2.

OBRADA ULTRAZVUKOM
2.1. Uvod u ultrazvunu obradu
2.2. Obradni sustav
2.3. Proces odvajanja materijala
2.4. Faktori koji utjeu na uinak odvajanja - MRR
2.5. Dimenzijska tonost i kvaliteta povrine
2.6. Primjena ultrazvune obrade

Vrsta
energije

Osnovni
mehanizam

Neposredni
izvor
energije

Medija
prijenosa
energije

Proces

Mehanika

Elektro-kemijska

Kemijska

Termo-elektrina

Smicanje

Erozija

Pomak iona

Ablacija1

Rezni alat

Pneumatski ili
hidrauliki tlak

Struja velike
jakosti

Kemijski
reaktivni agens

Visoki napon

Pojaano
svjetlo

Ionizirani
materijal

Elektrolit

Okoli

Elektroni

Zraenje

Vrui plin

Fiziki
dodir

estice velike Fluid velike

brzine
brzine

Mehaniko
konturno
bruenje
Ultrazvuna
obrada

Obrada
vodenim
mlazom
Obrada
abrazivnim

1 ablacija odnoenje
mlazom
2 vaporizacija pretvaranje vrstog ili tekueg stanja u parno bez kemijske promjene

Kemijsko Kemijska
nagrizanje obrada
Elektrokemijsko
bruenje

Elektrokemijska
obrada

Vaporizacija2

LBM

Obrada
vruim
klorom
EDM

Fuzija

EBM

IBM

PBM

2.1. Uvod u ultrazvunu obradu

1945. godine u Americi inenjer L. Balamuth
otkrio postupak ultrazvune obrade.
Ultrazvuna obrada (engl. Ultrasonic Machining
USM) je odvajanje tvrdog i krtog materijala
uporabom aksijalno oscilirajueg alata pri
ultrazvunoj frekvenciji od 20 kHz do 40 kHz.
Abrazivna smjesa B4C, Al2O3, SiC ili dijamant
kontinuirano se usmjerava pomou oscilirajueg
alata prema povrini obratka.
Pod djelovanjem abrazivnih estica dolazi do
krtog kidanja sitnih dijelova materijala obratka
bez obzira na njegovu elektrinu vodljivost.
Amplituda osciliranja alata 10 m do 50 m.
Nema promjene metalurkih, kemijskih i
fizikalnih svojstva materijala obratka.

USM
US
faza
Abraziv
Statiko
optereenje
Alat

Ultrazvune
oscilacije

Obradak

Komponente
ultrazvune obrade
3

2.2. Obradni sustav

Elementi obradnog sustava:
Rashladni

magnetostrikcijski1 pretvara,
medij
Ulaz u

koncentrator (mehaniko pojaalo),

zavojnicu
Magnetostrikcijski
pretvaraa
pretvara

alat i
Rashladni

abrazivna smjesa.
medij

Magnetostrikcijski pretvara je pod

Koncentrator
naponom ultrazvune frekvencije i Abrazivna smjesa
(truba )
proizvodi vibracije malih amplituda. Tako
male vibracije pojaavaju se mehanikim
pojaalom u koje je uvren alat.
Alat
Obradak

Statiki tlak se primjenjuje kako bi se

odrala abrazivna smjesa u suelju
Glavni elementi ultrazvunog
alat obradak.
obradnog sustava

1. Magnetostrikcija je svojstvo feromagnetskog materijala da mijenja oblik pod utjecajem magnetskog polja.
Magnetostrikcija je odgovorna za zvuk kojega proizvode transformatori i drugi ureaji sa eljeznim jezgrama koji
rade na izmjeninu struju. To je slina pojava piezoelektrinom efektu. Fizikalne pojave promjene mehanikih
svojstava ili geometrijskog oblika pod djelovanjem magnetskog polja nazivaju se izravnim magnetomehanikim
uincima, a pojave kad se mehanikim naprezanjem mijenja magnetizacija uzorka nazivaju se inverznim
4
magnetomehanikim uincima.

2.2. Obradni sustav magnetostrikcijski pretvara

1874. godine, u Manchesteru, Joule je prvi put otkrio magnetostrikciju.

