knjievnost

NJEGOEV EFEKAT U
FOKUSU LORDA REJLIJA
Vukota Babovi
Knowing about the interest which the great Montenegrin
thinker, poet and statesman Petar Petrovi Njego showed for
acoustics and optics, the author Prof Vukota Babovi tells about
an acoustic experiment which Njego performed in one church
in Naples in 1851 which was identical to the experiment which
the famous physicist Lord Reilly created and performed half a
century later.

Vladar. U proljee 1851. godine pjesnik i vladar Crne Gore,

Petar II Petrovi Njego nije kod kue, ni u kancelarijama na
Cetinju. Eno ga po Evropi, obilazi Italiju, dugo je u Napulju.
Skoro da ne ita, malo pie i estoko kalje. Ne moe da pobijedi nemilu suvu bolest.
Razlozi za pjesnikovo izbivanje iz domovine su mnogostruki
i sloeni: prosvjetiteljski, politiki, turistiki, stvaralaki...
Ponajprije, zdravstveni i metafiziki. udi za misterijama
Mediterana i kua jesu li sutoni na Siciliji ita melemniji od
bokeljskih. Ne uspijeva da spoji dva dobra. Podneblje u kojem
na podlozi plodne antike umjetnosti buja renesansna kultura i
ari prosvjetiteljski duh prija romantiarskim zanosima, ali
naalost ne zacjeljuje kaverne u grudima. Vladika ide na Vezuv,
via prijatne i zaludne linosti, gleda Rafaela i jede groe i
pomorande. Ali je etan, i zabrinut.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

149

Vukota Babovi

Jedno iskustvo iz Pomorskog muzeja ne izbija mu iz glave1.

Kustos mu je skrenuo panju na svetioniku tehnologiju prolosti, ne propustivi da naglasi da su trenutno u primjeni moderni
optiki sistemi koje je patentirao francuski naunik i ininjer
Augustin-Jean Fresnel. Pjesnika je zainteresovao detalj iz biografije ovog interesantnog Francuza bio je primjeran ak
uvene nacionalne obrazovne institucije Ecole Polytechnique u
Parizu, potom istaknuti fiziar i reformator prevazienih optikih teorija. To na stranu, pogodile su ga rijei da je istraiva
umro premlad, u 38. godini ivota (kad je Petar tek ulazio u tinejderske godine) od suve bolesti.
Znoji se vladika u komarnoj napolitanskoj noi, ini mu se da
je vazduh koji nadire sa Tirenskog mora smolast; uplaen je saznanjem da je i francuska medicina nemona. Informaciju doivljava kao zlosutno predskazanje: u trideset osmoj je. Koliko
najesen uguie ga cetinjske magle.
Tmuran i izmoden doekuje jutra: izmie mu vrijeme.
Do pronalaska streptomicina bijae ostalo neto vie od sto
godina (cijela vjenost za neutjenog crnogorskog bonika).
Putopisac. Ljubomir, sin Mateje Nenadovia, jedan dvadesetpetogodinjak od Valjeva eno ga u to isto vrijeme na kolovanju
i usavravanju u Evropi. Ui on po Dositejevoj formuli: otii.
Talentovan je i pismen. Putuje, gleda i biljei. Pie Pisma odasvud. Reenica mu je moderna, a nabrekla kao ivica iz njegove Brankovine. Imao je od koga da uje i naui. Otac mu je pisac
znamenitih Memoara, knjige koju su iz duka itali i vispreni, i
sumnjala i erudite. Prota je tamo ivo opisao prve godine Prvog
srpskog ustanka.
1 Za ovu tvrdnju ne postoje materijalni dokazi. Autor koristi mistifikaciju
kao literarni postupak ofantastienja ove adekvatan za dosezanje pritajenih
kognitivnih ciljeva.
150

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Njegoev efekat u fokusu Lorda Rejlija

