CRNOGORSKA PJESMA NAD PJESMAMA

Marijan Mao Milji

The essay deals with the time, place and motivation of the
love song of Petar II Petrovi Njego as well as on past interpretations thereof. It is undeniable that A Night more Precious
than a Century is the most beautiful poem of the Montenegrin
language and literature and one of the most beautiful poems of
the European Romanticism. The author pointed to the aesthetic
complexity of the poem as well as its artistic value.

U okviru izuavanja knjievnosti njegoologiji pripada posebno mjesto. Poslije 200 godina od roenja Petra II Petrovia
Njegoa ini se, po nekom nejasnom haloefektu, da je u vezi sa
njegovom linou i djelom, navodno, sve istraeno, objanjeno
i protumaeno. Ponekad se uhvatimo u pomisli da vie o
Njegou, poslije svega to je napisano, nema to novo da se kae
niti ima to da se istrauje, ali to je ne samo varka nego i velika
zabluda. Njego je svojom linou i djelom, koje pokriva veo
neke misterioznosti, izazov i za laike i za istraivae.
U naoj knjievnoj javnosti Petar II Petrovi Njego je najmanje poznat kao pjesnik ljubavnih pjesama, tanije samo jedne
jedine ljubavne pjesme, No skuplja vijeka, ako nemamo u vidu
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

189

Marijan Mao Milji

i san Vuka Manduia ili opis Fatimine ljepote u Gorskom vijencu, ako se uopte fragmenti iz djela mogu tretirati zasebno.
Pjesma No skuplja vijeka ili Paris i Helena zadugo je ostala
nepoznata i laikoj i strunoj javnosti, iako se za nju znalo,
obavijena, kao i njen tvorac, velom tajanstvenosti. Poto Njego
za ivota iz razumljivih razloga, nije objavio ovu njemu vrlo
dragu pjesmu, po njegovoj smrti gubi joj se svaki trag za dugi
niz godina, sve do 1912. kada je sa prepisa prvi put objavljena,1
a tek 1956. prvi put u originalu s njenim faksimilom.2
U meuvremenu, meritorni istraivai i vrsni njegoolozi nastojali su da utvrde vrijeme i mjesto nastanka pjesme No skuplja vijeka, kao i njenu motivisanost.
Akademik Jevto M. Milovi, izuzetni njegoolog i veliki
tragalac i sakuplja grae o Njegoevom ivotu, posebno se
pozabavio pitanjem vremena i mjesta nastanka pjesme No
skuplja vijeka. On je utvrdio da je jedina sauvana
Njegoeva ljubavna pjesma nastala 1845. godine prilikom
njegovog silaska sa Cetinja u Boku radi poboljanja zdravlja.3 Prema njegovom utemeljenom i dokumentovanom
tvrenju, Njego je boravio u Perastu od 23. jula do 2. avgusta 1845. godine. Tada je i nastala njegova ljubavna pjesma
No skuplja vijeka.
Pored arhivske grae i izvora, koji svjedoe o vremenu i mjestu nastanka ove jedinstvene ljubavne pjesme, vrlo je znaajan i
njen moto na francuskom jeziku, koji u prevodu glasi:
Govorei mi, dodaje on, da slast daha te boginje nadmaivae
1 Jevto M. Milovi, Kad je nastala Njegoeva pjesma No skuplja vijeka,

u: Staze ka Njegou, Beograd 1983, str. 181. Godinu dana kasnije publikuje

je i Pavle Popovi, Jedna nepoznata pesma Njegoeva, Bosanska vila, br. 1,

Sarajevo, 15. Januar 1913, str. 9-10.