Magnetsko polje ultrazvune frekvencije uzrokuje odgovarajue promjene u
feromagnetinim objektima pozicioniranim u podruje utjecaja. Ovaj efekt je
iskoriten za oscilatorno gibanje USM alata, koji je postavljen na kraju
magnetostriktora.
Magnetostriktor koji se koristi u USM obradi sastoji se od visokofrekventne
zavojnice na magnetostrikcijskoj jezgri i specijalne polarizirajue zavojnice oko
eline armature.
Visokofrekventna
Koeficijent magnetostrikcijskog izduenja m :
zavojnica
elina armatura
m = l/l
Magnetostriktor
gdje je:
Polarizirajua
zavojnica
l produljenje [mm],
Magnetostrikcijska
l ukupna duljina magnetostrikcijske
jezgra
jezgre, [mm]
Prikljuak za
koncentrator

Magnetostrikcijski pretvara

2.2. Obradni sustav magnetostrikcijski pretvara

Produljenje dobiveno pri rezonantnoj frekvenciji fr pomou magnetostriktora

duljine l = 0,5 je obino oko 0,001 m do 0,1 m, to je jako malo za primjenu
pri obradi.
Amplituda vibracija
Poveanje amplitude vibracija pomou pojaala.
Poeljna veliina amplitude 40 m do 50 m.
Magnetostriktor
Kombinacija vie mehanikih pojaala
(koncentratora).
Duljina koncentratora je viestruka polovica
Eksponencijalno
pojaalo
valne duljine zvuka u materijalu koncentratora
Oblici koncentratora:
Stupnjevano pojaalo

cilindrini,

stupnjeviti,

eksponencijalni,
Pojaanje u USM obradi

kosinus hiperbolini,
(dva pojaala)

konini.
6

2.2. Obradni sustav magnetostrikcijski pretvara

Najee koriteni materijal za jezgru magnetostriktora:

- aluminijska bronca visoka pogonska vrstoa
Nedostatak: visoki gubici, niska uinkovitost (55%), potreba za rashladnim
sredstvom.
Uinkovitost se moe poveati piezoelektrinim pretvaraem suvremeni USM
strojevi.

2.2. Obradni sustav alat

Alat mora imati veliku otpornost na troenje i visoku zamornu vrstou.

Za obradu stakla i tvrdog metala na bazi volframa, preporuka su alati od bakra i
nehrajueg elika legirani alatni elika (silver steel).
Tijekom obrade alat je u aksijalnom smjeru izloen tlanom naprezanju.

Pogon mehanizma za
posmino gibanje:
pneumatski pogoni,
korani motori, razliiti
opruni sustavi i sl.

"Zerodur", staklo-keramiki kompozitni materijal skoro nulte termalne ekspanzije.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Duboki provrti i utori, materijal zerodur

Prolazni provrti, materijal Si3N4
Plono bruenje kuita pumpe, materijal SiC
Bruenje zupanika, materijal ZrO2
Bruenje zaobljene plohe, materijal zerodur
Izrada specijalnih oblika, materijal zerodur

2.2. Obradni sustav abrazivna smjesa

Abrazivna smjesa:

30 % fine abrazivne estice (veliina zrna 100 800) borovog karbida (B4C),
aluminijevog oksida (Al2O3) ili silicijevog karbida (SiC).

70 % voda.
Tijekom obrade abrazivna smjesa postaje manje uinkovita (vijek trajanja 150 do
200 sati).
25 L/min brzina doziranja smjese u sustav
Nastajanje i rast
mjehuria

Zona
obrade

Alat

Vrtlozi
Abrazivne
estice

Alat

Raspad
nestabilnih
mjehuria
Ultrazvuna
vibracija

Obradak

Abrazivna smjesa

Obradak

Djelii
materijala

2.3. Proces odvajanja materijala

Faze mehanizma odvajanja materijala:

1. mehanika abrazija uslijed udara abrazivnih zrnaca izmeu alata i obratka
(dominantan uinak),
2. mikrokrzanje uslijed udara slobodnih estica koje lebde u procjepu izmeu
alata i obratka,
3. erozija povrine obratka uslijed kavitacije u struji abrazivne smjese (manje od
5% od ukupno odvojenog materijala).
Statiki tlak i vibracije
Abrazivna smjesa

Abrazivna smjesa

Alat
Donje troenje
Boni procjep
Prednje troenje
Prednji procjep

Obradak
Slobodno lebdee estice
Lokalizirano odvajanje
Kavitacijska erozija

Mehanizam odvajanja materijala pri USM

10

2.3. Proces odvajanja materijala

Brzina odvajanja materijala ovisi o:
frekvenciji vibracije alata,
statikom tlaku,
veliini obraivane povrine,
materijalu abrazivni zrna i
materijalu obratka.

Djelovanje
abrazivnog zrna

Obradak

2
2

2
2
2

2 = 4 42
= 2

Pretpostavka je da je dubina h mala u usporedbi sa d.

