stranke nu kako će govoriti o univerzitetu i
više od svih stranaka kao najjača se ne može govoriti. Činjenica je da stranci koja tim univerzitetom vlada.
opiziciona i radnička partija. Odag- Komšić strankom vlada autokratski Ukoliko ih ne poslušaju objavit će ih
nati egzistencijalni strah i stabilizirati i identično kao Zlatko Lagumdžija, na televiziji, baš kako to režim i radi
društvo kao u slučaju Izbornog zko- zbog čega će stranku napustiti Maja kada doživi svoj vrhunac osionosti,
na vratilo bi prijeko potrebnu nadu Gasal-Vražalica. S druge strane. a ekonomsku katastrofu i bunt naro-
u društvo. Ta nada koja trenutno Naša stranka vodi principijelnu poli- da pokušava spriječiti medijskim
leži samo u građanskim strankama tiku, ali zbog skromnih kapaciteta šaketanjem kakvo sprovode RTRS
možda je posljednja šansa za ovu nevidljiva je za strane diplomate, i TVSA na redovnoj bazi. Ljevica je
državu, a odgovornost nikad veća. dok o narodnu volju narušava njihov pod imperativom da odgovori mod-
elitistički odnos prema radništvu. elom otvorenog društva i sekulariz-
IDEOLOŠKI ZAOKRET Ipak, zajednička platforma koje ma, puta prema internacionalizmu,
bi se morali držati, štaviše, ujediniti, a ne getu u kojem se ljudi ubijaju
Posmatrajući ideološki profil nalazi se u ideološkoj profilaciji kao kao životinje, a kritičari sistema jav-
SDP-u možemo priključiti i ostale antinacionalističkih stranaka (zbog no medijski šikaniraju. Društvo u ko-
stranke građanske orijentacije. čega bi Komšić morao prestati ub- jem jedan stranački student otpusti
Teško da bi lidere ostalih stranaka jeđivati ljude da će pobijediti u ratu cijenjenog doktora Gavrankapeta-
mogli prepoznati kao partnere Za- sam samcat), te opreci prema vlada- novića nema šansu da preživi. Lje-
pada, jer za to nema mnogo osno- jućoj garnituri koja je izvršila potpunu vica predvođena SDP-om u nikad
va. Željko Komšić se svojom retori- desničarsku reformu obrazovanja, većoj šansi da bude narodna i prih-
kom prometnuo u krilo SDA, izgubio uvela religije u sekularne instituci- vaćena ili da propadne za dugo vre-
podršku diplomatije, a ni HDZ ga je, proizvela turkofiliju i rusofiliju kao mena.
ne smatra velikim protivnikom zna- poželjan model u društvu i završila Damir Kubura
u sjevernokoreanskom pokušaju da

26

the bosnia times.indd 26 7/30/2018 7:12:07 AM

 MARKER
AUTOKRATE UMIRU,
ALI DIKTATURE OSTAJU
Vojska će nadživjeti Erdogana, ali se ne zna da li će nadživjeti erdoganizam
Utješno je misliti da autokratske
vlade odlaze s njihovim liderima. Ta-
kođer je i pogrešno.
Prije nekoliko ljeta turski vojni
oficir me zaustavio da proćaskamo
nakon predavanja koje sam držao
na konferenciji u Washingtonu. To-
kom našeg razgovora, primijetio je
da zapadni analitičari pretjeruju u
značaju turskog predsjednika Rece-
pa Tayyipa Erdogana, inzistirajući na
tome da je “On samo čovjek, ali mi
[oružane snage] smo ovdje odavno
i ostat ćemo tu kad njega ne bude”.
Ustvari je nagovještavao da vojska
može nadživjeti Erdogana – ovo je
bilo prije neuspjelog pokušaja puča
u julu 2016. – i kada turski lider na-
pokon napusti funkciju, Turska će se
vratiti na nešto slično statusu quo koji
je bio prije AKP-a.
Na ovu ideju da se, kada Erdogan
izgubi izbore, ode u penziju ili umre,
turska politika automatski mijenja –
nisam naišao samo kod oficira kojeg
sam upoznao. Znatan broj turskih ak-
ademika, novinara i političara izraža-
vaju uvjerenje da će se Turska vratiti
sistemu koji je dovoljno demokratski
da potakne nadu da će se Turska jed-
nog dana pridružiti klubu demokratija.
Njihovo uvjerenje ima više veze
s nadom i vjerom nego analitičkim
sudom. Erdogan i njegova stran-
ka nepovratno su izmijenili Tursku;
27
the bosnia times.indd 27
povratka nema.
Turska politička putanja tipičan
je slučaj zemlje koja trajno poništa-
va reforme demokratizacije, ali nije
jedina. Viktor Orban u Mađarskoj i
stranka Jaroslawa Kaczynskog u
Poljskoj potkopavaju vladavinu zako-
na, demokratske vrijednosti i ljudska
prava u službi onoga što oni definira-
ju kao autentičnost i sigurnost. Ti su
događaji prethodili migrantskoj krizi
koja pograđa Evropu, iako je traženje
azila u EU velikog broja ljudi iz Afrike
i Bliskog istoka učinilo poruku Orbina
i Kaczynskog politički moćnijom, a
time i ukidanje demokratskih insti-
tucija i liberalnih vrijednosti politički
prihvatljivim velikom broju Mađara i
Poljaka.
Posmatrači često opisuju načine
na koji su ti lideri – uključujući Erdoga-
na – oblikovali nelojalne demokratije,
ili u slučaju Turske, izabranu auto-
kratiju, kao demonstraciju politike
moći. Ali ti pejorativi nemaju smisla
van novinarskog dezinformiranja. Or-
ban, Kaczynski i Erdogan artikulirali
su viziju budućnosti svojih društava
koja privlače i imaju smisla velikom
broju ljudi. Mađarske i poljske vođe
to u osnovi čine u suprotnosti s lib-
eralnim principima na kojima je EU
izgrađena. U slučaju Turske, pro-
gram AKP-a najbolje se može sažeti
kao pobožnost, prosperitet i moć. Bi-
rači u svim trima zemljama uredno su
nagrađeni ovim vođama.
Ipak, i pored njihovog očitog us-
pjeha, turski, mađarski i poljski lideri
imaju opoziciju. Tokom proteklih 15
godina, oko polovine biračkog tije-
la Turske redovno se protivi AKP-u
i Erdoganu. 2016. Orban je održao
referendum s ciljem sprečavanja
migranata od ulaska u Mađarsku.
Predložena mjera dobila je 98 posto
podrške ljudi koji su glasali, no više
od 50 birača ostalo je kući čime je
proces poništen. U Poljskoj, stranka
Prava i pravde dovela je do zateg-
nutih odnosa sa Zapadom, a zbog
postupaka aktuelne vlasti formiran
je Komitet za odbranu demokratije
koji je u nekoliko navrata na ulicama
okupio velik broj ljudi u znak protesta
protiv politike Kaczynskoga.
Ali ono što je važno je kako, rea-
girajući na opoziciju, lideri u Turskoj,
Mađarskoj i Poljskoj osnivaju nove
institucije, manipuliraju postojećim
i potkopavaju druge u suočavanju
s političkim izazovima ili ih potpuno
lišavaju svih mogućnosti. Formalne
institucije dolaze u obliku zakona,
pravila, propisa i dekreta; njihovi ko-
rijeni se nalaze u političkim rasprava-
ma i često reflektiraju interese pob-
jednika u istim. Neformalne institucije
su neuređene, ali to ne znači da su
manje moćne od formalnih. Ponekad
7/30/2018 7:12:07 AM

su ovi standardi, zasnovani na načinu
na koji se stvari odavno obavljaju,
moćniji od pisanih pravila. Muška
mreža koja održava elitističku, bijelu,
mušku privilegiranost u SAD-u često
odbacuje zakonske i administrativne
mjere kojima se izjednačavaju prava
žena i manjina.
Jedan od najboljih primjera insti-
tucionalne manipulacije je način na
koji turski AKP koristi svoju većinu
u Velikoj narodnoj skupštini Turske
da bi zakamuflirao istragu iz 2014.o
optužbama za korupciju protiv četiri-
ju vladinih ministara koji su prijetili da
će uhvatiti u zamku Erdogana i njeg-
ovu porodicu. Zbog cijelog procesa je
ideja parlamentarnog nadzora ostala
suštinski nebitnom i turskom lideru je
dao priliku da tvrdi da su prvobitne
optužbe bile pokušaj puča. Od op-
tužbi za korupciju, Erdogan manipu-
lira institucijama kako bi preokrenuo
ishod izbora koji mu se nije svidio
2015., iskušava oponente na sudu
krcatom njegovim pristalicama i os-
labio je turske izborne zakone kako
bi osigurao prolaz referenduma oko
the bosnia times.indd 28
biti ljepljive - ostaju dugo nakon tre-
nutka kad su potrebne, a često ih
iskorištava nova kohorta političara
kako bi unaprijedila svoje agende. To
ne znači da je institucionalna prom-
jena nemoguća već se izmjene odvi-
jaju u kontekstu postojećih institucija
i prethodnih promjena. Na primjer,
porijeklo aktuelnih represivnih za-
kona Egipta koji se tiču štampe i or-
ganizacija civilnog društva može se
pratiti kroz brojne izmjene do 1950-
ih i 1960-ih. Na taj način, autoritari-
zam se nadograđuje. On naposljet-
ku može popustiti, ali u nedostatku
revolucije koja potkopava politički i
društveni poredak koji se međusob-
no jačaju, institucije će imati trajni
ustavnih amandmana koji predsjed-
utjecaj na društvo. Uprkos očiglednoj
niku daju posebne ovlasti.
promjeni u Egiptu od početka 2011.,
AKP koristi pravni sistem za za-
politika u zemlji i dalje se okreće oko
tvaranje novinara – najčešće pod
sistema koji su Gamal Abdel Nasser
izmišljenim optužbama za terori-
i Slobodni oficiri uspostavili 1950-ih.
zam – i nametne promjenu vlasništ-
Podaci koje su sakupili so-
va u medijskoj industriji. Napadi na
ciolozi ukazuju na to da tranzicije u
novinare, uz premještanje državnog
demokratiju često propadaju: neke
emitera i službe za vijesti pod okril-
zemlje gube svoju demokratiju, a one
je AKP-a, potisnuli su neovisno izv-
koje uspiju, vrate je samo u rijetkim
ještavanje. Na zadnjim izborima je
i vrlo specifičnim okolnostima. Fran-
državna agencija Anadolu proglasila
cuska je ponovo postala demokrats-
Erdogana pobjednikom mnogo prije
ka nakon poraza Vichyjeve vlade
je Vrhovno izborno vijeće – sačinje-
i nacističke Njemačke. Mađarska i
no od delegata AKP-a – moglo izbro-
Poljska trebale su biti svijetli primjeri
jati većinu glasova. Ovo je ohrabrilo
prijelaza u demokratiju. Te zemlje još
Erdogana da se pojavi na televiziji
uvijek mogu ispuniti demokratske
graciozno prihvatajući još jedan
ideale koje kao članice EU navodno
predsjednički mandat, čime je post-
dijele s drugim demokratijama, ali
alo nemoguće izbornom vijeću da
zbog onoga što Orban i Kaczyns-
proturiječi računici Anadolu agencije
ki čine, put do tog cilja bit će dug i
i tako je vijeće postalo običan rekvizit
težak. Što se tiče Turske, vojska će
na izbornoj predstavi u režiji AKP-a.
bez sumnje nadživjeti Erdogana, ali
Institucionalne manipulacije i
nije jasno da li će nadživjeti erdoga-
promjene tokom ere AKP-a koje su
nizam.
se angažirale u svrhu Erdoganovih
ciljeva, ostat će i poslije njega. To je
zato što institucije imaju tendenciju
28
7/30/2018 7:12:07 AM
 BUSINES
SPORAZUM O ISPORUCI GASA
IZMEĐU EGIPTA I IZRAELA
Prodaje se led eskimima. A
pijesak Arapima. Sada se proda-
je i gas Egiptu
Žuri se sa zaključenjem spo-
razuma od 15 milijardi dolara o
izvozu izraelskog gasa u Egipat.
Međutim, sa skoro dovoljnom ko-
ličinom gasa za vlastite potrebe,
da li je on Egiptu uopće i potre-
ban?
Prodaje se led eskimima. A
pijesak Arapima. Sada se proda-
je i gas Egiptu.
Da bi se u narednoj deceniji
mogao isporučivati izraelski gas
privatnoj egipatskoj firmi, žuri se
za zaključenjem sporazuma od
15 milijardi dolara.
U februaru je prvi put objavl-
jen sporazum između izraelske
kompanije Delek Drilling i Noble
Energy iz Teksasa, partnerima na
izraelskim poljima Tamar i Levia-
than, i privatne egipatske kom-
panije Dolphinus Holdings.
Jedan od akcionara kompanije
Delek koji je prisustvovao sas-
tanku prenosi kako je predstavnik
kompanije rekao prisutnima da
bi, uz kontrolu gasovoda, gas ka
Egiptu mogao poteći već do kraja
godine a tako i njihov prihod.
“Vrlo brzo ćemo vidjeti novac”,
kaže kako im je rečeno.
29
the bosnia times.indd 29
Iste strane najavile su sličan
sporazum još u martu 2015. go-
dine, u vrijeme kada su egipatska
domaćinstva i fabrike imali re-
dovne redukcije zbog nedostatka
struje.
Taj dogovor se nikada nije re-
alizirao. Tri godine kasnije, tržište
na istočnom Mediteranu bogatom
gasom - i globalno – se promije-
nilo, ostavljajući jedan neugodan
detalj izraelskim ponuđačima
gasa: Egipat sada ima dovoljno
gasa.
Ali Izrael ima potrebu prodati
gas: što više gas stoji neprodat,
više će ga biti otkriveno na Med-
iteranu, i vjerovatnije je da će
se izraelski san o ekonomičnoj
regionalnoj prodaji odložiti na
neodređeno vrijeme.
Ali za javnost je druga priča:
izvještaji izraelske vlade umjes-
to toga koncentriraju se na argu-
mente zasnovane na izraelskoj
nacionalnoj sigurnosti.
Šta Egipat ima od toga?
Sporazum o isporuci gasa na-
javljen u februaru omogućio bi
Deleku i Nobleu, kao i manjim
partnerima na terenu, da nastave
investirati u najveće gasno polje
u Izraelu, prigodno nazvao Levia-
than, koji tek treba proizvesti gas
prvi put otkad je otkriven 2010.
Kompanije su već uložile 3.75
milijardi dolara u prvu fazu razvo-
ja Leviathana, kojeg su nazvali
najvećim energetskim projek-
tom u historiji Izraela. Industrijski
posmatrači očekuju da će polje
krenuti s proizvodnjom naredne
godine. Logika za Kairo je mnogo
manje jasna: kada Egipat bude
mogao zadovoljiti svoje domaće
potrebe - što bi se moglo desiti
već u 2019. godini – onda će iz-
raelski gas, kako kažu analitičari,
vjerovatno biti skuplji od egi-
patskog zbog dodatnih troškova
uvoza.
Gas bi se i dalje mogao ponovo
izvoziti iz dvaju uglavnom neak-
tivnih pogona za tečni prirodni
gas u egipatskim gradovima Idku
i Damietta, jedinim takvim na is-
točnom Mediteranu.
Tu viziju za svoju zemlju ima
egipatski predsjednik Abdel Fat-
tah el-Sisi. Kada je sporazum
objavljen, rekao je da je Egipat
“zabio gol”.
“Sanjam to četiri godine - da
postanemo regionalni centar za
energiju”, kazao je Sisi. “Sav gas
iz regiona doći će kod nas.”
Ako se to desi, Egipat će imati
koristi od carina i tranzitnih taksi.
7/30/2018 7:12:07 AM
 Međutim, postoji i uvriježeno
mišljenje među onima koji prate
ovu industriju da neće proći mno-
go prije nego što Egipat otkrije još
gasa pa će se okrenuti korištenju
ograničenih kapaciteta pogona
za TPG da bi izvozio vlastiti.
S obzirom na to da je nepozna-
ta komercijalna osnova tekućeg
dogovora, nejasno je odakle bi
Egipat više profitirao: od izvoza
vlastitog gasa ili ponovnog izvoza
izraelskog.
Međutim, ni jedan od ovih de-
talja ne koči dogovor. Ako ga koči
nešto drugo, taj sat otkucava jer
kompanije koje prodaju izraelski
gas pokušavaju ući na jedno od
posljednjih održivih lokalnih tržiš-
ta.
Za to vrijeme neki Egipćani,
poput političkog analitičara i
bivšeg geofizičara Khaleda Foa-
da, posmatraju u nevjerici.
“Sporazum ne koristi Egiptu
niti njegovoj nacionalnoj sigurno-
sti ni na koji način”, rekao je Foad,
koji trenutno radi na egipatskom
institutu u Istanbulu. “Da li Egiptu
treba prirodni gas? Ne, ne treba.”
Dogovor može biti na privat-
nom nivou, kazao je Foad, ali
političari i dalje tvrde da je spora-
zum postignut između egipatske i
izraelske vlade.
On je naglasio kako je izrael-
ski premijer Benjamin Netanja-
hu rekao da će novac od spora-
zuma biti uložen u unapređenje
zdravstva i obrazovnog sistema
za Izraelce.
“Treba nam isto za Egipat,”
rekao je Foad. “Imamo puno sek-
tora kojima je potreban razvoj, ali
30
the bosnia times.indd 30
mi dajemo Izraelu poklon
u zamjenu za sitnice.”
Mračna historija iz-
raelsko-egipatskog spo-
razuma
Dogovor je tek na-
jnovije poglavlje u is-
točnomediteranskoj sagi
s mnogo uspona i pado-
va za obje zemlje, u ra-
zličitim trenucima ostavl-
jenim u neznanju.
Prije deset godina Egi-
pat je bio neto izvoznik
gasa, obezbjeđujući 40%
prirodnog gasa za Izrael
po jednoj od najnižih cije-
na na svijetu.
Dogovor je sklopljen
je između dviju državnih
egipatskih kompanija
i egipatske kompanije
East Mediterranean Gas
(EMG), osnovane 2000.
godine za izgradnju gas-
ovoda između Egipta
i Izraela, a među čijim
partnerima su i bivši iz-
raelski obavještajni agent
i tajkun Yossi Maiman.
Sporazum nije naišao
na odobravanje Egipća-
na te je doveo do nemi-
ra 2011. kada je svrgnut
tadašnji predsjednik Hos-
ni Mubarak.
Bivši ministar za naftu
Sabeh Fahmy i biznis-
men Hussein Salem, au-
tori originalnog ugovora,
2012. su osuđeni na 15
godina u zatvoru ali su dine političke nestabilnosti te os-
kasnije oslobođeni optužbi. Egi- jetio posljedice lošeg upravljanja
pat je također prolazio i kroz go- sektorom.
Nije uspio ispoštovati ugovo-
7/30/2018 7:12:07 AM

