Professional Documents
Culture Documents
Ramon Campayo Supercitanje Superucenje Superpamenje
Ramon Campayo Supercitanje Superucenje Superpamenje
Naslov izvornika:
DESARROLLA UNA MENTE PRODIGIOSA
ISBN 978-953-7605-20-4
Sadraj
Zahvale ........................................................................................................... 7
Poglavlje 1: Um i pamenje .......................................................................... 8
Um ......................................................................................................... 8
Pamenje ............................................................................................... 9
Vrste pamenja .................................................................................... 10
Pamtljive informacije .......................................................................... 12
Tipovi pamtljivih injenica ................................................................. 14
Pravac zapamivanja ........................................................................... 17
Naini zapamivanja ........................................................................... 19
Poglavlje 2: Superpamenje ....................................................................... 22
Prva vjeba .......................................................................................... 22
Mentalne tablice .................................................................................. 26
Druga vjeba ....................................................................................... 29
Kreiranje nae mentalne tablice .......................................................... 30
Trea vjeba ........................................................................................ 32
etvrta vjeba ...................................................................................... 33
Peta vjeba........................................................................................... 34
esta vjeba ......................................................................................... 36
Kompletiranje mentalne tablice .......................................................... 37
Proirivanje mentalne tablice .............................................................. 42
Poglavlje 3: Fotografsko itanje (ultra brzo)............................................ 46
Zato je vano nauiti ispravno itati? ................................................ 46
Prva vjeba .......................................................................................... 52
Druga vjeba ....................................................................................... 54
Trea vjeba ........................................................................................ 56
Trening u itanju (1)............................................................................ 58
etvrta vjeba ...................................................................................... 60
Peta vjeba........................................................................................... 62
esta vjeba ......................................................................................... 63
Sedma vjeba....................................................................................... 64
Trening ultra-brzog itanja (2) ............................................................ 65
Osma vjeba ........................................................................................ 65
Deveta vjeba ...................................................................................... 66
Deseta vjeba....................................................................................... 67
Zahvale
1
Um i pamenje
UM
Radi se o sposobnosti to proima svaku stanicu naega mozga, a
omoguuje nam da mislimo, zakljuujemo, pamtimo, zamiljamo, uimo,
osjeamo, odabiremo, itd. Zato to je u mozgu nagomilano beskrajno vie
ivanih stanica nego u ostalim dijelovima tijela, nama se ini da um prebiva
u mozgu, ali to je samo do odreene mjere tono.
Um je kompleksan. Ima svoje svjesne i podsvjesne kapacitete pa stoga i
funkcionira na te dvije razine.
SVJESNI um koristimo iskljuivo za zakljuivanje, biranje i katkad
miljenje (premda treba naglasiti da miljenjem uglavnom upravlja naa
podsvijest).
S druge strane, razliita osjetila kontroliraju to se odvija u
PODSVJESNOM umu. To je glavno prebivalite pamenja, osjeaja i
imaginacije, pa emo se stoga osobito posvetiti tome podruju.
NESVJESNI um drimo dijelom spomenutog podsvjesnog uma. Njemu
je teko pristupiti. U nesvjesnom umu pohranjene su sve prole traume i
obrambeni mehanizmi.
PAMENJE
Radi se o mentalnoj sposobnosti koja nam omoguuje da pohranimo ili
zadrimo informaciju ili zbir injenica.
Pamenje je najue povezano s uenjem ako se pod uenjem
podrazumijeva memoriranje znanja i procesa zakljuivanja.
Pamenje se ponaa poput otvorenog skladita (injenice neprekidno
ulaze i izlaze iz njega) i, kao to sam rekao, ono prebiva u dijelu uma to ga
zovemo podsvijeu. Dokaz nam je to to sve ono to vidimo ili osjetimo
podsvjesno pohranjujemo ili memoriramo. Pamtimo nenamjerno, nismo toga
svjesni, to se naprosto dogaa.
U svako doba dana moemo se bez problema sjetiti to smo radili
proteklih nekoliko sati, ak i dana, i toga se prisjeamo s istinskom lakoom
jer smo dogaaje naprosto zapamtili s vremenom. A to je mogue
zahvaljujui potpuno nesvjesnom procesu zapamivanja.
Drugi put kojim moemo pokazati da sposobnost uma za pohranjivanje
podataka prebiva u podsvjesnome jest injenica da u odreenim okolnostima
ne uspijevamo kontrolirati svoje pamenje. Primjerice, kad trebaju polagati
vane ispite mnogi ljudi pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosno
mentalnu blokadu. Uzrok lei u prekomjernom pritisku i emocionalnoj
napetosti, to moe ometati nae pamenje (i druge mentalne sposobnosti) u
pravilnome radu.
Kad bi se pamenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bi
moglo izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ivotu poalili da vam je
neto "na vrhu jezika"? I to ste jae to "s vrha jezika" pokuali prizvati u
pamenje, to vam je tee ilo. Postoji li na svijetu ena ili mukarac koji se
mogu pohvaliti da ih pamenje nikada nije prevarilo?
Stoga to pamenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moemo njime
upravljati 100 posto vremena. Meutim, praksom i treningom moi emo ga
kontrolirati 99 posto vremena.
Dobro, sada znamo da je pamenje skladite za pohranu informacija.
Nije vano je li informacija vizualna, sluna ili neku druga. Jedino uistinu
vano jest kako doi do kljua koji otvara to skladite i, kad smo ga se
konano domogli, kako dobiti mogunost apsolutnog pristupa i kontroliranja
informacija. Eto, mi emo prouiti i usvojiti te mehanizme, nauiti kako rade
te shvatiti zato nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o tome kako od
pamenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.
VRSTE PAMENJA
Pamenje moemo klasificirati na dva naina:
a) Koliko vremena uspijevamo zadrati memoriranu informaciju:
KRATKORONO PAMENJE. Naprimjer, kad nam netko
izdiktira telefonski broj mnogi od nas doive sljedee: ako broj
smjesta ne pribiljeimo, smjesta ga i zaboravimo; znamenke
uspijevamo tek nekoliko sekundi zadrati u pamenju; katkad
znamenke glasno ponavljamo jer bolje pamtimo sluajui vlastiti
glas i uspijevamo ih tako zadrati u pamenju dok se ne
dokopamo olovke i papira.
SREDNJERONO PAMENJE. O njemu govorimo kad se
informacija zadri u pamenju jedan ili najvie dva dana.
DUGORONO PAMENJE. O njemu govorimo u sluaju kada
informacija ostaje zadrana u pamenju mjesecima ili godinama, a
potrebna je tek lagana stimulacija da bi se odrala njena otrina u
pamenju. Primjeri: sjeanje na grad u kojem ste proveli
djetinjstvo, lica vae brae i sestara, majin i oev glas.
b) Osjetila su drugi nain primanja informacija koje se pamte. Stoga
pamenje moe biti:
VIZUALNO. Najvanije i najmonije. Zahvaljujui njemu
pamtimo sve to vidimo. Uenik koji ita knjigu, pisane rijei
moe preobraziti u slike, to zovemo fotografskim pamenjem (ne
treba ga pomijeati s eidetskim pamenjem). Pojedinac moe
razviti fotografsko pamenje, ali tek nakon to razvije vjetine koje
su mu nuan preduvjet.
Dok itamo, stvara se manje ili vie logian niz poveznica s
informacijama kuje upijamo. To interpretira podsvjesni um, zajedno s
podacima koje smo prethodno memorirali ili ve usvojili u prolosti.
Razumijevanje podataka, ili fakata, koje je um sposoban zadrati ili usvojiti,
nazvat emo uenje.
Uenici ue samo kad mogu promisliti i razumjeti ono to memoriraju. A
to je mogue ako rade s onim to emo zvati sekvencijskim injenicama, o
kojima emo govoriti kasnije. Postoje i druge vrste injenica (takozvani isti
podaci) o kojima se ne da razmiljati i stoga ih se ne moe uiti, ali koje se
lako i temeljito mogu pohraniti u dugorono sjeanje. I o njima emo uskoro
rei neto vie.
Razmotrimo poblie kako jasno razdijeliti pojmove pamenja i uenja.
Velik broj ljudi moe pamtiti injenice, ali pritom ne znaju to su zapamtili
pa se moe rei da pritom nita nisu nauili. elite li uiti, vi morate moi
razumjeti ono to pamtite i razmiljati o onome to pamtite, ali povrh svega,
morate biti potpuno svjesni tih injenica. in uenja stvara iskustvo. To
znai: oni meu nama koji su neto nauili moi e ubudue zakljuivati na
temelju steenoga znanja, dakle, to e im znanje koristiti. S druge strane,
netko tko je netom memorirao stvari to ih uope nije razumio nee znati
ispravno odgovoriti kad se pitanje malo preformulira.
Sada bih htio sruiti mit, odnosno uobiajenu predodbu o fotografskom
pamenju. Obino se pretpostavlja da je to neto to osoba posjeduje te da s
time moe magino, u tren oka, "fotografirati" sve to vidi primjerice, u
nekoj prostoriji i zadrati sliku s tim informacijama u pamenju,
fotografski preciznu. To je potpuno pogrena predodba i nema ovjeka koji
bi to mogao, u to ukljuujem i sebe.
Istina je da svi mi posjedujemo sposobnost kreiranja ili prisjeanja malih
fotografskih "bljeskova". Premda to traje jedva nekoliko desetinki sekunde u
naem pamenju, moe ih se razviti pravim treningom. Oni ine eidetsko
pamenje.
U svakom sluaju, najjaa sjeanja su ona to se temelje na slikama, a jo
su jaa kad se temelje na slikama u pokretu. To ja nazivam mentalnim
videom. To je bez sumnje najjae oruje to ga ljudska bia posjeduju i to ne
samo za pamenje, nego i za razvijanje sposobnosti brzog itanja.
Primjerice, razmislite o tome kako se dobro prisjeamo informacija koje smo
gledali na svom kunom kinu. To se moe zahvaliti tome to te slike vidimo
u stvarnosti. Dakle, sposobnost podravanja i pospjeivanja pojavljivanja tih
mentalnih slika poveava brzinu itanja, jednako kao i brzinu pamenja, i to
drastino.
I ostala naa osjetila mogu nam pomoi pamtiti informacije, ali su mnogo
manje efikasna.
SLUNO PAMENJE. Nastavimo li s njima po redu vanosti, na
drugom emo mjestu zatei pamenje to radi kroz sluh, a zove se
sluno pamenje. To je pamenje to ga esto svakodnevno koristimo
PAMTLJIVE INFORMACIJE
Poeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamenja. Ali, koje su vrste
informacija pamtljive? to uistinu moemo pamtiti?
Moemo zapamtiti "samo" jednu stvar: injenice. injenice su sastavnice
informacije, a najjednostavnija informacija moe biti sastavljena od samo
jedne injenice. Uzmimo primjer:
"Glavni grad Francuske je Pariz."
Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedne
injenice. Priopio sam vam jednu injenicu o Francuskoj, da joj se glavni
grad zove Pariz.