11

2.3. Proces odvajanja materijala

MRR ovisi o kriteriju krtosti koji predstavlja omjer smine i lomne vrstoe
materijala obratka.
MRR se rauna:

= 5,9
0,5 0,5
0

frekvencija oscilacija
S statiki tlak na alatu, kg/mm2
H0 tvrdoa povrine u HB
R srednji polumjer abrazivnog zrna, mm
Y amplituda vibracija, mm

Materijal obratka
Staklo

Relativni uinak, %
100

Mjed

66

Volfram

4,8

Titanij

elik

3,9

Nehrajui elik

1,4
12

2.4. Faktori koji utjeu na uinak odvajanja - MRR

Radni parametri
Frekvencija
Amplituda
Tlak
Dubina odvajanja
Povrina obrade

MRR
Kvaliteta povrine
Tonost oblika i dimenzija

Alat
Tvrdoa
Otpornost
troenju
Tonost
Zamorna
vrstoa

USM
obrada

MRR Material Removal Rate

Abrazivna smjesa
Vrsta
Veliina zrna
Tekuina
Nain dostave
Koncentracija

Alatni stroj
Krutost
vrstoa
Tonost
posminog
gibanja

Obradak
Rastezljivost
Tvrdoa
Vlana
vrstoa
Tlana
vrstoa

13

2.4. Faktori koji utjeu na uinak odvajanja - MRR

Oscilacije alata
Amplituda oscilacija alata ima najvei utjecaj na
sve procesne varijable. MRR raste s poveanjem
amplitude vibracija alata.
Amplituda oscilacija odreuje brzinu abrazivnih
estica u procjepu izmeu alata i obratka. Pod
takvim okolnostima kinetika energija raste, na
veim amplitudama, pojaava se aktivnost zrna i
posljedino uinak odvajanja.
Prevelika amplituda moe dovesti do pojave
prskanja te tako smanjiti broj aktivnih
abrazivnih zrna, to vodi ka smanjenju uinka
odvajanja.
Preporuena vrijednost amplitude iznosi
0,04 mm do 0,05 mm.
Poveanje posmine sile utjee na porast
koliine odvojenih estica.

Alat u najvioj poziciji

Alat

Alat u srednjoj poziciji

Alat u dodiru sa zrnom
Alat gura zrno ka najnioj poziciji
Obradak

14

2.4. Faktori koji utjeu na uinak odvajanja - MRR

Abrazivna smjesa
Veliina zrna i amplituda oscilacija imaju slian utjecaj
na uinak obrade. Uinak obrade se poveava pri veoj
veliini zrna dok ne dostigne vrijednost amplitude,
kada uinak obrade opada. Ako je zrno dovoljno veliko
u odnosu na veliinu amplitude teko se obnavlja
abrazivna smjesa u procjepu izmeu alata i obratka.
Medij u kojem plivaju abrazivna zrnca je najee voda.
Alternative su: glicerin, razna ulja i benzeni. Poveanje
viskoznosti abrazivne smjese smanjuje uinak obrade.
Poboljanje toka smjese pozitivno utjee na obradivost.
U praksi se preporua volumenska koncentracija od oko
30 % do 35 % abraziva. Promjene u koncentraciji se
dogaaju kao posljedica slijeganja abrazivne praine.
Potrebno je periodiki provjeravati koncentraciju.
Poveanja na 40 % znai i poveanje broja reznih
otrica u zoni rezanja, a time i poveanje uinka
obrade.

Alat

Posmak

Abraziv

Obradak

15

2.4. Faktori koji utjeu na uinak odvajanja - MRR

Tvrdoa obratka
Na uinkovitost obrade utjee i omjer tvrdoe alata i tvrdoe obratka.
Ako je ovaj omjer vei bit e nii uinak obrade. Iz tog razloga preporua se upotreba
mekih i ilavijih materijala za izradu alata za ultrazvunu obradu.

Oblik alata
Poveanje povrine alata smanjuje uinak obrade jer nastaje problem distribucije
abrazivne smjese u cijeloj zoni obrade.
Popreni presjek alata takoer utjee na uinak obrade.

A1 =
MRR1 >
A1

A2
MRR2
A2
16

2.5. Tonost oblika i dimenzija, kvaliteta povrine

Tonost oblika i dimenzija
Tonost oblika i dimenzija je pod utjecajem poremeajnih faktora koji uzrokuju:
netonost dimenzije,
koninost i
odstupanje od krunosti.

Poremeajni faktori su:

bono troenje alata,
troenje abrazivnih zrna,
neprecizan posmak draa alata,
pogreka oblika alata i
nestabilna
i neujednaena opskrba abrazivnom smjesom u okruenju
oscilirajueg alata.

17

2.5. Tonost oblika i dimenzija, kvaliteta povrine

Netonost dimenzija.
Tonost procesa se procjenjujem mjerenjem promjera na vrhu provrta dobivenog USM
obradom i mjerenjem promjera alata. Boni procjep izmeu alata i obraenog provrta
je neophodan kako bi abrazivna zrna napustila zonu rezanja pod djelovanjem
oscilirajueg alata. Veliina zrna predstavlja najvaniji faktor, koji utjee na netonost
mjera. Odstupanje od zadane mjere pri obradi stakla ili volframovog karbida je oko dva
do etiri puta vee od veliine zrna. Veliina odstupanja ovisi o mnogim procesnim
varijablama ukljuujui materijal obratka i metodu dobave abrazivne smjese. Openito
odstupanja pri USM obradi iznose maksimalno do 0,05 mm.
Statiki tlak i vibracije
Abrazivna smjesa