re o izvozu, a nije zadovoljavao
ni potrebe na domaćem terenu.
Umjesto toga je počeo uvoziti
skupi tečni prirodni gas, a sta-
the bosnia times.indd 31
novništvo, stalno u po-
rastu, je ispaštalo zbog
redovnih redukcija.
Izraelski gas: ko će ga
kupiti?
Egipat je pao u pravu
krizu ovisnosti o energi-
ji - ali budućnost Izraela,
koji je dugo uvozio svoj
gas, izgledala je sjajno.
Noble i Delek su 2009.
otkrili polje Tamar, zatim
2010. Leviathan, jedno
od najvećih svjetskih ot-
krića ovog vijeka pa je i
ministar infrastrukture Uzi
Landau kazao da se radi
o “najvažnijim vijestima
o energiji od osnivanja
države” i da je bilo gov-
ora o tome da će Izrael
postati regionalni centar
za gas.
Ali u godinama koje
prolaze kompanije se
bore rasplesti gordijev
čvor političkih i ekon-
omskih problema koji se
odnose na jedno pitanje:
kako ga prodati.
U 2015. godini, nakon
što su energetske kom-
panije uložile milijarde
da otkriju polja i čekale
godinama za proizvodnju
gasa, izraelska vlada je
odobrila propise kako bi
sektor postao konkurent-
niji. Za ovaj potez mno-
gi vjeruju da je uplašio
strane investitore koji nisu
mogli biti sigurni šta će vlada sl-
jedeće učiniti.
Sporazum za Tamar i mno-
go veći, potpisan 2016. godine
kojim bi se gas iz Leviathana is-
poručivao jordanskom NEPCO-u,
dočekani su uličnim protestima i
kritikama jordanskih parlamenta-
raca.
Kako je vrijeme prolazilo,
spisak potencijalnih kupaca se
smanjivao. Kipar je otkrio off-
shore polje gasa. Liban ima oz-
biljne izglede da pronađe svoje.
Političke tenzije između Izraela i
Turske, idealnog tržišta za izrael-
ski gas, onemogućavaju prodaju
Turskoj.
Također je postojao san o
prodaji gasa kroz EastMed, pred-
loženi podvodni gasovod od
1.900 kilometara vrijedan 7 mlrd.
dolara od Izraela preko Kipra do
Grčke i Italije.
Ali troškovi i glavni logistički
izazovi su srušili tu ideju, ostavl-
jajući Izraelu samo jednog mo-
gućeg kupca za brzu prodaju:
Egipat.
Treba li Egiptu izraelski gas?
Međutim, upitna je potreba
Egipta za izraelskim gasom. U
julu 2015. godine, italijanska en-
ergetska kompanija Eni otkrila
je Zohr “superpolje” - najveće
gasno polje ikada pronađeno na
Mediteranu - a zatim je počela
proizvodnja prošlog decembra.
Očekuje se da će Egipat imati
višak gasa već sljedeće godine.
Dakle, kada je najavljen spora-
zum dogovor o Delek / Noble-Dol-
phinus u februaru ove godine,
mnogi su ostali u nevjerici. Zašto
je Egiptu potreban taj gas? Čak i
ako se bude ponovo izvozio, ima
li to ekonomskog smisla?
31
7/30/2018 7:12:07 AM
 Pojavile su se dodatne sumnje
oko sporazuma kada su se prije
par sedmica pojavili navodi da je
Eni pronašao još jedno polje blizu
obale Sinaja pa opet izgleda da
Egiptu možda uopće neće biti po-
treban izraelski gas.
Eni od tada negira navode,
rekavši samo da će istraživan-
je polja Noor, gdje je navodno
otkriveno novo, započeti u au-
gustu. Ali, kažu analitičari, samo
je pitanje vremena kada će Egi-
pat otkriti još gasa - i zato se ovaj
sporazum ubrzava.
“U svakom trenutku bi mogao
propasti. Ideja je samo da ga
požurite, zaključite i bavite se
činjenicama na terenu “, rekao
je Rettig. “Postavili ste gasovod,
stavili gas u njega, ali gas već
FOTO: Al-Sisi, Descalzi (AFP)
32
the bosnia times.indd 32
teče. Sad ćeš ga zaustaviti? To je
ideja. Samo pogurajte i krenite.”
Iako je sporazum trenutno sk-
lopljen na 10 godina, analitičari
kažu da sumnjaju da možda neće
trajati tako dugo, ali bi omogućio
Delek i Nobleu da nastavi ulagati
u Leviathan zbog drugih poslova.
“Možda će moći prodavati neš-
to gasa Egiptu, ali nije jasno ko-
liko dugo”, rekao je Butter.
Akcionari čekaju novac od
gasovoda
Međutim, početkom ovog
mjeseca, akcionari kompanije
Delek su izglasali ulaganje 200
miliona dolara u kompaniju EMG,
onu koja je prije deset godina iz-
vozila jeftini egipatski plin u Izra-
el i još uvijek kontrolira gasovod
između Izraela i Egipta te je spo-
razum produžen.
Međutim, prepreke ostaju. Još
uvijek su tu milijarde dolara u
nagodbama oko sporazuma na-
kon što je egipatska državna fir-
ma EGAS prekinula ugovore sa
EMG-om za izvoz gasa u Izrael
2012.
Međunarodna privredna ko-
mora u Ženevi je 2015. godine
naložila EGAS-u i egipatskoj
korporaciji EGPC da plate Izrae-
lu kaznu od 1,76 milijardi dolara
izraelskoj firmi, a 288 miliona
dolara za EMG-u zbog zaustavl-
janja isporuke gasa.
Egipatski ministar za energeti-
ku Tarek el-Molla navodno je ra-
nije ove godine kazao da se spo-
razum zasniva na nagodbama.
Egipatski news portal Mada Masr
također je objavio da se izraelska
vlada u principu složila da smanji
iznos novčanih kazni ako bi egi-
patska vlada dozvolila svom pri-
vatnom sektoru da uvozi izraelski
gas.
I to je jedina prednost koju
Foad vidi u sporazumu. “Jedina
dobit Egipta bi mogla biti - iako
to nije napisano u ugovoru, ali
možemo to predvidjeti - ukidanje
kazne.”
S obzirom na uspone i padove
u proteklih nekoliko godina, ak-
cionar Deleka je rekao da nije
spreman opustiti se.
“Slavit ću kada vidim novac.”
(TBT, MEE, Prevela Jasmina
S. Drljević)
7/30/2018 7:12:07 AM
 POLITIKON
REFORMA ILI REVOLUCIJA?
Često je izgledalo da je Iran na
rubu demokratije. Tokom dvadese-
tog stoljeća, u zemlji su se desile
tri veće političke promjene: Ustavna
revolucija 1905-11., Pokret naciona-
lizacije naftne industrije 1951-53. i
Islamska revolucija 1978-79. Svaka
od njih se bitno razlikovala od drugih,
ali sve su u biti bile reakcija na ko-
rupciju, bezakonje i autokratiju. Sve
su odražavale širenje pismenosti,
sve veća očekivanja rastuće srednje
klase i nestrpljivost bogate poslovne
zajednice zbog službenog lošeg up-
ravljanja. Sve je karakterizirala i težn-
ja za nekim oblikom demokratske
vlasti. Ipak, svaki put, ta je težnja
doživjela razočarenje.
Ustav iz 1906. godine stvorio je
parlament koji ima ovlasti da prov-
jerava moć šaha i dao je iranskom
narodu konačnu kontrolu nad svojom
zemljom. Ipak, dvije decenije kasni-
je, šah je ponovo vladao kao apsolut-
ni vladar, parlament je postao puka
figura, a novi ustav je u velikoj mjeri
zanemarivan. Pokret 1951-53. bio je
uglavnom potaknut zahtjevom za na-
cionalizacijom iranske naftne indus-
trije, a zatim je pao pod kontrolu bri-
tanske vlade. Njegov vođa, premijer
Mohammad Mosaddeq, bio je pop-
ulist, reformator i zastupnik parlam-
entarne vlasti. Još jednom, ono što
se naziralo kao demokratija, nestalo
je je kada je 1953. Mosaddeq svrg-
nut pučem u režiji CIA-e i britanske
tajne službe. Šah je zadržao svoje
prijestolje i uslijedila je represija na
političku aktivnost.
the bosnia times.indd 33
U Demokratiji u Iranu, Mis-
agh Parsa istražuje zašto snage
represije uvijek nadvladaju nad
iranskim demokratskim instinktima
i kako bi se demokratija na koncu
mogla pojaviti u Iranu. Kratko se
dotiče Ustavne revolucije i Pokreta
nacionalizacije naftne industrije. Ali,
njegov glavni fokus je na onome što
smatra neuspjelim demokratskim
obećanjem Islamske revolucije
1978-79. Zaključuje da, s obzirom
na karakter Islamske Republike, ako
demokratija i dođe u Iran, to će se
desiti revolucijom, a ne postepenom
reformom.
Islamska revolucija, Parsa vjeru-
je, vjerovatno bi mogla dovesti do
demokratske vlasti. Kao što ističe,
to je omogućila široka koalicija: te-
ološki i univerzitetski studenti, vlas-
nici trgovina, trgovci, intelektualci
i administrativni radnici i zanatlije.
Vjerska zajednica je mobilizirala ve-
liki broj ljudi svih zanimanja da izađu
na ulice. Ali čak i oni koji su marširali
za revoluciju pod zastavom islama
i koji su kasnije glasali za stvaranje
Islamske Republike nisu predvidjeli
ekstremnu teokratiju koju će vjerski
službenici kasnije uspostaviti. Vođa
pokreta, ajatolah Ruhollah Khomei-
ni, mnoge je uvjerio da on podrža-
va oblik demokratske vlasti, da je
posvećen slobodi štampe i slobo-
di izražavanja, i da nema interesa
sam voditi državu ili da drugi vjerski
službenici čine vladu.
Ipak, u isticanju demokratske
težnje mnogih koji protestirali 1978-
Put Irana ka demokratiji
79., Parsa ne uspijeva prenijeti u kojoj
je mjeri Khomeini bio predan ideji is-
lamske države s vjerskim službenici-
ma na čelu i ne daje dovoljno znača-
ja njihovoj zajedničkoj moći. Islam je
bez sumnje bio na prvom mjestu u
vrijednostima i političkim stavovima
trgovaca, vlasnika trgovina i stu-
denata koji su protestirali i u pro-
gramima političkih grupa, kao što je
Pokret za slobodu Irana, koje su po-
državale revoluciju. U glavnom slo-
ganu demonstranata, ‘’Nezavisnost,
Sloboda, Islamska Republika”, nije
bilo demokratije. Khomeini je, zasig-
urno, po nalogu sekularnih savjetni-
ka koji su se okupili oko njega tokom
kratkog progonstva u Pariz 1978.,
u svojim obraćanjima podržavao
demokratske principe. Ali u svojoj
poznatoj raspravi o islamskoj vladi,
sastavljenoj 1970. za vrijeme dužeg
izgnanstva u Iraku, Khomeini je jas-
no kazao da vjerski službenici tre-
baju vladati u islamskoj državi. Čak
i u Parizu, on je insistirao da šerijat
treba biti osnova u istinski islamskoj
vladi. Nakon svrgavanja monarhije,
Iranci su u ogromnom broju glasali
za izričito islamsku republiku i ustav
na čijem je čelu imam Khomeini.
TEOKRATIJA JE
USPOSTAVLJENA
Središte revolucionarnog projek-
ta bila je doktrina velayat-e faqih,
ideja da najviše odluke u islamskoj
državi mora odobriti fakih, a vjerske
vođe određuju osnovni okvir za-
33
7/30/2018 7:12:08 AM
 kona, pravosudni sistem i kako se
upravlja zemljom. Rezultat je, piše
Parsa, da su „Khomeini i njegovi
saveznici uspostavili teokratiju. Oni
su se oslonili na ideološke, političke
i represivne mehanizme kako bi do-
bili podršku naroda [i] demobilizirali
rastuću opoziciju.“ Čak iako je novi
iranski lider zagovarao politiku dis-
tributivne pravde u korist siromašnih
i potlačenih, on se okrenuo bešćut-
noj eliminaciji suparnika u borbi za
vlast i ušutkivanju neistomišljenika.
U ovoj kampanji, kako Parsa
navodi, Khomeini i njegovi namjesni-
ci rasporedili su vjersku policiju;
Iransku revolucionarnu gardu, para-
lelnu vojnu snagu pored obične vo-
jske, odgovornu za zaštitu islamsk-
og karaktera Irana; i razbojnike iz
Ansar-e Hezbollaha (partizani Božje
stranke). Članovi tih grupa poremeti-
li su odmetnička okupljanja, dok je
novi režim zatvorio štampane medi-
je koji su kritizirali dolazeći poredak
FOTO: Rouhani (ATTA KENARE/AFP/Getty Images)
34
the bosnia times.indd 34
i zabranio opozicijske organizacije,
uključujući Kurdsku demokratsku
stranku, koju je Khomeini označio
kao „stranku đavla“. Stotine Kurda
umrle su u sukobima s Revoluciona-
rnom gardom ili su pogubljeni nakon
što su osuđeni za zločine kao što su
„rat protiv Boga“ – drugim riječima,
pobunu. Ostale pokrete koji su or-
ganizirali kampanje u ime etničkih
manjina zadesila je slična sudbina.
Konačno, vjerski kružok oko Kho-
meina okrenuo se protiv svojih bivših
saveznika. Radikalne ljevičarske
grupe poput Mujahedin-e Khalqa i
umjerenije, kao što su Nacionalna
fronta i Pokret za slobodu Irana, na
čelu s Mehdijem Bazarganom, prvim
Khomeinijevim premijerom, prvobit-
no su podržavale Khomeinija, ali u
roku od nekoliko mjeseci, našle su
se na nišanu režima.
Prvi predsjednik zemlje nakon
revolucije bio je Abolhassan Ba-
ni-Sadr, nezavisni kandidat koji je
pokušao isplanirati umjerenu pu-
tanju tokom krize koja je počela u
novembru 1979.kada su revolu-
cionari zatočili 66 Amerikanaca u
američkoj ambasadi u Teheranu.
(52 taoca su držali u zatočeništvu
više od godinu dana.) Ali, Bani-Sa-
dr je zaglavio u sukobu sa vjerskim
liderima te ga je parlament sklonio
s funkcije predsjednika u junu 1981.
nakon samo 16 mjeseci službe.
Kada su se njegove pristalice pobu-
nile, Parsa piše, „uskoro je uslijedio
pravo krvoproliće“. Vjerski režim je
u 6 mjeseci pogubio 2665 zatvore-
nika. „Čak ni vjerski lideri s najviših
pozicija nisu bili imuni“, kaže Parsa.
Ajatolah Mahmoud Taleghani, pop-
ularni liberalni vjerski službenik, bio
je marginaliziran. Ajatolahu Kazemu
Shariat-Madariju, koji je odbio dok-
trinu velayat-e faqiha, određen je u
kućni pritvor.
7/30/2018 7:12:08 AM
 REFORMA I REPRESIJA
Parsa pokazuje da je represija
ostala dominantna karakteristika
Islamske Republike, ali ni opozici-
ja nikad nije bila eliminirana. Ide-
je reforme, vladavina zakona i
demokratska i pouzdana vlada
ostale su žive. Među vladajućom
elitom uvijek je postojao raskol, Par-
sa opaža, dok su izravni, drugačiji
stavovi bili prisutni i glasni naroči-
to u vezi s pitanjima poput ubistva
političkih zatvorenika, gašenja medi-
ja i namještanja izbora. 1981. jedan
od Khomeinijevih unuka je izjavio za
BBC da je Islamska vlada bila „gora
od šahove vlade i Mongola“ i režim
je optužio za „ubijanje ljudi ili njihovo
bezrazložno zatvaranje.“
S vremena na vrijeme su ove
struje izbijale na površinu. 1997.
je Mohammed Khatami izabran za
predsjednika zahvaljujući njegov-
im obećanjima većih socijalnih,
političkih i medijskih sloboda i poš-
tivanju vladavine zakona i prava na
privatnost. Kako Parsa ističe, Khata-
mi nije bio revolucionar. Nije želio uk-
inuti Islamsku Republiku niti dovesti
u pitanje režim. Ipak, pokušao je
oslabiti kontrolu nad medijskom i
političkom aktivnošću, suočiti se s
agencijama za sigurnost i unapri-
jediti privrednu, tržišno orijentiranu,
agendu.
Ipak, Parsa dodaje, konzerva-
tivne snage samo su intenzivirale
svoje represivne taktike, a Khata-
mijev reformistički pokret se poka-
zao kratkog vijeka. Posljedice su se
počele osjećati 1998. kroz niz mjera
protiv vodećih umjerenih političara.
Te su godine ubijena dvojica lidera
reformista u njihovim domovima, a
the bosnia times.indd 35
tijela dvaju sekularnih opozicionar-
skih autora pronađena su u različi-
tim dijelovima Tehrana. Kako se vje-
ruje, ubistva su počinile sigurnosne
agencije. Abdollah Nouri, vjerski
lider i Khatamijev ministar unutrašn-
jih poslova, te Gholamhossein Kar-
baschi, gradonačelnik Teherana i
Khatamijev pristalica, zatvoreni su
po neosnovanim optužbama.
Naredne godine je Iran prošao
kroz jedan od najžešćih trenutaka
narodnog nezadovoljstva u novi-
joj historiji. U julu, nakon što je sud
ugasio Salam, popularne liberalne
novine, izbili su protesti na teherans-
kom univerzitetu. Režim je reagirao
oštro, poslavši policiju u studentske
domove prije zore s nalogom da pre-
tuku studente dok su u krevetima i
pretresu njihove sobe.
Incident je establišment doveo
u probleme. Kako Parsa navodi, u
dvije decenije nakon revolucije, stu-
dentska populacija se gotovo ude-
seterostručila, sa oko 160.000 na
početku 1980-ih na 1,5 miliona u
2000-oj. Mali broj njih se politički ak-
tivirao, ali nije trebalo mnogo da se
ostali politiziraju.
Prvobitni protest i njegovo gušen-
je na teheranskom univerzitetu je
obezbijedio potrebu iskru. U nared-
nih 6 dana, nemiri su se proširili
na univerzitete u gradovima širom
zemlje. Studenatski predstavnici su
proširili listu svojih zahtjeva poziva-
jući na slobodu štampe, oslobađanje
političkih zatvorenika i odgovornost
vlade. Uzvikivali su parole poput
„Dolje s diktatorima!“ i „Smrt des-
potima!“, a pozivali su na ostavku i
vrhovnog vođu Alija Khameneija.
Prvobitno su brojni vjerski i vla-
dini službenici, uključujući i samog
Khameneija, javno izrazili suos-
jećanje i diskretnu podršku studen-
tima i kritizirali su nasilje koje se
sprovodilo nad njima. Ali kako su
se protesti širili i postajali radikalniji,
službeni stav se ubrzo promijenio.
Paravojne snage iz Revoluciona-
rne garde su poslane da pretuku
demonstrante. Policija je uhapsila
veliki broj studenata. Neki su prosto
nestali. Zvaničnici su studente na-
zivali „pobunjenicima i banditima“.
Khamenei je tvrdio da ih podržava-
ju „političke skupine koje su bank-
rotirale, a potiču strani neprijatelji.“
Masovni kontraprotesti su organi-
zirani u znak podrške vladi. Kako su
se protesti širili, 24 zapovjednika
Revolucionarne garde poslali su ot-
voreno pismo Khatamiju upozorivši
ga da gube strpljenje s „demokrati-
jom“ koja vodi ka „anarhiji“. Poruka
je bila jasna: tolerancija konzerva-
tivnog establišmenta prema opozici-
ji bila je strogo ograničena. Odu li
stvari predaleko, neće oklijevati da
upotrijebe silu.
Napadi su nastavljeni do kraja
Khatamijeva mandata 2005. Re-
formističke novine su ugašene, a
desetine proreformističkih aktivis-
ta su uhapšene, kao i 60 članova
Pokreta za slobodu Irana. Vijeće
čuvara, grupa za nadzor pod kontro-
lom konzervativaca, stavilo je veto
na brojne progresivne zakone koje
je donio parlament, uključujući i one
koji bi proširili ženska i građanska