Ova se injenica sastoji od dva dijela (ili arine toke): "Francuska" i
"Pariz"; "glavni grad" je karika to ih povezuje. Karika je relacija izmeu
druge arine toke (Pariz) i prve arine toke (Francuska). U ovom
sluaju, prema tome kako sam ja sroio reenicu, "Francuska" je izvor ili
poetak injenice (napisana je prije) i stoga predstavlja poetnu arinu
toku. "Pariz" je kraj ili odredite arine toke informacije.
Moda se ini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu injenicu
unatrag, mijenjati arine toke i rei: "Pariz je glavni grad Francuske".
Startna arina toka treba uvijek biti ona koja je veega opsega, u
konkretnom sluaju Francuska je vea od Pariza.
Stoga bi radi boljega pamenja najpravilniji i najbolji poredak unutar
injenice bio ovaj:
"Francuska, glavni grad: Pariz"
Ove vrste injenica uistinu su isti podaci (vratit emo im se neto
kasnije). Odsad nadalje pamtite da je, kada elite zapamtiti iste podatke,
uvijek bolje uzeti arinu toku veeg opsega ili vee vanosti kao izvor ili
poetak injenice. U naem primjeru, kao to sam ve objasnio, oito je da
"Francuska" ima vei opseg jer se radi o dravi, a "Pariz" je samo grad.
Stoga zapamtite, kada god je to mogue, injenicu trebamo memorirati u
pravilnome poretku:
Jaa (major) ariina toka, karika, slabija (minor) arina toka.
Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poetku
kada smo rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeru
injenicu mnogo tee memorirati, zato to se pojavljuje u ovom obliku:
KARIKA (glavni grad), jaa arina toka (FRANCUSKA),
slabija arina toka (PARIZ).
PRAVAC ZAPAMIVANJA
Sada ete nauiti glavno i najvanije pravilo uenja, pravilo to ga
moete smjesta primijeniti:
Uvijek trebamo uiti od veega k manjemu.
NAINI ZAPAMIVANJA
Ovisno o tipu injenice sadrane u svim informacijama to dopiru do vas,
mogue je pamtiti na tri razliita naina.
Zakljuivanje
Ono ima prednost pred svim drugim nainima zapamivanja. Ova se
metoda primjenjuje svaki put kad uimo injenicu o kojoj moemo
razmiljati i doi do nekih razumljivih zakljuaka. Ta e se informacija
vre uhvatiti u nae pamenje, a u tom sluaju takoer govorimo o uenju
(ne samo o pamenju).
Skrenite pozornost na to koliko je uenje vano pri razumijevanju i
odgovaranju na pitanja u testu. Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja,
morali smo prije toga promisliti i upamtiti informacije, ako se uzme u obzir
da naa potreba za zakljuivanjem jasnije dolazi do izraaja kada se treba
pripremiti za test.
2
Superpamenje
PRVA VJEBA
Prva vjeba koju predlaem jasno e ilustrirati svu mo naega
superpamenja. Sastoji se od zapamivanja lanca od 20 rijei nakon samo
jednog itanja. Evo niza od prvih 10 rijei:
Traktor, arulja, roda, dugme, stol, skija, gorila, brod, bicikl, boca.
MENTALNE TABLICE
Mentalna tablica je jednostavna shema pamenja koja nam doputa da
inlormacije organizirano pohranimo u pamenje.
Konstrukcija to se sastoji od minimalno jedne tablice apsolutno je
potrebna svakom ueniku ili studentu. Nadalje mogu bez ikakve sumnje
tvrditi da student koji ne zna koristiti dobru mentalnu tablicu ili mu ona nije
poznata, nikada nee postii zadovoljavajue rezultate u uenju.
Hajdemo na brzinu konstruirati jednu tablicu. Prvo je vano da kreiramo
pravilo koje e nam omoguiti da brojke pretvaramo u slova.
Poslije emo slova pretvoriti u rijei, jer njih se moe vizualizirati, pa
emo onda moi smisliti neobine asocijacije da ih poveemo. Bilo bi to
nemogue postii samo s brojevima zato to njih ne moemo vizualizirati u
sluaju kada su sainjeni od vie od dvije znamenke. Tako emo moi
memorirati sve vrste numerikih podataka, mjera, lanke zakona, datume i
sl.
Zapazite kako, s ciljem vee uinkovitosti, svaki broj korespondira s
jednim suglasnikom (najmanje) u abecedi, ali ne i sa samoglasnicima.
Predlaem sljedeu konverziju (koju poslije slobodno moete zamijeniti
nekom drugom):
1 t (lako je zapamtiti, jer slovo t prilino nalikuje broju 1). Od sada
nadalje, slovo t je za vas isto to i broj 1.
2 n (slovo "n" izabrao sam zato to ima dvije noge).
3 m (slovo "m" ima 3 noge).
4 k (slovo se moe povezati s latinskom rijeju "quartus" etiri ili
kvartal etvrtina godine).
DRUGA VJEBA
Memorirajte sljedee telefonske brojeve onako kako smo nauili,
pretvarajui brojeve u rijei, a zatim stvorite neobine asocijacije:
a) posao: 1602 819
Predlaem vam da broj prepiete na isti komad papira, tako da vam
bude lake pretvoriti ga. Napravite to ovako:
Tako moete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa e vam
biti mnogo lake prisjetiti se rijei koje biste mogli sloiti pretvarajui
brojeve. Ja ovdje, primjerice, vidim rijei "tuiranje" za brojke 16028. Sjetite
se da samoglasnici slue kao dokeri.
Sada moramo traiti drugu rije kojom emo zamijeniti brojeve 1 i 9.
Zato ne bismo uzeli rije "deva"?
Zamislite da se tuirate pod tuem koji crpi vodu iz grba dviju velikih
"deva", od kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tua. Morat ete
od toga napraviti neobinu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) tako
da rezultat tog trostrukog povezivanja bude neto to e vam uistinu
zaokupiti pozornost i to vas nee dovesti u zabunu ukratko, neto to e
biti nemogue zaboraviti.
Uinite isto sa sljedeim brojevima:
b) autobusni kolodvor: 786509
c) eljezniki kolodvor: 455475
d) aerodrom: 361230
e) kazalite: 906238
* * *
Nee uvijek biti lako pronai rije, ali to se nee dogaati kad se jednom
sloi vlastita mentalna karta. Njoj ete uvijek moi pribjei u sluaju
hitnosti.
Tablica mora biti vrlo osobna, a rijei to ih budete birali moraju biti
objekti koji se meusobno jako razlikuju i koji su vam bliski. Osim objekata
moemo koristiti i ljude i ivotinje, zato to se i njih moe lako vizualizirati.
Obino ete za ime jedne kutije moi birati izmeu nekoliko objekata.
Odabrat ete jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, ako
vam se tako vie svia, prema pravilima to ste ih sami smislili.
Evo imena objekata koje moemo iskoristiti u prvih deset "kutija" nae
tablice:
1
muha
aa
hala
ah
Gea (Zemlja)
puh
10 tur, tura
Prisjetimo se da slova "h" i "" moemo koristiti kao dokere, jednako
kao i samoglasnike.
Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moe praviti krugove).
Primijetite da rije "orao" sadri samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak za
glas koji smo povezali s brojem 0.
Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako.
Podsjetit u vas da morate odabrati samo jednu rije po kutiji, onu koju
vam je draa ili dojmljivija. Konaan odabir ne bi se smio mijenjati.
U sluaju da vam se niti jedna od predloenih rijei ne svia, slobodno
smijete pronai drugu, sve dotle dok se drite svih pravila (broj/suglasnik)
to sam ih zadao (ili pravila to ste ih sami oblikovali).
TREA VJEBA
Koristei sistem neobinih asocijacija, memorirajte sljedeih devet
objekata po redu.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
cipela
telefon
radio
novine
ulina svjetiljka
bombon
knjiga
krevet
automobil
Primjerice, ako ste koristili rije "tuha" za prvu kutiju, rijei "tuha" i
"cipela" trebate povezati u neobinoj asocijaciji.
Zamislite ovjeka koji hoda sa stopalima omotanima u velike mekane
"tuhe", kao da nosi cipele. Dok srano hoda, iz "tuhe" na sve strane leti
perje.
Zatim rije Noa (ili neku drugu odabranu rije) trebate povezati s
telefonom.
Zapamtite da morate kreirati neobine, nesvakidanje asocijacije. Morate
smisliti neto to e vam uistinu privui pozornost: neto to e vas
nasmijati, ostaviti snaan dojam, odueviti...
Nastavite na isti nain memorirati ostale rijei u vjebi. Kada zavrite s
asocijacijama, svakom u svojoj kutiji, vratite se ovamo.
* * *
to? Ve ste gotovi? Kako je prolo?
Sada se cijele vjebe pokuajte prisjetiti bez ikakva reda. Zapazite kako
uope nije vano kojim redom idete, sve dok koristite svoju mentalnu
ETVRTA VJEBA
Sada emo memorirati devet glagola:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
jesti
skakati
smijati se
crtati
trati
spavati
raditi
boriti se
plivati
Kako biste vjebu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol s
korespondirajuom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt to
ste ga pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje to ih zadani glagol
oznaava. Smijete zamisliti i slinu akciju koja sugerira glagol to ga morate
zapamtiti.
Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoi da se
scena utvrdi u pamenju.
Primjerice, na treem mjestu imamo rije "smijati se".
U treoj kutiji moete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-D
naoalama na oima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gleda
vau omiljenu komediju ili smijenu scenu.
Jo jedan primjer. Na estom mjestu imamo rije "spavati".
Ako ste za 6 odabrali rije "ah", tada biste mogli zamisliti veliku plou
na kojoj su ahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliini:
kraljica, kralj itd. I svi su oni usnuli kao u bajci o Trnoruici, hru i
spavaju... ah spava!
Pokuajte "uti" i "vidjeti" te neobine asocijacije sa to vie detalja i
realistinosti.
Ako ste pogrijeili, znai da niste pravilno sloili neobinu asocijaciju, ili
je niste dovoljno jasno vizualizirali.
PETA VJEBA
Sada emo memorirati, redom i uz pomo nae tablice, devet rijei koje
nije mogue jednostavno vizualizirati:
njenost, alost, prekrasno, toan, prijateljstvo, hladno,
smijeno, plavo, apetit
U ovom sluaju moramo te rijei zamijeniti objektima ili radnjama koje
nas podsjeaju na njih ili ih sugeriraju. Vano je jo, dakako, da te rijei
moemo vizualizirati. Naprimjer:
Rije "njegovati" moe zamijeniti rije njenost, pa onda moemo tu
rije asocirati s rijeju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno
odluili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" lei bolesna u bolnici s
toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere
temperaturu, dakle, "njeguju" bolesnika).
Za rije alost moete upotrijebiti glagol "plakati", ili moda
vizualizirati imenicu koja slino zvui.
ESTA VJEBA
Sada emo obaviti drugu praktinu vjebu koja e nam koristiti pri
memoriranju istih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za to
emo koristiti mentalnu tablicu.