2 Jevto M. Milovi, Staze ka Njegou, str. 181.
3 Isto.

190

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorska pjesma nad pjesmama

sve mirise srene Arabije.4 Tragajui odakle je Njego preuzeo

navedenu francusku misao, a koju je on stavio kao moto svojoj
pjesmi, J. Milovi je doao do Njegoeve Biljenice, koju je
erka kralja Nikole, princeza Ksenija Petrovi Njego ustupila
bivem ministru Peru ou 1956. godine, a on je odmah poklonio Dravnom muzeju na Cetinju.5 Biljenica je iste godine
objavljena kao posebno izdanje Istorijskog instituta Crne Gore.6
U njoj se na posebnom mjestu nalazi presavijeni list sa originalom pjesme Paris i Helena ili No skuplja vijeka, koja je tada
prvi put tampana po originalu s njenim faksimilom.7
Jevto Milovi napominje da su za pjesmu prije objavljivanja
znali samo rijetki Njegoevi prijatelji, da im ju je on pokazivao
i itao: Matija Ban, Vuk Vrevi i Milorad Medakovi, koji je i
svjedok njenog nastanka.8
Milorad Medakovi, Njegoev sekretar i autant, boravio je na
Cetinju od 1844. do 1848. Bili su i lini prijatelji, samo to je
sekretar bio desetak godina mlai od vladike crnogorskog. Po
Medakoviu, Njego je radi zdravlja siao u Boku da se kupa i
nastani u Perastu. U knjizi P. P. Njego posljednji vladajui
vladika crnogorski, objavljenoj s izvjesnim zakanjenjem, u
Beogradu 1882. godine, Milorad Medakovi pie:
Vladika sjedei u svojoj sobi, po svojem obiaju ili itae ili
pisae to; a kako je u drugoj kui bila jedna evojka, koja
pogledae na njega ili iz ljubopitstva ili to se zagledala u
vladiku sva je prilika da se njojzi vladika dopadae, a zaista
imala se u to i zagledati, jer to bjee jedan od najljepije ljudih
4 Jevto M. Milovi, Dvije-tri rijei o naslovu Njegoeve pjesme No sku-

plja vijeka, U: Staze ka Njegou, Beograd 1983, str. 189-193.

5 Jevto M. Milovi, Kad je nastala Njegoeva pjesma No skuplja vijeka,

str. 181.
6 Isto.

7 Isto.

8 Isto, str. 181-182.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

191

Marijan Mao Milji

pa esto bacae svoj pogled na vladiku; a ovaj jo u mladijema i najsnanijema godinama ne prezirae ove umiljate poglede.
U takvijema prijatnijema asovima, e priroda sve nadmauje,
e se sva uvstva pokreu, a poetina sila leti po visinama,
napie vladika, taj pjesnik, pjesmu ljubavi. Ovu pjesmu nosae
vladika jednako za kolanom, pa kad se povrati na Cetinje,
jednog dana izvadi je iza kolana pa je proita autantu. Ta se
pjesma odlikovae od sviju njegovije pjesama; ona predstavljae
ivu silu ljubavi, u njoj su se okupile sve miline i draesti i ta bi
se pjesma morala nazvati krunom njegovije pjesama. Iskae mu
je autant, da mu je dade; a on se nasmija umiljato pa e rei:
A kako da ti dam? Zar da peata u novinama? Zasluuje da
se svuda peata, odgovori mu ovaj. A kako bi to izgledalo:
vladika pa pie pjesmu o ljubavi? ne dam! Opet autant moli
da mu dade, da je prepie, a vladika e rei: Nee da avolju!
Smijui se savije pjesmu te je opet zaene za kolan. Ne zna se
ta je njome uinio, ali je sva prilika da je izgorio.9
Nije jo utvreno, iako to nema poseban estetski znaaj, ko
je mogla biti ena koja je inspirisala Njegoa da napie najljepu pjesmu svoga jezika. Da li je to ona evojka iz plemike
palate i porodice Mazarovi dok je on boravio u Perastu u susjednoj palati Balovia, teko je odgovoriti. Ovu pjesmu Njego
je pokazao i proitao Matiji Banu prilikom njegovog trodnevnog boravka na Cetinju, u julu 1849. Godine. M. Ban je
zapisao: Meutim, jedna njegova ljubavna romanca, koju mi
je proitao, bila je pisana u duhu francuskom i to
najodlinijem, ona bijae pravo zrno bisera, ali ve onda
Vladikom osuena i po svoj prilici pred smrt unitena.10 Na
9 V. M. G. Medakovi, P. P. Njego, posljednji vladajui vladika crnogors-

ki, Novi Sad 1882, str. 115-116.

10 Matija Ban, Tri susreta s vladikom Radom, Zapisi, Cetinje 1938, knj.

XX, str. 342.