prava i onemogućili snagama sig-
urnosti da ulaze na univerzitetske
kampuse. Ispostavilo se da Khatami
nije imao kontrolu nad snagama sig-
urnosti, obavještajnim agencijama,
sudijama ili sudovima. Rezultat je
35
7/30/2018 7:12:08 AM
 bio „dominacija konzervativaca i po-
jačana represija“, piše Parsa.
Na parlamentarnim izborima
2004., nakon što je Vijeće čuvara
diskvalificiralo desetine kandidata
reformista, konzervativci su dobili
većinu. Pobjednik na izborima sl-
jedeće godine bio je Mahmoud Ah-
madinejad, populist koji je, Parsin-
im riječima, „vodio politiku koja je
pojačala rastuću autoritarnu narav
zemlje i ugasio sve nade za politič-
kom reformom“. Novi predsjednik
„nije gubio vrijeme da uvede kl-
jučne promjene koje su odražavale
državni interes za većom kontrolom,
politizacijom i militarizacijom društ-
va.“ A ipak je za vrijeme Ahmadine-
jada Iran doživio najozbiljniji izazov
konzervativnog establišmenta od
1979. 2009. se Ahmadinejad, uz ap-
solutnu podršku vladajuće strukture,
uključujući vrhovnog vođu i brojne
zapovjednike Revolucionarne gar-
de, borio za svoj drugi predsjednički
mandat. Njegovi konkurenti su bili
dvojica najuglednijih političara: Mir
Hossein Mousavi, bivši premijer, i
Mehdi Karroubi, vjerski lider i bivši
glasnogovornik parlamenta. Obojica
su bili predstavnici establišmenta,
u programu njihovih su kampanja
bile su reforme i kraj međunarodne
izolacije Irana. Tolika je bila žeđ za
promjenom da su obojica privukla
veliku podršku. Mousavijevi prediz-
borni skupovi bili su naročito veliki
i entuzijastični. Ohrabreni velikom
podrškom masa, Mousavi i Karrou-
bi su sve hrabrije kritizirali vladu i
pozivali na reforme.
36
the bosnia times.indd 36
RAZORENE NADE uglednih bivših zvaničnika i članova
parlamenta i tada su se otkrile du-
Na dan glasanja, svi znakovi – boke podjele unutar vladajuće elite.
veličina opozicijskih skupova, entuz- „Zeleni pokret“, piše Parsa,
ijazam Mousavijevih pristalica i ve- „uzdrmao je temelje Islamske Re-
liki odziv glasača – upućivali su na publike kao ni jedan događaj u 30 go-
Mousavijevu pobjedu. Ali kada su dina od revolucije. Pokret se odvijao
rezultati objavljeni, sumnjivo rano, tako brzo da je podsjećao na posl-
Ahmadinejad je proglašen pobjedni- jednju fazu revolucije 1979. “Jednim
kom i to s nevjerovatno velikom razli- dijelom ipak nije uspio jer su, kako
kom. Sutradan su izbili veliki protes- navodi Parsa, njegove vođe Mousavi
ti. Mase su preplavile ulice
Teherana uz poklike „Gdje
je moj glas?!“. Kroz neko-
liko narednih dana, na za-
prepaštenje režima, Zeleni
pokret (nazvan po boji koju
su isticale Mousavijeve
pristalice tokom kampanje)
je rastao i pozivao na ra-
dikalnu promjenu, znatno
veću od umjerenih reformi
koje su predlagali dvojica
opozicijskih vođa.
Režim je odgovorio bez
imalo milosti. Parsa živo-
pisnim detaljima objašn-
java represiju. Veliki broj
policajaca i paravojnih je-
dinica poslano je na ulice
gdje su hapsili demon-
strante i lidere pristalice
pokreta reforme. Vlada
je ugasila političke orga-
nizacije opozicije, zabra-
nila demonstracije (sve-
jedno su se organizirale), i krenula i Karroubi bili za postepenu reformu
s bezočnom propagandom protiv a ne agenti radikalnih promjena koje
pobunjenika. Neki su protestanti i su željeli demonstranti. U nekoliko
izgubili svoje živote u uličnim okrša- navrata Mousavi ih je čak pokušao
jima sa snagama sigurnosti ili su ih zaustaviti. Ovaj razdor između lidera
smaknuli snajperisti s krovova. Kad i demonstranata je oslabio kampan-
su protesti ugušeni, krenule su mjere ju. Štaviše, Mousavi i Karroubi nisu
represije. U jednom slučaju obavlje- imali plan kako se nositi sa režims-
no je zajedničko suđenje za nekoliko kom represijom kada se dešavala.
7/30/2018 7:12:08 AM
 Osim toga, ni sami demonstranti MIRNIM PUTEM
nisu bili dovoljno organizirani da pod
pritiskom vlade održe pokret. Nasuprot ovoj pozadini neuspjele
Lideri također nisu uspjeli mobi- reforme, protesta i represije Parsa
lizirati grupe ljudi mimo opozicijske odgovara na pitanje s početka svoje
baze studenata, žena i pripadnika knjige: „Kojim putem bi mogla krenu-
srednje klase. Kao rezultat, za ra- ti demokratizacije Irana: reforme ili
zliku od 1978-79 revolucije, velika revolucije?“ Parsa ovaj slučaj pore-
većina vjerskih službenika, imama, di s dvjema zemljama i njihovom
trgovaca i vlasnika trgovina držala povijesti demokratizacije: Južnom
se po strani. Radnici u fabrikama Korejom i Indonezijom. U Južnoj
Koreji, nakon studentsk-
og ustanka 1969., vojska
je nametnula diktaturu i
ustav kojim se privilegira
vojska kao vladajuća elita,
ali nije odbila demokrati-
ju kao princip ili pokušaj
da se eliminira opozicija
srednje klase. S vremen-
om su se umjerene snage
reorganizirale i opet poz-
vale na demokratske re-
forme. Štaviše, diktatura
u Južnoj Koreji je dozvo-
lila dinamičnom privatnom
sektoru da vlada ekonomi-
jom, ostavljajući otvoren
put industrijalizaciji i pros-
peritetu.
U Indoneziji pak dik-
tatura koju je uspostavio
general Suharto 1967.
odbijala je samu ideju
demokratije i zatvorila je
FOTO: (STRINGER / REUTERS) vrata konkurentnoj politi-
nisu organizirali štrajkove, trgovci ci. Ojačana prihodima iz državne
nisu prekidali mreže distribucije, a naftne industrije u razvoju, vlada
radnici nisu blokirali proizvodnju i je preuzela kontrolu nad većim di-
izvoz nafte. Parsa ove nedostatke jelom ekonomije. Vojsci je dala ve-
pripisuje lošem vodstvu, slabim ili liku ulogu u politici i ekonomskim
nepostojećim strukturama podrške poslovima. 1997. kada je Indoneziju
poput sindikata i udruženja profe- pogodila azijska finansijska kriza,
sionalaca i, naravno, oštroj represiji. izbila je revolucija kao posljedica
Suhartovih decenija tlačenja i ko-
the bosnia times.indd 37
rupcije. Početkom naredne godine
počeli su masovni protesti i bune. U
periodu od 5 mjeseci koštali su Su-
harta vojne podrške i prinudili ga na
ostavku.
Sudeći po kriterijima koje Parsa
primjenjuje kako bi se utvrdilo hoće
li se autokratske države demokrati-
zirati reformom ili revolucijom, Iranu,
zaključuje on, najbolje odgovara in-
donezijski model. Islamska Repub-
lika je „isključiva autoritarna država“.
Snaga je koncentrirana u rukama
užeg kruga vjerske elite. Čak je i
umjerena reformska opozicija uglav-
nom bila isključena iz domena utje-
caja. Državna ideologija u principu
odbacuje demokratiju. Država se
intenzivno upliće u društvenu i kul-
turnu sferu, prisiljavajući stanovništ-
vo na pasivnu otpornost ili izravnu
opoziciju i pogoršavajući napetosti
između vlade i društva.
Država također monopoli-
zira privredu. Rezultati su osla-
bljen privatni sektor, nepostojanje
konkurencije, znatna uloga vojske u
ekonomiji i politici, velike nejednako-
sti u bogatstvu i prihodima, te visok
nivo korupcije i nepotizma. Ogro-
man jaz je stvoren između iranskog
naroda i njihovih vladara. „Vladajuća
vjerska elita“, piše Parsa, „nema
interesa za demokratsku transfor-
maciju“ budući da bi „demokratizaci-
ja potkopala njihovu ekonomsku
privilegiju i političku moć“. Za Parsu,
ovo se izjednačava sa „višestrukim
nepomirljivim sukobima – ukorijen-
jenima u srži teokratije – koji su pre-
opsežni da bi bili promijenjeni“. Zak-
ljučuje da „put do demokratizacije
Irana putem reforme nije dostupan“ i
„ako se takvi uvjeti i sukobi nastave,
Iranci na raspolaganju mogu ima-
37
7/30/2018 7:12:08 AM
 ti samo jednu opciju za demokra-
tizaciju svog političkog sistema“:
revoluciju.
Šta god Parsa mislio o izgledima
za revoluciju, posljednje tri deceni-
je iznova pokazuju da iranski narod
u velikoj mjeri više voli miroljubive
promjene od previranja. Oni su dva
puta glasali za reformističkog preds-
jednika Khatamija, a na posljedn-
jim dvama predsjedničkim izborima
ponovo su izabrali umjerenog re-
formistu Hassana Rouhanija. Kao
što Parsa ističe, tokom masovnih
protesta 2009. industrijski radnici, tr-
govci, vlasnici trgovina i velika veći-
na vjerskih službenika ostali su po
strani. Tako bi se dalo zaključiti da te
ključne zajednice nemaju želudac za
još jedan ustanak kakav su doživjele
u ranim godinama Islamske Repub-
like, te da su rane od prošlih nemira
još uvijek žive.
Čini se da je i režim naučio iz
svog iskustva iz 2009. Dozvolio je
izbor Rouhanija 2013. i izbjegao
drsko uplitanje u brojanje glasova.
Ovaj oprez režima i neredi kojima su
Iranci svjedočili u zemljama Arapsk-
og proljeća, Egiptu, Siriji i Jemenu
te susjednim zemljama, Afganistanu
i Iraku, pojačali su njihovu sklonost
promjeni kroz postepenu reformu i
njezin dolazak preko glasačke kuti-
je, a ne metaka. Revolucionari još
uvijek nisu pred vratima.
(TBT, FA, Prevela Jasmina Drlje-
vić)
38
the bosnia times.indd 38
KOLUMNA
Piše:
Carlos Joly
Novac je važan.
Njegovom raspodjelom iz držav-
nog budžeta odlučuje se o tome ko
će dobiti zdravstvenu zaštitu, ko će
se moći školovati, ko će primati po-
moć za nezaposlene, koje djelatnosti
i kompanije će biti podržane i da li će
zemlja ići u rat. Stavke u državnom
budžetu pokazuju moralna uvjerenja
društva, kako se njime upravlja i ko
ima stvarnu moć. Kao što kaže pjes-
ma, novac pokreće svijet. Moralna i
politička filozofija dugo su uvažavale
ekonomske teorije. Po Locku, rad
(obrađivanje zemlje) pretvara zajed-
ničko zemljište u privatno. Bentham
se zalagao za veću jednakost u
društvenoj raspodjeli. Marksov ogled
Moć novca je i remek-djelo moralne
filozofije. Ali ova povezanost i plodno
ukrštanje ideja uglavnom su odsutni
iz savremenog mišljenja o svijetu.
Moralna filozofija i finansijska teorija
danas ignoriraju jedna drugu.
Vjerujem da je svima jasno da fi-
nansijski kapitalizam vlada svijetom,
pa na to neću trošiti riječi. Ali obično
previđamo do koje mjere je finan-
sijski kapitalizam uspio protjera eti-
ku iz novčanih pitanja. Investitorima
je naravno važan novac, a ne etika.
Monetarne institucije koje investiraju
u javnu štednju (kao što su penzioni
ili fondovi osiguranja) i njihovi me-
nadžeri i regulatori obično smatraju
da tržišta – uključujući i finansijska
– sve znaju najbolje, pri čemu se to
„najbolje“ poistovećuje sa zahtjevima
potrošača. A te zahtjeve formiraju i
njima manipuliraju mediji i biznis na
način koji odgovara biznisu i njegov-
im profitima.
Umjesto da poštuju moralne vri-
jednosti, kreatori politika i investitori
jedinim mjerilom odlučivanja smatra-
ju potrebe koje stvara ponuda proiz-
voda. Potrošačke i preferencije finan-
sijskih menadžera smatraju se ipso
facto ispravnima, čime se isključuje
moralni sud. Taj stav je prevladao i
u političkoj areni onoga što je neka-
da bila demokratska praksa. Propa-
ganda zasnovana na psihografskom
iskopavanju podataka upravlja iz-
bornim ponašanjem potrošača, kao
što marketing proizvoda utiče na
njihovu kupovinu. Smatra se da re-
zultati govore sami za sebe i da nije
potrebno nikakvo dalje ispitivanje. O
onome što je važno odlučuje ono što
se ljudima sviđa. Postali smo društvo
emotikona u kome se računa samo
nereflektovano pasivno sviđanje. U
svijetu investicija to se izražava tri-
jumfom pasivnog investiranja kojim
upravlja kompjuter.
Nekoliko struja mišljenja udružile
su se da naš svijet učine amoralnim.
Budući da je moje sviđanje jednako
vrijedno tvojem, a sviđanje je mjer-
ilo vrijednosti, moralni relativizam
odnosi pobjedu. Drugim riječima,
ako je moralna istina subjektivna,
lična, moje moralne preferencije su
jednako vrijedne kao i tvoje pa može-
mo raskrstiti sa moralom. Time se
opravdava dogma biznisa u upra-
vljanju novcem – budući da je ono
što donosi novac odraz onoga što
se ljudima sviđa, što oni preferiraju,
biraju da kupe, to je onda jedini val-
jani temelj investitorskih odluka. Bilo
7/30/2018 7:12:08 AM
 da ljudi odaberu limuzinu koja troši
mnogo goriva ili štedljivi električni au-
tomobil, i jedno i drugo je podjednako
u redu. Najveći državni fond na svi-
jetu, Norveški državni penzioni fond
(NGPF-G), u Norveškoj poznat kao
Petroleumsfondet, uglavnom prih-
vata to stanovište jer smatra da krit-
erijumi odgovornog investiranja (en-
vironmental, social and governance
MORALNA I POLITIČKA FILOZOFIJA
DUGO SU UVAŽAVALE EKONOMSKE TEORIJE
– ESG) trebaju biti podređeni biznisu
i da doprinose ostvarivanju najvećeg
mogućeg profita (jedini izuzetak su
kompanije koje su teško prekršile
ljudska prava ili ekološke propise,
pri čemu NGPF-G ne uvažava Cil-
jeve održivog razvoja Ujedinjenih
nacija ni principe zelene ekonomi-
je). Lakmus test je da li je odgovor-
no investiranje jednako „efikasno“ u
pravljenju novca kao i ne-odgovor-
no. Čak ni prosvećeni investitori kao
što je Jeremy Grantham ne bave se
ovim etičkim pitanjem. Kada je branio
odustajanje od fosilnih goriva, on je
rekao: „Etički argumenti za dezinve-
stiranje su prosto nepotrebni. Oni su
čist bonus.“
Uzmimo dva primjera. Prvi su kli-
matske promjene. Kada bi rudnici
uglja i energija dobijena iz uglja bili
profitabilni (a sa subvencijama oni to
mogu biti), da li bi to bile odgovorne
investicije? Da li profitabilnost nadvla-
dava moralni imperativ da se smanji
emisija štetnih gasova? Želimo izbeći
klimatske promjene zbog njihovog
katastrofalnog uticaja na čovječan-
stvo i prirodu, a ne samo zato što
prelaskom na zeleniju ekonomiju
pravimo novac. Odgovorno investi-
ranje ne može se primenjivati samo
na slučajeve u kojima se profitabil-
the bosnia times.indd 39
nost podudara s našim moralnim vri-
jednostima, već ono treba počivati na
minimalnom moralnom konsenzusu
jednog društva.
Drugi primjer su ključne korpora-
tivne odluke poput odluka o raspod-
jeli dividendi i uzimanju zajmova.
Često se previđa činjenica da odluka
upravnog odbora kompanije o tome
koliki dio iz profita će se izdvojiti za
dividende nužno povlači moralna
razmatranja: koliko treba da dobiju
radnici, a koliko dioničari, da li pri-
oritet kratkoročno treba dati sadašn-
jim dioničarima ili dugoročno razvoju
kompanije, u kojoj mjeri pozajmljivan-
je i smanjivanje troškova ugrožavaju
budućnost kompanije dok privatnim
menadžerima akcijskog kapitala
donose maksimalni profit. Način os-
tvarivanja profita i moralne vrijednosti
neizbežno su povezani.
Mnogi institucionalni investito-
ri iskreno su na strani zauzdavanja
klimatskih promjena i osiguravanja
održivosti, ali ih u tome ometa pogreš-
no stanovište da njihove odluke tre-
ba da su u skladu sa ostvarivanjem
profita. Pokret za odgovorno investi-
ranje (vidi Principe odgovornog inve-
stiranja, koje su potvrdile i podržale
Ujedinjene nacije, a čiji potpisnici
upravljaju imovinom vrijednom 80 bil-
iona dolara) samo se zavarava – bez
moralne provjere nema odgovornog
investiranja.
Tome treba dodati srodnu grešku:
brkanje efikasnog i ispravnog. U
modernoj teoriji portfolia, cijena ak-
cija ili obveznica u svakom datom
trenutku nije samo „efikasna“ već i
pravična cijena, jer se pretpostavlja
da ona odražava sve informacije dos-
tupne učesnicima na tržištu, za koje
se opet pretpostavlja da postupaju
racionalno u pokušajima da uvećaju
svoj profit. Ta teorija naprosto samu
sebe verificiraju utoliko što je teret
formiranja cijena na tržištu sada pa-
sivan, jer portfolio samo reprodukuje
vrijednosti sugerirane tržišnim indek-
sima. Institucionalni portfolio se ne-
prestano prilagođava u pokušaju da
prati tržišne indekse i time garantiraju
neizbježnost iracionalnog formiranja
cijena u obliku naizmjeničnog duvanja
i pucanja balona. Primjena moderne
teorije portfolia vodi u apsurd: ona je
neuspješna po sopstvenim mjerilima.
Problem otežava i to što etičko
istraživanje upravljanja novcem ug-
lavnom izostaje. Filozofija je digla
ruke od novca i ekonomije, uz ne-
koliko časnih izuzetaka kao što su
Michael Sandel (Harvard) i Thomas
Pogge (Jejl), koji se bave novcem
i tržištima, ekonomskom pravdom i
siromaštvom. Odrednicu „filozofija
novca“ nećete naći u Stenfordskoj
enciklopediji filozofije ili na Wikipedi-
ji. Postoje filozofija biologije, religije,
obrazovanja, historije, filma, jezika,
neurofilozofija, feministička filozofija i
tako dalje. Ali uprkos očiglednim on-
tološkim pitanjima i moralnim dilema-
ma koje prate savremene finansije,
jedina referenca na filozofiju novca
je rad Georga Simmela na prelazu iz
19. u 20. stoljeća.
Ukratko, ovo je dvostruki apel:
odgovornim investitorima da se os-
lobode straha od pravdanja svojih
plemenitijih nagona moralnim ra-
zlozima; i filozofima da se okrenu
moralnim pitanjima ugrađenim u te-
melje naše ekonomije novca.
39
7/30/2018 7:12:08 AM
 GEOPOLITIKA