Element / atomski broj #
- Ugljik:
6
- Duik:
7
- Natrij:
11
- Fluor:
9
- Aluminij: 13
- Fosfor:
15
- Magnezij: 12
- Sumpor:
16
- Berilij:
4
- Litij:
3
Zamijetite kako zahvaljujui primjeni vlastite mentalne karte u
memoriranju ove vjebe uvijek raspolaemo dobrom vizualnom predodbom
barem jednog dijela asocijacije, zato to polovicu svake asocijacije (u ovom
sluaju su to atomski brojevi) ini znamenka koja e korespondirati s
jednom od naih mentalnih kutija, a time i objektom koji smo smjestili u nju.
Dakle, ako je atomski broj 6, vizualizirat emo ah (kutija 6), UFO tamo
gdje je atomski broj 7 itd. Drugim rijeima, pola posla je ve obavljeno.
Drugu polovicu asocijacije u ovom sluaju predstavljaju kemijski
elementi. Neke od njih nije teko vizualizirati aluminij, naprimjer. Lako je
zamisliti aluminijsku foliju u koju tako esto umatamo sendvie. ak bismo
mogli vizualizirati i sendvi. Ista je stvar i s fosforom (ibice). Meutim,
ostale kemijske elemente morat emo zamiljati indirektno, koristei neke
predmete to nas podsjeaju na njih. Primjerice, fluor moemo zamijeniti s
tubom zubne paste (znajui da je fluor kljuni sastojak paste za zube), pa ak
i etkicom za zube. Pomoi e nam i ako vizualiziramo pranje zubi.
Za ostale kemijske elemente to ih ne moemo vizualizirati litij,
primjerice morat emo ih zamijeniti predmetima koje slino zvue ili koje
nas podsjeaju na njih i u tom smislu nam pomau da ih se prisjetimo.
muha
aa
hala
ah
Gea (Zemlja)
puh
10 tur, tura
11 tuta, duda, tata, teta
12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljenica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (crnogorini otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke)
21 nota (glazbena), inat, nit
22 neon, nona (reg. baka)
49 up, okovi
50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora ivaga)
51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let,
Ledo (sladoled)
52 luna, lane
53 lim, Lama (zamislite Dalai Lamu ili tibetanskog redovnika)
54 lea, Ilica
55 lula
56 loza, leo, le
57 laf (momina, frajer)
58 liga
59 lava
60 sir, ir
61 sat
62 ina, una, ena, san
63 Sumo (zamislite sumo-borca), uma,
64 eik, aka
65 sol, al, al
66 suza, zez, a
67 sofa
68 soja, ega, uja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne
Univerzijade)
69 soba, aba, Sava, sob
70 far (na autu)
71 feta, Fido (ime psa)
72 fan
73 fama
74 faca, fio
1 0 1
t r t
d
d
Vidimo da se rije "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smo
pronai i neku drugu rije, recimo "druid" ili "trut".
Za kutiju 102 moemo uzeti rije "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje.
Budui da ova metoda proirivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no,
valja rei da je ujedno i najizravnija i najuinkovitija) preporuujem vam da
je primjenjujete po potrebi.
2) Po metodi dokera, koja e nam omoguiti da je uviestruimo
(umjesto da je proirujemo). To znai da e nam svaka kombinacija dokera
dati 100 novih kutija.
S tim sustavom tablica dobiva enormne dimenzije, premda sve ima svoju
cijenu, naravno. U naem sluaju svaka neobina asocijacija koju napravimo
bit e utrostruena, zato to s jedne strane imamo osnovnu kutiju (izmeu 1 i
100), a s druge strane imamo sve ono to emo staviti u tu kutiju i, konano,
doker kombinaciju, koja e nam rei u kojoj se stotini nalazimo (100, 200,
300 i tako dalje).
Naprimjer, pretpostavimo da elimo zapamtiti lanak 149 panjolskoga
ustava. Pretpostavimo takoer da u vaoj tablici za broj 49 stoji rije "up" i
da je va prvi "doker" (scena ili mjesto gdje e se odvijati neobina
situacija) olimpijski bazen.
3
Fotografsko itanje (ultra brzo)
PRVA VJEBA
Sada ete proitati dvije zgodne priice tiskane vertikalno u uskim
stupcima. Morat ete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjeli
svaki redak. Svaki redak sadri otprilike dvije do tri rijei. Bit je u tome da
sve rijei vidite odjednom, jednim brzim pogledom. To znai da u isti mah
morate vidjeti poetak i kraj reda.
PANJA!
TEKST A
Jednoga jako
sunanoga dana
u mjesecu kolovozu
jedan se djeak
na ljuljaki
u parku
ljuljao s mamom.
Otmjen ovjek
u skupom odijelu
proao je
kraj njih
i zastao
da ih pogleda.
Odjednom odloi
svoju aktovku
pod stablo,
olabavi kravatu,
i sjedne na ljuljaku
do njih.
Veselo im
se smijeio.
U sredini
uurbanog dana
ovjek je naao
malu oazu
djetinje radosti.
TEKST B
Pod vodstvom
svoga vodia
sedam putnika
hodalo je
po bijelome pijesku
plae na
najjunijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traili su gnijezda
u kojima zelene kornjae
nose svoja jaja
i ostavljaju ih
da se izlegnu.
Svake godine,
u travnju ili svibnju,
male kornjae
izlaze iz
svojih gnijezda
i kreu u
grozniavu
neizvjesnu trku
do mora
da ne bi
postale ruak
gladnim pticama.
DRUGA VJEBA
Sluajte ovo! Prosjena brzina itanja studenta na fakultetu iznosi 200 do
250 rijei u minuti.
Tome jo morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraanje i ponovljeno
itanje ve proitanih materijala. Nakon svega toga, prosjena brzina itanja
mogla bi iznositi jedva 150 rijei u minuti ili ak i manje.
TREA VJEBA
Sada emo uzeti u obzir sve to smo dosad nauili i krenuti s itanjem
pravih tekstova. Sigurno ste ve vjebali brzo itanje na nekoj lakoj knjizi,.
Bacimo sad pogled na tekstove to smo ih prije itali. Nai ete ih na stranici
62. i 64. Razlog je vrlo jednostavan: U ovoj vam vjebi elim pokazati da se
sekvencionalne injenice najbolje memoriraju ponavljanjem.
Zapazite kako:
Svaki tekst koji namjeravamo itati sainjen je od sedam redaka s 11 do
12 rijei. Na listu papira, ovisno o duini retka, bit e ostavljen prazan
prostor s desne strane, priblino jednoj treini njegove irine. Taj emo
prostor iskoristiti da bismo zapisali neobine asocijacije s istim podacima
na koje budemo naili.
Shvatit ete to bolje u poglavlju o opem sistemu uenja, pa o tome sada
nemojte previe brinuti.
Desna margina bit e bez poravnanja. Reci i odlomci bit e bitno razliito
oblikovani (fotografski reeno). To e vam jako koristiti, a i poveati brzinu
itanja zato to nee biti razdvojenih rijei, to bi znatno otealo itanje.
Nadalje, to je bolje i za pamenje, zato to mi nastojimo pamtiti mjesta u
tekstu gdje se odreene informacije mogu pronai, bilo da je to na kraju
nekog osobito dugog reda, ili u nekom koji je krai od ostalih.
Sada uzmite svoje vizualno pomagalo i proite kroz svaki redak s dva
skoka u sekundi. Drugim rijeima, prolazit ete jedan redak u sekundi, to e
vam omoguiti brzinu od otprilike 700 rijei u minuti.
Izmjerite si vrijeme i uvjerit ete se da vam uistinu treba osam sekundi za
svaki tekst. Tekstove biste trebali itati onoliko puta koliko je potrebno da
postignete taj rezultat. Nemojte brinuti ako isprva budete sporiji, zato to
svakodnevno vjebanje i itanje igra kljunu ulogu u postizanju rezultata.
Sjetite se pravila o pravilnom pomicanju vizualnog pomagala:
morate ga drati ravno i blizu stranici;
pomicati brzo izmeu skokova;
zastati na pola sekunde na svakom dijelu reda oznaenom simbolom
"()".
Naprimjer:
"Jednoga stvarno sunanoga () dana u mjesecu kolovozu () jedan se..."
Ne dajte se hipnotizirati promatranjem vrka olovke ili vizualnoga
pomagala. Trebali biste koristiti periferni vid da snimite polovicu
svakog reda, pri svakom "skoku". Olovka je vano pomagalo, ali tajna
je u tome da zaboravite da ona postoji, da se uope ne obazirete na
nju. Ponaajte se kao da je nema.
U redu. Sad je vrijeme da se primimo posla:
Jednoga stvarno sunanoga dana u mjesecu kolovozu jedan se
djeak na ljuljaki u parku ljuljao s mamom. Otmjen ovjek
u skupom odijelu proao je kraj njih i zastao da ih pogleda.
Odjednom odloi svoju aktovku pod stablo, olabavi
kravatu, i sjedne na ljuljaku do njih. Veselo im
se smijeio. U sredini
uurbanog dana ovjek je naao malu oazu
djetinje radosti.
* * *
Pod vodstvom svoga vodia sedam putnika hodalo je
po bijelome pijesku plae na najjunijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traili su gnijezda
u kojima zelene kornjae nose svoja jaja
i ostavljaju ih da se izlegnu. Svake godine, u travnju ili svibnju,
male kornjae izlaze iz svojih gnijezda i kreu
u grozniavu, neizvjesnu trku do mora,
da ne bi postale ruak gladnim pticama.
* * *
I kako je prolo?
Ako je va odgovor dobro, moje estitke. Vi itate 700 rijei u minuti, tri
ili etiri puta bre od prosjeka studenata na fakultetu.
Nastavite koristiti tu tehniku itanja, osobito kod jednostavnih tekstova
ili tekstova koji su vam dobro poznati te ih samo ponavljate. Oito je da ete
kod tekih tekstova morati isprva malo usporiti, kako biste ih mogli
razumjeti. Moda ete morati zastati kako biste razmislili, neovisno o
uobiajenoj brzini itanja.
Ako je va odgovor "ne ba dobro", nemojte brinuti, u redu? Rado emo
vam pomoi. Proitajte redak u tri skoka, a toke uporita neka budu
postavljene ovako:
"Jednoga stvarno () sunanoga dana () u mjesecu kolovozu () jedan se..."
Kad vam itanje krene teno, pokuajte svaki redak proitati u dva skoka,
ali neka vas to sad ne zaokuplja. Svaki dan primjenjujte tehnike itanja to
smo ih dosad nauili. Preporuujem vam da uvijek itate na taj nain, bez
obzira to vam dolo pod ruku. Zasad nemojte brinuti o brzini itanja, jer to
e, koliko god paradoksalno zvualo, doi samo po sebi. Brzina dolazi
vremenom i vjebom.