Abrazivna smjesa

Alat
Donje troenje
Boni procjep
Prednje troenje
Obradak
Slobodno lebdee estice
Lokalizirano odvajanje
Kavitacijska erozija

Prednji procjep

18

2.5. Tonost oblika i dimenzija, kvaliteta povrine

Koninost. Odstupanje mjera je obino vee na strani ulaza nego na strani izlaza alata iz
zahvata uslijed efekta kumulativne abrazije novih i otrih abrazivnih zrna. Kao rezultat
takvog utjecaja, koninost provrta iznosi priblino 0,2 pri izradi provrta promjera 20 mm
i dubine 10 mm u grafitu. Koninost se moe smanjiti:
izravnim ubrizgavanjem abrazivne smjese u zonu obrade,
uporabom alata koji ima negativnu koninost,
uporabom visokog statikog tlaka koji proizvodi finiji abraziv, koji moe reducirati
troenje alata i koninost,
uporabom materijala alata otpornih na troenje,
uporabom alata manjih dimenzija u prvom prolazu, a na kraju alatom zahtijevane
veliine koji e rezati bre i smanjiti koninost.
Odstupanje zaobljenja. Ova pogreka nastaje uslijed poprenih vibracija alata. Takve
vibracije nastaju uslijed neokomitosti povrine alata i osi alata i kada su akustini
elementi obrade neusklaeni. Pogreke zaobljenja iznose oko 40 m do 140 m pri
obradi stakla, a 20 m do 60 m pri obradi grafita.
19

2.5. Tonost oblika i dimenzija, kvaliteta povrine

Kvaliteta povrine.
Kvaliteta povrine je usko vezana s uinkom odvajanja pri USM obradi. Vee zrno znai
bru obradu, ali grublju obraenu povrinu.
Vei broj zrna, tj. manja veliina zrna, ima za posljedicu manju hrapavost obraene
povrine.
Amplituda osciliranja ima manji utjecaj na kvalitetu obraene povrine, s porastom
amplitude raste hrapavost jer zrno biva dublje utisnuto u obradak.
Statiki pritisak ima jako mali utjecaj na hrapavost obraene povrine.
Manja hrapavost se moe dobiti ako je viskoznost tekuine u kojoj se nalaze abrazivna
zrnca smanjena.
Broj zrna
Veliina zrna, mm
Hrapavost, m
180

0,086

0,55

240

0,050

0,51

320

0,040

0,45

400

0,030

0,40

600

0,014

0,28

800

0,009

0,21

20

10

2.5. Tonost oblika i dimenzija, kvaliteta povrine

Kvaliteta povrine.
Evidentno je da su povrinske nepravilnosti bonih stranica upljina odgovarajue vee
nego li na dnu. Ovo je posljedica toga to o bone povrine udaraju zrna i kad ulaze u
zonu i kad naputaju zonu rezanja.
Kavitacija obraene povrine javlja se kada djelii materijala alata penetriraju dublje u
materijal obratka. Pod ovakvim uvjetima tee je propisno napuniti abrazivnom smjesom
dublja podruja te nastaje grublja povrina.

21

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Izrada provrta i jezgre
Materijal obratka:
staklo,
aluminij,
Abrazivna
keramika,
smjesa
kvarc,
cirkonij oksid,
Obraena
povrina
rubin, safir i
neki kompozitni materijali.
Svojstva postupka:
visok uinak,
nii tlak za osjetljivije obratke,
buenje malih promjera bez prekidanja
(bez povrata alata),
poboljano duboko buenje.

Ultrazvune
oscilacije

Abrazivna
smjesa

Prekid

Izrada jezgre

Buenje

Manji promjeri smanjuje se uinak s

poveanjem
dubine zbog
problema
ravnomjerne dobave abrazivne smjese.
Openito omjer dubina/promjer iznosi 2,5.
22

11

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Izrada skoenja i konturna obrada
Numeriki
upravljan alat

UZ oscilacije + statiki
tlak

Abrazivna
smjesa
upljina

Abrazivna
smjesa

Putanja alata
Alat

Obradak

Obradak
Ultrazvuno skoenje

Konturna obrada

Tijekom izrade skoenja ultrazvunom obradom, odvajanje materijala je oteano ako je

dubina obrade od 5 mm do 7 mm, jer je pod takvim uvjetima odvodnja abrazivnih zrna
oteana pa obrada postaje skoro nemogua. Takoer i izrada alata za takvu obradu je
skup i sloen postupak.
Konturna obrada koristi jednostavniji alat koji se giba prema zadanoj konturi.
23

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Izrada EDM elektroda
Gilmore (1995) koristi USM obradu za proizvodnju grafitnih EDM elektroda.
Brzina obrade: 0,4 cm/min do 1,4 cm/min.
Hrapavost povrine: 0,2 m do 1,5 m.
Tonost dimenzija: 10 m.
Male sile koje se javljaju prilikom obrade omoguavaju proizvodnju krhkih grafitnih
elektroda.