(Nije svejedno koje izdanje ove kultne knjige itate: nacionalni radnici su to ili ono, ove ili one prepravili, dodali, po
patriotskoj procjeni i izostavili. Ostalo je dosta autentinog i
poslije krivotvorenja.)
Danas kada je u modi da kroz romane paciraju istim drumom
istorijske i fiktivne linosti, poznati i anonimni, Protin narativ je
svakako ik! tivo koje je uzbudljivo proitati poslije vijeka ili
dva od nastanka. To se zove imati spisateljske sree. Ali vratimo se potomku.
Kad je rije o turizmu, ispovijediu se, ako nije vema
zazorno: pitam se iza svake take, iza svake zapete, odakle ljudima toliko novca da putuju i esto, i daleko i dugo? Vladari
zar ne haju za takva pitanja. Ali evo mudri Mateja pie, sa
pedantnou raunovoe, kako je zatvarao finansijsku konstrukciju za svoja putovanja. Sin ne; u Ljubomirovim
Pismima iz Italije nema ni slova o branjeniku, ne znamo
poto je kilo hljeba u tuini. Predlaem da malo nervozniji
italac preskoi donji pasus u zagradama ionako nije u vezi
sa osnovnom poentom lanka.
(U tekstu Naertanija iz 1844. Ilije Garaanina, koji je nedavno
prenijela Matica [1], bili smo u prilici da proitamo autorovu
preporuku Vladi ondanje Srbije da pronae otroumne, dokone
i vjerne ljude koji e ispitati stanje u okolnim zemljama (tu je
pomenuta i Crna Gora) i potom referisati; slijedi ovaj citat:
Ovim agentima nuno je dati nastavljenija kojim e nainima
ove zemlje obii i proputovati. Izmeu proeg treba im naznaiti koja mesta i koja lica treba naroito da upoznadu i da izvide.
Pored materijalnih intrukcija treba im dati jednu obtu, glavnu
intrukciju, u kojoj edu biti.... Zbog cilja opteg sojedinjenja
Srbstva ove mlade ljude pored ostalih treba osobito nadziravati i vaspitavati tako da njihovih radom sasvim obvlada ona spasitelna ideja opteg sjedinjenja i velikog napretka. Izriito se preporuuje: Neka Srbija i u Crnoj Gori primjer Rusije sljeduje i
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

151

Vukota Babovi

neka dade Vladiki pravilnu svakogodinju potporu u novcu.

Srbija e na ovaj nain za malu cjenu imati prijateljstvo zemlje,
koja najmanje 10.000 brdnih vojnika postaviti moe.)
Akustiki eksperiment. Putevi crnogorskog vladara i srpskog
putopisca ukrstili su se u Napulju u proljee 1851. Nenadovi
pie da je do susreta dolo sasvim sluajno, kada se pred ruskom
crkvom tuio sa Njegoevim perjanikom Vukalom. Od prvog
susreta, vladar i putopisac su nerazdvojni.
Igraju aha (Vladika nema strpljenja za tu igru). Jedu pomorande i groe. Razgovaraju o slobodi i prosvjeti. Suverenu
Crne Gore bolest je za vratom. Penju se na Vezuv. Biskaju po
muzejima, razgledaju starine Pompeje i Herkulanuma.
Posmatraju Rafaelove slike. Idu tragovima Cicerona i Adrijana.
Sad obratite panju:
U jednom napuljskom hramu desio se zanimljiv sluaj.
Vladika i pratioci izvode akustiki fiziki eksperiment. Taj je
dogaaj mogao biti vie od zabave!
Pogledajmo prvo kako Ljubomir opisuje dogodovtinu. Radi
komfora itanja najbolje je da priloimo fotokopiju relevantnog
dijela rukopisa[2].


- ,
,
;

,
. ,
.

3 Ljubomir Nenadovi, Pisma iz Italije, Prosveta, 1963, Beograd. Strana 44.

152

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Njegoev efekat u fokusu Lorda Rejlija