Sada emo se pozabaviti vjebama za trening fotografskog itanja. Oni
koji svakodnevno itaju uz pomo nae tehnike moraju primijetiti kako im se
"krstarenje" tekstom osjetno ubrzava, osobito na poetku. Kasnije e se
stvari donekle usporiti, dok se konano ne stabiliziraju, kako to inae biva u
ivotu. Kako god bilo, uenici koji ne samo da svaki dan pravilno itaju,
nego i ustrajno i konzistentno vjebaju itanje, bit e oduevljeni koliko brzo
napreduju u usporedbi s ostalima, kao i koliko se napredak sporije
"usporava" nego da nisu toliko vjebali. Ukratko, moi ete poveavati
kvalitetu i brzinu itanja, koncentraciju i italaku kompetenciju.
Sada sve ovisi o vama i o tome to elite postii.
ETVRTA VJEBA
Sljedei tekst to ga predlaem za vjebu savren je za ono to ovdje
elimo postii. Tekst ne bi trebao biti previe gust (trebao bi sadravati malo
istih podataka) i trebao bi imati dobar fotografski potencijal. itajte ga kao
i obino, koristei vizualno pomagalo i prolazei svaki redak u dva skoka,
osim ako vam to jo uvijek nije suvie teko. U tom sluaju morate reducirati
veliinu sekcije koju namjeravate fotografirati, te redak svladati u tri skoka.
Vaa idealna brzina trebala bi ubrzo iznositi dva skoka u retku po
sekundi (to moete dostii i nakon jednog sata vjebe). Tako ete dostii
atraktivnih 720 rijei u minuti (480 ako ste se odluili za tri skoka u retku).
Uspijete li svladati retke u dva skoka, lako je izraunati da itate
nevjerojatnim ritmom od jednog retka u sekundi.
Podsjeam vas:
Olovku morate stranicom micati linearno i brzo, ravnim horizontalnim
pokretima u blizini teksta. Tako iskoritavate sve prednosti toga to svakih
pola sekunde stvarno fotografirate svaki dio retka na koji polaete olovku.
To vam pomae i da izbjegnete gubljenje vremena na suvino kretanje
vizualnog pomagala u zraku.
ini se da nije tako, ali pola sekunde je dugo vrijeme. Zato ga dobro
iskoristite i itajte brzo, mislei na tivo i na slike to ih stvarate tijekom
itanja. Nemojte misliti ni na to drugo.
Siguran sam da ete se zabaviti s odabranim tekstom. Proitajte ga
nekoliko puta zaredom i pokuajte vizualizirati ono to itate, kao da gledate
film. Nakon to ste ga proitali dva ili tri puta, pokuajte predvidjeti
informacije to slijede, pokuajte ih preduhitriti.
ARKTIKI DABROVI
Oujak je bio grozan, park je prekrio sa osam centimetara
snijega, a onda je nezgodan mraz pokrio tlo skliskim slojem
tankog leda. Obuo sam svoje visoke izme za snijeg i
zakoraio na jezero, slutei da e tanak sloj leda popustiti.
Dvaput sam propao u vodu, sve do koljena. Kad sam se
domogao jazbine, poloio sam brezovo granje na led, u nadi
da e se dabrovi pojaviti. Onda sam sjeo na mokro kamenje i
ekao. Deset je tjedana prolo otkad sam zadnji puta vidio
jednog pripadnika kolonije. Jesu li spremili dovoljno hrane
za ova teka tri mjeseca? Je li onih est dabrova u jazbini jo
uvijek ivo?
Poeo je padati mokar snijeg. Nakon nekog vremena
zauo se tup zvuk: dabar se izmigoljio kroz ulaz u jazbinu i
krenuo prema jezeru. Namjeravao je skoiti u vodu, tik
ispred mene. Djelovao je jako pospano. Plivuckao je tako
nekoliko sekundi s jedne strane na drugu, a onda se, tresui
glavom poput psa, popeo na snijegom prekriven kamen nekih
dva metra od mjesta gdje sam ja sjedio. Imao je
poluzatvorene oi i nije se micao. I ja sam bio miran. Nakon
to me malo promatrao, poeo se ureivati stranjim
PETA VJEBA
Sada pokuajte bez vizualnog pomagala prelaziti pogledom po
prethodnom tekstu. inite to horizontalno, vertikalno i dijagonalno, ali
uvijek nadolje.
Kombinirajte ta tri pokreta pokuavajui pritom uhvatiti to veu grupu
rijei. Oi e vam dobiti preciznost i samostalnost.
Sada pokuajte istovremeno obuhvatiti grupe rijei iz vie susjednih
redova. Ponite s dva susjedna reda. Fotografirajte ih u trenutku i onda
odmah skrenite pogled s knjige i pokuajte mentalno i precizno reproducirati
ESTA VJEBA
itajte najbre to moete uz pomo vizualnog pomagala i pritom ne
marite za razumijevanje.
Obavite tri slijeda itanja, minuta za jedan slijed, sa stankom od 30
sekundi izmeu dva slijeda.
Mjerite brzinu itanja i zapiite rezultate u tablicu na sljedeoj stranici.
Napomena: Ne marite previe za kratke rijei koje ne mijenjaju smisao,
zareze i toke. Interpunkciju i veznike nije mogue vizualizirati u umu, ta
mogunost ne postoji. Vizualiziraju se slike. Kad gledamo film mi ne
vlzualiziramo veznike, zareze i toke, zar ne? To nas ipak ne spreava da
savreno razumijemo radnju.
DATUM
BRZINA
NAPREDAK
OPASKE
SEDMA VJEBA
itajte to bre moete uz pomo vizualnog pomagala, ali sada, za
razliku od prethodne vjebe, trebate u potpunosti razumjeti to itate. Ipak,
to god bilo, nikada ne biste smjeli zastati. Slijedite ove upute:
1. Primijetite li da prebrzo napredujete i pritom ne uspijevate razumjeti
proitano, jednostavno malo usporite.
2. Primijetite li da biste mogli biti bri jer ste uhvatili ritam, ubrzajte, ali
bez straha. Ubrzavajte i usporavajte, kako vam je ugodnije, ali
nemojte oklijevati u eksperimentiranju s brzinama. Obavite tri slijeda
itanja, minuta po slijedu s odmorom od 30 sekundi izmeu dva
slijeda.
Mjerite brzinu i zapiite rezultate u sljedeu tablicu.
Sretno!
DATUM
BRZINA
NAPREDAK
OPASKE
OSMA VJEBA
Vidjet ete brojeve posloene u tri grupe. itate ih tako da se fokusirate
(bez vizualnog pomagala) na srednju brojku u broju, i pritom ne smijete
skretati pogled s tog mjesta. Fiksirajte pogled na taj broj pola sekunde, a
onda se premjestite na drugi broj i tako dalje. Kao to ete lako vidjeti,
uspjet ete obraditi dva broja u sekundi.
Potrudite se otvoriti periferni vid kako biste jasno obuhvatili sve tri
znamenke u svakom broju. Vidjet ete da je to prilino jednostavno.
Krenite od prvog lijevog stupca (on sadri jednostavnije brojeve), zatim
prijeite na srednji stupac i na kraju na desni.
001
320
465
100
650
682
777
608
249
282
012
139
090
042
572
858
114
819
003
993
931
900
677
658
DEVETA VJEBA
Sada emo ponovno itati brojeve iz prethodne vjebe, ali tako da
mentalno ponovimo broj koji je prethodio onome to ga upravo itamo.
Primjerice, zamislite da ve itate drugi broj, 455, kojeg smo istaknuli
masnim slovima. Pretpostavljamo da ste zavrili itati (ili fotografirati) broj
"est stotina osamdeset i est":
686
455
324
295
Slino, dok itate, odnosno fiksirate pogled na drugi broj (otprilike pola
sekunde), broj 324, trebali biste istovremeno u umu ponoviti broj 455, zato
to je to broj to ste ga upravo fotografirali.
Nastavite tako sve dok ne zavrite sa svim ponuenim brojevima.
Primjeujete da ete uvijek zaostajati s jednim brojem i stoga izgovarati
(u mislima, ne glasno) odreeni broj malo prije broja to ga u isto vrijeme
promatrate.
DESETA VJEBA
Sada emo zakomplicirati stvari, ali samo malo. Radit emo s brojevima
koji slijede, a koji su malo tei zato to se sastoje od etiri znamenke, ne vie
od tri.
Prvo napravite isto kao u osmoj vjebi. Sjeate li se? Napravite to bez
mentalnog izgovaranja, samo itajte.
Onda ponovno proitajte, ali sada ponovite brojeve u svom umu, s
jednim brojem "zaostatka", kao to smo inili u proloj vjebi.
0010
3200
4653
1000
6500
6823
7777
6080
2497
2828
0120
1396
0900
0420
5726
8585
1144
8194
0033
9939
9313
9009
6776
6586
4
Generalni sustav uenja
(R.C.S.)
ovo poglavlje rije "sirovo" odnosi se na gradivo ili njegove odsjeke koje
jo nismo uspjeli pregledati, sumirati i adaptirati za potrebe uenja.
Nakon toga moramo poeti itati sirovo gradivo, izdvojeno iz nae sirove
grae, uglavnom s popisa literature ili tema. Kad se radi o testiranjima ili
prijemnim ispitima to ne mora nuno biti prva tema. Trebala bi to biti
najopenitija graa, najmanje sloena, ona koja nam je najdraa ili nam
najvie privlai panju. Uvijek je bolje poeti s dobrim osjeajem.
Na sustav uenja sastoji se od tri jasno definirana dijela:
1. Personalizacija gradiva
2. Memoriranje
3. Ponavljanje
1. PERSONALIZACIJA GRADIVA
Logino, slijedit emo poredak i krenuti od prvog dijela: personalizacije
gradiva. Poet emo od INICIJALNE grae (koju takoer zovemo sirovom
ili bazinom graom), koja se sastoji od knjiga i biljeaka to smo ih
prikupili.
Tu grau moramo pretvoriti u neto drugaije i beskrajno uinkovitije,
neto to e postati nae OSOBNO GRADIVO. Taj osobni vodi za uenje
sastojat e se od specijalnih saetaka, koji e posluiti kao pravi "autoput"
uenja, te takoer od mentalnih mapa (fotografski dizajniranih).
Nakon itanja nae prve sirove grae, trebali bismo se vratiti i iitati
kljune toke iz grae (ponavljamo, u grai za prijemne ispite to ne mora biti
prva). Onda emo poeti stvarati na saetak, toku po toku, mijenjajui
poredak injenica i informacija prema tome kako mi vidimo da je nuno ili
logino. (injenice koje naemo na kraju sirove grae mogu se nai na
poetku naeg saetka.)
Kljuna toka postaje osnova za stvaranje saetka, pa stoga tu polaznu
toku moemo slobodno odabrati.
IZRADA SAETAKA
Ne radi se o natuknicama ispisanima u infinitivima. Izraavanje je
dosljedno i logino povezuje injenice (vlastitim rijeima) s ciljem
poboljanja razumijevanja. U isto vrijeme ide se u "sr stvari". Sirova graa
je obino preopirna i puna ponavljanja, pa stoga nije potrebno da je stalno
iznova itamo. To trebamo izbjegavati i drati se kljunih ideja.