Grafitne EDM elektrode

24

12

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Ultrazvuno poliranje
USM poliranje nastaje osciliranjem alata izvedenog od krhkog materijala kao to je grafit
ili staklo na povrini obratka ultrazvunim frekvencijama i relativno malom amplitudom.
Fine estice abraziva u abrazivnoj smjesi skidaju neravnine na obratku, visine do
0,012 mm pri emu ostaje hrapavost od 0,3 m.

Izgled obratka prije i poslije ultrazvunog poliranja.

25

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Mikro obrada ultrazvukom
Oscilacije obratka
Osciliranje obratka omoguava jednostavniji
sustav alata jer nije potreban pretvara,
koncentrator. Cijeli sustav je kompaktniji i
jednostavniji od klasinog USM sustava.
Na ovaj nain mogue je proizvesti mikroprovrte
promjera 5 m u obratku od kvarca, stakla ili
silicija uporabom mikroalata izvedenog od
volframovog karbida.

Numeriki
upravljan alat
Rotacija alata

Mikroalat
Abrazivna
smjesa
Obradak

UZ oscilacije

Pretvara

Mikroobrada ultrazvukom

26

13

2.6. Primjena ultrazvune obrade

Veliina

Tvrdoa

Grafit

Aluminij

Aluminij

Nehrajui
elik

Nehrajui Poboljani
elik
elik

Titanij

Inconel

Tvrdo glodanje i glodanje

Staklo

Tvrdi metal

ZrO 2

Al2O3

Zerodur1

SiO2

Si3N4

SiC

Ultrazvuna obrada

1 - "Zerodur", stakleno-keramiki kompozitni materijal skoro nulte termalne ekspanzije.

27

3. OBRADA VODENIM MLAZOM

3.1. Uvod u obradu vodenim mlazom
3.2. Obradni sustav
3.3. Proces odvajanja materijala
3.4. Primjena obrade vodenim mlazom
3.5. Prednosti i nedostaci obrade vodenim mlazom.

14

Vrsta
energije

Osnovni
mehanizam

Neposredni
izvor
energije

Medija
prijenosa
energije

Proces

Mehanika

Elektro-kemijska

Kemijska

Termo-elektrina

Smicanje

Erozija

Pomak iona

Ablacija1

Rezni alat

Pneumatski ili
hidrauliki tlak

Struja velike
jakosti

Kemijski
reaktivni agens

Visoki napon

Pojaano
svjetlo

Ionizirani
materijal

Elektrolit

Okoli

Elektroni

Zraenje

Vrui plin

Fiziki
dodir

estice velike Fluid velike

brzine
brzine

Mehaniko
konturno
bruenje
Ultrazvuna
obrada

Obrada
vodenim
mlazom
Obrada
abrazivnim

1 ablacija odnoenje
mlazom
2 vaporizacija pretvaranje vrstog ili tekueg stanja u parno bez kemijske promjene

Kemijsko Kemijska
nagrizanje obrada
Elektrokemijsko
bruenje

Elektrokemijska
obrada

Vaporizacija2

LBM

Obrada
vruim
klorom
EDM

Fuzija

EBM

IBM 29

PBM

2.1. Uvod u obradu vodenim mlazom

Kljuni element je vodeni mlaz, koji ima brzinu veu od 900 m/s.
Veina teorija o obradi vodenim mlazom (engl. Water Jet Machining WJM) opisuju
obradu kao oblik mikroerozije.
Veliki volumen vode pod visokim tlakom prolazi kroz mali otvor sapnice.
Udar ubrzanog mlaza koji izlazi iz mlaznice uzrokuje prekid kohezijskih
meuatomskih sila materijala, to dovodi do odvajanja i rezanja obratka.
Vodeni mlaz ispire materijal koji je erodirao s povrine obratka. Ekstremni pritisak i
udar estica u nadolazeem mlazu izazivaju mala napuknua koja se ire dok
materijal nije prerezan.
Obrada vodenim mlazom potjee od hidraulikog iskopavanja kamenog uglja u Rusiji
i na Novom Zelandu. Voda je sakupljena iz rijeka i usmjeravana da ispire stijene,
odnosei pri tom ugljen i komadie stijena. Metoda iskopavanja vodenim mlazom je
kasnije primijenjena u junoafrikim rudnicima zlata.
U Rusiji su 1930. uinjeni prvi pokuaji rezanja stijena vodenim mlazom. Vodeni top
je imao tlak od 7000 bara.
U Americi je 1970. razvijena tehnologija stvaranja tlaka od 40000 bara.
30

