Hidraulika - Predavanje 5 - WWW - Podzemne - Vode

Hidraulika podzemnih voda
Strujanje vode u tlu se ovisno o sredini kroz koju voda protjee moe podijeliti na:
- strujanje u poroznim sredinama (stijene meuzrnske poroznosti - pijesak, ljunak)
- strujanje u stijenama sa pukotinskom poroznou (kr)
PRIMJENA:
1) Zahvatanje podzemne vode za
potrebe vodoopskrbe (zdenci),
umjetna infiltracija
Gjetvaj - Hidraulika
Podzemne vode 2012/13
2) Sniavanje razine podzemne vode za potrebe izgradnje graevinskih objekata

- brane, stambeni objekti, crpne stanice
3) Procjeivanje kroz nasipe, ispod brana odnosno iz kanala
4) Modeliranje pronosa zagaivala tokom podzemne vode.
MJERILO
MODELA
Makroskopsko
mjerilo
(shema kontinuuma)
Mikroskopsko
mjerilo
Osnovne jednadbe strujanja

vode u poroznoj sredini
Podzemne vode struje pri vrlo malim brzinama koje su reda veliine 10-4 m/s a esto
puta i znatno manje.
p v2
v2
B z
h
g 2 g
2g
Obzirom na vrlo male brzine koje se javljaju u strujanju kroz poroznu sredinu,
strujanje je u pravilu laminarno.
Za potrebe prorauna brzina tokova podzemnih voda se u shemi kontinuuma uvodi pojam
Darcy-eva brzina
Q
v
A
pri emu je :
Q protok (L3/T)
A proticajna povrina (L2)
Stvarna brzina strujanja vode kroz porozni medij se dobiva dijeljenjem Darcyeve brzine
za poroznou
v
vS
n
Brzina strujanja vode u poroznom mediju je odreena Darcy-evim zakonom koji glasi:
dh
v kI k
dl
ppri emu je:

v
Darcy-eva brzina
I
pad piezometarske linije
h
razina podzemne vode
k
koeficijent filtracije
(m/s) (L/T)
(1) (1)
(m) (L)
(m/s)
(L/T)
Orijentacione vrijednosti fizikalnih parametara za

ljunak, pijesak i glinu
* Prikazani podaci se odnose na geomehaniku poroznost
Koeficijent uskladitenja je reda veliine 10-4 do 10-5

Koeficijent efektivne poroznosti za raunanje brzina kretanja estice noene podzemnom vodom n ef= 0.05-0.10
10
Srednji porozitet nekih tipova stijena
11
Granica vaenja Darcy-evog

zakona filtracije
Forchheimer-ova jednadba
h
v v2
l
Reynoldsov broj se definira preko

Darcyeve (fiktivne brzine) i
reprezentativnog promjera zrna
12
KOEFICIJENT FILTRACIJE
(vodopropusnosti)
g
k
p
- propusnost porozne sredine koji ovisi o obliku, rasporedu i promjeru zrna

- gustoa fluida koji protjee
- dinamiki koeficijent viskoznosti fluida koji protjee kroz poroznu sredinu
p C *d 2
Metode odreivanja koeficijenta filtracije: - granulometrijske krivulje

- laboratorijski (edometar)
- probno crpljenje
13
Saturiranost tla
14
Saturiranost tla
Visei prsten
Dvodimenzionalni prikaz
trodimenzionalnog podruja
- obje faze mogu biti
kontinuirane
VV
Vp
Kontinuirana tekua faza
15
kn k kr
1 m

kr S 1 1 S m

RELATIVNI KOEFICIJENT FILTRACIJE kr
Relativni koeficijent filtracije
SIMBOLINI DIAGRAM
16
Anizotropija
Mogu se razlikovati dvije vrste anizotropije:

- anizotropija jednog sloja posljedica taloenja estica (taloenje krute faze)
- anizotropija itavog vodonosnika uslijed uslojene strukture, gdje se izmjenjuju slojevi vrlo razliite vodopropusnosti
17
IZOTROPNO TLO
ANIZOTROPNO TLO
18
Homogenost i izotropnost
Homogena
i izotropna
sredina
Homogena
i anizotropna
sredina
Nehomogena
i izotropna
sredina
Nehomogena
i anizotropna
sredina
19
nepropusna barijera
h1
hpA
piezometar
tlani potencijal
H = h1 - h2, razlika potencijala
h2
h = hgA + hpA
geodetski
potencijal
strujnica
hgA
kada postoji razlika

potencijala - nastaje teenje
proizvoljno odabrana
referentna ravnina
20
dva pada potencijala (od 100% do 90,9% i od 90,9% do 81,8%)

ukupan broj padova je 11 tj. nH = 11
H
pad potencijala izmeu dvije

H
ekvipotencijale je DH = 11
H
H
polje "A"
piezometar
0%
a
ekvipotencijala
b
strujnica
l
54,5%
18
,2
%
,3 %
27
%
36,4
45,5%
63,
6%
%
,8
1
8
72
,7%
9,1%
str
ujn
a
%
90,9
cije
v
100%
nepropusna granica
21
22
23
Primjer zavjese na koju djeluju

tlakovi tekuina razliitih gustoa
24
SMETLITE
primjer gdje je zagaivalo

topivo u vodi (dolazi samo
do neznatnog poveanja
gustoe otopine koju sada
tvori voda i zagaivalo).
primjer smjera
napredovanja zagaivala u
sluaju kada je zagaivalo
netopivo u vodi i znatno
vee gustoe od vode
SMETLITE
25
H
homogeni
nasip
jezero
u
p
rp o
a
n
s
ar n
g
slobodno vodno lice
ci a
filtar
nepropusna granica
26
27
Nestacionarna filtracija kroz

anizotropni nehomogeni nasip
28
Jednadba trodimenzionalnog
nestacionarnog toka
Kontrolni volumen
pri emu je:

qx(x,y,z), qy(x,y,z), qz(x,y,z) specifini protoci u x,y,z smjeru koji oznaavaju prolaz mase
vode po jedinici irine i jedinici vremena;
P(x,y,z)
x, y, z
je toka koja se nalazi u sreditu kontrolnog volumena V;

bridovi kontrolnog volumena
29
Razlika mase vode (mx) koja ulazi i izlazi iz kontrolnog volumena u smjeru osi x za vrijeme t,
dana je izrazom:

x
x
mx qx x , y, z qx x , y, z y z t
2
2

pri emu je:
gustoa fluida
qx specifini protok u smjeru osi x
Razvojem funkcije qx(x,y,z) u Taylorov red u okolini toke P(x,y,z) i zanemarivanjem lanova s
viom potencijom od x dobiva se izraz:
q x
m x
x y z t
x
30
Analogno se dobiju izrazi za promjenu mase u y i z smjeru
m y
q y
m z
x y z t
q z
x y z t
z
pri emu su qy i qz specifini protoci u y i z smjeru
Ukupna promjena mase u kontrolnom volumenu jednaka je sumi promjena mase u x,y i z
smjeru.
M m x m y m z
31
q x q y q z
M
x y z t
y
z
x
Masa vode sadrana u kontrolnom volumenu x*y*z poroznog medija dana je kao:
M n x y z
pri emu je sa n oznaena poroznost vodonosnog sloja, pa se promjena mase unutar
kontrolnog volumena moe izraziti kao
M ( n x y z )
t
t
32
q q y qz
n x y z
x
y
z
t
x
Desna strana gornje jednadbe se za saturirani tok moe pisati
h
Ss
x y z
t
pri emu je Ss specifini koeficijent uskladitenja
q x q y q z
h
z
t
ili pisano u drugoj notaciji:

(to je zapravo jednadba kontinuiteta)
h
div q S s
t
33
Specifini protok se na osnovu Darcyevog zakona moe izraziti kao
q k grad h
k h
Za anizotropnu sredinu u skalarnom obliku vrijedi:
h
q x k x
x
h
q y k y
y
h
q z k z
z
pri emu su sa kx,ky,kz oznaeni koeficijenti filtracije u odgovarajuim smjerovima
34
h h h
h
k x k y k z
Ss
x x y y z z
t
pri emu je Ss koeficijent specifinog uskladitenja (na jedinicu debljine).
U sluaju da je sloj izotropan (kx=ky=kz=k) jednadba poprima oblik:
2 h 2 h 2 h S h
2 2
2
x
y
z
T t
ili u drugoj notaciji zapisano:
S h
h
T t
2
pri emu je
Laplaceov operator u Cartezijevim koordinatama.
U sluaju da je strujanje stacionarno jednadba poprima oblik:
2h 0
35
Bezvrtlono strujanje
Bezvrtlono strujanje
Podzemne
Podzemnevode
vode 2009/2010
2012/13
36
Za potencijalno strujanje nestiljive tekuine vrijedi jednadba kontinuiteta:
div v 0
kako se brzina moe izraziti kao gradient potencijala:
vx
x
vy
y
vz
jednadba potencijalnog strujanja poprima oblik:
2 2 2
2 2 0
2
x
y
z
odnosno:
2 0
Podzemne
Podzemnevode
vode 2009/2010
2012/13
37
Matematiki model
Pod pojmom matematiki model se podrazumijeva jednadba toka te poetni i rubni uvjeti
izraeni matematikim simbolima.
Poetni uvjeti predstavljaju raspored potencijala, odnosno razina podzemne vode u poetno
vrijeme. U matematikoj notaciji ovaj uvjet je izraen kao :
h = f(x,y,z)
za
t= 0
Rubni uvjeti opisuju znaajke granice pod ijim utjecajem se odvija tok u horizontu. Poznajemo
tri tipa rubnih uvjeta:
38
Rubni uvjeti
a)
poznat raspored potencijala ili razina podzemne vode na granici (Dirichletov

uvjet) koji se simboliki moe izrazit:
h = f(x,y,z,t)
pri emu je sa f oznaena poznata funkcija u svim tokama granice
b) poznata koliina protoka na granici (Neumanov uvjet)
(npr. vodotok)
h
f x, y, z, t
n
pri emu je h/n promjena potencijala okomito na granicu (npr. infiltracija iz druge geoloke
sredine kroz rub modela)
c)
Cauchyjev uvjet ukljuuje poznavanje rasporeda potencijala i njegove

derivacije (primjer za Cauchyev rubni uvjet je izvor).
Rjeenja jednadbe toka mogu biti
a) analitika ili egzaktna
b) numerika ili priblina.
39
Regionalni modeli toka

podzemnih voda
Strujanje u vodonosnicima ije je horizontalna dimenzija znatno vea od vertikalne te se moe
primjeniti Dupuitova hipoteza.
Jednadba koja opisuje tok podzemne vode se zasniva na dva osnovna zakona
- jednadba kontinuiteta
- Darcyev zakon
h h h
h
kz
kx k y
Ss
x x y y z z
t
Za nepravilnu geometriju prostora kao i za dane poetne i rubne uvijete ovu jednadbu nije
mogue u opem sluaju direktno rijeiti ve se pristupa (u matematikom smislu) priblinim
rjeenjima. Od priblinih metoda koristi se:
a) metoda konanih diferencija (MKD)
b) metoda konanih elemenata (MKE)
c) metoda rubnih elemenata (MRE)
40
Diskretizacija prostora
Metoda konanih diferencija (MKD)
Metoda konanih elemenata (MKE)
Metoda rubnih elemenata
41
Metoda konanih diferencija
Diskretizacija prostora za metodu konanih diferencija

42
Jednadbe u voru se mogu dobiti na osnovu dva pristupa:

a) zamjenom (mehanikom) parcijalnih derivacija konanim diferencijama
b) iznalaenje jednadbi u vorovima primjenom jed. kontinuiteta i Darcy-eve.
Nain oznaavanja elija
elija i pripadajui protoci
43
t Q1 Q2 Q3 Q4 Q ho t t ho t Soxy
Koritenjem Darcy-evog zakona mogu se izraziti protoci iz pojedinih smjerova:
Q1 xT10
h1 (t ' ) ho (t ' )
y
h2 (t ' ) ho (t ' )
Q2 yT20
x
Q3 xT30
h3 (t ' ) ho (t ' )
y
Q4 yT40
h4 (t ' ) ho (t ' )
x
pri emu su :
Q1,Q2,Q3,Q4
t
srednji (prosjeni) protoci u odabranom

vremenskom intervalu
vrijeme unutar intervala (t,t+t)
Tt'10,T20,T30,T40 prosjena vrijednost transmisivnosti
meu vorovima
44
h1 (t ' ) ho (t ' )
So
ho t t ho t T10
2
y
t
h2 (t ' ) ho (t ' )
T20
x 2
h4 (t ' ) ho (t ' )
T40
qo
2
x
h3 (t ' ) ho (t ' )
T30
y 2
pri emu je:

q0 vanjski dotok neovisan o piezometarskoj razini u voru. On moe opisivat
crpljenje, evaporaciju, infiltraciju uslijed oborina ili zdenaca.
U skladu s usvojenim pristupom