Ako saetke ispisujete olovkom, najbolje je koristiti biljenice s
recikliranim papirom. To je urednije, a biljenice je lake uvati i itati u
bilo kojem poloaju (sjedeem ili leeem). Nadalje, svoje saetke moete
ponijeti svuda sa sobom bez straha da ete ih izgubiti. Najvanije je ipak da
ta vrsta papira nee uspavati ili umoriti poput obinog, zato to ne reflektira
svjetlost u tolikoj mjeri. To e vam omoguiti da uite dulje, kvalitetnije i uz
manje umaranja.
Naravno da reciklirani papir iste kvalitete moete kupiti i u listovima.
Meni su ipak drae biljenice kada moram pisati rukom. Udobnije su mi,
premda svojim osobnim miljenjem ne elim ni u kom sluaju utjecati na
vas. To uistinu ovisi o vama i o tome to vam je udobnije.
Ako pak imate osobno raunalo, preporuujem da ga koristite za ovu
svrhu. Saetke otisnite na recikliranom ili utom papiru. U odjeljku s
primjerima saetaka vidjet emo sve prednosti koritenja raunala.
Redovi u naim saecima trebali bi sadravati 10 do 12 rijei (vidi
"tehnike itanja"). Trebalo bi koristiti dvije treine papira (ostaviti iroke
margine). To nam pomae da bre itamo, ali nam ostaje dovoljno mjesta na
desnoj margini za ispisivanje neobinih asocijacija za neobine podatke.
Zapamtite da desnu marginu ne biste trebali poravnavati kako nam
cijeli tekst ne bi izgledao isto. Nadalje, poravnanje odvaja rijei u redu, to
stvara nestabilan efekt za fotografske itatelje oni ne mogu "zahvatiti" ili
"fotografirati" onoliko rijei koliko bi inae mogli, zbog previe bijelih
praznina. Ako pak ne poravnavamo desnu marginu i ako ne odvajamo
crticama rijei koje ne stanu u red (to takoer usporava itanje), vidjet emo
koliko je lake raditi s "neravnim" tekstom kada ga treba fotografski
zapamtiti. To je upravo zato to duljina svakog retka varira, pa time i
ADAPTIRANJE GRAE
U sluaju prijemnih i slinih ispita koji ukljuuju ili su u cjelini
zamiljeni u formi eseja, svoju personaliziranu grau trebati ADAPTIRATI
sve to nam nedostaje, koristei sve dostupne izvore: biljeke drugih uenika
ili studenata, nove knjige i sl.
Moram INZISTIRATI na vanosti pisanja tih adaptiranih verzija
iskljuivo nakon to smo sastavili i savreno memorirali sve nae osobne
saetke. Evo zato:
1. Nakon toga bit e lake stvarati saetke, zato to smo ovladali
kompletnim gradivom i takoer po svoj prilici usvojili nove
informacije iz drugih slinih ili komplementarnih podruja.
Zahvaljujui tome, te emo informacije pridodati ili ak premjestiti iz
jednog podruja u drugo gdje e se savreno uklopiti.
2. U sluaju da se nain ispitivanja na testu u posljednji tren promijeni,
recimo u kratke odgovore, jo emo uvijek raspolagati
komplementarnim informacijama iz naih svjee usvojenih osobnih
saetaka i tako nam pomoi da lake odgovorimo na pitanja.
3. U posve nevjerojatnom sluaju da se ne moemo sjetiti informacije o
kojoj trebamo raspravljati na ispitu ili je napisati kao odgovor, uvijek
je moemo nadomjestiti nekom drugom informacijom. Premda je
moda nismo ukljuili u adaptirane saetke, neemo imati problema
da je se prisjetimo. Zapravo, na samom ispitu mi esto moemo
prizvati u pamenje ne samo informacije iz reduciranog (adaptiranog)
saetka, nego ak i informacije iz naih osobnih saetaka. Moemo to
zahvaliti injenici to smo svoje revidirane saetke izradili u zadnji
tren pa su nam informacije jo uvijek svjee.
Dakle, ponimo sada od jednostavnog primjera toga kako bi se saetak
trebao funkcionirati, tako da se moete priviknuti formatu.
PRVI SAETAK koji emo vidjeti izraen je na raunalu. Trebalo je
otprilike 40 minuta da se napie i preostalo je jedino oznaiti naslove
dijelova razliitim bojama, te ispisati asocijacije istih podataka na desnoj
margini.
Rije je o postojanju imaginarne planete. Odabrao sam tu temu zato da bi
nam sve informacije bile potpuno nepoznate. Tako vae prethodno znanje
nee ni na koji nain utjecati na proces zapamivanja kojim emo se poslije
baviti.
ZDRAVLJE:
Mnogo vie rijei stane u jedan red (10 do 12). Kod rukom pisanih
saetaka mnogo e manje rijei stati na isti prostor, a to onda
negativno utjee na brzinu itanja. To moemo zahvaliti tome to se
na periferni vid nikad ne mijenja; u oba sluaja proi emo kroz red
teksta pomou dva fotografska skoka. Vie rijei stane u saetak
ispisan na raunalu, zato pri svakom skoku upijamo vie informacija.
Ako imate raunalo, pokuajte svoje saetke izraivati pomou
raunalnih programa koji piu na diktat (takvih programa ima na
tritu). Dakako, oni grijee, ali tako ete biti prisiljeni ispravljati
greke, to je jo jedna vjeba pamenja. Ako pak program bude
savreno "skidao" to mu govorite, jo bolje, utedjet ete mnogo
vremena. Pokuajte. Ako vam se bude svidjelo i utedjelo vam dosta
vremena, nastavite ga koristiti. Ako ne, zaboravite na to i nastavite
dalje po starom.
Suraujem s kompanijama na izradi uinkovitog i jeftinog programa koji
bih mogao preporuiti polaznicima svojih teajeva. Nadam se da e program
uskoro biti dovren i dostupan na mojim internetskim stranicama.
2. MEMORIRANJE
Premda to tako isprva ne izgleda, stvarno zapamivanje grae najkrai
je dio procesa uenja. to student stjee vie prakse i vjetine, ono postaje
sve krae i krae.
Normalno, nakon slaganja saetka, studenti koji su dosad dobili dovoljno
prakse i treninga svakako e biti sposobni savreno u isto vrijeme
memorirati grau. Ovo osobito vrijedi za saetke koji sadre mnogo istih
podataka ("najtei") i koji su dobro povezani (neobinim asocijacijama)
nakon ili tijekom oblikovanja saetka. Posljednja stvar: smiljanje i
zapisivanje asocijacija tijekom sastavljanja saetka redom kojim se
pojavljuju neto je to vam preporuujem initi koliko god esto moete.
Tako ne samo da ete utedjeti vrijeme, nego e vam pomoi da esto
opustite svoj um, u smislu redovitog boravka u svijetu mate (tako to ete
nakratko prestati pisati, i zamiljati nekakav fantastian prizor na nekoliko
sekundi).
Sada e neki pitati: "Zato onda, za ime svijeta, uope slaemo mentalne
mape?" Odgovor je jednostavan: kako bismo poboljali i ubrzali usvajanje
strukture znanja o svakoj pojedinoj temi.
Argumenti s obzirom na opi proces zapamivanja. Nakon memoriranja
mentalne mape vi u glavi imate "siunog informatora" koji e pospjeiti
zapamivanje odgovarajuega saetka zato to ete ve jako dobro poznavati
glavnu i sporedne ideje. To je kao da vam netko govori: "Priaj mi o ovome!
A sada priaj o onome!"
Argumenti s obzirom na budunost i ponavljanje gradiva koje nuno
slijedi. Uskoro ete otkriti da su mentalne mape i saeci najbolji alati za taj
zadatak.
MEMORIRANJE SAETAKA
Ve smo rekli da prvo moramo memorirati mentalne mape to nam nee
biti previe naporno, niti sloeno. Kad dobro nauimo mape, moemo
nastaviti s memoriranjem saetaka.
elimo li nauiti saetke, moramo ih itati tehnikom fotografskog itanja
(uzgred reeno, tu tehniku bismo ve trebali primjenjivati na svakome tivu)
dva ili tri puta zaredom (ili kolikogod vam puta treba). Uzmite si vremena,
nastojte razumjeti to itate i zastanite svaki put kad neto ne razumijete.
Nastavit emo initi isto sa svim odjeljcima u kojima su naslovi oznaeni
plavo, sve dok ne dokuimo glavnu ideju svakog odjeljka. Zapamtite da ne
biste trebali isprva pokuavati zapamtiti sve detalje grae. Bolje bi bilo
pokuati ba suprotno: postupno ponirati sve dublje u materijal.
Trebali bismo na taj nain proitati cijelu jedinicu gradiva, pokuati
razumjeti i usvojiti tekst u plavim sekcijama, pravei neobine asocijacije za
sve iste podatke na koje nailazimo. Trebali bismo ih istovremeno ispisati na
desnoj margini lista. Jo se uvijek ne bismo trebali doticati dijelova gradiva
oznaenih drugim bojama (crvenom i zelenom), zato to oni pripadaju
kompleksnijim dijelovima.
Kad jednom usvojimo opu ideju svakoga dijela gradiva koje pripada
"plavom naslovu", poinjemo na isti nain raditi s informacijama unutar
naslova oznaenih crvenom bojom. Trebali bismo slijediti isti proces
zapamivanja koji smo i ranije koristili, ne ulazei pritom u dijelove teksta
ukljuene u zelene sekcije, zato to ovi dijelovi gradiva sadre jo vie
kompleksnih detalja.
Konano, nakon to smo memorirali sve glavne ideje u crvenim
odjeljcima istu stvar trebamo uiniti sa zelenim odjeljcima. Trebali bismo
biti sigurni, nakon to smo nekoliko puta proitali odjeljke i pododjeljke, da
smo uistinu uspjeli shvatiti njihovu glavnu ideju i, ba kao i u sluaju
mentalnih mapa, to e nam uspijevati sve bolje i bolje usvajajui pritom
postupno sve struniju terminologiju.
Zapamtite da e brzina itanja isprva biti neujednaena zato to moramo
shvatiti neke od proitanih informacija (premda je to stvar koju smo trebali
obaviti dok smo saetke sastavljali) svakako zastanite da biste to uinili. U
daljnjim itanjima, kada smo ve dobro razumjeli gradivo, naa e brzina
itanja dosei maksimum.
iste podatke u saetku trebali bismo memorirati pomou neobinih
asocijacija, kao to sam ve objasnio. Zapamtite da ih treba oznaiti njima
namijenjenim simbolom, na desnoj margini rezerviranoj za ovu svrhu.
Vjerojatno ste to ve uinili dok ste sastavljali saetak (to je svakako
preporuljivo uiniti) i prije nego to ste poeli izraivati mentalne mape. U
tom sluaju samo jo jednom provjerite jeste li ih dobro usvojili.