15

mlaz vode
(~1000 m/s)
pod visokim
hidraulinim
tlakom

sve do

8 000 bara

31

32

16

~ 1 bar
33

46
bara
34

17

68
bara

35

tlak
pare u
kotlu
10 20
bara
36

18

120
bara

37

Dok je...

samo

5 bara

38

19

~ 1100 bara
Tihi ocean

39

4000 bara

40

20

6000
bara
41

180 000
bara

42

21

Mjere za tlak
Jedinica za tlak je paskal (Pa) = N/m2 ili 1MPa = N/mm2
Ostale mjere za tlak:
1 N/cm2= 10000 Pa
1 bar = 100000 Pa =105 Pa
1 mbar = 100 Pa
Preraunavanje starih mjera za tlak:
1 kp/m2 = 9,8 Pa
1 tehnika atmosfera (at) = 9800 Pa = 1 kp/cm2
1 fizikalna atmosfera (atm) = 10325 Pa
1 mm Hg (visina stupca ive) = 133,22 Pa
1 mm H2O (visina stupca vode) = 9,8 Pa
43

3.2. Obradni sustav

Elementi obradnog sustava
Akumulator
Cjevovodi
Kontrolni ventili

Pojaava

Filtar

On off ventil
Sapnica od safira

Ventil

Obradak
Ulje

Motor

Pumpa

Dovod vode

Odvod

Glavni elementi obradnog sustava pomou vodenog mlazom

44

22

3.2. Obradni sustav

Petoosni centar za obradu

vodenim mlazom

Stroj za obradu vodenim

mlazom sa etiri mlaznice
45

3.2. Obradni sustav

Hidraulika pumpa je srce sustava za obradu vodenim mlazom. Ona tlai vodu i
neprekidno ju isporuuje tako da rezna glava moe taj kontinuirani mlaz vode
pretvoriti u mlaz nadzvune brzine.
U uporabi su dva tipa pumpi:
- pumpa temeljena na izravnom voenju (engl. direct drive based pump) i
- pumpa koja se zasniva na pojaavau (engl. intensifier based pump).

Izravno voena pumpa ima uinak kao i niskotlana

pumpa koja se koristi u kuanstvu za ienje
povrina. To je tripleksna pumpa koja se pogoni iz
tri klipa izravno iz elektrinog motora. Pumpe su
zastupljene u industriji zbog jednostavnosti.
Trenutno ove pumpe mogu proizvesti 10 % do 25 %
nii tlak vode od pumpi zasnovanih na pojaavau.
Iako se izravno voene pumpe primjenjuju u nekim
industrijama, veliku veinu visokotlanih pumpi kod
WJM-a ine pumpe zasnovane na pojaavau.
Izravno voena pumpa

46

23

3.2. Obradni sustav

Pumpa zasnovana na pojaavau
Postoje dva strujanja fluida u ovoj pumpi: strujanje vode i hidraulino strujanje.
Strujanje vode obuhvaa ulazni otvor filtera vode, dobavnu pumpu, pojaava, i
regulator udara. Uobiajeni nalet vode se filtrira u sistemu ulaznog otvora filtera, koji
sadri uloak filtera od 0,45 m ili od 1 m. Tada filtrirana voda putuje dalje do dobavne
pumpe, gdje se odrava dotadanji tlak od 0,6 Mpa (6 bara), i time osigurava da
pojaava nikad ne ostane bez vode. Filtrirana voda dalje ide do pojaavaa pumpe,
gdje se tlai sve do 400 Mpa (4000 bara). Prije nego to voda napusti pumpu i krene
kroz cjevovod do rezne glave, treba proi kroz regulator pojaanja.

Pumpa zasnovana na pojaavau

47

3.2. Obradni sustav

Pumpa zasnovana na pojaavau
Regulator pojaanja provjerava promjene tlaka
kako bi osigurao da je izlazni mlaz iz rezne glave
nepromjenjiv i ravnomjeran. Bez regulatora vodeni
mlaz bi mogao pulsirati i tako ostaviti tragove na
obraivanom materijalu.
Stroj za hidraulino strujanje se sastoji od
elektrinog motora (18 kW - 150 kW), hidrauline
pumpe, spremnika ulja, cjevovoda, i pokretnog
klipa. Elektrini motor pokree hidraulinu pumpu,
dok ona izvlai ulje iz spremnika i tlai ga na
20 Mpa (200 bara).
Tako stlaeno ulje se dovodi do cjevovoda, gdje se preko cjevovodnih ventila alje do
pojaavaa i dijelova pokretnog klipa. Pojaava je klipna pumpa, u kojoj se pokretni klip
pomie naprijed-nazad, dostavljajui vodu pod visokim tlakom na jednu stranu
pojaavaa, dok voda pod niskim tlakom puni drugu stranu pojaavaa. Hidrauliko ulje
se tada hladi tijekom povratka u spremnik.
48