UCJENJENI VLADARI
Princ koji je prebegao u Katar baca drugačije svjetlo na Ujedinjene Arapske Emirate
Bjekstvo emiratskog princa u Rašshid je lidere Emirata optužio za da će pažnja koju je njegov slučaj
Katar bilo je rijedak pokazatelj ten- ucjenu i pranje novca, ali nije pružio izazvao zaštititi njegovu porodi-
zija među vladarima Ujedinjenih nikakve dokaze. cu od pritisaka Abu Dabija. Njegov
Arapskih Emirata i zakompliciralo Takođe je govorio o tenzijama dolazak u Dohu predstavlja dilemu
je već postojeću svađu sa Katarom, među emiratima o kojima se do sko- za Katar, dijelom zbog neizesnosti
njihovim regionalnim rivalom. ra samo šapatom pričalo, naročito o koja okružuje šeikov sukob sa Abu
Princ šeik Rashid bin Hamad neslaganju sa time što su UAE pod Dabijem.
al Sharki, 31, je drugi sin emira Al vođstvom Abu Dabija učestvovali u UAE i Saudijska Arabija su pred-
Fudžajre, jedne od manjih i man- vojnoj intervenciji u Jemenu. vodili kampanju izoliranja Katara. A
je bogatih monarhija Abu Dabi je ugos-
(ima ih sedam) koje tio šaku izgnanih
formiraju Ujedinjene članova katarske
Arapske Emirate. Do kraljevske porod-
nedavno, on je vodio ice igrajući na kar-
državne medije u Al tu njihove kritike
Fudžajri. tamošnjeg emira.
Portparol
16. maja, šeik Katara nije bio
Rashid se neočekiva- dostupan za ko-
no pojavio na aero- mentar.
dromu u Dohi, tražeći Šeik Rashid je
azil. optužio obavešta-
K a t a r s k i m jne agencije Abu
zvaničnicima je rekao Dabija da su ga
da strahuje za svoj ucjenjivali prijetn-
život zbog svađe sa jom da će objaviti
vladarima Abu Dabi- sramne snimke
ja, grada države lične prirode za
koji dominira UAE. koje on tvrdi da su
Šeik Rashid i katar- „lažirani“.
ski zvaničnici su ovo Stručnjaci koji
potvrdili u intervjuim, dok vladari Al Vladari Abu Dabija, kaže, nisu proučavaju Persijski zaliv kažu da
Fudžajre nisu bili dostupni za ko- se konsultirali sa emirima drugih su lideri drugih emirata često privat-
mentar. šest emirata prije nego što su po- no kritizirali dominaciju Abu Dabija
Bjekstvo šeika Rashida u Dohu slali vojsku protiv iranskih frakcija Emiratima i njihovom spoljnom poli-
je prvi put u gotovo 47-godišnjoj his- u Jemenu. Istovremeno su najviše tikom. Ali David Roberts, profesor sa
toriji UAE da je jedan član sedam nastradali vojnici iz manjih emirata, Kings koledža u Londonu kaže da
kraljevskih porodica javno kritizirao poput Al Fudžajre , njih oko 100 ko- je rijetkost da politička elita iznosi u
svoje vladare, kažu stručnjaci. U in- liko su mediji u Emiratima javili. javnost sukobe unutar UAE.
tervjuu za The New York Times, šeik Šeik Rashid je rekao da se nada (TBT, The New York Times)