* ZDRAVLJE:
a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci):
- Otorinolaringolozi: zelena
- Kirurzi: uta
- Kardiolozi: crvena
- Oftalmolozi: crna
- Fizioterapeuti: bijela
- Hitna pomo: smea
- Medicinske sestre: plavo
b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost bolesti)
- Laka: uto
- Srednja: plavo
- Teka: sivo
* TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do transporta na njihova etiri
satelita:
Preston, Galias, Rotu i Eulen (poredani od najblieg prema najdaljem)
* ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta rasporeena su ovako:
- Na sjeveru (umjerena klima): Copoal (bogat). Zeleni divovski
hrastovi.
- U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman. Stoga 2 savjetnika).
Kiseli hrastovi.
- Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna. Gotovo nenastanjena) i
Ekstradivarius ("siromaan"). Gigantski borovi.
...i tako dalje...
VANO: Podsjeam vas da ne bismo trebali nastojati zapamtiti cijeli
saetak u jednoj sesiji. Isprva e biti dovoljno da se dobije proirena opa
ideja (glavna ideja + neki jednostavni detalji), izostavljajui privremeno
sloenije dijelove. Bolje im je pristupiti tek kad kvalitetno ovladamo opim
dijelovima grae.
Ali prvo emo napraviti vrlo vanu prvu vjebu. Uzmite olovku, tri ili
etiri lista papira i topericu. Pourite! ekam vas...
Nakon to ga proitate, prepiite donji sastavak, smireno i normalnom
brzinom. Uzmite si vremena koliko vam treba.
Kad se suoite s ispitom u obliku eseja, uistinu je vano znati koliko
brzo piete rukom. Uvijek pamtite da biste trebali imati dobar rukopis i
nimalo pravopisnih greaka, te da biste se trebali izraavati jasno i
razumljivo. Nadalje, dok piete takav ispit, ideje nastojte to jasnije
predoiti. Trebalo bi to biti zabavno i lako, jer je potrebno jedino koherentno
i logino povezivati injenice.
Ovaj e vam tekst zauzeti otprilike etiri stranice, ako se koriste
jednostrano, pravo bi pisanje eseja trajalo oko 40 minuta pri normalnoj
brzini. Pisat ete bre nego to bi to bilo da sastavljate esej na ispitu
morate samo prepisivati ne morate razmiljati pa e vam trebati otprilike
32 minute (vie ili manje) da zavrite s prepisivanjem u sluaju da vladate
prosjenom brzinom pisanja.
PLANET TX-5910
Rije je o vrlo udaljenom planetu kojeg sa Zemlje nije mogue
vidjeti. Sve to o njemu znamo temelji se na informacijama koje smo
primili od izvanzemaljskih bia to su posjetila na planet dana
1.8.1964. godine.
Oni su nam rekli da je njihov svijet mnogo napredniji od naega.
Vjerojatno nas prestiu za otprilike 2.500 godina.
Opa organizacija gotovo je u svemu posve slina naoj. Ovaj planet,
od nas udaljen 85 svjetlosnih godina, naseljavaju vrlo miroljubiva i
marljiva bia. Prema onome to su nam rekli, ini se da je njihov planet
slian naem Neptunu. Ima isti ekvatorijalni dijametar od 48 000
kilometara, a toliko ima i na susjed u sunevu sustavu.
Zdravstveni sustav im je takoer jako razvijen, ba kao i svi ostali
sustavi. Zdravstveno osoblje razlikuje se po boji narukvica koje nose na
desnoj ruci, po boji se zna kojoj specijalizaciji svaki lijenik pripada.
Evo kako su organizirani:
- Oftalmolozi nose crne narukvice.
- Kardiolozi nose crvene narukvice.
PLANET TX-5910
(Saetak)
Planet je promjera 48 000 km (slino Neptunu)
i udaljen 85 svjetlosnih godina. Napredniji je za
2.500 godina.
Njihovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964.
Visoki su 2 metra.
ene imaju stoasti oblik sa suenjem prema
dolje. Mukarci su valjkastog oblika s ogromnim
glavama i rukama.
Vrlo su miroljubivi i marljivi, a njima vlada kralj
(poasna funkcija) koji ima 5 savjetnika (1 po
Otorinolaringolozi: zelena
Kirurzi: uta
Kardiolozi: crvena
Oftalmolozi: crna
Fizioterapeuti: bijela
Hitna pomo: smea
Medicinske sestre: plavo
9
B
P
V
1
T
D
0
R
S tako poredanim slovima lako je nai rije ili frazu to ukljuuju sva
slova koja bi trebala zamijeniti identifikacijski broj planeta.
Trebali biste odabrati samo jedno slovo iz prikazanog stupca. U ovom
sluaju odmah vam pada na um rije "LEPTIR". Ako se pak ne moete
sjetiti rijei, bez oklijevanja se posluite rjenikom. U najgorem sluaju
uvijek se moete posluiti mentalnom tablicom. Smijete i povezivati rijei
ovako: "taxi-lava-dar", pri emu su rijei "lava" i "dar" izvuene iz
dijagrama.
Kako vam se "svia" ovaj prizor: taxi bjei pred rijekom uarene lave,
kad u jednom trenutku podivljali vulkan izbaci gigantski, u srebrni papir
umotan dar, pada na cestu ispred taxija koji zbog toga mora snano
zakoiti....
Ipak emo se u naem sluaju drati rijei "taxi" i "leptir".
Zamislite grad ije su ulice napuene ogromnim "taxi-leptirima" u
niskom letu. Ljudi ih dozivaju podizanjem ruke i tada "taxi-leptiri"
usporavaju i lebde nad plonikom, a ljudi uskau u njih.
Sada obratite pozornost. Rijei koje zamjenjuju naslov "taxi" i
"leptir" posluit e kao dokeri odmah emo znati da referiramo na
planet "TX 5910", a ne neki drugi, kada u neobinoj asocijaciji naiemo na
rije taxi ili leptir.
Prouite:
Tone gela u vozaevoj kosi podsjeaju nas na injenicu da je planet
od nas udaljen "85 svjetlosnih godina".
aj na zadnjem sjedalu taksija s tri kotaa prijevod je podatka o
promjeru planeta: "48.000" kilometara. "48" je aj u naoj tablici, a tri
kotaa su tri nule. Nemojte zaboraviti da se radi trokutastom taksiju.
U rijeci Nil vozi na dva kotaa, a to je podatak za 2500 godina koliko
je planet napredniji od nas. "Nil" je broj 25, a dvije nule simboliziraju
dva kotaa na dva kotaa je voza ubrzavao dok je pretjecao ostala
vozila.
Nadalje, u gradivu pie da su nas "njegovi stanovnici posjetili 1.8.1964.
godine". Budui da se radi o istom podatku, logino ga moramo prevesti u
neobinu asocijaciju.
Najbolji i najuinkovitiji nain prevoenja datuma uvijek ukljuuje
sljedee:
1. Ako se radi o 20. stoljeu, uzimaju se samo dvije znamenke (recimo,
u 1964. uzima se "64")
2. Ako godina pripada drugom tisuljeu (1001.-2000. godina),
uzimamo posljednje tri znamenke (u 1475. uzimamo 475).
Prema tom sustavu datum posjeta izvanzemaljaca, 1.8.1964., reducirat e
se na "1864" pa emo morati pronai rije koja korespondira s tim brojem.
Za datume nam ne treba posebna tablica jer tu ne moramo posebno dovoditi
informacije u red.
Naprimjer:
Na siromanom kontinentu rastu gigantske smreke.
Jo par asocijacija:
Mukarci imaju velike ruke i glave zato to su prilikom posjeta drugim
planetima navikli nositi ogromne ae vonog soka na glavama i rukama.
Zato im nisu potrebni posluavnici (zamislite ih kako odravaju ravnoteu).
ene su trokutastog oblika, poput leptira.
Preostale asocijacije moete i sami smisliti. Ne morate se toga prihvatiti
upravo sada. Smiljajte ih onoga dana dok budete obavljali drugi pregled.
Proitajte saetak tri ili etiri puta koristei pritom tehniku fotograf skog
itanja, ali ne prebrzo. Koristite olovku kao vodi. Izvedite i oivite sve nae
prijanje asocijacije. Zapiite ih na desnu marginu plavom olovkom (nemojte
zaboraviti staviti svoj simbol prije asocijacije). Ovdje e biti mnogo
asocijacija pa ako ne stanu na margine vaega saetka prijeite na drugu
stranu ili uzmite drugi papir.
Onda napravite mentalnu mapu grae.
U teoriji bismo mentalnu mapu trebali napraviti prije nego to
memoriramo grau, ali budui da nam asocijacije naprosto naviru (zar nije
tako?), a ova je tema poprilino gusta (sudei po koliini istih podataka),
mnogo se toga obavi i prije izraivanja mentalne mape.
Zamolit u vas da se sutra pokuate sjetiti tih podataka. Izrecitirajte ih, a
onda nakon tjedan dana napravite isto i vidjet ete to e se dogoditi.
Posljednji je korak PREGLED i PONAVLJANJE saetka.
3. PONAVLJANJE
Prvi, tzv. inicijalni pregledi, preklapaju se s fazom zapamivanja. To
znai da istovremeno ponavljamo ve memorirane injenice koje se odnose
na proireno openito gradivo (kao to smo uinili s gradivom o planetu) i
uimo nove informacije koje nadograujemo na ve naueno ope gradivo,
iz neke teme. Dakle, to su informacije koje smo ostavili za poslije i koje
postupno produbljujemo.
SAVJETI ZA KRAJ
Kad zapnete u gradivu, trebali biste odmah pomisliti da se radi o manjku
razumijevanja. Taj problem treba rijeiti odmah na poetku, prilikom
izrade saetaka.
Na kraju bismo trebali biti sigurni da smo graom ovladali poput
strunjaka. Bez obzira koliko zakuasto pitanje dobili na ispitu, osobito u
sluaju pitanja s viestrukim izborom odgovora, nikad neete biti uhvaeni
na prepad.
Iz malo mentalnog treninga moemo se nauiti brzo, jasno i udobno
kretati graom.
Onima koji se spremaju za razliita testiranja vrsto preporuujem da
znaajno proire gradivo koristei knjinicu, enciklopedije i razliite
knjige, gledajui dokumentarce i emisije vezane uz zadanu temu
(interesantno, zar ne?).
Da biste to uspjeli, i u sluaju koritenja knjiga (to je najei sluaj),
dovoljno je odabranu informaciju proitati dva do tri puta prije nego to je
dodate gradivu. Dobro je odvojiti tri do etiri dana za proirivanje gradiva,
ali tek nakon to ste zavrili fazu finalnih konferencijskih ponavljanja i blie
terminu ispita. Tako ete lake zapamtiti informacije bez mukotrpnog
ponavljanja.