Mnogi znaajni crkveni objekti po svijetu die se nekom

vrstom specifine mistike. Bez pojma uda hrianstvo bi presahlo. Tamo e su sahranjeni sveci suze se jave niz freske, krv
kaplje iz relikvije, uju se uzdasi odonud... Eto, u tom istom
Neapolju u katedrali Duomo di Napoli uva se relikvija sa
prahom krvi svetog Junuarijusa. Prve subote u mjesecu maju,
i 19. septembra takoe, iznosi se ta posuda i dogodi se udo:
likvefakcija krvi. (Ako mirakolo efekt izostane, kuku Napuljcima, veliko se zlo valja iza Vezuva.) Oskudni su podaci u citatu, te ne znamo nije li se Njegoev akustiki efekat isto dogodio
u reenoj katedrali?
Pa govori li nam Ljubomir o takvim transcendenci-jama? Ne,
rije je o istom fizikom opitu, pri tom nauno svjeem zapaanju u momentu izvoenja! Mnogi lucidni itai Memoara,
ove i u Srbiji, za vie od stoljea, propustili su da komentariu
ovaj izuzetno interesantan detalj.
Skoro dramski napeto vidimo scenu: Njego uz zid neto
vano apue, s druge strane Ljubomir napregnuto slua a
potom kratko sa uzbuenjem odreito odgovara. Vukalo u sredini, neobavijeten, zvijera lijevo i desno.
Rejlijev rad. U drugoj polovini devetnaestog vijeka bio je
Englez Lord Rejli (William Rayleigh 1842-1919) istaknuti
ekspert klasine fizike. Zajedno sa Kelvinom, bio je referentna
taka za svoje kolege: kad se njegovi rauni dobijeni na principima klasine fizike ne bi slagali sa opitima, kolege nijesu
ispravljale raun, nego principe.
U vrijeme kad je Njego aputao sa Ljubomirom, Rejli je bio
devetogodinji djeak. ezdeset godina kasnije, ve kao nobelovac, Rejli je svestrano rasvijetlio efekt aputanja [3].
Saznanja o ovoj pojavi, u evropskoj prirodnjakoj praksi,
vezana su za njeno ispoljavanje u londonskoj katedrali Svetog
Pavla (St Pauls Cathedral). Zato se Rejli usmjerio u svom radu
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

153

Vukota Babovi

na konkretne podatke koji vae ba za ovu konstrukciju. Na slici

1 prikazali smo relevantni nivo londonske katedrale. Do nivoa

Slika 1 Relevantni nivo katedrale sv. Pavla u Londonu

akustike galerije treba savladati 259 stepenika (30 metara od

pda katedrale). Ako itaoca zanima, visina ove galerije (do grnje, kamene galerije) iznosi 23 metra. Prenik galerije aputanja
je 32 metra.
Zamislimo osobu koja stoji lijevo uz sami zid i tiho govori.
Osoba koja bi stajala na drugom kraju dijametra galerija, dakle
na naoj emi uz sami desni zid, odlino bi ula i razumjela ta
je reeno, premda je udaljena od izvora glasa cijelih 32 metra.
Mada vrstan matematiar i teoretiar, Rejli je bio zaljubljenik
u fizike eksperimente. Danas izgleda zadivljujue, ali je rijeio
da napravi model Galerije aputanja i posljedice skrupulozno
ispita. (Sve se to deava mnogo decenija posle Njegoevog
napuljskog akustikog iskustva.) Napravio sam skicu Rejlijevog
fizikog modela i postupka mjerenja, slika 2. Obina svirala moe zamijeniti aptaa (), a plamen svijee moe stajati umjesto
154

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Njegoev efekat u fokusu Lorda Rejlija

Slika 2. Povrina zida kao zvuna voica na galeriji

sluaoca (S). Kada zvuni talasi stignu do plamena, ovaj leluja i

oigledno detektuje da je zvuk stigao do tog mjesta. Prva naa
pretpostavka je da je zvuk putovao do plamena najkraim
putem, po pravoj liniji od do S. Ali uopte nije tako!
Modifikacijom eksperimenta (slika 3) pokazao je Rejli da je
zvuk stigao do detektora puzei uza zid (vieti strelice na slici
2). Rejli je stavio prepreku P, jedan ekran na putu talasa. Sa
ekranom na zidu, prestaju lelujanja plamena zvuk vie ne
moe da stigne na odredite. Time je Rejli eksperimentalno