40

the bosnia times.indd 40 7/30/2018 7:12:09 AM

 TEMPO

BORBA JEDNE ŽENE DA SE STADIONI

OTVORE IRANKAMA
Od revolucije 1979. ženama je zabranjen odlazak na fudbalske utakmice u Iranu.
Maryam Qashqaei Shojaei je tako otišla u Rusiju

Maryam Qashqaei Shojaei prvenstvu, kaže Shojaei, u kojoj je gledaju prijenos uživo, ali zvaničnici
odrastala je u Iranu gledajući fudbal na snazi zabrana ulaska na stadione nisu rekli da li je odluka o ukidanju
na televiziji sa majkom. Njena majka ženama. Zapravo, Saudijska Arabi- zabrane trajna.
se prisjećala kako je utakmice gleda- ja, koja tradicionalno nameće stroge Na nizu fotografija na društvenim
la na stadionu u Teheranu prije Iran- propise ženama u sportu, ukinula je mrežama i u novinskim izveštajima
ske revolucije 1979. zabranu i tako omogućila ženama vide se žene kako sjede na stadio-
U to vrijeme, Shojaei se ta slobo- da dolaze na fudbalske utakmice nu Azadi prvi put u oko 38 godina,
da čini nezamislivom, ali je danas, prvi put ove godine. a Shojaei kaže da se radi o velikom
bez ikakve sumnje, sasvim dostižna. Dan prije druge utakmice Irana trenutku. Također kaže da “ne zna-
“Kada sam bila mala, bilo mi je na prvenstvu protiv Španije 20. juna, mo da li će to biti trajna situacija ili
sasvim normalno da kao djevojčice lokalne novinske agencije izvijestile samo privremeno. Jednostavno ne
ne idemo na stadione gledati utak- su da će ženama biti dozvoljeno da znamo. Ali je svakako napredak.”
mice,” kazala je. “Majka bi mi priča- uđu na teheranski stadion Azadi da U Washington Postu stoji da
la da su oni išli [prije
1979. godine] i izgle-
dalo je ... nevjerovat-
no.”
Shojaei, iranska
aktivistica koja se
odselila iz zemlje pri-
je 10 godina, dospje-
la je u žižu međun-
arodne javnosti kada
je došla u Rusiju na
Svjetsko prvenstvo
2018, i to ne samo
kao veliki navijač,
već da podigne
svijest o “osnovnom”
i “temeljnom pravu”
koje ženama garan-
tira da mogu odlaziti
na iranske stadione.
Iran je jedina
zemlja koja je učest-
vovala na FIFA-inom

41

the bosnia times.indd 41 7/30/2018 7:12:09 AM

 su vlasti prvo otkazale događaj,
navodeći tehničke poteškoće, ali
kada su se navijači svejedno po-
javili, popustili su i dozvolili ulazak
muškarcima, ženama i djeci.
“Čak i kada su stigle, još uvi-
jek nisu bile sigurne da li će im biti
dozvoljeno ući... neke od njih su se
vratile kući. Tek sat i po prije utak-
mice svi su zapravo saznali da i
žene mogu ući.”
Pošto je na iznenađenje mnogih
dobila zeleno svetlo od FIFA-e jer su
njene demonstracije bile pravdane
kao društveni pokret, a ne politički
protest, Shojaei se spremila prote-
stirati na drugoj utakmici Irana protiv
Španije na Svjetskom prvenstvu u
areni Kazan. Već je dizala transpar-
ente sa natpisom #NoBan4Women
tokom prvog kola kada je Iran igrao
s Marokom u Sankt Petersburgu.
Iako je dobila odobrenje unapri-
jed, Shojaei su zaustavili pripadnici
ruskog osiguranja prije nego što je
mogla protestirati kako je planirano.
“Šta god govorili o iranskoj polici-
ji, u poređenju sa Rusima (njihovim
snagama sigurnosti), oni su anđeli”,
kaže Shojaei, dodajući da su, up-
rkos lošoj reputaciji iranske policije,
barem “uljudni”.
Kako navodi Shojaei, trebalo joj
je malo vremena da im objasni da
je ranije dobila odobrenje od FIFA-e,
ali kao da nisu željeli slušati. Zadrža-
li su je dva sata, propustila je prvo
poluvrijeme utakmice i rečeno joj
je da su njeni transparenti bačeni u
smeće - činjenica za koju je kasnije
otkrila da je neistinita. Pokupila ih je
na stadionu u Saransku prije treće
utakmice Irana.
Koristeći transparente Shojaei
je otvoreno pozvala FIFA-u da “po-
42
the bosnia times.indd 42
drži Iranke u gledanju utakmica na da ovo funkcionira budući da je izaz-
stadionima”, uz hashtag #NoBan- valo velike polemike u zemlji.
4Women (#Bez zabrane ženama). “Tek kada sam otišla iz Irana,
Sa sobom je imala transparente na odlučila sam promijeniti stvari”, kaže
engleskom i farsiju. ona. Shojaei živi u inozemstvu, ali
Nije bilo četvrtog meča, pošto su ne otkriva svoju lokaciju zbog sig-
nade Irana na Svjetskom prvenstvu urnosnih razloga.
raspršene kada su izgubili od Španije Shojaei kaže da je bila na Svjets-
0-1, a završili neriješeno s Portuga-
lom 26. juna, čime su zauzeli treće
mjesto u svojoj grupi, te okončali
učešće na Svjetskom prvenstvu.
Shojaei vjeruje da bi trajno
ukidanje zabrane trebalo biti jednos-
tavno. Na kraju krajeva, zabrana,
kaže ona, “nije zakon. Ne bi trebalo
biti teško ukinuti je. To nije nemo-
guća stvar”.
Zabrana ulaska na stadione
ženama stupila je na snagu nakon
Iranske revolucije 1979., navodno
da zaštiti žene od neadekvatnog
ponašanja na stadionima, uključu-
jući kletve i psovanje.
“Zabrana je došla vrlo postepe-
no, nije bilo najave. Tokom 1979.
svakako nije bilo utakmica - zeml-
ja je bila u haosu. Nakon revoluci-
je, odigrano je nekoliko njih, samo
su muškarci bili prisutni, a žene od
tada više nikad.”
INSPIRACIJA U BRAZILU kom prvenstvu u Brazilu 2014.gdje
je vidjela „tako mnogo ljudi različitih
Shojaein naporan rad da ženama ideologija, nacionalnosti, muškara-
omogući ulaske na stadione počeo ca, žena, djece koji govore farsi i za-
je prije četiri godine. Počela se zal- jedno su došli na utakmice podržati
agati kako bi podigla svijest u Iranu Iran,“ i tada je shvatila da je to sred-
preko svoje organizacije My Funda- stvo za ujedinjenje.
mental Right (Moje temeljno pravo) Prva utakmica Irana sa Marokom
zajedno sa drugim lokalnim organi- pokrenula je slična osjećanja dok je
zacijama poput Otvorenih stadiona. ulazila na stadion Krestovsky jer se
Na društvenim medijima koriste fo- osjećala kao da ulazi na neki iranski
tografije i video snimke ljudi koji iz- stadion.
ražavaju svoju podršku. Ona vjeruje “Nikada nisam vidjela tako veliki
FOTO: Shojaei (Courtesy of Maryam Qashqaei Shojaei)
7/30/2018 7:12:09 AM
 broj Iranaca van njihove zemlje. To-
liko ljudi koji govore farsi, žene su
se pozdravljale. Ipak, u isto vrijeme
javio se i dio mene koji se osjećao
krivim zbog toga što sam na tom
prelijepom stadionu kada toliko dje-
vojčica nemaju tu šansu. “
FIFA ULAZI U IGRU
Shojaei kaže da reforme koje je
FIFA usvojila sadrže prava žena u
svojim statutima i one mogu ići u nji-
hovu korist i biti iskorištene da izvrše
pritisak na Iran.
“Zbog nedjelovanja, FIFA krši
vlastite protokole.”
Shojaei se poziva na niz reformi
koje je FIFA implementirala u 2016.
godini nakon korupcijskog skandala
koji je prošle godine pogodio feder-
FOTO: (Courtesy of Maryam Qashqaei Shojaei)
the bosnia times.indd 43
aciju. Reforme uključuju promociju
žena u fudbalu i poštivanje ljudskih
prava u sklopu njihovih statuta.
“Iznenađujuće je jer u FIFA-i
sada radi više žena, ali nisu stvarno
aktivne po ovom pitanju. Čak sam
i pokušala doći do njih [zvaničnica]
dok sam ovdje u Rusiji, ali su tvrdile
da su zaista zauzete.”
Tokom posjete Iranu u martu,
predsjednik FIFA-e Gianni Infantino
je prisustvovao meču između dva-
ju teheranskih klubova na stadionu
Azadi. Dok je bio tamo, 35 žena
pokušalo je kriomice ući na stadion,
ali su ih sigurnosne snage zadržale
nekoliko sati.
Shojaei kaže da su ove mlade
žene bile ohrabrene činjenicom
da funkcioneri FIFA-e sjede un-
utra te da se ništa neće dogoditi,
ali su odvedene u pritvorski centar
Vozara u Teheranu.
ROUHANIJEVO OBEĆANJE
Dan kasnije, Infantino je novi-
narima rekao kako je iranski preds-
jednik Hassan Rouhani “obećao da
će žene u Iranu uskoro imati pristup
fudbalskim stadionima”.
2015. bivši predsjednik FIFA-e
Sepp Blatter napisao je otvore-
no pismo koje je objavljeno u FIFA
Weeklyju pod naslovom “Poziv Ira-
nu”, u kojem otvoreno kritizira pasiv-
nost Irana u vezi s obećanjima da će
ženama omogućiti ulazak na stadi-
one i fudbalske utakmice. “Ovo se
ne može nastaviti”, napisao je.
Rouhani je podržao ukidanje
zabrane. Nekih mjesec dana nakon
Blatterovog pisma, iransko minis-
tarstvo za sport i pitanja mladih ob-
javilo je da će ženama biti dozvolje-
no uživo gledati sportske događaje
- garancija koja se nije ostvarila.
Prvi ženski fudbalski timovi u
Iranu osnovani su 1970. Ali ženska
fascinacija fudbalom datira još go-
dinama prije toga kada su se žene
znale pridružiti muškarcima koji ig-
raju na ulicama i lokalnim timovima
sve dok nije postalo jasno da žele
svoje utakmice.
Ženski fudbal u Iranu potisnut je
nakon revolucije 1979. godine, ali
oživljava početkom 2000-ih, a 2005.
godine tim je ušao u prvenstvo za
žene Fudbalskog saveza Zapadne
Azije.
Sada igračice pomažu da se po-
digne svijest o zabrani ulaska na
stadione u Iranu izražavajući svoje
protivljenje, kaže Shojaei.
“ŽENE SU SPREMNE”
Shojaei priznaje da je morala
nositi svoje transparente visoko da
FIFA prizna da Iran debelo zaostaje
za ostatkom svijeta.
Pažnja je učinila čuda za njenu
peticiju koja je već prikupila preko
150.000 potpisa. Shojaei će ih sada
uručiti zvaničnicima FIFA-a i zatraži-
ti od Infantina da iskoristi svoju moć
i utječe na Iran da ukine zabranu
ulaska na stadione ženama.
“Vidjevši sve te žene koje su na
stadionu i slikaju se ponosno poka-
zujući svima da su spremne, znam
da se zabrana mora ukinuti”.
*Maryam Qashqaei Shojaei je
pseudonim koji aktivistica koristi za
zaštitu identiteta.
(TBT, MEE, Prevela Jasmina S.
Dreljvić)
43
7/30/2018 7:12:09 AM
 ISLAMISTIKA
TRADICIJA U NESTANKU
Intelektualna tradicija u islamu bavila se četirima
temama: Bog, kosmos, ljudska duša
i međuljudski odnosi
Intelektualno razumijevanje u
svom tačnom smislu nalazi se na
najvišoj tački ljudskog identiteta,
ono što filozofi nazivaju “stvarnim in-
telektom”. Kada takvo razumijevan-
je izađe iz oblasti čiste inteligencije i
spusti se na nivo misli i jezika, onda
dobijemo njegov izraz, koji će uvijek
biti neadekvatan. Za početak, izraz
je naprosto preneseno znanje a ne
istinsko razumijevanje. Ipak, može-
mo biti zahvalni da se u islamu i dru-
gim tradicijama uvijek pravila razlika
između ove dvije vrste znanja.
Intelektualna tradicija u islamu
bavila se četirima temama: Bog,
kosmos, ljudska duša i međuljudski
odnosi. Prve tri su osnovni činioci st-
varnosti kakvom je mi percipiramo, a
četvrta se odnosi na uvide stečene
proučavanjem prve tri oblasti ljudske
djelatnosti. Naravno da se o svim
ovim temamam može saznati iz
pouzdanih izvora prenesenog znan-
ja, kao što su Kur’an i hadis, ali znati
ih za sebe je potpuno druga stvar.
Za intelektualnu tradiciju, prenese-
no znanje igra ulogu pokazivača ka
razumijevanju koje mora biti aktual-
izirano i realizirano od strane onoga
koji traga.
Možda najbolji način za razumi-
jevanje razlike između prenesenog
i intelektualnog znanja jeste vratiti
se na razliku između „imitacije“ ili
44
the bosnia times.indd 44
„praćenja autoriteta“ (taklida) i „re-
alizacije“ ili „verifikacije“ (tahkika),
pojmova koji imenuju dva osnovna
načina stjecanja znanja. Da bi bila
član jedne religije, kulture, društva ili
grupe, individua mora učiti od onih
koji su već njeni članovi, a taj proces
učenja odvija se putem „imitacije“.
Na taj način učimo jezik i kulturu,
a da ne govorimo o svetom tekstu,
ritualima, i pravu. U islamskom kon-
tekstu, oni koji su preuzeli odgovo-
rnost očuvanja ovog prenesenog
nasljedstva nazivaju se ulema, tj.,
„poznavaoci“ tradicije.
U prenesenom znanju, pitanje
„zašto“ se ostavlja po strani. Kada
neko pita ulemu zašto se mora prih-
vatiti ta i ta dogma ili zašto se mora
klanjati ili postiti, osnovni odgovor je
„zato što je Bog tako rekao“, odnos-
no da to znamo na osnovu Kur’ana
i sunneta. Jednako tako, roditelji
ispravljaju govor djece pozivajući
se na autoritet upotrebe ili pravila
gramatike.
Intelektualno znanje je sasvim
drugačije. Ako ga osoba prihvata na
osnovu toga šta je neko drugi rekao,
onda ga ona nije shvatila. Matem-
atika je nauka koja ne ovisi od au-
toriteta. Naprotiv, ona se mora oživ-
jeti u čovjekovoj svijesti. Kroz njeno
izučavanje, učenici moraju shvatiti
zašto ili će u suprotnom napros-
Piše: William C. Chittick
to imitirati druge. Nema smisla reći
da je dva plus dva četiri zato što je
tako rekao moj učitelj. To ili razumi-
ješ ili ne. Moraš pronaći tu istinu un-
utar sebe. Muslimanski intelektualci
smatrali su da imitiranje drugih u
intelektualnim pitanjima stavlja os-
obu na nivo početnika ili učenika, a
ne učenjaka, ali imitiranje Kur’ana i
Poslanika u prenesenim pitanjima
značilo je pratiti pravi put.
IDŽTIHAD
Riječ taklid se često spominje
u djelima modernih muslimanskih
mislilaca, koji ga često spominju kao
prokletstvo islamskog društva. Ove
rasprave, međutim, ne fokusiraju se
na taklid kao suprotnost od tahkika,
već suprotnost od idžtihada. S obzi-
rom na važnost ovog pitanja među
današnjim muslimanskim autorima,
moram na samom početku razjasniti
da govorim o nečemu drugom.
Idžtihad znači postignuće za-
dovoljavajućeg nivoa znanja u dis-
ciplini pravne nauke (fikhu) da bi se
donosile neovisne prosudbe u tu-
mačenju Šerijata (islamskog prava).
Osoba koja dosegne ovaj nivo na-
ziva se mudžtehid. Takva osoba ne
mora pratiti autoritet drugih pravnika
u pitanjima Šerijata. Ipak, njegova ili
njena vještina ostaje na nivou pre-
7/30/2018 7:12:09 AM
 nesenog znanja, što znači da se i
dalje zasniva na Kur’anu, hadisu i
riječima prethodnika i stručnjaka iz
te discipline. S obzirom na kvalifik-
acije koje su potrebne da se postane
mudžtehid, većina sunitskih musli-
mana u proteklih par stoljeća držali
su vrata idžtihada zatvorenim. Šiiti,
s druge strane, uvijek ih smatraju ot-
vorenim.
Sa stanovišta prava, osoba koja
sama nije mudžtehid mora imitirati
nekoga ko to jeste – bio taj mudžte-
hid živ (kao kod Šiita) ili davno umro
(kao kod sunnita). Pojedinac prati
mudžtehida jer može naučiti Šeri-
jat samo od nekoga ko ga već zna.
Međutim, ovo nije slučaj sa intelek-
tualnim naukama. Mudžtehid, sa
svim svojim umijećem u prenesenoj
nauci o pravu, ni u kojem pogledi
nije muhakkik, onaj koji je postigao
tahkik ili realizaciju u intelektualnom
znanju. Za početak, intelektualno
znanje se ne zasniva na prenošenju.
Muhakkik može, u principu, obuh-
vatiti sve intelektualne nauke bez
pomoći prošlih generacije ili Božje
objave. Ne treba nam Poslanik da
nam kaže da su dva i dva četiri ili
da je Bog jedan. Samo znanje, kada
se spozna, je dovoljno, što znači da
nosi svoj vlastiti dokaz u samom
činu njegovog shvatanja.
Šerijatska ulema implicitno priz-
naje različitu prirodu intelektualnog
znanja kada nam govori, kao što to
često radi, da vjeru (iman) zasno-
vanu na imitaciji Bog ne prihvata.
Musliman ne može ostati predan
svojoj tradiciji ako kaže, „Ja vjeru-
jem u Boga jer su mi roditelji rekli
da trebam.“ Neko ovakav bi rekao
da ne bi vjerovao u Boga da mu to
nije rečeno, tako da bi njegova vjera
the bosnia times.indd 45
ostala samo na jeziku.
Iako u teoriji možemo razlikovati
preneseno od intelektualnog znan-
ja, u praksi ona su uvijek bila usko
povezana i intelektualne znanosti
su se uvijek gradile na preneseni-
ma. Ne može se ispravno pričati bez
gramatike i ne mogu se čisto islams-
ka učenja shvatiti bez Kur’ana i had-
isa. Međutim, činjenica da ljudi mogi
imati izvrsno znanje u prenesenim
naukama ne znači da znaju bilo šta
o intelektualnim znanostima. Niti
vještina prepričavanja metafizičkih
i kosmoloških teorija velikih musli-
manskih intelektualaca dokazuje da
osoba ima ikakvo razumijevanje o
tome šta te teorije znače.
I prenesene i intelektualne
znanosti su neophodne da opstane
bilo koja religija, ali se danas obje
gube. Prenesene nauke, međutim,
znatno bolje opstaju nego intelektu-
alne nauke, a razlog je očit. Svako
može napamet naučiti Kur’an i had-
is, ali samo nekolicina može istins-
FOTO: Chittic (uskudar.edu.tr)
ki razumijeti o čemu Bog i Poslanik
govore. Čovjek može razumijeva-
ti unutar vlastith granica, a sve je
manje ljudi koji prolaze kroz obuku
potrebnu za razvoj vlastitih talenata
i kapaciteta. Jasno je da čovjek ne
može shvatiti matematiku (ili bilo
koju drugu nauku) ni bez urođene
vještine niti bez vježbe. Čak i ako
ima prirodnu sklonost, ta osoba
neće dosegnuti daleko ako godine
ne uloži u izučavanje. Ako je ovo
tako za nauke poput matematike ili
gramatike, koje se bave stvarnosti-
ma koje su relativno blizu, onda je
to pogotovo istinito za metafiziku,
koja se bavi najdubljim stvarnosti-
ma, onim najudaljenijim od našeg
svakodnevnog iskustva.
ULOGA INTELEKTUALNE
TRADICIJE
Važno je naglasiti da nijedna re-
ligija ne može opstati, a kamoli na-
predovati, bez živuće intelektualne
45
7/30/2018 7:12:09 AM
 tradicije. Ovo postane jasno čim sebi da i ne zapitaju zašto bi uopće trebali načine koji su u skladu sa ciljevima
postavimo pitanje: Čemu služi intelek- razmišljati o stvarima. Jednostavno Kur’ana i sunneta. Drugim riječima,
tualna tradicija? Koje funkcije obnaša se bave svojom svakodnevnom ruti- cilj islamske intelektualne tradicije
u društvu? Šta je njen cilj? Drugim nom i misle da shvataju svoje stanje. mora se uskladiti sa ciljem islama, u
riječima: Zašto bi ljudi trebali misli- Posvećeni muslimani ove vrste iz- suprotnom to nije islamska intelek-
ti? Zašto ne bi trebali slijepo prihvatiti gleda pretpostavljaju da Bog od njih tualnost.
štagod im se govori? Osnovni musli- ne želi ništa više od praćenja Šeri- A šta je cilj islama? Generalno
manski odgovor je da bi ljudi trebali jata. Ali ovo nije opravdanje za one govoreći, cilj islama je dovesti ljude
misliti jer moraju misliti, jer su misleća koji imaju sposobnost razmišljanja. u harmoniju sa iskonskom prirodom
bića. Nemaju izbora nego misliti, jer Svako ko ima mogućnost i talenat da stvari. Drugim riječima, cil je vratiti ih
im je Bog dao umove i inteligenciju. promišlja o Bogu, univerzumu i ljud- Bogu, iz kojeg su prvobitno potekli.
Ne samo to, već u brojnim kur’anskim skoj duši ima dužnost to raditi. Ne Međutim, svi se svakako vraćamo
ajetima Bog im naređuje da misle i ko- činiti to znači iznevjeriti vlastitu priro- Bogu, tako da problem nije povratak
riste svoju inteligenciju. Da bi mislio du i ne povinovati se Božijoj naredbi sam po sebi, već način povrat-
ispravno, čovjek mora zapravo misli- da promišljamo o znakovima. ka. Kroz Kur’an i sunnet, Bog sebi
ti, odnosno do zaključaka mora doći Uzevši u obzir da neki musli- vraća ljude na način koji će osigu-
vlastitim intelektualnim naporom, a ne mani moraju razmišljati, učiti kako rati njihovu vječnu sreću. Ako žele
tuđim. Svaki iskusan pratiti „pravi put“ (siratu-
učitelj zna ovo savrše- „I prenesene i intelektualne znanosti su l-mustekim), onaj koji
no dobro. vodi do balansa i sreće
Svakako da ovo ne
neophodne da opstane bilo koja religija, a ne neravnoteže i pat-
znači da Bog zahtijeva ali se danas obje gube. Prenesene nauke, nje, oni moraju koristiti
da se svi bave sofisti- međutim, znatno bolje opstaju nego in- svoje umove, svijest i
ciranim izučavanjem i telektualne nauke, a razlog je očit. Svako razmišljanje na načine
promišljanjem koje se koji su u harmoniji sa
odvijalo u intelektual- može napamet naučiti Kur’an i hadis, ali samim Bogom, sa is-
nim znanostima, jer samo nekolicina može istinski razumijeti tinskom Stvarnošću.
nema svako potrebne o čemu Bog i Poslanik govore“. Ako su okupirani iluzi-
talente, kapacitete, niti jom i nestvarnim, oni će
uslove. Ipak, ljudi ima- pratiti krivi put i vjerovat-
ju moralnu i religijsku dužnost da ko- ispravno razmišljati mora biti važ- no neće završiti tamo gdje im je cilj.
riste umove koje im je Bog dao. Kao no polje muslimanskog napora. Ali Historija islamskog intelektual-
što to Kur’an govori, „Allah nikoga ne šta određuje „ispravno“ razmišl- nog iskaza utjelovljena je u različitim
opterećuje preko mogućnosti njegov- janje? Kako razlikujemo ispravno formama koje su muslimani vremen-
ih“ (2: 286). Ako u ljudske mogućnosti od pogrešnog razmišljanja? Da li om usvojili u nastojanju da isprav-
spada i razmišljanje, onda je njihova činjenica da ljudi moraju razmišljati no i tačno razmišljaju. Intelektualna
dužnost razmišljati. Ali Bog im ne gov- znači da imaju slobodu misliti šta- tradicija bila je snažna i živa, tako da
ori šta da misle, jer to bi značilo da je god žele? Islamski odgovor na ovak- su neslaganja o najboljem načinu da
imitirati i ponavljati šta je neko drugi va pitanja je uvijek bio da je način se izraze njegova saznanja bila čes-
rekao dužnost u intelektualnim pitanj- na koji ljudi razmišljaju izuzetno ta. Uprkos tome, u svim tim različitim
ma. To bi poništilo samu svrhu ljudske važan. Neki oblici razmišljanja se školama mišljenja koje su se poja-
inteligencije, koja je da spoznajemo preporučuju u Kur’anu i sunnetu, a vile u islamskoj historiji – bilo da su
sami za sebe. od nekih se odvraća. Islamski gle- se bavile intelektualnim ili prenesen-
Nema sumnje da se mnogi ako ne i dajući, dužnost onih koji razmišlja- im učenjem – oko jednog principa
većina ljudi ne preispituju i čak se nika- ju jeste da koriste svoje umove na su se uvijek svi slagali: Bog je jedan,