192

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorska pjesma nad pjesmama

svu sreu to se nije desilo. Pjesma je sauvana u Njegoevoj

Biljenici.11
Zabiljeka Njegoeva u Biljenici o boginji Izis (Izidi)
pomae i u utvrivanju vremena nastanka Biljenice i vremena
unoenja francuskog teksta o pomenutoj boginji, u kome se
nalazi reenica koja je Njegou posluila za moto pjesme i kao
njegov mogui izvor nadahnua.12
Pouzdano se moe zakljuiti da je Njego prvo spjevao pjesmu, pa je kasnije traio za nju naslov, a poslije naslova dopisan
je moto, najvjerovatnije 1851, u posljednjoj godini vladiina
ivota. Skoro se sa sigurnou moe potvrditi da moto nije
mogao uticati na sadraj pjesme, ve obrnuto sadraj pjesme
na njegov izbor.13
Kasnijim istraivanjem i vjetaenjem utvreno je da je u
autografu Njegoeve pjesme naslov No skuplja vijeka pisan
Njegoevom rukom i da ga nije pisala ruka koja je dopisala
naslov Paris i Helena. Iako je Njegoeva pjesma No skuplja
vijeka nastala 1845. godine, nije publikovana za ivota njenog
tvorca. Ona je objavljena tek 1912. godine, prema prepisu Pavla
Popovia, koji je pronaao u petrovgradskoj javnoj biblioteci,
u zaostavtini Jegora Petrovia Kovaljevskog, koji je, vjerovatno, prepisao sa originala prilikom svoga boravka u Crnoj Gori
1852. godine. Pjesmu iste godine objavljuje Milan Reetar u
prepisu P. Popovia.14 Kasnije, sve do objavljivanja Biljenice
za pjesmu No skuplja vijeka nema posebnog interesovanja.
11 Njegoeva Biljenica, Cetinje 1956, str. 195.

12 Jevto M. Milovi, Kad je nastala Njegoeva pjesma No skuplja vije-

ka, str. 185-188.

13 Jevto M. Milovi, Dvije-tri rijei o naslovu Njegoeve pjesme No sku-

plja vijeka, str. 190-191.

14 Milan Reetar, Manje pjesme vladike crnogorskoga Petra II Petrovia

Njegoa, Beograd: Srpska knjievna zadruga, 1912, knj. 141, str. 185-187.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

193

Marijan Mao Milji

ak ni poznati estetiar i antologiar Bogdan Popovi nije ovu

pjesmu nad pjesmama uvrstio u nekoliko izdanja svoje uvene
Antologije.
Kakva je odiseja Biljenice i u njoj pjesme No skuplja vijeka ni do danas nije utvreno. Ne zna se pouzdano u ijem je sve
vlasnitvu bivala dok se, konano, nije nala u rukama princeze
Ksenije Petrovi Njego.
Njegoevi biografi smatraju, Jevto Milovi posebno, da je
Biljenica, s pjesmom No skuplja vijeka u njoj, po Njegoevoj
smrti 1851. bila kod njegovog sestria i, takoe, pjesnika
Stevana Perovia Cuce, a on je malo kasnije predao vladiinom
prijatelju, putopiscu i pjesniku Ljubomiru Nenadoviu. To se
oito vidi iz zabiljeke na Biljenici iz 1857. ili 1858. godine:
NZ. Ova je knjiica vladike crnogorskog Petra Njegoa;
poslao mi je po smrti njegovoj Stevan Perovi Cuca, njegov
sestri. Lj. Nenadovi.15
Ova injenica navodi na trag kako su nastali dvostruki naslov
pjesme i izmjene u samom njenom tekstu. Dosadanja istraivanja su pokazala da je neka druga ruka unosila jo neto u
Biljenicu nakon pjesnikove smrti.
Akademik Jevto M. Milovi je ukazao da je ta neka druga
ruka vrila i odreene izmjene u originalnom rukopisu
Njegoeve pjesme No skuplja vijeka. On kategorino tvrdi da
niko nije bio toliko hrabar niti je mogao dati sebi slobodu da
ispravlja autentini Njegoev tekst u rukopisu i dopie naslov
Paris i Helena i veznik ili osim veliki Njegoev prijatelj i potovalac Ljubomir P. Nenadovi.16 Pouzdano je utvreno da je
Lj. Nenadovi svojom rukom naknadno dodao i napisao onaj
15 Njegoeva Biljenica, Cetinje: Istorijski institut za izuavanje istorije

crnogorskog naroda, 1956, str. 31.