Naposljetku, u posljednja dva ili tri dana prije ispita (ovisno o tome
koliko je opirno nae gradivo) ponavljanja e postati ekskluzivna
ponavljanja za itanje i, ako je mogue, tivo za oputanje. Ona su
najprikladnija za to jer su, meu ostalim stvarima, najbra i iziskuju
najmanje mentalnog napora, to nam pak omoguuje da ispitu pristupimo
odmoreniji i sa stanovitom "potrebom" da prenesemo nauene informacije.
Prvo treba ponoviti mape, a tek onda saetke. Bude li vremena, grau
bismo trebali ponoviti dvaput. Meutim, ako je osobito opsena, a ni naa
brzina itanja jo nije dosegla svjetlosne brzine, ponovit emo grau jednom.
Kad ve radimo na finalnim ponavljanjima, trebali bismo se osjeati
poput "strunjaka"; ali ne samo to. Morali bismo biti smireni i oputeni. Ne
bismo trebali previe razmiljati o ispitu.
Kandidati za testiranja trebali bi paljivo skupiti svu dokumentaciju
potrebnu za testiranje, certifikate i slino.
Oni kandidati koji moraju pristupiti lijenikom pregledu tog bi dana
trebali paziti to unose u organizam, vrsto i tekue, jednako kao i u danima
prije ispita. Trebali bi izbjegavati poviene razine eera u krvi, kolesterola,
povieni krvni tlak itd. Osobito treba paziti DA SE NE TROE NIKAKVI
LIJEKOVI, makar u uputama pisalo da je dovoljna potvrda lijenika ili
obino obavjetavanje lijenikog povjerenstva.
Nita od toga moda nee biti dovoljno. Na nesreu, preesto sam
svjedoio sluajevima nepravednog eliminiranja kandidata zbog banalnog
razloga uzimanja propisanih lijekova za prehladu, gripu ili kaalj.
Na dan ispita trebali bismo misliti samo na to da se opustimo i uivamo
u lijepom danu, tako da usvojeno znanje moe prirodno tei iz nas. Nikakvo
ponavljanje vise nije potrebno! Time bismo samo postali tjeskobniji i u
posljednji bismo tren poeli sumnjati u neke stvari, izazvali si nesigurnost pa
ak i nervozu. Sve to, kao to i sami znate, nije nimalo korisno.
5
Ispiti i razliite vrste testiranja
USMENI ISPITI
Za ove se ispite trebamo pripremiti kao da se pripremamo za esejne
testove.
Ako imate video ili raunalnu kameru, moete se snimati dok diskutirate
ili prepriavate grau; to je izvrsna vjeba.
Prilikom diskutiranja grae trebamo pravilno izgovarati rijei i, to je
jo vanije, trebamo govoriti polako i ne preglasno, jer bi nam to izazvalo
nepotrebnu nervozu.
Spor e nam govor pomoi da kupimo vrijeme za kvalitetnije prisjeanje
injenica pohranjenih u pamenju. Usput emo ui u vie stanje relaksacije,
tjelesne i mentalne. U takvo se stanje lake ulazi kad previe ne povisujemo
glas.
Zapamtite: najbolje je govoriti to je mogue sporije i tie. Na
snimkama se moemo analizirati i procijeniti svoj napredak.
Ako niste pretjerano graciozni, najbolje je izbjegavati geste i nepotrebne
kretnje. U tom je sluaju nabolje kretati se sporo i preciznim pokretima,
premda je istina da gestikuliranje rukama nekim ljudima moe pomoi.
Kada ustajemo sa stolice da bismo odgovarali, do mjesta za odgovaranje
moramo hodati polako i smireno. Trebamo upregnuti sve neophodne vjetine
da bismo kontrolirali ivce prije nego to ustanemo sa stolice i mnogo prije
nego to ponemo odgovarati (nekima treba vie vremena za to, sve ovisi o
osobi). Cijela je ideja u tome da se uvijek izbjegne nervoza zbog koje bismo
mogli izgubiti kontrolu.
Vie informacija o ovoj grai pronai ete u poglavlju o samokontroli i
tehnikama oputanja.
Primijenite sofroloke tehnike. U najefikasnije spada vizualizacija.
Moemo zamiljati da smo vrstan znanstvenik koji odrava konferenciju za
novinare. Pristupnici ili studenti koji sluaju ispit su publika, a nai su
ispitivai novinari.
Vizualiziramo nou, u krevetu, kada smo najprijemiviji i moemo
utjecati na podsvijest takvim mislima i senzacijama. Osjetite uionicu;
onjuite je. Trebali biste se osjeati udobno i oputeno. Trebali biste osjetiti
da ste "vani". Nakon svega, ipak ste temeljito prouili grau pa se moe
rei da ste postali pravi strunjak za nju.
Na dan ispita trebali biste se opustiti i osjetiti sve to ste nou
vizualizirali, te se posvetiti ostatku tehnika oputanja ako bude potrebno.
Ako ne treba, jo bolje.
NATJEAJNA TESTIRANJA
Kad govorimo o natjeajnim testiranjima, mislimo na sve vrste ispita to
se temelje upravo na tome: natjecanju. To ukljuuje internacionalna
testiranja za prekomorske poslove, testiranja za prijem u dravnu slubu,
prijemne ispite i slino. U takvim ispitima onaj tko "pobijedi" ili postigne
bolji rezultat dobiva posao, upisuje se na fakultet i slino, dakle uvijek
osvaja vie bodova od onih koji samo sudjeluju.
esto se govori: "Nije vano pobijediti, vano je sudjelovati." Ha!
Moda to vrijedi za djecu i amatere, ali svakako ne vrijedi u finalu
Olimpijskih igara gdje apsolutno nita nije vanije od pobjede (ili barem
onoga to nalikuje pobjedi, ako se uzme u obzir neprekidna evolucija
dananjeg kompetitivnog drutva).
U stvarnosti se spomenuta izreka citira vie radi utjehe nego bilo ega
drugoga. Nemojmo se zavaravati. Na olimpijskoj stazi ili na terenu prilikom
zavrne utakmice, ba kao i na testiranju za posao, trijumfira jedino
pobjednik (ili barem trijumfira neto vie od ostalih, barem to se tie
publike, novinara i medija, zar ne?). I u naem sluaju vrijedi isto. Stoga bi
to trebao biti va konani cilj: proi na testu i osvojiti svoje radno mjesto.
Na obinom ispitu koji se polae tijekom kolske godine cijeli razred
moe proi, ne mora to biti samo odreeni broj uenika. Meutim, kad se
radi o testiranjima za posao, prijemu u dravnu slubu ili slino, ako se nudi
10 radnih mjesta, onda nikako nije svejedno hoete li zavriti na 15. ili 80.
mjestu. Jedino je vano ostvariti rezultat koji e vas smjestiti meu prvih 10
na ljestvici. Osobito ako nemamo toliko sree da nas netko "iznutra" gura,
najpametnije nam je da se pripremimo s profesionalizmom. Pritom dakako
ne smijemo zaboraviti da nam cijeli taj posao treba biti zabavan. U
pripremama bismo trebali uivati, to e nam usput osigurati i bolje
rezultate, premda znam da je nekima teko povjerovati da su ta dva procesa
kompatibilna.
6
Korisni savjeti
Mnogo je bolje svaki ili skoro svaki dan uiti malo pomalo (bilo da
samo pregledavate obraeno gradivo ili se usredotoujete na dijelove
koji vam ba i ne idu najbolje), nego kampanjski bubati.
Korisno je odmoriti se 5 do 10 minuta nakon svakih 30 ili 40 minuta
uenja, i 10 do 15 minuta svakih sat vremena. Odmor omoguuje
podsvjesnom umu da prihvati i organizira nauene informacije. Usto
je mnogo lake motivirati se i koncentrirati ako znate da se svakih
pola sata ili vie moete relaksirati i odmoriti uz alicu kave,
mineralnu vodu ili lagani obrok, etnjom ili jednostavnim oputanjem.
Kako god bilo, nije loa ideja promijeniti prostoriju ili atmosferu te
potpuno zaboraviti na posao. Nikakvih mentalnih ponavljanja, ak i
kad vam se ini da biste trebali. Bolje se od toga suzdrati i razviti
neku oputajuu "naviku".
Soba u kojoj uite treba biti dobro osvijetljena. Pripazite na refleksiju
svjetlosti koja pada na knjige ili papire koje itate. Ako nije dobra,
moe vas vrlo brzo umoriti i natetiti koncentraciji. Dnevno svjetlo
uvijek je najbolji izbor.
Uimo tako da lea okrenemo sunevoj svjetlosti koja je, usput
reeno, najbolja vrsta osvjetljenja. Svjetlo bi u potpunosti trebalo
prekrivati na radni prostor. Najbolje umjetno svjetlo daje stropna
svjetiljka; na taj nain osvjetljava cijeli prostor i jednoliko raspruje
7
Pamenje i zdravlje
OSNOVNI SAVJETI
Uravnoteena prehrana, bez pretjerivanja u nekim namirnicama ili
nedostatku istih, pomoi e nam u svakoj aktivnosti kojom se u ivotu
bavimo, fiziki i mentalno. Stoga uenje i pamenje nisu u tome
iznimka.
Dok se pripremamo za uenje, ne bismo trebali jesti velike koliine
hrane, kao ni preteku hranu ili hranu koja se teko probavlja.
Naravno, cigarete, alkohol ili druge vrste opojnih tvari uvijek e nam
tetiti.
Ako namjeravamo uiti poslijepodne, bolje je da pojedemo laki ruak
i kasnije prigrizemo neto to volimo. To nam pomae razbistriti um
dok sc odmaramo od uenja.
Nije pametno uiti nakon glavnog jela; bolje je odmoriti se ili u
krajnjem sluaju ponoviti naueno.
8
Psihometrija
TESTOVI INTELIGENCIJE
Ovo su testovi kojima se procjenjuje inteligencija osobe.
Postoje razliite skale mjerenja kvocijenta inteligencije, a najpoznatija je
Cattelova skala. Ostale skale ukljuuju Termanovu, Stanford-Binetovu i
Weschlerovu skalu.
U relaciji prema IQ-u svake osobe, ustanovljene su sljedee podjele:
MENTALNA RETARDACIJA:
0 - 24 Teka retardacija (u odraslih mentalna dob od 2 godine)
25 - 49 Umjerena retardacija (mentalna dob 3-6 godina)
50 - 69 Laka retardacija (mentalna dob 7-10 godina)
GRANINI STUPANJ INTELIGENCIJE:
70 - 79 Prosjeno uenje nemogue
ISPODROSJEAN STUPANJ INTELIGENCIJE:
80 - 89 Mogue je uiti na prosjenim razinama, ali uz tekoe
PROSJENA INTELIGENCIJA:
90 - 109 (50% populacije)
VISOKA INTELIGENCIJA:
110 -120 (Tipina na akademskoj razini)
NATPROSJENA INTELIGENCIJA:
120 -129
VISOKO NATPROSJENA:
130 -139
BLIZU GENIJALNE:
140 -159
GENIJ:
160 I VIE
slino. Jednom kad otkrijemo logiku slijeda, pomou naenoga pravila lako
slijedimo figure do kraja.