mogu se uvrstiti oznake:
h0 hi , j
h1 hi , j 1
h2 hi 1, j
h3 hi , j 1
h4 hi 1, j
45
Transmisivnosti oko vora (i,j) se mogu izraziti kao:
T10 TJ i , j 1
T20 TI i , j
T30 TJ i , j
T40 TI i 1, j
Konano se moe zamijeniti i
S 0 Si, j
q 0 qi , j
Nakon zamjene lanova za sve vorove (i,j) dobiva se N jednadbi za N nepoznatih

piezometarskih visina hij(t+t):
S ij
t
h t t h t
i, j
TJ i , j 1 ( hi , j 1 (t ) hi , j (t ))
i, j
TJ i , j ( hi , j 1 (t ) hi , j (t ))
y 2
y 2
TIi , j (hi 1, j (t ) hi , j (t ))
TIi 1, j (hi 1, j (t ) hi , j (t ))
x 2
x 2
qi , j
46
Rubni uvjeti
a) nepropusna granica
Postavit e se rubne vorove tako da se poloaj jednog ili vie vorova
podudara sa poloajem nepropusne granice.
Rubni vorovi
47
b) zadana razina podzemne vode

vorovi u kojima je zadana vrijednost potencijala (razina podzemne vode) su
jednostavni za uvrtavanje u sustav jednadbi. Oni imaju unaprijed rijeenu
jednadbu koja je u obliku:
h f (t )
t 0
Nivogram
48
vorovi u kojima je konstantan potencijal se za potrebe numerikog pristupa mogu

tretirati kao vorovi sa vrlo velikom poroznou npr. S = 1030 i tada se tretiraju kao
obini vorovi. vor koji moe prihvatiti toliku koliinu vode nee bitno mijenjati razinu
vode obzirom da dotoci i istjecanje ne mogu bitno promijeniti koliinu vode u eliji.
Primjer strujanja za kojeg ne vrijedi Dupouitova hipoteza
49
Dodavanje infiltracije od oborina
Stacionarno strujanje
Izostavit lan
Sij
t
h t t h t 0
i, j
i, j
50
Eksplicitan pristup
(Aproksimiramo integral na osnovu poznatog stanja na poetku
vremenskog intervala)
hi , j (t t ) hi , j (t )
t TJ i , j 1 (hi , j 1 (t ) hi , j (t )) TIi , j (hi 1, j (t ) hi , j (t ))

(
2
2
Si , j
y
x
TJ i , j ( hi , j 1 (t ) hi , j (t ))
y 2
TI i 1, j ( hi 1, j (t ) hi , j (t ))
x 2
qi , j )
T t
t 1
2 2
S x
y 2
51
Implicitni pristup
(Aproksimiramo integral na osnovu poznatog stanja na kraju
vremenskog intervala)
hi 1, j t t
TI i 1, j
x
hi , j 1 t t
TJ i , j 1
y
TIi 1, j TIi , j TJi , j 1 TJi , j Si , j

hi , j t t
2
2
2
2
x
x
y
y
t
hi 1, j t t
TI i , j
x
hi , j 1 t t
TJ i , j 1
y
qi , j Si , j
hi , j (t )
t
pri emu su i=1,...NX i j=1,..,NY

52
Mjeovit pristup
hi , j (t ' ) (1 )hi , j (t ) hi , j (t t )
53
Direktno rjeavanje sustava jednadbi
i, j k j 1 NX i
Sada se sustav jednadbi moe pisati u obliku:
S
P
A
X
b
AX b
pri emu je:
matrica u kojoj su lanovi uz nepoznate (traene) vrijednosti
vektor nepoznatih vrijednosti potencijala u vremenu (t+t)
vektor slobodnih lanova
Matrica A je veliine N*N pri emu je N=NX*NY ukupan broj vorova. Veina lanova u
ovoj matrici je jednaka nuli jer u formiranju jednadbe za jedan vor sudjeluju samo
etiri susjedna vora, tj. za vor k je najvie pet koeficijenata razliito od nule.
ak , k NX
TJ i , j 1
y
ak , k 1
TIi 1, j
x 2
54
ak , k
TI i 1, j
x
TI i , j
x
TJ i , j 1
y
ak , k 1
ak , k NX
TJ i , j
y
Si , j
t
TIi , j
x 2
TJ i , j 1
y 2
vor za kojeg se piu jednadbe