24

3.2. Obradni sustav

Pumpa zasnovana na pojaavau
Napredna tehnologija ove pumpe je sadrana u pojaavau, iji se rad temelji na principu
pojaavanja tlaka.
Hidraulino ulje se tlai na 20 MPa. Ulje se gura prema pokretnom klipu. Klip s prednjom
povrinom 20 puta manjom od stranje povrine tlai vodu. Tako se tlak ulja od
20 MPa pojaava 20 puta, a rezultat je tlak vode od 400 MPa. Princip pojaavanja se
temelji na smanjenju povrine. Kako je:
Tlak = Sila / Povrina ( p=F/A),
drei silu konstantnom uz istovremeno smanjenje povrine, tlak e znaajno porasti.
Dakle, u ovom sluaju omjer pojaavanja je 20:1.
Usavreni zastojni ventili osiguravaju niski tlak, a jedino doputaju visoko-stlaenoj vodi
da ide u jednom smjeru. Visoko-tlani cilindri i zatvarai koji zatvaraju klip su specijalno
projektirani da podnesu ogromne sile i stalni zamor materijala.

Prikaz klipa i poveavanja tlaka

49

3.2. Obradni sustav

Visoko-tlani cjevovod
Nakon to visokotlana pumpa stlai vodu, visokotlani cjevovod dostavlja vodu do
rezne glave. Osim to transportira vodu pod tlakom, cjevovod takoer omoguava
slobodu pokreta rezne glave. Najei tip visokotlanog cjevovoda je napravljen od
specijalnog nehrajueg elika za cijevi. Cjevovod dolazi u razliitim veliinama za
razliite svrhe. Promjeri cijevi su najee od 6 mm do 14 mm.
Osim to je cjevovod potreban za transport vode i omoguavanje kretanja, potreban je i
drugi pribor, (npr. ravne spojnice, koljena, iskljuni ventili, osovine).

50

25

3.2. Obradni sustav

Rezne glave
Kod rezanja vodom, postupak odvajanja estica se moe opisati kao nadzvuna erozija.
Za to nije zasluan pritisak, ve brzina mlaza vode koja otkida mikroskopske dijelove ili
zrna materijala. Tlak i brzina su dva razliita oblika energije. Pitanje je kako se tlak vode
kojeg stvara pumpa pretvara u drugi oblik energije, brzinu mlaza. Odgovor lei u sitnom
dragom kamenu, koji je privren za kraj cjevovoda. On na sebi ima uski otvor kroz koji
prolazi stlaena voda, mijenjajui tlak u brzinu.
Raspon promjera otvora je od 0,1 mm do 2,5 mm za uobiajeno rezanje.
Materijali od kojeg se izrauje otvor su safir, rubin ili dijamant.
Od njih se najee koristi safir. To je umjetno proizveden, monokristalni dragi kamen.
Stvara mlaz prilino dobre kvalitete, s trajnou od 50 100 sati rezanja.
Dijamant ima znaajno dui vijek trajanja (800 2000 sati), ali je i 10 20 puta skuplji.
Posebno je koristan kod 24 sata dnevnog rezanja.
Dijamant, za razliku od rubina i safira, moe katkad biti ultrazvuno oien i ponovno
koriten.
51

3.2. Obradni
sustav
Voda

Mlaznica. Udaljenost izmeu mlaznice i obratka

iznosi oko 2,5 mm do 6 mm.
Za materijale koji se koriste za izradu elektronskih
dijelova (strujne krugove) na matinim ploama ta
udaljenost je neto vea i iznosi 13 mm do 19 mm.
Primjer: Za mlaznicu promjera 0,12 mm i brzinu
rezanja od 1,1 mm/s, s poveanjem udaljenosti
mlaznice od obratka smanjuje se dubina rezanja.
Pri rezanju vlakana ojaane plastike poveanje
uinka rezanja i uporaba manjih promjera mlaznice
dovodi do veeg pojasa oteenog materijala.

Voda

Mlaznica od
safira

Brzina mlaza

Posmak
mlaznice
Posmak
mlaznice
Promjer
mlaza
Udaljenost
Udaljenost
Obradak

52

26

3.2. Obradni sustav

Vodeni mlaz
Vodeni mlaz je pod tlakom od 1500 bara do 10000 bara, za to je potrebna snaga
od 8 kW do 80 kW. Brzina vodenog mlaza je 540 m/s do 1400 m/s.
Kvaliteta rezanja se poboljava s veim tlakom, veim promjerom mlaznice i
manjom posminom brzinom. Pod ovakvim uvjetima mogue je rezati deblji i
materijal vee gustoe. to je vei tlak pumpe, vea je i dubina rezanja.
Tekuina koja se koristi mora imati malu viskoznost kako bi se minimizirali gubici
energije te mora biti nekorozivna i netoksina.
Za rezanje elinih obradaka najee se koristi voda, dok se alkohol koristi za
rezanje u prehrambenoj industriji.