46

the bosnia times.indd 46 7/30/2018 7:12:09 AM

 i On je jedini izvor istine i stvarnos-
ti. On je ishodište svih stvari, i sve
Mu se stvari vraćaju. Ovo je tevhid,
„princip Božije jednoće“. Najbolje je
sažet u prvom dijelu šehadeta, svje-
dočenja o vjerovanju: „Nema boga
osim Boga.“ Ovaj iskaz se često na-
ziva kelime-l-tevhid, „riječi kojima se
tvrdi jednoća“. Misliti islamski znači
prepoznati Božiju jednoću i izvoditi
pravilne zaključke. Razlike u mišljen-
ju rađaju se u pogledu zaključaka, a
ne činjenice da je Bog jedan.
Zaključci koje ljudi izvode iz tevhi-
da uveliko ovise o njihovom poiman-
ju Boga. Tipično, muslimani nasto-
je poimati Boga kroz promišljanje
o smislu Božijih imena i svojstava
kako su navedena u Kur’anu i sun-
netu. Ako se Bog poima kao zakono-
davac, ljudi će izvoditi zaključke koji
su u vezi sa ispravnim poštivanjem
Šerijata. Ako se smatra srditim, zak-
ljučit će da moraju izbjegavati njeg-
ovu srdžbu. Ako se poima kao milos-
tiv, mislit će da moraju tražiti njegovu
milost. Ako se poima lijepim, zavoljet
će ga.
Bog, naravno, ima „devedeset
devet imena“ – najmanje – i svako
ime odražava drugu dimenziju on-
oga što Bog tačno jeste, šta tačno
nije, i kako bi Ga ljudi tačno trebali
poimati i povezivati se s Njim. Nar-
avno, obazrivi muslimani su uvijek
Boga poimali na više načina i izvodili
su razne zaključke na osnovu sva-
kog od tih poimanja. Ovaj diverzitet
shvatanja u jezgri tevhida predočen
je u Poslanikovoj molitvi, „O Bože,
tražim utočište u Tvojoj milosti od
Tvoje kazne, tražim utočište u Tvom
zadovoljstvo od Tvoje srdžbe, tražim
utočište u Tebi od Tebe.“
the bosnia times.indd 47
TRENUTNO STANJE
Rekao sam da je islamska intelek-
tualna tradicija većinski, iako ne u
potpunosti, nestala. Ovo je očito on-
ima koji izučavaju historiju islamske
civilizacije. Učenjaci često propitu-
ju ovaj nestanak u okviru „zlatnog
doba“ klasičnog islama i postepenog
pada u nauci i učenju. S ozbirom da
se skoro svi slažu da je islamska
učenost u svojim raznim oblicima
daleko od onoga što je nekada bila,
malo se toga može postići doka-
zivanjem ove tvrdnje ili iscrtavanjem
historije pada ili iznošenjem ideja šta
je ili šta nije pošlo po zlu.
Umjesto toga, želim pret-
postaviti da intelektualna tradici-
ja više nije ono što je nekada bila,
a da i dalje ima nešto za ponuditi.
Šta je to nešto, međutim, ne može
se iznova otkriti ili oživjeti sve dok se
intelektualno znanje tretira kao još
jedan oblik prenesenog znanja, kako
se to inače radi u modernoj nauci.
Imamo brojne eksperte za islamsku
filozofiju i sufizam, među muslimani-
ma i nemuslimanima, koji su donijeli
ogroman doprins tekstualnim i his-
torijskim studijama ali koji se bave
svojim predmetom kao spremištem
historijskih informacija, umjesto kao
živom tradicijom čiji raison d’etre je
transformacija ljudske duše. Kao što
je jednom moj bivši i sada preminuli
profesor na Univerzitetu u Teheranu
rekao o svojim mladim kolegama,
oni znaju sve što se može znati o
jednom tekstu, osim šta on govori.
Unatoč definiciji „intelektualnog“
koja je prethodno navedena, neki
će tvrditi da muslimanska zajednica
ima vitalan intelektualni život i da in-
telektualna tradicija ustvari ne nesta-
je. Ali to bi značilo da se svodimo na
sadašnje značenje riječi intelektual-
no. Nema sumnje da postoje dese-
tine hiljada muslimanskih intelektu-
alaca u tradicionalnom smislu – tj.
pisaca, profesora, doktora, advoka-
ta i naučnika koji se bave trenutnim
problemima i iskazuju ih usmeno ili
pismeno. Ali ja imam duboke sumn-
je u to da među takvima ima barem
par onih koji su intelektualci u teh-
ničkom smislu u kojem ja definiram
pojam. Da, ima mnogo dubokoum-
nih i sofisticiranih ljudi koji su rođeni
kao muslimani i koji zaista dosljedno
prakticiraju svoju religiju. Ali da li oni
misle islamski? Da li je moguće biti
naučnik u modernom smislu te riječi
i musliman koji poima kosmos i dušu
kako ih Kur’an i sunnet objašnjava-
ju? Da li je moguće biti sociolog i u
isto vrijeme misliti u okvirima tevhi-
da?
Čim shvatimo prirodu intelek-
tualne tradicije u smislu riječi koju
sam imao na umu, onda će postati
vrlo vjerovatno da misaoni procesi
većine muslimanskih mislilaca dan-
as nisu suštinski određeni islamskim
principima i islamskim shvatanjem.
Naprotiv, oblikovani su i modelira-
ni navikama koje je um nesvjesno
formirao u toku osnovnog i srednjeg
obrazovanja a koje se kasnije potvr-
dilo i zacementiralo univerzitetskim
i profesionalnim obučavanjem. Takvi
ljudi mogu klanjati i postiti kao musli-
mani, ali oni razmišljaju kao doktori,
inžinjeri, sociolozi i politički naučnici.
Naivno je vjerovati da se čovjek
može naučiti kako islamski misliti
samim time što će jednom sedmič-
no prisustvovati predavanjima ili
čitati nekoliko knjiga napisanih od
strane današnjih muslimanskih lid-
47
7/30/2018 7:12:10 AM
 era ili izučavati Kur’an ili izgovarati
molitve i imati „čvrstu vjeru.“ U star-
om islamskom svijetu, islamski etos
bio je svugdje, ali su veliki mislioci i
intelektualci i dalje trošili svoje živote
tragajući za dubljim znanjem o Bogu,
kosmosu i duši. Prema njihovom
mišljenju, traganje za razumijevan-
jem bio je beskonačan zadatak.
Nasljedstvo koje su ostaviti ovi
intelektualci je izuzetno bogato.
Napisali su hiljade knjiga, čak i ako
većina važnih knjiga nikada nije ni
objavljeno, a još manje prevedeno.
A one koje su objavljene rijetko čita-
ju današnji muslimani. Ne pokuša-
vam reći da bi bilo nužno čitati sve
velike knjige intelektualne tradicije u
izvornim jezicima kako bi se mislilo
islamski. Ako bi današnji musliman
mogao pročitati jednu od ovih važnih
knjiga, čak i u prijevodu, i shvatiti je,
njegovo razmišljanje bi se znatno
promijenilo. Međutim, jedini način
da se shvate takve knjige jeste da
se osoba pripremi za shvatanje, a
to zahtijeva izučavanje i obuku. Ove
se ne može dobiti na osnovu mod-
ernog univerzitetskog obrazovanja,
osim, možda, ako je posvećen is-
lamskoj tradiciji (kažem „možda“ jer
mnogi muslimani i nemuslimani sa
doktoratima iz islamskih nauka ne
mogu čitati i shvatiti velike knjige ove
intelektualnog nasljedstva).
S obzirom da je moderno obra-
zovanje ukorijenjeno u temama i
oblicima misli koje nisu u skladu sa
tradicionalnim islamskim učenjem,
izrazito je teško za svakog dubok-
oumnog i posvećenog muslimana da
harmonizira domen misli i teorije sa
oblašću vjere i prakse. Ne može oso-
ba studirati nešto godinama i onda biti
netaknuta onime što je izučavala. Ne
48
the bosnia times.indd 48
može se pobjeći od mentalnih navika
stečenih iz materijala kojima osoba
posveti svoj život. Vrlo je vjerovatno,
i skoro, ali ne potpuno, neizbježno
da moderni mislioci sa religijskim
uvjerenjem imaju kompartmentali-
zirane umove.
Jedan odjeljak uma obuhvata
profesionalnu, racionalnu oblast, a
drugi dio ličnu pobožnost i praksu.
Općenito govoreći, ovo je slučaj sa
većinom ljudi koja je odrasla u tradi-
cionalnom, a obrazovana u moder-
nom stilu. Iranski mislilac Daryoush
Shayegan, koji piše kao filozof i
društveni kritičar, dok iskazuje svoju
ličnu borbu sa ovim fenomenon, na-
ziva ga „kulturalnom šizofrenijom.“
Vjernici naklonjeni promišljanju koji
su uvučeni u ovu kulturalnu šizof-
reniju mogu pokušati racionalizira-
ti odnos između njihove religijske
prakse i njihovog profesionalnog
usavršavanja, ali će to uraditi u ok-
viru svjetonazora ograničenog racio-
nalnom stranom uma. Tradicionalni
islamski svjetonazor, uspostavljen
Kur’anom i prenesen kroz generaci-
je muslimana, bit će im nedostupan
i stoga će svoje kategorije i načine
razmišljanja izvesti iz stalno prom-
jenjivog Zeitgeist-a koji je utjelovljen
u modernim kulturalnim trendovima i
populariziran putem televizije i drugih
formi masovne indoktrinacije.
Mnogi muslimanski naučnici nam
govore da im moderna nauka po-
maže vidjeti čuda Božijeg stvaranja,
a to je zasigurno jedan argument da
se prirodne nauke preferiraju u odno-
su na društvene. Ali da li je nužno
studirati fiziku ili biohemiju da bi se
znakovi Boga vidjeli u svim Njegov-
im stvorenjima? Kur’an stalno govo-
ri muslimanima, „Zar ne razmišljate,
zar ne promišljate, zar ne mislite?“ O
čemu? O znakovima, koji se nalaze,
kako nas preko dvjesto kur’anskih
ajeta podsjeća, u svemu, posebno
prirodnim pojavama. Ne treba se biti
veliki naučnik, ili ikakav naučnik, da
bi se shvatilo da svijet glasno govori
o veličanstvenosti svoga Stvoritelja.
To je ono što je Poslanik nazvao „re-
ligijom starih žena“ (dinu-l-adža’iz),
za čije razumijevanje nije potrebna
nikakva posebna obuka.
Istina je da osnovno razumijevan-
je Božijih znakova može pružiti do-
statno znanje potrebno za spasenje.
Na koncu, Poslanik je rekao, „Mnogi
od ljudi u raju bit će budale“. Među-
tim, ludost koja vodi do raja zahtije-
va ludost u ovosvjetskim poslovima,
a danas to nije jednostavno naći.
Zasigurno je rijetkost među musli-
manskim misliocima, koji su već isu-
više pametni, što objašnjava zašto
su tako uspješni doktori i inžinjeri.
BOGOVI
MODERNOG VREMENA
Možda je najbolji način da se pri-
kaže da su navike uma koje je doni-
jelo moderno doba rijetko podudarne
sa islamskim učenjem, razmisliti o
karakteristikama ovog doba – pod
čime podrazumijevam razmišljanje i
norme „globalne kulture“ u kojoj dan-
as živimo. Trebalo bi biti očito da šta-
god karakteriziralo moderno doba,
to nije tevhid, prvi princip islamskog
razmišljanja. Naprotiv, ispravno je
reći da je moderno doba obilježeno
onim oprečnim od tevhida. Moglo bi
se to nazvati širkom ili „pripisivanjem
Bogu druga“, ali za većinu muslima-
na ova riječ ima preteško emotivno
značenje da bi bila od pomoći u ovoj
7/30/2018 7:12:10 AM
 raspravi. Stoga, nazovimo ovu karak-
teristiku modernog doba taksir, što je
doslovno obratni pojam od tevhida.
Tevhid znači učiniti stvari jednim, a u
religijskom kontekstu znači tvrditi da
je Bog jedan. Taksir znači učiti stvari
mnogostrukim, a to, kako ja to ovdje
shvatam, znači tvrditi da je bogova
više.
Savremenom dobu i savremenoj
misli nedostaje jedan centar, jedna
orijentacija, jedan cilj, bilo koja jedin-
stvena svrha. Drugim riječima, nema
jednog „boga“. Bog je ono što daje
smisao i orijentaciju životu, a moderni
svijet izvlači smisao iz mnogo, mno-
go bogova. Kroz jedan stalno jačajući
proces taksira, bogovi su se umno-
gostručili bezbrojno mnogo puta i lju-
di obožavaju koje god bogove žele.
Proces jačanja taksira postaje
jasan kada poredimo generalni tok
islamske misli kroz historiju sa onim
u evropskoj civilizaciji. Sve donedav-
no, islamska misao bila je obilježena
naporima ka jedinstvu, harmoniji, in-
tegraciji i sintezi. Veliki muslimanski
mislioci bili su vrhunski stručnjaci
mnogih disciplina, ali su na sve njih
gledali kao na grane jednog drveta
tevhida. Nikada nije bilo kontradikci-
je između astronomije i zoologije, ili
fizike i etike, ili matematike i prava, ili
mistike i logike. Sve je bilo upravlja-
no istim principima, jer je sve spad-
alo pod Božiju sveobuhvatajuću st-
varnost.
Historija evropske misli obilježe-
na je drugačijim trendom. Iako je tu
bilo dosta unitarnog razmišljanja u
Srednjem vijeku, od tog perioda ka
danas, disperzija i mnogobrojnost
su u stalnom porastu. „Renesansni
čovjek“ mogao je znati mnogo toga
o svim naukama i u isto vrijeme ima-
the bosnia times.indd 49
ti viziju jedinstvenosti. Ali danas,
svako je ekspert u jednom malom
polju specijalizacije, a informacija
je sve više. Rezultat je međusobno
nerazumijevanje i univerzalna dis-
harmonija. Nemoguće je uspostavi-
ti bilo kakvo jedinstvo shvatanja i
nikakva stvarna komunikacija se ne
može desiti među stručnjacima iz ra-
zličitih disciplina. Otkako ljudi nema-
ju princip ujedinjavanja, rezultat je
sverastuće mnoštvo ciljeva i bogo-
va, svejačajući haos.
Svako obožava jednog ili drugog
boga. Niko ne može preživjeti u ap-
solutnom vakumu, bez cilja, bez
značaja, bez smisla, bez orijentacije.
Bogovi koje ljudi obožavaju su ref-
erentne tačke koje im daju smisao
i kontekst njihovim životima. Raz-
lika imeđu tradicionalnih predmeta
obožavanja i savremenih predmeta
obožavanja je to što u modernom svi-
jetu, skoro je nemoguće podrediti sve
te male bogove pod jednog vrhovnog
boga, a, kada se to uradi, vrhovnog
boga su već oblikovale ideologije. To
sigurno nije Bog tevhida, koji je apso-
lutna i vrhovna stvarnost, pored koga
ništa nije stvano. Međutim, to bi mog-
la biti imitacija Boga tevhida, poseb-
no kada religija zađe u polje politike.
Bogovi u svijetu taksira su legi-
ja. Pomenuti neke od najznačajn-
jih značilo bi izlistati glavne mitove i
ideologije našeg vremena – sloboda,
jednakost, evolucija, progres, nau-
ka, medicina, nacionalizam, soci-
jalizam, demokratija. Ali možda na-
jopsasniji od bogova su oni koje je
najteže prepoznati. Nose bezopasna
imena poput brige, komunikacije,
konzumiranja, razvoja, obrazovan-
ja, infromacije, standarda življenja,
menadžmenta, modela, planiranja,
proizvodnje, projektiranja, resursa,
usluge, sistema, zaštite.
Oni koji ne misle da ove riječi ig-
raju ulogu bogova trebali bi pogleda-
ti Plastični svijet Uwea Poerksena.
Podnaslov odaje više: Tiranije mod-
ularnog jezika. Poerksen objašnjava
da moderna upotreba jezika – upo-
treba koja je postala dominantna na-
kon Drugog svjetskog rata – proizve-
la je grupu riječi koje su se pretvorile
u najdestruktivnije tiranine svijeta koji
su ikad viđeni. On ih ne naziva „bo-
govima“, jer on piše kao lingvista
i nema vidljiv interes za teologiju.
Međutim on ih naziva „tiranima“, a
to je primjeren prijevod za kur’ansko
božije ime džebbar. Kada se ovo ime
pripiše Bogu, ono znači da Bog ima
apsolutnu moć kontrole nad stvoren-
jima. „Tiranija“ postaje loša stvar
kada se prisvaja od strane ljudi, jer
tada označava da su pokušali oduze-
ti Božiju moć i autoritet. U sluča-
ju plastičnih riječi, moć je oduzeta
riječima koje oblikuju raspravu o
društvenim ciljevima. Kao što Poerk-
sen ističe, ove tiranske riječi imaju
barem trideset zajedničkih karak-
teristika. Najvažnija je da nemaju
definicije, iako imaju jednu auru do-
brobiti i koristi. Lingvistički govorerći,
to znači da imaju mnogo konotacija
ali ne i denotaciju. Ne postoji stvar
kao što je „briga“ ili „dobrostanje“ ili
„standard življenja“, ali riječi suger-
iraju mnogo dobrih stvari za većinu
ljudi. One su apstraktni pojmovi koji
se čine naučim, tako da nose jednu
auru autoriteta u svijetu u kojem je
nauka jedan od najvažnijih bogova.
Svaki od njih pretvara nešto što se
ne može definisati u neograničeni
ideal i budi beskrajne potrebe. Kada
se potrebe osvijeste, učine se tako
49
7/30/2018 7:12:10 AM
 očitim i uskoro postanu neophodnos-
ti. Kur’an kaže da je Bog bogat, a lju-
di su siromašni i željni prema Bogu.
Danas, ljudi se osjećaju siromašnim
i željnim prema ovim malim tiranima.
Oni koji govore u ime plastičnih ri-
ječi stiču moć i prestiž, jer predstavl-
jaju nauku, slobodu i progres. Kao
rezultat toga, kritike se ignoriraju i
marginalizirjau, jer, pretpostavlja se,
samo bi se potpuni idiot protivio zašti-
ti i razvoju. Svako mora pratiti one čija
je briga naša zaštita i razvoj.
Ulema koja govori za ovo male bo-
gove su „eksperti“. Svaka od tih plas-
tičnih riječi postavlja ideal i ohrabruje
nas da vjerujemo da nam samo ek-
sperti mogu pokazati kako ga dostići,
stoga njima moramo povjeriti svoje
živote. Moramo imitirati znanstvenu
„Svako obožava jednog ili drugog boga. Niko ne može preživjeti
u apsolutnom vakumu, bez cilja, bez značaja, bez smisla, bez orijentacije.
Bogovi koje ljudi obožavaju su referentne tačke koje im daju smisao
i kontekst njihovim životima“
ulemu, koja nam daje šerijate za naše
zdravlje, blagostanje i obrazovanje.
Ljudi tretiraju izjave eksparata kao
fetve (pravno obavezujuća mišljen-
ja o određenim pravnim pitanjima).
Ako ti eksperti dođu do koncenzusa
(idžme’) da moraju uništiti zajednicu
zarad prinošenja žrtve razvoju, onda
nemamo izbora nego pratiti njihov
autoritet. Jer ulema najbolje zna.
Svaka ova plastična riječ učini
da druge riječi izgledaju zastarjelo
ili zaostalo. Možemo se ponositi na
obožavanje ovih bogova, a svi naši
prijatelji i kolege će nas smatrati pros-
vijetljenim kad god izrecitiramo kakvu
prikladu litaniju u njihovu čast. Oni
koji uzimaju starog Boga za ozbiljno
50
the bosnia times.indd 50
mogu sakriti ovu sramotnu činjenicu
obožavanjem novih bogova zajedno
sa starim. I očito, mnogi koji nastavl-
jaju tvrditi da obožavaju starog Boga
će izopačiti njegova učenja kako bi
ispalo da nam i On govori da služimo
novim bogovima.
CILJ INTELEKTUALNOG
RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje prirode lažnih bo-
gova je uvijek bilo u centru intelek-
tualnih nauka, ali ne može biti pitan-
je kojim se bave prenesene nauke.
Osoba ne može prihvatiti tevhid na-
prosto na osnovu imitacije, što znači
da on stoji izvan oblasti prenesenog
učenja. Tevhid se mora razumijeti
kroz vjeru u njega, čak i ako je to
poimanje daleko od savršenog. Do-
bar dio intelektualne tradicije bavio
se objašnjavanjem tevhida i nači-
na na koji on razjašnjava predmete
vjerovanja – Boga, meleke, pisma,
poslanike, Sudnji dan, i „mjerenje
dobra i zla“. Kako bi muslimani tre-
bali shvatati ove koncepte? Zašto bi
trebali vjerovati u njih? Istinska vjera
niakda ne može biti slijepo uvjeren-
je, već predanost onome što osoba
zaista zna da je istinito.
Raspravljajući o Bogu i drugim
predmetima vjerovanja u svijetlu
tevhida, važno je objasniti ne samo
šta su oni, već i šta nisu. Kada ljudi
ne znaju šta je Bog, jednostavno im
je prisvojiti naviku obožavanja lažnih
bogova, i to ih lišava zaštite od taksi-
ra modernog svijeta, mnogobrojnih
bogova koje moderni načini razmišl-
janja zahtijevaju da oni služe.
Ono što je iznenađujuće za da-
našnji susret islama sa modernim
svijetom je to da muslimanima ne-
dostaje intelektualna priprema da
bi se nosili sa tom situacijom. Musli-
manski mislioci – sa nekoliko časnih
izuzetaka – ne preispituju legitimitet
modernih bogova. Umjesto toga,
oni se raspravljaju o tome kako ih
najbolje služiti. Drugim riječima,
oni misle da islamsko društvo mora
biti modificirano i adaptirano kako
bi postiglo ideale predstavljene od
strane modernih bogova, a posebno
onih imenovanih plastičnim riječima.
Ovo znači da veliki broj muslimana
današnjice zauvijek traga za najbol-
jim načinima da svoja društva po-
drede odbacivanju tevhida.
Mnogi muslimani danas prepoz-
naju da je Zapad platio previsoku ci-
jenu za svoju modernizaciju i seku-
larizaciju. Oni vide razne društvene
krize koje su se pojavile u svim mod-
erniziranim društvima i shvataju da
su ove krize nekako povezane sa gu-
bitkom religijskih tradicija, konačnim
besmislom modernog života i de-
valvacijom etičkih i moralnih uputa.
Međutim, mnogi od tih istih ljudi nam
govore da je islam drugačiji. Islam
može prisvojiti tehnologiju i znanje i
iskustvo – progres, razvoj i eksper-
tizu – dok održava svoju moralnu i
7/30/2018 7:12:10 AM
 duhovnu snagu i izbjegava društve-
no raspadanja koje se očituje na Za-
padu. Drugim riječima, oni misle da
muslimani mogu zaboraviti tevhid,
prihvatiti novi tok taksira i proći bez
negativnih posljedica.
Posebno iznenađujuće ovdje je
mjera u kojoj današnji muslimani
izgleda misle da se jedan islamski
poredak može uspostaviti od strane
modernih država, s njihovom his-
torijski neprevaziđenom sposob-
nošću indoktrinacije i prisile. Stvarni
pokušaji da se to uradi jasno poka-
zuju da jedno „islamsko“ društvo se
lahko može pretvoriti u drugačiju ver-
ziju monstruoznog totalitarizma koje
je isuviše obilježilo moderni svijet.
Sveprisutnost birokratije, tehnologi-
je i taksirskog svjetonazora i njiho-
vo zadiranje u sve ljudske odnose
znači da je sve više i više svijeta
dehumanizirano, objektivizirano i
otvoreno za manipulaciju. Tradicio-
nalne moralne granice postaju bez-
vrijedne u modernim institucijama,
posebno za vrijeme krize – a kada
to nije bilo krize?
Činjenica da toliko ljudi misli da
islam može cvjetati a istovreme-
no prihvatiti moderne bogove po-
kazuje da su izgubili viziju tevhida
koja je ranije davala život islamskoj
misli. Oni ne vide da je sve među-
sobno povezano i ne shvataju da
obožavanje lažnih bogova nužno
rezultira raspadom svake vrste reda
– uništenjem ne samo pojedinaca i
društva, već i prirodnog svijeta. Dru-
gim rječima, kada ljudi odbiju služiti
Bogu kao što samo stvarnost zahti-
jeva da mu služe, oni ne mogu is-
puniti svoje ljudske funkcije. Kada
ljudi odbijaju živjeti u harmoniji sa
trandscendentalnim principima koji
the bosnia times.indd 51
određuju kakve stvari stvarno jesu,
oni donse haos i nered u prirodna i
društvena okruženja. Kur’an sumi-
ra taj proces u ajetu, „Zbog onoga
što ljudi rade, pojavio se nered i na
kopnu i na moru“ (30:41). „Nered“
(fasad) definira se kao nedostatak
dobrostanja, a dobrostanje je cjelo-
vitost, zdravlje, balans, harmonija,
usklađenost, integracija i jedinst-
vo na individualnom, društvenom i
kosmičkom nivou. Ovo se može us-
postaviti samo kroz tevhid, tj. „ujed-
injavanjem stvari“.
ODBACIVANJE TRADICIJE
Velike prepreke spriječile su obn-
ovu ovog intelektualnog nasljedstva.
One su mogu prepoznati na društ-
venom nivou u različitim uvjerenjima
i stavovima koje su prisvojili današn-
ji muslimani kao rezultat njihovog
gubitka intelektualne neovisnosti
i njihove slijepe imitacije normi ut-
jelovljenih u idealima, institucijama i
strukturama modernog svijea. Među
ovim preprekama su politizacija
zajednice, monolitska interpretaci-
ja islamskih učenja i bezobzirno
prihvatanje ideoloških propovijedi
muslimanskih lidera. Možda najdu-
blja i najštetnija od ovih prepreka
je, međutim, generalni trend odba-
civanja svega osim onih površnih
ukrasa islamske tradicije.
Kao i druge religije, islam je
izgrađen na tradiciji, pod čime mislim
na zbir svog prenesenog i intelektu-
alnog nasljedstva. Ipak, mnogi mus-
limani ne vide kontradikciju između
vjerovanja u moderne bogove i pri-
hvatanja autoriteta Kur’ana i suneta.
Da bi to uradili, oni moraju ignorirati
hiljadu tristo godina islamske in-
telektualne historije i pretvarati se da
nikome ne treba pomoć nekadašnjih
velikih mislilaca kako bi razumijeli i
protumačili Kur’an i sunnet.
Moramo imati na umu da je jedi-
na univerzalno prihvaćena dogma
u modernom svijetu odbacivanje
tradicije. Veliki poslanici savremeno-
sti – Descartes, Rousseau, Marx,
Freud – slijedili su mnoštvo bogova,
ali su se svi složili da su stari bogovi
beskorisni. Prema islamskom svjet-
onazoru, zajedničko svim Božijim
poslanicima je tevhid. Poslanicima
savremenosti zajednički je teksir.
Čovjek može odbaciti Božije jedinst-
vo samo izmišljanjem drugih, zami-
jenskih bogova.
U islamskoj teologiji, Bog je kad-
im, „drevni“ ili „vječni“. On je uvijek
bio i uvijek će biti. U savremenom
dobu, bogovi su novi. Da bi ostali
novi, moraju se često mijenjati. Novo
se uvijek mora cijeniti više nego sta-
ro, koje je „zastarjelo“ i „zaostalo“.
Nauka uvijek donosi nova otkrića i
tehnologija uvijek prža nove izume
koji ubrzo postanu neophodne st-
vari. Sve što nije u procesu obnove
smatra se mrtvim.
Jedno ime za ovog boga novite-
ta je „originalnost“. On upravlja tako
što naređuje nove stilove i modele, a
njegovi svećenici se nalaze svugdje,
posebno u reklamiranju i masovnoj
indoktrinaciji. Modni mudžtehidi gov-
ore ženi šta treba obući, ali mijenjaju
svoje fetve svake godine. Svijet um-
jetnosti otvoreno svetkuje Original-
nost kao najvišeg boga. Ili uzmimo
za primjer moderni univerzitet, gdje
profesori često usvajaju najnovije te-
orije čim stignu iz Pariza.
Najveća opasnost neprijateljstva
prema tradiciji koja je tako prisutna
51
7/30/2018 7:12:10 AM
 među današnjim muslimanima jeste tito neznanje, onda mogu krenuti u
da su prihvatili boga noviteta – kao „potragu za znanjem“ (talabu-l-’ilm)
i mnogi drugi – bez da su uopće – potraga koja je, kako je Poslanik
promislili šta rade. Što se njih tiče, rekao, „dužnost svakog muslimana“
muslimanski mislioci i intelektualci i uistinu svakog ljudskog bića.
nisu imali ništa pametno za reći hil- Intelektualna tradicija se ne može
jadu tristo godina. Oni bi voljela oču- obnoviti dok pojedinci sami sebe
vati svoj muslimanski identitet, ali ne pokrenu. Tradicija se ne može
misle da kako bi to postigli, dovoljno obnoviti imitacijom ili djelovanjem
je da se drže Kur’ana i sunneta i ig- zajednice, već samo pojedinačnom
noriraju njihove velike tumače. posvećenošću i ličnim saznanjem.
Za takve ljude, vladajući bogovi Vlade i komiteti ne mogu početi ri-
su progres, nauka i razvoj. Oni misle ješavati taj problem. Razumijevanje
da mi znamo mnogo toga više o svi- se ne može nametnuti ili ozakoniti,
jetu nego ljudi iz ranijih razdoblja, ono se samo može u srcu uzgojiti.
jer „mi“ imamo nauku. Naravno, oni (TBT, Prevela Esma Latić)
sami nemaju nauku, oni su naprosto
čuli i povjerovali da je naučno znan-
je stvarno znanje. Malo znaju o cil-
jevima i metodama nauke, a ništa o
islamskoj intelektualnoj tradiciji. Oni
su slijepi imitatori u intelektualnim
pitanjima, tj. na nivou gdje bi trebali
težiti ka vlastitioj spoznaji. Štaviše,
ovo je selektivna imitacija, s obzi-
rom da oni prihvataju autoritet samo
„naučnika“ i „eksperata“, a ne velikih
muslimanskih mislilaca iz prošlosti.
Ako je to rekao Einstein, mora da je
istina, ali ako su al-Ghazali ili Mul-
la Sadra to rekli, onda ne može biti
tako, jer to nije nauka.
Na kraju, dopustite mi da iznesem
najosnovniji problem modernog isla-
ma, problem prisutan u svakoj religi-
ji, a to je da vjernici pate od onoga
što se tradicionalno naziva „slože-
no neznanje“ (džehl murrekab).
„Neznanje“ je ne znati. „Složeno
neznanje“ je ne znati da ne znaš.
Previše muslimana ne zna šta je is-
lamska tradicija, ne znaju kako misliti
islamski i ne znaju da ne znaju. Prvi
korak u liječenju neznanja je priznati
da ne znaš. Kada ljudi priznaju vlas-