Slika 3. Na zidu je prepreka P i zvuk se prekida

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

155

Vukota Babovi

dokazao da se zvuni talasi tako prostiru da je razdvojna povrina zida i vazduha njihova fizika voica. Ostalo je autoru da ovu
ideju i matematiki obradi, to je on i uinio; danas se u fizici
akustiki talasi ove vrste zovu po imenu pronalazaa: Rejlijevi
talasi. Energija talasa, ispostavlja se, koncentrisana je u relativno uskom pojasu oko razdvojne povrine. Dosta uzani ekran
blokirao je prolazak zvuka. Dakle, ako slualac stoji u tom energetskom pojasu, on uje apat. Van tog pojasa, podalje od zida,
apat vie nije ujan. Interesantno je da se ba apat jasnije uje
od normalne rijei. Uzrok tome je injenica da je apat bogatiji
komponentama visoke uestanosti, a teorija pokazuje da je pojas
ujnosti iri za visoke uestanosti. Uz to, ba u cilindrinoj geometriji (nekog hrama) sporije opada jaina zvuka sa rastojanjem
od povrine[4].
Zakljune napomene. Ovaj tekst sam prvobitno zamislio da
se naslanja na moj nedavni izvjetaj o motivima fizike u beletristici [5]. Tamo sam nagovijestio da u posebno jednom neto
rei o Njegoevim fascinacijama akustikom i optikom. Ovo je
dio tog duga.
I tako, akustika proba koju je izvrila mala Njegoeva druina u nekom hramu u Napulju 1851. godine bila je svojevrsni
prototip eksperimenta koji e poslije vie od pola vijeka zamisliti, izvesti i osvijetliti Lord Rejli (koji izlazi iz grmena velikoga) i uvrstiti u svoja sabrana nauna djela. Na Rejlijev rad od
prije sto godina reaguje, sve do danas, prilian broj fiziara svojim prilozima u naunim asopisima; samo kao ilustraciju tog
procesa navodim reference [6-8].
Nas nita ne sprjeava da na crnogorskim univerzitetima nazovemo ovu turistiku akustiku zabavu Njegoev efekt. To bi
bio jedan mali bezazleni, sebini postupak, no koji je, kako
vidimo, i solidno utemeljen.
Jesu li Petar i Ljubomir sluajno i nezavisno otkrili Rejlijeve
156

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Njegoev efekat u fokusu Lorda Rejlija

talase, tragajui za kvalitetom odjeka u hramovima (U jednom

hramu pucao je Vukalo, po zapovesti Vladiinoj, iz puke, da
ujemo kako se eho razlee.)? Moda je priu iz Londona
donio neki turista Englez (Rusi bee u Italiju od mraza, a
Englezi od magle.)? Ne znam odgovore na ovakva pitanje,
Pisma ne otkrivaju sutinu pobude.
Ostalo je jo da se osvrnem na ono mjesto koje smo gore zaobili. ta je Njego apnuo Ljubomiru, a da Vukalo nije uo?
Vladika je tiho i razgovijetno rekao: Doi na Cetinje!. Ozaren,
mladi Ljubomir, pred kojim je karijera, proaputao je: Gledau
svakako!.
Vukalo se zbunjen osvrtao.

Reference
[1] Program spoljne politike Ilije Garaanina na koncu 1844. god,
Matica, br 46/47, godina XII, ljeto-jesen 2011, s. 395.
[2] Ljubomir Nenadovi, Pisma iz Italije, Prosveta, 1963, Beograd.
Strana 44.
[3] Rayleigh L (1912) Scientific Papers, The problem of the whispering gallery (Cambridge University, Cambridge, England), 5, pp
617620.
[4] J. Walker, The flying circus of physics, John Willey & Sons, Inc.
New York 1980.
[5] Vukota Babovi, Fizika u beletristici, Matica broj 43, godina XI,
Jesen 2010, s. 103-126.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

157

[6] C. V. Raman & G. A. Sutherland, Whispering-Gallery

Phenomena at St. Paul's Cathedral, Nature, 108, 8 Sept 1921.
[7] A E Bate, Note on the whispering gallery of St Paul's Cathedral,
London, Proc. Phys. Soc, issue 2 (1 March 1938).
[8] T. Tachizaki, O. Matsuda, A. A. Maznev and O. B. Wright,
Acoustic whispering-gallery modes generated and dynamically imaged using ultrashort light pulses, Phys. Rev. B 81, 165434, 2010.

158

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me