i njemu susjedni vorovi
55
Vrpasta matrica
56
Teenje sa slobodnim vodnim licem
Teenje sa slobodnim vodnim licem otvoreni vodonosnik
57
Ti , j k i , j hi , j bi , j
s
i, j
t t hi, j t
his, j t t hi , j t t
maxi , j hi , j t t his, j t t
Prilikom modeliranja teenja sa slobodnim vodnim licem treba takoer voditi rauna da se vodno
lice h ne moe spustiti ispod razina podine vodonosnog sloja b. U sluaju da razina u voru padne
ispod razine podine obino se usvaja da je u voru transmisibilnost jednaka nuli. Ovakav pristup
moe izazvati dva problema;
a) u trenucima kad nivo vode poinje ponovo rast i dignut se iznad kote podine to u voru
nije mogue jer nema transmisibilnosti i
b) voda koja dotie uslijed infitracije se ne moe infiltrirati.
58
Vodonosnici sa procjeivanjem
q1,i , j Bi , j H i , j hi , j
ppri emu je:

ql,ij protok meu slojevima
Bij faktor procjeivanja
Hij tlak u gornjem (susjednom) sloju
hij tlak u promatranom vodonosnom
sloju
59
Snienje u voru u kojem je zdenac

Izraunato snienje u zdencu zbog
usvojene linearne raspodjele izmeu
vorova nije adekvatno snienju koje
e se javiti u stvarnosti. Iz tog razloga
u regionalnim modelima treba
snienje u zdencima posebno tretirati.
Snienje u voru u kojemu je zdenac

60
Metoda konanih elemenata
Diskretizacione sheme za metodu konanih diferencija i za metodu konanih elemenata
61
Konani element
62
Primjena modela toka
Nivogram kod iterativnog pristupa rjeavanju inverznog problema
63
ZDENCI
64
65
Zdenci
Def: Zdenac je hidrotehnika graevina koja slui za zahvaanje podzemne vode
Zdenci mogu po konstrukciji biti:
a) KOPANI
- tradicionalan nain izgradnje
- znatno skuplji
(- vea izdanost (vei radijus))
- trajniji
66
b) BUENI (profil je obino 400-1000 mm)

- jeftiniji ali manje trajni
- pogodni za duboke vodonosne slojeve
- mogu primit veliko snienje
67
File: Zdenac.jpg
Sloj pod tlakom (zatvoreni vodonosni sloj)
Nepropusni sloj npr. glina
Propusni sloj npr. ljunak

68
Arteki sloj
69
Poluzatvoreni vodonosni sloj
Slabopropusni sloj
npr. glina s prahom
70
Poluotvoreni vodonosni sloj
Spabopropusni sloj
npr. zaglinjeni pijesci
71
Otvoreni vodonosni sloj

(teenje sa slobodnim vodnim licem)
72
Analitiki izrazi za snienje u zdencu

Potpun zdenac u strujanju sa slobodnim vodnim licem
Depresioni lijevak za potpuni zdenac u strujanju sa slobodnim vodnim licem
73
Q 2r q
dh
Q 2r k h
dr
dr
Q
2 k h dh
r
R
o
dr
Q
2 k h dh
r
ro
ho
H h
Q k
R
ln
ro
2
o
2
o
Napomena: Integracija se moe provesti izmeu bilo koja dva radiusa (r1 i
r2) i pripadajuih razina podzemne vode (h1 i h2).
74
Potpun zdenac u strujanju pod tlakom
H 0 h0
Q 2kM
R
ln
r0
Nepotpuni zdenac svojim filtarskim dijelom ne dopire do dna vodonosnog sloja. U
okolini zdenca radiusa r1.5 M ne vrijedi Dupuitova hipoteza
75
Vrelna ploha
Q
k
ho
0.73 log
0.5 ho2 ho
k
ro
Dupuitova teorija daje ipak stvarni dotok u

zdenac za odreeno h0 i H0 dok se razine
podzemne vode uz zdenac bitno razlikuju
76
Radijus utjecaja zdenca
Greke u procjeni vrijednosti radijusa utjecaja nemaju veliki znaaj jer u jednadbi zdenca
vrijednost R ulazi u logaritamskoj funkciji koja za velike brojeve nema znatne razlike u
vrijednosti logaritma.
U praksi se usvaja da je vrijednost radijusa utjecaja za pojedine materijale slijedei:

Vrsta materijala:
R [m]
Fini pijesak
25-100
Srednji do grubi pijesak
100-500
Fini do srednji ljunak
400-1500
Krupni ljunak
1500-3000
77
Grupe zdenaca
Zdenci pod tlakom
r2
Q
h2 h1
ln
2 k M r1
Snienje vodostaja u nekoj toki u okolini zdenca uslijed usporednog crpljenja iz vie zdenaca bit
e jednako zbroju snienja uslijed crpljenja svakog pojedinanog zdenca.
78
S x S1 S 2
Q1
Q2
R
R
Sx
ln
ln
2 k M r1 2 k M r2
odnosno openito:
n
Qi
R
S x Si
ln
ri
i 1
i 1 2 k M
U sluaju da su izdanosti zdenaca identine tj. da vrijedi Q1=Q2=..Qn
R
Sx
ln
2 k M i 1 ri
79
Zdenci sa slobodnim vodnim licem
H o2 h 2
Q k
R
ln
r
H o2 h 2
Q
R
ln
k r
Q
R
H
ln
k r
2
o
Snienje izmeu dviju toaka je definirano izrazom:
h2 h1 H o2
Q
R
Q
R
ln H o2
ln
k r2
k r1
80
Jednadba snienja uz zdenac sa slobodnim vodnim licem glasi:
H o2 h 2
Q k
R
ln
r
moe se pisati kao:
R
k H k h Q ln
r
2
o
odnosno:
k H o2 kh2
Q R
ln
2
2
2 r
o
Q R
ln
2 r
81
x 1 2
x
Q1 R Q2 R
ln
ln
2 r 2 r2
odnosno za sluaj djelovanja n zdenaca vrijedi:

n
i 1
i 1
x i
Q1 R
ln
2 ri
Kako je pad potencijala Girinskog definiran izrazom:
kHo2 kh2
x o x
2
2
pri emu je h nivo vode u voru x, slijedi:
2 x
h H
k
2
o
82
Zdenac uz vodotok
Sx
Qi
R
Q
R
ln
ln
2 k M r1 2 k M r2
Q
Sx
2 k M
Sx
R
R
ln ln
r2
r1
Q
r
ln 2
2 k M r1
83
Zdenac uz nepropusnu granicu
Sx
Q
R
Q
R
ln
ln
2 k M r1 2 k M r2
Sx
Q
2 k M
R
R
ln ln
r2
r1
Q
R2
Sx
ln
2 k M r1r2
84
Nestacionarno strujanje prema zdencu

2 s 1 s S s
2
r
r r T t
pri emu je:
s
snienje u toci (s=h0 - h)
S
koeficijent uskladitenja
poetni i rubni uvjeti su:
sr ,0 0
s(r , t ) 0
r0
r
s Q
lim r
t
r 2T
t0
t0
85
Rjeenje vladajue jednadbe uz zadane poetne i rubne uvjete glasi
Q e u
s
du
4 T u u
pri emu je :
r 2S
u
4T t
BUNARSKA FUNKCIJA
e u
0.5615 n
n 1 u
W u
du ln
1
u
u
n n!
n 1
u
86
Bunarska funkcija
87
Odreivanje osnovnih hidrogeolokih

parametara pomou rezultata probnog
crpljenja
1. Stacionartni tok - Thiem-ova jednadba
Q 2 k M
h2 h1
r
ln 2
r1
r2
2.3Q
T
log
2 h2 h1
r1
88
2. Nestacionarni reim
Q e u
s
du
4 T u u
eu
0.5615 n
n 1 u
W u
du ln
1
u
u
n n!
n 1
u
Q
0.577216 ln u1 Q ln 1 0.577216
s1
4T
4T u1
za u < 0.01 se ovi