52

the bosnia times.indd 52 7/30/2018 7:12:10 AM

 ISLAMIZAM I LIBERALNA DRŽAVA
LIBERALIZAM JE PROŠAO
LOŠE U POLEMIKAMA OKO
ARAPSKOG PROLJEĆA
Zapadna politička kultura od
početka Hladnog rata definira-
na je široko rasprostranjenom
predanosti liberalizmu, političkoj
filozofiji zasnovanoj na individual-
nom izboru, neospornim pravima
(naročito manjinskim), državnoj
neutralnosti i ograničavanju uloge
“privatnog “ religijskog vjerovanja
u javnu sferu.
U novije vrijeme, međutim, sve
veći broj zapadnih intelektualaca
i političara dovode u pitanje ovu
predanost liberalizmu. Populistič-
ki pokreti u Evropi i SAD-u oživjeli
su pristrane ideje o etnonaciona-
lističkom identitetu i pripadnosti,
a autori kao što su francuski ro-
manopisac Michel Houellebecq i
američki politički teoretičar Pat-
rick Deneen napisali su najproda-
vanije knjige u kojima navode da
se liberalno društvo, pošto uve-
zuje temeljna pitanja o tome što
znači biti ljudsko biće, ne može se
dugo održati. Umjesto da se još
više skocentriraju na liberalizam,
ti se kritičari smjenjuju između
predlaganja ozbiljnih alternativa i
ponude oplakivanja herojske pre-
daje.
Oko ovoga, barem - kako po-
jmiti nacionalni identitet i alterna-
tive liberalizmu - Zapad se našao
zaostajući za Bliskim istokom.
Prije više od sedam godina, pad
the bosnia times.indd 53
pasivnih autokratija tokom Ara-
pskog proljeća otvorio je žustru
raspravu o ulozi religije u javnom
životu i prirodi nacije. Islamisti i
neislamisti imali su različita apso-
lutna opredjeljenja: da li bi drža-
va mogla biti ideološki neutralna
ili bi se mogla prepustiti vjerskoj i
političkoj misiji?
POKORAVANJE
Uprkos nadama zapadnih pos-
matrača, liberalizam je prošao
loše u ovim polemikama u peri-
odu Arapskog proljeća. Bez pos-
tojećeg liberalnog konsenzusa u
bliskoistočnim društvima, alterna-
tive liberalizmu - posebno islami-
zam - nisu sasvim razmatrane; u
zemljama kao što su Egipat i Tu-
nis, njima je izglasano povjerenje
i došle su na vlast.
Islamistički pokreti, koji su vje-
rovali da islam i islamski zakon
trebaju imati glavnu ulogu u jav-
nom životu, dugo su obećavali
alternativu liberalizmu. Za njih je
istinska sloboda značila slobodu
biti religiozan koliko želiš biti – i
u konzervativnim društvima to je
značilo prilično religiozan. Kao
što mi je bivši član Muslimanskog
bratstva Abdel Moneim Aboul Fo-
touh pojasnio, “Parlament neće
dati prava homoseksualcima jer
Piše: Shadi Hamid
se to kosi s prevladavajućom kul-
turom društva, a da [članovi par-
lamenta] to učine, izgubili bi na
sljedećim izborima. Bez obzira
na to jeste li komunist, socijalist ili
bilo što drugo, već postoji ugrađe-
no poštovanje prema šerijatu.”
Obrisi mitskog islamskog društva
obično ostaju nejasni, osim opće
preferencije prema više socijal-
nog konzervativizma, a ne man-
je. Pojedinosti bi uvijek bile teške:
islamski zakon, objavljen u sed-
mom stoljeću, nije bio namijen-
jen nacionalnoj državi niti, uosta-
lom, modernom međunarodnom
sistemu. Islam, u svom izvornom
obliku, pretpostavlja da je primar-
na odanost ona vjerskoj zajedni-
ci, a ne naciji.
U svakom slučaju, prije Ara-
pskog proljeća, izgledi o stvar-
nom posjedovanju moći činili su
se dalekim većini islamista, pa
je bilo lakše odložiti teža pitanja
o tome kako bi moglo izgledati
stvarno islamsko društvo. U re-
dovima ogranaka Muslimansk-
og bratstava stajali su liječnici,
inženjeri i nastavnici - ne mis-
lioci ili teoretičari. Možda pro-
tivno očekivanjima o navodnim
teokratima, oni su bili slabi u
teologiji. Budući da je većina bi-
rača u religiozno konzervativnim
društvima i sama konzervativna,
53
7/30/2018 7:12:10 AM
 islamističke stranke su se vratile ka na zapad. Izbor predsjednika ja, postao je ambiciozan ideološki
na jednostavnu pretpostavku: Donalda Trumpa, prvog tradicio- projekt s malo tolerancije prema
kakva god izabrana vlada bila, nalističkog demokratskog preds- pravim izazivačima. Poroci su
odslikavat će pristranost biračk- jednika Sjedinjenih Američkih prihvaćeni kao vrlina, religija je
og tijela. Veliki planovi nisu bili Država i uspon desničarskog postala čudna, istina relativna, i
potrebni, barem još ne. populizma širom Evrope potiču usamljenost endemična.
Ipak, dominacija islamista je pojavu novih istaknutih postliber- Do sada, islamisti - od ko-
bila kratkotrajna. U većini arap- alnih mislilaca koji sada izazivaju jih bi mnogi smatrali žaljenje za
skih zemalja, demokratski dobi- autohtone intelektualne tradicije “krajem liberalizma” intrigantnim
ci brzo su se preokrenuli, ili su, koje su na Zapadu vjekovima bile - čine se uglavnom nesvjesni no-
kao u Egiptu, potpuno izbrisani. dominantne. vog zapadnjačkog raspoloženja.
Svaki pravi razgovor o temeljnim Svojom knjigom After Virtue, Paralele ipak postoje. Musliman-
pitanjima bio je obustavljen, te objavljenom 1981., škotski filo- sko bratstvo u Egiptu - za razli-
se raspravljalo kako je, ili u ko- zof Alasdair MacIntyre najavio ku od svojih kolega u Libiji, Siriji
joj mjeri, implementiranje šerijata je sebe kao jednog od najutje- i Jemenu, koje je pojeo rađanski
postalo irelevant- rat – odlikovale su
no. Višegodišnja neke od internih
pitanja oko odno- ISLAMSKI ZAKON, OBJAVLJEN U SEDMOM STOLJEĆU, rasprava svakog
sa suvremene NIJE BIO NAMIJENJEN NACIONALNOJ DRŽAVI NITI, većeg islamističk-
države prema is- UOSTALOM, MODERNOM MEĐUNARODNOM SISTEMU. og pokreta. Pri-
lamskom zakonu ISLAM, U SVOM IZVORNOM OBLIKU, PRETPOSTAVLJA je svega, grupa
opet će, nara- DA JE PRIMARNA ODANOST ONA VJERSKOJ ZAJEDNI- je doživjela do-
vno, biti važna CI, A NE NACIJI. tad neviđene un-
- jednom. U kon- utrašnje podjele o
tekstu slabljenja kojima su dvojica
autokratije i političkog progona, cajnijih kritičara prosvjetiteljskog članova Bratstva, Amr Darrag i
međutim, prednost imaju pitanja liberalizma. Tvrdio je da su za- Ammar Fayed, pisala u svom do-
pukog preživljavanja. padna društva odustala od bilo prinosu knjizi koju sam uređivao s
kakvog lažnog predstavljanja Willom McCantsom, Preispitivan-
CRKVA I DRŽAVA “istinskog moralnog konsenzu- je političkog islama. Inicijativa iz
sa”. U liberalnoj misli napisao Dohe iz januara 2016, na čelu sa
Rasprave o ideologiji i iden- je: “nismo rođeni sa prošlošću, kontroverznim imamom Yusufom
titetu pojavljuju se s početkom već samo sa sadašnjošću i, al-Qaradawijem, nije uspjela pre-
demokratskih tranzicija, kao što naravno, budućnošću”. Predos- mostiti jaz između dviju glavnih
je bio slučaj i s Arapskim prol- jećajući bijes oko političke ko- frakcija.
jećem. No, one su bile prisutne rektnosti, pozivao je na suprot- Iako su podjele unutar egi-
tek površno. Razmišljati duboko stavljanje “pokušaju nametanja patskog Bratstva navodno oko
o post ili antiliberalizmu - te isko- morala putem terora,” kojeg je organizacijskih i taktičkih pitan-
municirati te ideje javnosti - zahti- nazvao “očajnim sredstvom”. ja, one skrivaju dublju ideološku
jeva minimalan nivo slobodnog Te su rasprave - uvijek važne, podjelu oko toga šta znači biti
izražavanja i analize trenutno ne- ali nekad nejasne - sada post- i vjerski pokret i politička stran-
postojeće na većem dijelu Blis- ale mainstream. Čitati današnje ka. Kampanje i stranke su, na-
kog istoka. Kao rezultat toga, postliberale je pronalaziti odjeke posljetku, suštinski orijentirane
centar rasprava o alternativama Macintyrea gotovo posvuda: lib- ka različitim ciljevima - vjerskom
liberalizmu pomjerio se s isto- eralizam, nekad politička tradici- obrazovanju, pružanju socijalnih