16 Jevto M. Milovi, Dvije-tri rijei o naslovu Njegoeve pjesme No sku-

plja vijeka, str. 189-193.

194

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorska pjesma nad pjesmama

drugi naslov, vrio izmjene i da je jedino on ispravljao tekst u

autografu Njegoeve pjesme No skuplja vijeka.17
Pored naslova Paris i Helena i rijei ili, kako je pokazalo
izvreno vjetaenje druga ruka je prenosila pjesniko kazivanje iz prvog u tree lice jednine u namjeri da odvoji od Njegoeve
linosti njenu preslobodnu izraenu ljubavnu sadrinu.18
U vezi sa ovim problemom nezaobilazna je i studija knjievnog
kritiara Branka Popovia Njegoevo slovo ljubve. Na njegovu
inicijativu angaovan je vjetak Risto P. Vujoevi koji je potvrdio i Milovieve i Popovieve pretpostavke o izmjenama i u
naslovu i u tekstu pjesme, kao i da je naslov No skuplja vijeka
autentian, pisan Njegoevom rukom.19
Njegoeva ljubavna pjesma spada meu nekoliko kljunih
pjesama etvoroimenog jezika na jugoslovenskom prostoru
(kao Moda spava V. Petkovia Disa, Santa Maria della
Salute Laze Kostia, Lament nad Beogradom Miloa
Crnjanskog, itd) i jedna je od najljepih pjesama evropskog
romantizma, s izvjesnim klasicistikim osjenenjima. Ona je
sve do sada, ne samo po mjestu i vremenu nastanka i misterioznog nestanka do objavljivanja (1956), bila i ostala zagonetka ne samo za one koji su manje posveeni u literaturu, nego
i za one koji se bave knjievnom kritikom, njegoologe i
estetiare. Njegoeva pjesma ne prestaje da zanima i izaziva i
laike i strunjake, i naunike.
U posljednje vrijeme oita je potreba vraanja jedinoj
ljubavnoj pjesmi najveeg crnogorskog pjesnika, pogotovo to
je on i kod nas i u svijetu prije svega poznat kao tvorac Gorskog
vijenca, Lua mikrokozma i epana Malog, a manje kao lirski
17 Isto, str. 192-193.
18 Isto, str. 192.

19 Branko Popovi, Njegoevo slovo ljubve, Knjievnost, Beograd 1975, sv.

11-12, str. 417.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

195

Marijan Mao Milji

stvaralac. Danas ni crkva ne zatvara oi pred injenicom da je

vladika Rade Petar II Petrovi Njego tvorac najljepe
ljubavne pjesme na crnogorskom jeziku.
Mnogi ni danas nijesu svjesni kakav je i koliki znaaj imalo
otkrie i objavljivanje ove zadivljujue nadahnute pjesme.
Iako sa zakanjenjem, njeno ukljuivanje u crnogorsku i
evropsku tradiciju je, u eliotovskom smislu,20 fundamentalno
vano, kao saobraavanje velikom korpusu svjetske
knjievnosti. Dosadanja istraivanja, njene knjievnoteorijske analize, kritike ocjene i estetsko valorizovanje to
pokazuju. Nakon otkria Njegoeve jedine ljubavne
pjesme danas sasvim drugim oima gledamo ne samo na njegovu kolosalnu i meteorsku pojavu, na njegovu linost, nego i
na njegovo djelo u cjelini, posebno liriku, ali i na prostore jezika na kome je nastala.
Istraivanja i tumaenja pjesme No skuplja vijeka kretala
su se, uglavnom, u dva pravca. U jednom, koji se, i pored izvjesnih odstupanja, kretao u okvirima knjievne istorije i
biografije njenog tvorca i, u drugom, zasnovanom na pokuajima da se djelo sagleda sa vie aspekata, da se daju interpretacije
i tumaenja pjesme po sebi kao izuzetnog knjievnog ostvarenja. Znatan je broj onih njegoologa koji su se bavili pjesmom
No skuplja vijeka, predstavnika i jednog i drugog pristupa.
Bavljenje njima i njihovim tekstovima i ocjenama prevazilazilo bi opseg ovoga osvrta. Pored biografskih, kritikih i drugih
pristupa jedinoj Njegoevoj ljubavnoj pjesmi, posebno treba
istai one kojima je ona u analizi cilj a ne sredstvo u ilustrovanju nekih svojih knjievnoteorijskih i estetikih stavova. Naroito
su vrijedni radovi koji ovu pjesmu tretiraju kao svijet za sebe i
ulaze u njene estetske slojeve, u kome su mogua unutranja
razrjeenja krajnosti u kojima se nalazi lirski subjekt.
20 T. S. Eliot, Izabrani tekstovi, Beograd 1963.