lanovi mogu
zanemariti
a u drugom piezometru
s2
Q
0.577216 ln u 2 Q ln 1 0.577216
4T
4T u 2
razlika snienja izmeu dva piezometra ( toke 1 i 2) se moe izraziti
Q 1
Q 1
ln 0.577216
ln 0.577216
s1 s2 s
4T u1
4T u2
ili nakon sreivanja:
u2
Q
s
ln
4T u1
89
u
Q
ln 2
4T u1
kako je :
r12 S
u1
4Tt
r22 S
u2
4Tt
i vrijedi
1
1
ln 2 2 ln
r
r
snienje se moe izraziti :
Q
r
ln 2
2T r1
Analogno za istu udaljenost a za razliita vremena se moe pisati:
s2 s1
Q
t
ln 1
4T t2
90
Transformacijom prijanjih jednadbi te koritenjem dekadskih logaritama proizlazi
r2
Q
s 0.366 log
T
r1
s 0.183
za jedan logaritamski ciklus:
t
Q
log 1
T
t2
r2
log 1
r1
Q
T 0.366
s
s razlika snienja za jedan logaritamski ciklus.
91
Odnos snienja i udaljenosti (radijusa)
Q
T 0.366
s
Dijagram za odreivanje transmisivnosti
92
Koeficijent uskladitenja
Dobije se ako se produlji linija snienja do s = 0
Q 1
ln ln 1.78 0
4T u
odnosno
Q
4T
2.25Tt
ln 2 0
r S
Gornji izraz vrijedi za r=R ako je:
2.25Tt
1
2
R S
2.25Tt
S
R2
93
Odnos snienja i vremena

za jedan logaritamski ciklus
t1
log 1
t2
Q
T 0.183
s
2.25Tto
S
R2
94
Skupina piezometara uz zdenac pod tlakom
95
Nestacionarni tok metoda povratka
96
Odnos zaostalog snienja i

ralativnog vremana povratka
t
t
s
vrijeme proteklo
od poetka crpljenja
vrijeme proteklo
od prestanka crpljenja
zaostalo snienje
2,3Q
T
4s
97
Numeriki modeli
Analitika rjeenja su izvedena najee pod pretpostavkom da je vodonosni sloj

- homogen
- izotropan
- konstantne debljine
- beskonaan
- da je poetna razina horizontalan
- da je razina na rubu podruja konstantna
- da je crpljenje konstantno
- da zdenac u potpunosti zahvaa vodonosni sloj....
Postoje neka priblina rjeenja za nepotpune zdence, za nestacionarno strujanje prema

zdencu, za crpljenje sa promjenjivom koliinom,..
98
Numeriki model probnog crpljenja na

zdencu u Bartolovcu
99
100
101

Hidraulika - Predavanje 5 - WWW - Podzemne - Vode

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hidraulika - Predavanje 5 - WWW - Podzemne - Vode

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hidraulika podzemnih voda

Podzemne vode 2012/13

2) Sniavanje razine podzemne vode za potrebe izgradnje graevinskih objekata

Podzemne vode 2012/13

3) Procjeivanje kroz nasipe, ispod brana odnosno iz kanala

Podzemne vode 2012/13

4) Modeliranje pronosa zagaivala tokom podzemne vode.

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Osnovne jednadbe strujanja

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

ppri emu je:

Podzemne vode 2012/13

Orijentacione vrijednosti fizikalnih parametara za

* Prikazani podaci se odnose na geomehaniku poroznost

Koeficijent uskladitenja je reda veliine 10-4 do 10-5

Podzemne vode 2012/13

Srednji porozitet nekih tipova stijena

Podzemne vode 2012/13

Granica vaenja Darcy-evog

Reynoldsov broj se definira preko

- propusnost porozne sredine koji ovisi o obliku, rasporedu i promjeru zrna

Metode odreivanja koeficijenta filtracije: - granulometrijske krivulje

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

RELATIVNI KOEFICIJENT FILTRACIJE kr

Relativni koeficijent filtracije

Podzemne vode 2012/13

Mogu se razlikovati dvije vrste anizotropije:

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

H = h1 - h2, razlika potencijala

kada postoji razlika

Podzemne vode 2012/13

dva pada potencijala (od 100% do 90,9% i od 90,9% do 81,8%)

pad potencijala izmeu dvije

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Primjer zavjese na koju djeluju

Podzemne vode 2012/13

primjer gdje je zagaivalo

Podzemne vode 2012/13

slobodno vodno lice

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

Nestacionarna filtracija kroz

Podzemne vode 2012/13

pri emu je:

je toka koja se nalazi u sreditu kontrolnog volumena V;

Podzemne vode 2012/13

Analogno se dobiju izrazi za promjenu mase u y i z smjeru

pri emu su qy i qz specifini protoci u y i z smjeru

Podzemne vode 2012/13

Podzemne vode 2012/13

ili pisano u drugoj notaciji:

Specifini protok se na osnovu Darcyevog zakona moe izraziti kao

Za anizotropnu sredinu u skalarnom obliku vrijedi:

Podzemne vode 2012/13