54

the bosnia times.indd 54 7/30/2018 7:12:10 AM

 usluga, prve čistoti i druge pob-
jedi na izborima. Unutar frakcije
više orijentirane reformi, postoji
skupina mlađih članova i sim-
patizera Bratstva, koji su zaint-
eresirani za ograničavanje, čak
i slabljenje države (i prije ičega
vjerovatno za njenu čistku). Za
njih, samo postojanje naciona-
lne države - i dugogodišnja is-
lamistička opsesija stjecanjem
kontrole nad njom putem izbora
- korumpirala je vjerske temelje
ovih pokreta. Oni bi radije da ih
se ostavi na miru, bez ometanja
države, da svoje aktivnosti pono-
vo izgrade iz temelja.
Mlađim islamistima vjerovatno
nije poznat Rod Dreher, američki
pravoslavni pisac, koji je popu-
larizirao ideju postliberalnih “or-
ganiziranih zajednica” (koje žive
u skladu s određenim vrijednos-
tima) kao dio šireg argumenta da
the bosnia times.indd 55
ni jedna izborna politika niti drža- iskrivljenu verziju organiziranih za-
va neće dopustiti kršćanima da jednica u kojima je primarna lojal-
održe svoje vrijednosti. Pa ipak, nost naroda više sekti nego naciji,
to bi i mogli. Kao što mi je bivši a grupe žive zajedno u hladnom
aktivist Bratstva nedavno kazao, miru. No, kako bi lokalistički model
ideja vodilja je “snažno društvo, održao bilo kakvo pravo obećan-
slaba država”. “Ne možete ko- je vjerovatno treba uzeti u obzir s
ristiti državu da implementirate predmoderne pristupe zajednici.
svoju intelektualnu viziju,” objas- U muslimanskoj misli, grad po-
nio je, “pogotovo kad se ta vizija slanika Muhameda, Medina, bio
razlikuje od vizije većine.” je na efikasan način organizirana
zajednica vjerskih
istomišljenika i
temelj izvornog
prožimanja religi-
je i politike islama.
Sve ove pred-
moderne i mod-
erne ideje dijele
jednu zajedničku
osobinu: slabu
državu koja je
decentralizirana,
uživa ograničenu
nadležnost i
ima slab interes
za upravljanje
životima svojih
građana. Bilo
na Zapadu ili u
muslimanskom
svijetu, ove vrste
Ironija je da su organizirane država teško je pronaći. Suvre-
zajednice, naročito tradicionalis- mena država, prema definiciji, je
tičke, uspješne samo u liberalnim ekspanzivna. Ako posao poništa-
društvima. U nedostatku liberal- vanja onoga što je već učinjeno
nog društva, najsigurnija ruta za djeluje zastrašujuće, to je zato
one koji žele preoblikovati društvo što jest. Ipak, to vjerovatno neće
po različitim uvjerenjima mogu biti spriječiti nekoga da pokušava.
napola propale države, gdje cen-
tralna vlast nema kontrolu nad ve- (Prevela Jasmina Salčin Drljević)
likim dijelovima teritorija. Međutim,
nije iznenađenje da Liban - najv-
jerovatnije najuspješnija propa-
la država na svijetu - ima svoju
55
7/30/2018 7:12:11 AM
 FELJTON
ŠTA JE HITLER REKAO
O BOŠNJACIMA
Moju pažnju privukli su muslima-
ni Bošnjaci, njihova islamska kultu-
ra, njihov plemeniti ahlak i njihova
motiviranost, i kod muškaraca i kod
žena, za učenjem Kur’ana napamet
i njegovim pravilnim artikuliranjem.
Već sam bio u Rimu kad me je,
19. decembra 1942. godine, kontak-
tirao gospodin Mustafa Busuladžić,
bošnjački student na Univerzitetu
u Rimu, i obavijestio o brutalnom
masakru nad muslimanima Bosne i
Herecegovine od strane srpskih čet-
ničkih falangi. Zatim su se smjenjiva-
le tužne i detaljne vijesti o užasnim
zločinima koji se tamo događaju.
Pošto su neki bošnjački prvaci
učestvovali na Sveislamskom kon-
gresu u Qudsu 1931. godine, imao
sam vezu sa njima i neko predznan-
je. Poslali su mi brzojav u Berlin
tražeći pomoć. Potom sam dobio
njihova pisma u kojima pojašnja-
vaju brutalna zvjerstva koja su ih
zadesila. Poslije toga, došla mi je
delegacija iz Hercegovine na čelu
sa njenim muftijom hafizom Omer-
ef. Džabićem i članovima šejhom
Ahmed-ef. Karabegom i drugima.
Muftija mi je prenio šta se događa
u toj zemlji u pogledu istrebljenja
muslimana. Na tom tragu inicirao
sam ispitivanje Ministarstva vanjskih
poslova Njemačke i podsekretara
Ministarstva Her fon Vajczekera up-
oznao o stanju i brzojavima od prva-
56
the bosnia times.indd 56
ka Bosne, koji traže dopuštenje da
jedna njihova delegacija dođe u Ber-
lin kako bi se srela sa mnom. Pod-
sekretar je izrazio žaljenje rekavši
da su ta područja italijanska (vitalna
područja) i ‘’mi ne možemo poduze-
ti ozbiljnu akciju prije nego što ih ne
povratimo.’’
Sljedeći dan otputovao sam u
Rim i tražio prijem kod Ducea Muso-
linija. Odmah me je primio u dvorcu
Venecija. Prijemu je prisustvovao
i Count Ciano, ministar vanjskih
poslova. Musolinija sam podsjetio
na strašne masakre nad muslimana
u područjima okupiranim od strane
devet italijanskih i dvije njemačke di-
vizije Sila osovine. Rekao sam mu:
‘’Da se samo mali dio ovoga na is-
toku desilo Evropljanima, nastalo bi
veliko uzbuđenje, propaganda i op-
tužbe!’’ On je pokazao veliki interes i
pogledao u Ciana, koji je stajao kod
njegovih nogu tokom mog razgovo-
ra sa Musolinijem. (Musolini je imao
običaj da njegovi ministri ne sjede u
njegovom prisustvu već da, ma ko-
liko razgovor trajao, stoje). Rekao
mu je: ‘’Ovo je veoma važna tema!
Kontaktiraj njemačkog ambasado-
ra u Rimu (tada je to bio Her fon
Makenzen, sin njemačkog vođe fon
Makenzena, koji je bio vrhovni ko-
mandant njemačkih snaga i njihovih
saveznika na Balkanu u Prvom sv-
jetskom ratu), i upotrijebite sva sred-
stva njemačkih i italijanskih vlasti da
Piše: Muhammed Emin el-Husejni
zaustavite to žalosno stanje!’’
Pošto sam se vratio u Berlin,
dočekale su me vijesti koje ukazuju
da se masakr nastavlja i da je broj
ubijenih već dvjesta hiljada. A više
od tog broja postalo je beskućnicima
po tom izuzetno hladnom vremenu.
Saznao sam da njemačke vlasti
nisu dozvolile delegaciji iz Bosne da
dođe u Berlin. Sreo sam se sa fon
Vajczekerom po drugi puta i tražio
dopuštenje da posjetim tu zemlju.
Rekao je da je to stvar dvije zemlje:
Hrvatske i Italije. Onda sam se sreo
sa ambasadorom Hrvatske, Buda-
kom, i sa njim razgovarao o mojoj
posjeti. Da bih ga uvjerio, predložio
sam mu da zajedno otputujemo do
Zagreba, glavnog grada Hrvatske.
Odmah se složio, ali je Ministarstvo
vanjskih poslova Njemačke ostalo
pri svom negativnom stavu.
Potom sam kontaktirao genera-
la Bergera, načelnika Štaba vojske
SS-a, i ubijedio ga o nužnosti mog
putovanja te obavijestio o saglas-
nosti hrvatskog ambasadora. Gen-
eral mi je obećao njegov specijalni
vojni avion i osam njemačkih ofici-
ra za našu pratnju. Zatim nam se
pridružio ambasador Hrvatske gosp.
Budak i putovao sa nama. U našoj
pratnji bilo je nekoliko naše braće iz
7/30/2018 7:12:11 AM
 našeg kabineta u Berlinu – do Beča,
14. marta 1943., bio je veoma kišo-
vit i hladan dan. Zatim, do Zagreba,
gdje nas je ugostila Hrvatska vlada i
primio predsjednik države Poglavnik
Pavelić i zamjenik predsjednik vlade
Džafer-beg Kulenović. Predsjednik
države priredio nam je večeru i po-
kazao veliko zanimanje i saosjećan-
je o temi zbog koje smo doputovali,
te donirao jedan milion hrvatskih kru-
na za unesrećene. Također i zamje-
nik predsjednika vlade priredio nam
je drugi doček, kao i državni ministar
Hakija Hadžić, koji je bio zadužen da
kontakt sa mnom tokom moga bora-
vka u Zagrebu.
Sljedećeg dana u Zagreb je avi-
onom doputovao komandant Mallini
ispred Ministarstva vanjskih poslova
Italije (pred kraj Musolinijeva doba
vodio Sekretarijat vanjskih poslova)
u pratnji predstavnika Ministarstva
vanjskih poslova Italije. Vlada Hr-
vatske je, zajedno sa ambasadorima
Njemačke i Italije u Zagrebu, već
pokušavala da me odvrati od puto-
vanja u Bosnu argumentirajući to
brigom i rizikom za moj život u toj
problematičnoj zemlji, ispunjenoj
opasnim krvoločnim bandama.
Međutim, ja sam inistirao na puto-
vanju i napisao pismo navedenim
adresama u kojem sam istakao da
lično snosim odgovornost za eventu-
alnu nesreću koja me pogodi tokom
moje posjete Bosni, uprkos savje-
tima odgovornih ljudi u Hrvatskoj i
predstavnika Njemačke i Italije. To
sam im stavio na znanje i pozdravio
ih. I tako sam poduzeo put za Sara-
jevo, tj. Saraj Bosnu, u pratnji šejha
Akifa Handžića, muftije hrvatske vo-
jske. Ali snijeg u glavnom gradu pris-
ilio je naš avion da se vrati u Zagreb.
A nakon nekoliko dana, opet smo po-
the bosnia times.indd 57
duzeli put. Kada je naš avion stigao
do Sarajeva, nije se mogao spusti-
ti zbog jake snježne oluje, pa smo
se vratili u Banja Luku. Kada smo
izišli iz aviona, iznenadili smo se
onim što smo vidjeli kod Banjaluča-
na: nose turbane i fesova, a njihove
žene hidžabe. Imali smo osjećaj kao
da prelazimo ulice Starog Kudsa ili
suk Hamidija u Damasku. U Banja
Luci smo ostali tri dana. Na objede
tokom tih dana zvao nas je cijenjeni
muftija Banja Luke hadži hafiz Mus-
tafa Nurikić, učen i cijenjen čovjek,
dobro govori arapski jezik. Kada
smo jedanput sjeli za stol, muftija je
rekao: ‘’Izvinjavam se zbog jednos-
tavne hrane, nemojte nas koriti: naš
lonac je shodno našoj sudbini!’’
Druge noći našeg boravka u Ban-
ja Luci desio se neobičan događaj,
koji mi je povećao divljenje prema
njemačkom vojnom sistemu i hrabro-
sti njegovih ljudi. Naime, njemački
oficiri u našoj pratnji primijetili su
da je grad prepun naoružanih ban-
di srpskih četnika. Osjetili su strah
i kontaktirali njemačku komandu u
blizini za urgentne situacije. Dok
smo, noću, bili u hotelu, iznenada
je nestalo struje u čitavom gradu i
ostali smo u potpunom mraku. Tad
su ustala osmerica njemačkih ofi-
cira naoružana mašinskim pištolji-
ma: jedan je stao ispred vrata naše
sobe, drugi se ispeo na vrh merdevi-
na hotela, a ostali stali ispred vrata
i prozora hotela. Njihov zapovjednik
upozorio je hrvatskog gradonačel-
nika grada da se odmah pobrine za
dolazak struje. Nije prošlo ni pola
sata a struja je došla.
Na kraju, iz Banja Luke smo otišli
u Sarajevo, gdje smo se sastali sa
vođama Bosne i Hercegovine. Na-
kon razgovora sa njima i zajedno
sa komandantima njemačkih snaga
o načinima zaštite života Bošnja-
ka i njihove odbrane i sprečavanja
pokolja nad njima, njemačka vlada
se složila da se bošnjačka omladina
mobilizira, obuči i naoruža pod uv-
jetom da brane samo sebe i svoje
porodice unutar njihove zemlje. Prije
nego što sam došao i Bosnu, bilo je
registrirano oko sedam hiljada do-
brovoljaca.
Pošto sam se vratio u Berlin, sk-
lopljen je sporazum sa njemačkom
vladom o formiranju vojne bošnjačke
divizije nazvane ‘’Handžar-divizija’’;
njeno komandovanje povjereno je
generalu Sauberzweigu. Potom je
uslijedilo formiranje druge divizije
pod nazivom ‘’Divizija-kama.’’ Broj
vojnika u obje divizije iznosio je oko
37 000. Formirane su i druge mjesne
snage od milicije i žandarmerije, čiji
je broj ukupno iznosio stotinu hilja-
da vojnika. I tako su se stanovnici
Bosne i Hercegovine mogli sami
braniti od velike opasnosti koja im je
prijetila.
Muslimani u toj zemlji nisu ima-
li drugog načina da se sačuvaju od
uništenja osim putem sporazuma sa
njemačkim vlastima i saradnje sa nji-
ma. Tačke sporazuma su sljedeće:
1. mobilizacija muslimanske
omladine na područjima Bosne i
Herecegovine i Sandžaka Novi Pa-
zar radi formiranja vojnih formacija,
snaga sigurnosti i milicije;
2. tim snagama bit će povjere-
na zaštita života i imetaka od agre-
sora na njih unutar njihove zemlje
na spomenutim područjima;
3. ove snage se ne zadužuju
bilo kakvom vojnom akcijom izvan
njihove zemlje, niti bilo čime drugim
osim zaštite vlastitih života i imov-
ine;
57
7/30/2018 7:12:11 AM
 4. vlada Njemačke obavezuje
se naoružati i obučiti ove snage te
ostaviti oružje vojnicima tokom i pos-
lije rata;
5. vojne snage slijedit će vojsku
SS-a.
Bosanske snage, koje su dosegle
cifru stotinu hiljada najhrabrije vo-
jske, osnovane su kako bi spriječile
pokolje nad muslimanima Bosne i
Hercegovine i svih muslimana Bal-
kana i Istočne Evrope, čiji je broj oko
šest miliona. Četnički general Miha-
jlović i drugi tirani Balkana stali su
ih obilaziti i udvarati im se. Kada se
u toj zemlji pojavio Josip Broz Tito,
predsjednik sadašnje Jugoslavije,
opasnost je povećana. Sklopljen je
sporazum između Njemačke i Mi-
hajlovića protiv Tita. Njemačka je
pomogla Mihajlovića oružjem i opr-
emom, i kad se osjetio osnaženim,
vratio se prvobitnom putu – ubi-
janju muslimana, ali ovaj puta nja-
mačkim oružjem. Kad su me Bosa-
nci obavijestili o tome, sreo sam se
sa generalom Bergerom i upoznao
ga s time šta stvarno čini Mihajlović.
Berger je pokazao zanimanje, ali
ništa nije potvrdio. Izdao je povjerl-
jivu naredbu specijalnim njemačkim
tvornica da izrade materijal za puške
i topove koje koristi Mihajlović, na
takav način da neutralizira to oružje i
uništi njegovo dejstvo, i tako je i bilo.
Ovaj događaj podsjeća me na
ono što se govorilo o generalu Glub-
bu (Abu Hunejku), kada je naredio
djelovanje topova po jevrejskim
mjestima u Kudsu i drugdje, jer je
na to bio prisiljen. Ali bombe nisu
ostavljale nikakav trag izuzev dima i
zvuka jer su napravljene na poseban
način, kako se cionističkim centrima
ne bi nanijela nikakva šteta. Tako su
činili i tako čine kolonijalisti povezani
58
the bosnia times.indd 58
sa cionistima; neki Arapi su zavede- ji svake vojske. Vojska koja nema
ni kad se oslanjaju na njihove fab- čvrstu vjeru, koja nije povezana za-
rike, savjetnike i obavještajce. jedničkim ubjeđenjem i koja ne zna
Njemačka vojska je već uvjež- zašto se bori i žrtvuje, na nju se ne
bala pripadnike prve bosanske može osloniti. Kod svih svjesnih
Handžar-divizije. Nakon uvježba- naroda duhovna podrška vojsci ima
vanja, otišli sam ih posjetiti u gra- posebnu ulogu; ona je neophodna
du Neuhammer u provinciji Silesia. kao i ona materijalne naravi, čak i
Zadržali smo se četiri dana. Bilo su važnija. Vojska koja nije poveza-
potpuno opremljeni raznim vrstama na zajedničkim ubjeđenjem i vje-
oružja i topova. Njihov zapovjednik, rom može očekivati samo poraz i
njemački general Sauberzweig, bio poniženje.’’ Na tragu ovoga saglasili
je u našoj pratnji tokom
naše posjete svakoj reg-
imenti divizije, koja je
slijedila poznatu vojsku
SS-a. Bili smo zadivljeni
izvanrednim borbenim
duhom i preciznim siste-
mom.
Našu pažnju privukla
je naša posjeta bolnici.
Na ulazu u svaku sobu
bolnice, u koju smo ula-
zili, bio je šef sobe, koji
pozdravlja vojničkim
pozdravom i pokazuje
spremnost. Vidjeli smo
ranjene vojnike u nji-
hovim krevetima kako
pokazuju pokrete sprem-
nosti i pozdravljaju shod-
no svome stanju, ležeći
u svojim krevetima. Kad
smo generalu Sauber-
zweigu skrenuli pažnju
da to može naštetiti vo-
jnicima, odgovorio je da oni to čine smo se o osnivanju Odsjek za ima-
shodno svome stanju i bez uticaja me kako bi ih rasporedili po jedini-
na njihovo zdravlje. cama divizije. Odsjek je osnovan u
U početku formiranja divizije pos- gradu Gwin. Odabrano je nekoliko
jetili smo velikog vođu zaduženog učenjaka Bošnjaka za usmjeravan-
za ‘’duhovnu podršku’’ u njemačkoj je tih imama. I sam sam održao ne-
vojsci. Kada smo govorili o duhovnoj koliko predavanja na tom zavodu.
podršci bosanske divizije, rekao je: Merhumi šejh Hasan Ebu Suud i dr.
‘’Ubjeđenje i vjera su nužni temel- Mustafa Vekil također su održali pre-
7/30/2018 7:12:11 AM
 davanja i časove na ovom zavodu,
kojeg su završili imami za sve jed-
inice divizije. Odsjek se bavio aspek-
tom duhovne vježbe istovremno sa
uvježbavanjem one vojne, s obzirom
na to da je svaki imam postao oficir,
trener i borac. Odsjek smo posjetili
i razgovarali sa polaznicima te jeli
njihovu hranu. Naš razgovor bio je
usmjeren na pitanje Palestine i oni
su gorjeli od želje za džihadom u
Palestini.
I, zaista, brojni njihovi oficiri i
vojnici uzeli su učešće u borbama
za Palestinu na jedan izvanredno
hrabar način. I da se polje borbe
(džihada) tada proširilo, i da to nisu
riješile strane konferencije i koloni-
jalne struje bez stalnog džihada u
Palestini, mi bismo vidjeli na dese-
tine hiljada ovih hrabrih bosanskih
the bosnia times.indd 59
vojnika, kao i drugih muslimanskih
boraca, kako se zajedno s nama
bore za oslobađanje Palestine i
spašavanje svetih mjesta. Doista
se nadamo da priliku koju su nam
uništile strane konferencije i direk-
tive - a Jevrejima pružena prilika od
dvadeset godina za okupaciju i pri-
premu, dok je istovremno Palestinci-
ma zabranjena istrajnost u njihovom
gerilskom djelovanju i pitanje Pales-
tine ostavljeno ‘’u frižider’’, kako se
eksplicitno izrazio James
Grant, podsekretar amer-
ičkih vanjskih poslova 30.
aprila 1963. - nećemo
uništiti drugi put; otvorit
će se prostor džihada za
iskrene Arape kako bi is-
punili svoju dužnost pre-
ma Palestini.
Osnovali smo, isto
tako, u sporazumu sa
Njemačkom, i drugi za-
vod u Dresdenu za obuku
imama Azerbejdžanaca,
sa Kavkaza i dr. Tako je
broj mobiliziranih pov-
ećan u zemljama Oso-
vine iz reda Arapa, Bosa-
naca, Azerbejdžanaca i
dr., i dostigao cifru 200
000 boraca, da bi se oni
borili protiv kolonizator-
skih država i da bi odbi-
li obmane Churchilla,
njegov bezobrazluk i aro-
ganciju na koje ukazuju njegove ri-
ječi o jevrejskoj legiji: ‘’Napisao sam
Weizmannu dopuštenje o formiranju
jevrejske legije i nijedan arapski pas
nije zalajao...’’ (kako se navodi u
Churchillovim memoarima).
Moju pažnju privukli su muslima-
ni Bošnjaci, njihova islamska kultu-
ra, njihov plemeniti ahlak i njihova
motiviranost, i kod muškaraca i kod
žena, za učenjem Kur’ana napamet
i njegovim pravilnim artikuliranjem.
Prisjećam se da su prvaci Saraje-
va održali proslavu kojoj je prisust-
vovalo sedamdeset izvrsnih učača
Kur’ana. Kad sam čuo kako većina
njih uči Kur’an, bio sam itekako im-
presioniran, jer oni nimalo ne zaosta-
ju za najboljim učačima Kur’ana u
Misiru (Egiptu). I neke žene Bošn-
jakinje naučile su Kur’an napamet,
poput plemenitih gospođa Musta-
fa-age Merhemića i dr. U Berlinu
1943. posjetila me je jedna deleg-
acija Bošnjaka, među kojima je bila i
jedna gospođa hafiza Kur’ana. Ona
je, istovremno, inženjer školovan
na Berlinskom univerzitetu. Ona je
proučila dio kur’anskih ajeta takvim
učenjem koje po ljepoti, preciznosti
i ispravnosti artikulacije ne zaostaje
ni za najboljim učačima.
U Sarajevu smo posjetili poznati
islamski zavod Gazi Husrev-begovu
medresu, koja školuje kadije, ulemu
i druge ljude vjere. Ova Medresa
ima veliki udio u širenju islamske
kulture. Ne znam šta je vrijeme sa
njome učinilo; saznao sam da je
promijenila svoju osnovnu namjenu.
Džumu-namaz klanjali smo u Ve-
likoj džamiji u Sarajevu (Gazi Hus-
rev-begovoj). Slušali smo hatiba
koji je hutbu održao na književnom
arapskom jeziku, što me je zadivilo.
Nakon namaza obratili su se, na na-
jljepši način, šejh Mehmed Handžić i
profesor Kasim Dobrača. Impresion-
iro me njihov govor na čistom arap-
skom jeziku i divnim značenjima te
njihova vještina obraćanja.
Bošnjaci su već poznati po
izuzetnoj hrabrosti. U to se uvjerio
svako onaj ko ih je upoznao. Kada je
Hitler čuo za formiranje Prve bosan-
59
7/30/2018 7:12:11 AM
 ske divizije, rekao je: ‘’Znam za nji-
hovu jedinicu u Prvom svjetskom
ratu; bila je to najhrabrija jedinica u
austrijskoj vojsci. Austrijsko vojno
rukovodstvo bi, usred ljutih borbi i
onda kada je postojala velika po-
treba za prodorom naprijed, tražilo
hrabre bosanske vojnike. I oni bi stu-
pili na mejdan s velikom hrabrošću.
Kada bi im se približio neprijatelj, oni
bi napali ‘svojim kamama’ (kama je
mala glatka sablja sa dvije oštrice)
i navaljivali na njega, dok ga ne bi
uništili noseći ga na svojim rukama.’’
Ovo je lično Hitlerovo svjedočenje o
Bosancima; rekao je da je to vidio
svojim vlastitim očima.
A mi smo se uvjerili u njihovu izo-
bilnu velikodušnost. Uobičajeno je
da hrabar čovjek, koji sebe žrtvuje,
bude velikodušan i kad je u pitanju
njegova imovina, kao što je uobiča-
jeno da kukavica bude i škrtac. Oni
znaju da velikodušno ugoste gos-
ta; hranu pripremaju na istočnjački
način, onako kako to čine stanovni-
ci Istanbula, na vrhunski način. Na
60
the bosnia times.indd 60
jednoj njihovoj gozbi pratilo nas je
osam njemačkih oficira za avijaciju.
Primijetio sam da se nakon svake
gozbe broj oficira smanjuje. Kada
sam upitao za razlog tome, rečeno
mi je da pretjerano kušaju ukusnu
hranu na tim gozbama pa, jedan po
jedan, oboljevaju.
Mnogi bosanski vojni oficiri i nji-
hovi vojnici osjećaju pitanje Pales-
tine i žele, ako im se dopusti, džihad
u Palestini. Slični su Turkmenistanci-
ma koje je njemačka vojska zarobila
tokom Drugog svjetskog rata, koji
izgaraju za džihadom u Svetoj zemlji
Palestini. Da se svima njima omo-
gući dolazak na palestinsko ratište,
vidjeli bismo ih na hiljade na mejdanu
i svojski bi se borili. Uprkos teškoća-
ma i preprekama koje se spriječile
njihov dolazak u velikom broju, neki-
ma je omogućemo da ih prevladaju
i dođu u Palestinu i uzmu učešće u
borbama. Srčano su se borili u ratu,
pokazali rijetku hrabrost i prolili svoju
čistu krv za Palestinu tokom brojnih
bitaka u kojima su se borili, a poseb-
nu u bitkama Jafa, Kastal, Malikija,
Teršiha, Sa’sa, Kabira, Šedžera i dr.
Vojnici iz bosanskih snaga,
iskreno i hrabro, učestvovali su u bit-
kama za Plestinu.Veliki broj njih dali
su svoje živote kao šehidi, a neki
heroji su ranjeni. U poznatoj bitki za
Kastal kao šehidi pali su Alija Bul-
jubašić i H. Tabaković; u bitki za Jafu
pao je kao šehid Kamil Podrug, dok
su u bitki za Malikiju kao šehidi pali
Emin Halilović, Muhamed Ramić,
Hasan Bešić, Munib Bino i Mustafa
Imamović.
Bosanci koji su ranjeni jesu Ševki
Muftić, koji je ranjen dva puta, jedan-
put u Kastalu, a drugi puta u Maliki-
ji. Rifat Bekrić izubio je ruku u bitku
za Šedžeru, i poslije rata otputovao
je u Njemačku. Mušan Šabanović i
Ismail Kukuruzović ranjeni su u Jafi.
Šefko Bašić izgubio je oko u bitki za
Jafu. U Jafi su također ranjeni Mu-
harem Bajraktar, koji sada radi kao
kapetan u sirijskoj vojsci, i Nezir Frl-
jak, koji sada, isto tako, radi u siri-
jskoj vojsci kao poručnik.
Moj napor u Njemačkoj
nije se ograničio samo na za-
nimanje za Bosnu i Herece-
govini i osnivanje zavoda za
školovanje imama za bosan-
ske vojne jedinice. Veliki napor
sam uložio u rješavanju neko-
liko arapskih i islamskih pitan-
ja, kao što je pitanje arapskog
magreba, Albanije i Indonezije
(Muzekkerat/Memoari,
al-Ahali, Damask, 1999., str.
138-145)
(TBT, Preveo A. F.)
7/30/2018 7:12:11 AM
the bosnia times.indd 61 7/30/2018 7:12:11 AM
the bosnia times.indd 62 7/30/2018 7:12:13 AM