53

3.3. Proces odvajanja materijala

MRR
Kvaliteta povrine
Tonost oblika i dimenzija

Mlaznica
Promjer
Udaljenost od
obratka

Obrada
vodenim
mlazom

Mlazni fluid
Vrsta
Brzina
Tlak
Viskoznost

Preporuka:
Krti materijali pucaju, a istezljivi se dobro reu.
Debljina materijala 0,8 mm do 25 mm.
Obradak
Vrsta
Debljina
Posmak
obratka

Materijal

Debljina
[mm]

Posmak
[m/min]

Koa

2,2

Vinil klorid

3,0

0,5

Poliester

2,0

150,0

Kevlar

3,0

3,0

Grafit

2,3

5,0

Gipsana ploa

10,0

6,0

Valovita ploa

7,0

200,0

perploa

20,0

1,0
54

27

3.4. Primjena obrade vodenim mlazom

Obrada vodenim mlazom primjenjuje se za metal, papir, kou, plastiku, tkaninu,

hranu i keramiku.
Ekonomian postupak rezanja.
U potpunosti eliminiran negativan utjecaj topline u zoni rezanja, nema otrovnih
plinova, otvrdnjavanja obratka i toplinskih naprezanja.
Fleksibilno i povoljno po okoli rjeenje za razliite industrijske potrebe.
Openito rez ima pjeskareni izgled.
Tvri materijali imaju bolju kvalitetu obraene povrine.
Hrapavost se kree od 1,6 m pa do viih vrijednosti ovisno o primjeni.
Za tanje materijale tolerancije se kreu od 25 m.
Tolerancija i kvaliteta obraene povrine ovise o brzini obrade.

55

3.4. Primjena obrade vodenim mlazom

Rezanje. Obrada vodenim mlazom

ograniena je na rezanje stakloplastike i
drveta.

Buenje. Mogunost izrade provrta pod kutom i provrta razliitih oblika u razliitim
materijalima, to bi bilo preskupo ili presporo za procese EDM ili EBM.
Obrada staklom ojaane plastike. Toplinska oteenja materijala su zanemariva. Alat
jako precizno ree po konturi. Najvei nedostatak je otklon vodenog mlaza od
vlakana koja se nalaze u matrici, koja stre nakon obrade. Hrapavost povrine ovisit
e o primijenjenom posmaku.
Rezanje kamena. Vodenim mlazom mogue je rezanje granita debljine do 51 mm, s
dvije rezne glave i tlakom od 275 MPa, pri posmaku od 25,4 mm/s i u 14 prolaza.
Izrada utora dubine 178 mm u (sandstone) pjeenjaku s tlakom od 172 MPa.
Otklanjanje srha. Uporaba tlaka od 700 bara za odstranjivanje srha visine 3 mm, u
cijevi od nehrajueg elika promjera 12 mm. Tlak od 4000 bara i manji protok od
2,5 L/min se koriste za otklanjanje srha kod nemetalnih materijala.
56

28

3.4. Primjena obrade vodenim mlazom

Izrada tiskanih ploica.

Mali promjer i mala udaljenost od obratka,
brzina rezanja oko 8 m/min, tonost 0,13 mm.

57

3.4. Primjena obrade vodenim mlazom

Tretiranje povrine

Uklanjanje naslaga i ostataka bez otrovnih kemikalija

ienje povrine cijevi i odljevaka, dekorativna zavrna obrada,

dekontaminacija od tetnih nuklearnih tvari, ienje opreme za proizvodnju
hrane, odmaivanje, poliranje,

Ekonomina priprema povrine i uklanjanje premaza

Uklanjanje korozivnog sloja, ostataka spreja. Topivih soli, kemikalija i

oteenja na povrini prije nanoenja boje ili nekog drugog premaza.
Skidanje izolacije sa ice bez oteenja metala ili uklanjanja sloja kositra na
bakrenoj ici. Ovakav postupak je 20 puta bri nego da se runo uklanja izolacija.

58

29

3.5. Prednosti i nedostaci obrade vodenim mlazom

Prednosti

Nedostaci

Mogunost rezanja u vie smjerova

Cijena satnice rada relativno visoka

Ne proizvodi se toplina prilikom rezanja

Visoki zahtjevi odravanja

Izrazito precizna geometrija

Nije pogodan za masovnu proizvodnju

Minimalan ostatak obratka

Nije potrebna predobrada buenjem
Nema deformacije obratka
Stvaranje srha je zanemarivo
Nema troenja alata
Proces je siguran za okoli
Jednostavno stezanje obratka
Bruenje i poliranje nisu nepotrebni kao zavrna obrada
Uski rez omoguuje izradu vie izradaka iz jednog sirovca
Rezanja velikih debljina, 383 mm, titanij ili 307 mm,
inconela
Idealan je za bakar ili aluminij koji reflektiraju laserske
zrake.
Inconel je skupina austenitnih elika na bazi kroma i nikla.

59

30