196

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorska pjesma nad pjesmama

Naravno, No skuplja vijeka ima vie ravni: realnu, ontoloku,

iracionalnu, metafiziko-estetsku, idealnu, aksioloku. Posebno
su zanimljiva tumaenja u kojoj se lirski subjekt po estetskoj
formuli stapa s Apsolutom kroz ljepotu. Oita je u ovoj jedinstvenoj pjesmi usmjerenost ka onostranom.21
Teko je istai sve bitne karakteristike Njegoeve pjesme No
skuplja vijeka i pored razliitih interpretacija. Do sada o ovome
djelu niko nije napravio sveobuhvatan rad.
Takoe, treba podsjetiti da je bilo autora koji su u svojim
knjievnokritikim analizama ukazivali na mogue uticaje u
njenom nastanku i oblikovanju, posebno Pukina i njegovog
Evgenija Onjegina, Lamartina i njegove Himna noi.22
Nesporno, vidljivi su uticaji evropskog romantizma i
romantiarske poetike, s klasicistikim primjesama.
Ljubavni zanos, eros, koji je osnova Njegoeve pjesme,
romantiarske je provenijencije ali ima i snaan platonijanski
odjek. Eros je put ka saznanju i biu svijeta, ali sa izrazito njegoevskim peatom. U tumaenju pjesme No skuplja vijeka
posebno su vrijedne komparacije sa drugim djelima koja su na
posredan nain mogla uticati na nastanak i bie Njegoeve
pjesme. Pomenuu samo neke autore: Krsto Piurica, Stevan
Kordi, Milovan ilas, itd.
Po naem doivljaju pjesme i estetskom sudu Njegoevu
pjesmu No skuplja vijeka, nesumnjivo najljepu i
najtajanstveniju, mogue je shvatiti na dva naina. Prvi, po
kome se pjesma moe tumaiti kao pjesnikov ljubavni susret s
konkretnom enom, romantiarski idealizovan, i, drugi, kao
trenutak mistinog sjedinjenja due s Apsolutom (skrivenim
Bogom), gdje je ena samo medijum za njegovo prisustvo,
21 Stevan Kordi, Poetika utnje, Titograd 1986, str. 27-44.
22 Krsto Piurica, Jedna intima i jedna pjesma, u: Njego i oko njega,

Podgorica 2011, str.103-120; ena u Njegoevom djelu, isto, str. 257-265.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

197

metafiziko platonijanska karika na putu do njega. Ta staza je

put erotskog zanosa, posebnog entuzijazma i otkrivanja bia svijeta. Razvijanje ovih teza zahtijevalo bi posebnu elaboraciju.
Izvjesno je da za zadugo nepoznatu, zaturenu, skrivanu i
zagubljenu, pa sreom pronaenu, Njegoevu pjesmu No skuplja vijeka vrijeme njenog uticaja, znaaja i zraenja tek dolazi.
No ljubavi Vladike i peratanske ljepotice u pjesnikovoj
metafori simbolie Ljubav koja je skuplja vijeka. Njegoeva
No skuplja vijeka, njegova jedina sauvana ljubavna pjesma,
zadivljujue lirsko djelo, je meu najljepim ljubavnim pjesmama u fiktivnoj svjetskoj Antologiji i crnogorska pjesma nad
pjesmama.

198

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me