Testovi se takoer mogu baviti sljedovima brojeva i slova, domina,
"suvinim" rijeima i izrazima. Premda, kada se u test umijeaju rijei ne
moemo dobiti pravi IQ jer u igru ulazi srea, kao to je est sluaj.
Svrha testova s rijeima esto jest naprosto ustanoviti posjeduje li osoba
minimum zahtijevane inteligencije.
Najbolje to mogu savjetovati kandidatima jest da budu izvanredno
pripremljeni te da uklone svaku slabu toku. Zato biste trebali znati i
vjebati sve to bi vam na neki nain moglo zatrebati u budunosti, premda
vam trenutno nije potrebno.
Bacimo sada pogled na najee primjere zadataka u testovima
inteligencije.
Brojevni nizovi
Ove se vjebe sastoje od nizova brojeva meusobno povezanih tako da,
ako znamo kakva je to veza koje pravilo vodi od jednog broja prema
drugome moemo nastaviti brojevni niz ili lanac unedogled, dodajui
onoliko brojeva koliko elimo.
Bacimo sada pogled na jednostavnije primjere:
1, 2, 3, 4...
Koji bi broj mogao doi nakon 4?
Prvo morate pogoditi koje pravilo prati ovaj niz. U prethodnom primjeru
pravilo uistinu nije moglo biti jednostavnije. Dakle, budui da se pravilo
primjenjuje svaki put, sljedei broj je 5. Slino tome lanac se moe brojiti
unatrag:
8, 7, 6, 5...
Koji broj dolazi nakon 5?
Pravilo ovoga niza je da je svaki broj koji slijedi za jedan manji od
prethodnog znai, brojevi se svaki put smanjuju za jedan broj koji
traimo je broj 4.
Brojevni nizovi, ba kao i svaki drugi oblik psihometrijskih zadataka,
obino su poredani po teini. Dakle, ako negdje zapnemo, bolje je zaboraviti
Prva stvar koju bismo trebali zamijetiti jest da ovdje nema toliko domina
kao prije. Kad imamo malo domina, odmah bismo trebali pomisliti da se radi
o jednom cjelovitom nizu.
Jeste li se dosjetili odgovora?
Evo rjeenja. Zapazite kako brojnik u jednom dominu postaje nazivnik u
drugom, a nazivnik +1 korespondira s brojnikom sljedeeg domina. Stoga je
odgovor koji traimo 6/0.
To je bilo lako, zar ne? Da bi se rjeavali ovakvi zadaci potrebna je
vjeba i poneto mate. Ipak, ti nizovi mogu postati strahovito komplicirani.
Cilj mi nije ovdje vam pokazivati svaki mogui sluaj zato to bi to bilo
nemogue. elim vam ih samo pribliiti te vas uputiti u najee vrste
nizova.
Rijeite sljedei primjer:
Slian je onome to smo ga upravo vidjeli. Ovaj put, kad bismo brojniku
dodali 1, dobili bismo nazivnik sljedeeg domina. Ako nazivnicima dodamo
2, dobit emo brojnik sljedeeg domina. Logino, odgovor je 0/2.
Novi primjer:
U ovom primjeru imamo tri para i logiko pravilo koje uoavamo u prva
dva para. Ovaj prvi primjer iznimno je jednostavan.
Domina su "ukriena". To znai da je brojnik prvoga nazivnik u
drugome, a nazivnik prvoga je brojnik u drugome. Zato odgovor glasi 6/2.
Zapazite kako ovdje pravila za jedan par vrijede i za sva tri.
Pogledajmo to se dogaa ovdje:
Zadaci u kojima se domina javljaju u grupama od tri mogu biti malo tei.
Ovo je spirala koja poinje dominom 3/1, koji je, kao to vidite,
horizontalan. Bilo bi vam moda lake kad biste zamislili da je svaki domino
automobil koji putuje u smjeru posljednjeg domina, odgovora. Svaki
"automobil" (ba kao i svi normalni automobili) imaju prednji dio (ovdje je
to 3) i stranji dio (ovdje je to 1). Prednji dijelovi automobila svaki se put
smanjuju za 1, a stranji dijelovi se poveavaju za 2. Stoga je posljednji auto
pardon, domino, 3/1.
Hajdemo naposljetku do posljednjeg primjera. On slii mozaiku i ini se
da je najtei od svih.
Vidite li rjeenje?
etiri horizontalna domina (poloena) izgledaju kao odraz u ogledu.
Zapazite kako su dva vanjska broja, 1 i 2, u istoj poziciji sa svake strane.
Meutim, unutarnje tokice, 5 i 3, zamijenile su mjesta.
Sada samo isto to pravilo morate primijeniti na etiri vertikalna domina.
Dakle, kako biste pronali "izgubljeni" domino, vanjske tokice moraju
ostati iste ovdje je to 4 i 5, a zatim morate zamijeniti mjesta unutarnjim
tokicama. Rezultat je 1/5.
Kad obavimo najtei dio posla, tj. otkrijemo pravilo ili logiku problema,
tada nam samo jo preostaje dobro paziti da ne napravimo neku banalnu
pogreku, recimo neto krivo zbrojimo.
Mogli bismo se takoer zbuniti i nehotice zamijeniti poredak tokica te
preokrenuti rezultat posljednjega domina. Naravno, to e se raunati kao
greka.
Na kraju poglavlja za vjebu nudim jo zadataka s rjeenjima.
Sada emo se pozabaviti posljednjom vrstom psihometrijskih testova.
Radi se o problemima koji na prvi pogled mnoge ljude nasmrt prestrae,
prvenstveno zbog toga kako izgledaju. Poznati su kao dijagrami.
Dijagramski testovi
Prvo i prvo, vano je ne dati se zastraiti ovim nazivom (kao ni bilo
kojim drugim kad smo ve kod toga). Naprosto moramo smisliti nekakav
naziv za ove bezazlene vjebe.
Vidjet ete niz kvadrata. Moramo proniknuti u njihovu logiku. Tako
emo dovriti sekciju naravno, prije toga u vas upozoriti da vie
psihometrijskih vjebi moete pronai na kraju ovoga poglavlja. Vjebajte, a
usput se malo i zabavite!
Koji od dijagrama to slijede (A, B, C ili D) korespondiraju s praznima,
pilima s iscrtkanim linijama?
Jeste li pogodili?
Odgovor je C. Pogledajte putanju jedne tokice koja se kree kvadratom
u smjeru kazaljke na satu, a i druge dvije toke ine isto, samo u smjeru
suprotnom kazaljki na satu.
Dobro pazite da odgovor ne pomijeate sa B. Odgovor B nudi istu
raspodjelu kao i C, ali se dvije toke pojavljuju na dnu kvadratia, a ne na
vrhu gdje im je mjesto!
Promotrimo sada drugi primjer. rtvujte nekoliko trenutaka i pokuajte
samostalno doi do odgovora.
Ako elite, moete ga predvidjeti. Precrtajte ga u biljenicu bez gledanja
u ponuene opcije.
Naiete li na probleme, bacite pogled na ponuene odgovore. Toan
odgovor skriva se tamo; odaberite ga.
ZADACI ZA VJEBU
Brojevni nizovi
Dovrite sljedee nizove brojeva:
5, 8, 12, 17...?
3, 2, 4, 4, 5, 8, 6, 16, 7...?
4, 2, 6, 8, 14, 22...?
3, 5, 9, 17...?
1, 3, 11, 123...?
25, 21, 16, 10...?
8,12, 16, 24, 32, 48...?
3, 9, 7, 4, 8, 9, 5, 7, 11, 6, 6, 13, 7...?
1, 2, 5, 14...?
46, 24, 43, 42, 37, 24, 28, 42...?
Domino
Pronaite domino koji nastavlja niz, onako kako smo vjebali u
prijanjim primjerima:
Dijagramski testovi
Odaberite jedan od ponuenih odgovora, A, B, C ili D koji nastavlja niz
u sljedeem zadatku:
RJEENJA
Brojevni nizovi
1) 23
2) 32
3) 36
4) 33
5) 15131
6) 3
7) 64
8) 5
9) 41
10) 16
Domino
1) 1/1
2) 4/3
3) 2/5
4) 4/1
5) 1/3
6) 5/1
7) 6/3
8) 6/4
9) 6/3
Dijagramski testovi
D
A
C
C
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
5/5
4/4
6/2
1/0
5/4
5/6
4/1
0/2
0/6
9
Psiholoka priprema
Ovo poglavlje nije posveeno samo onima koji polau ispite, posveeno
je svima. ivot je jedan neprekidan ispit. Uvijek neemu teimo, traimo
nove ciljeve.
Uzmimo ovu uzbudljivu temu kao najvaniji dio knjige. Sve uenje na
svijetu i najbolja mogua memorija ne znae nita ako tijekom ispita sve
"pokvare" nai napeti, neukrotivi ivci.
U meni nema ni traka sumnje u to da onome tko eli postati ampion u
pamenju, uenju ili briljirati na ispitima treba neprobojna psiha, psihologija
pobjednika visoko, bolje rei vrtoglavo visoko samopouzdanje.
U tome nema nita loe, ba suprotno, pokuat u iskreno pomoi
itateljima da otkriju tajne pretvaranja mate u stvarnost. Ovo poglavlje
osobito posveujem onima koji ga u psiholokom smislu najvie trebaju i
nadam se da u takve zaraziti svojim entuzijazmom. Njega pak dugujem
niem drugom do primjeni jednostavnih smjernica koje u vam ovdje otkriti.
Paljivo prouite ovo poglavlje i razmislite o njegovu sadraju. Tada
pokuajte primijeniti malo samokritike, tj. usporedite dobivene informacije s
vlastitom osobnou, time kakvi ste. Recimo ovako:
Koje slinosti i razlike uoavate izmeu sebe i razliitih karakteristika
osobnosti to ste ih ovdje otkrili?
Kakvi ste, i kakvi biste eljeli biti?
Jeste li u stanju osjetiti dovoljno naklonosti prema sebi?
Kad zavrite s itanjem poglavlja, vratite se na ova pitanja i pokuajte na
njih odgovoriti.
ISPITI
Ljudi se uglavnom boje ispita, katkad ak i panino. Stvarna percepcija
straha temelji se na jednom mitu:
Pasti na ispitu je loe.
Dakako, ovo uvjerenje je pogreno. Zapamtite da sada govorimo o
akademskim ispitima, a ne o natjeajnim testiranjima. Neuspjeh nije lo, ne
bi nas trebao ak ni zabrinjavati (u najdoslovnijem smislu rijei). Ono to bi
bilo loe i to bi nam svakako dalo razloga za brigu jest izostanak uenju ili
povrno uenje.
Niti itko moe biti sto posto siguran da je uvijek loe propasti na
natjeajnom testiranju. Naravno, kada govorimo o postocima, uvijek je bolje
proi nego pasti. Meutim, koliko je ljudi na kraju pronalo bolji posao, novi
put naprosto zato to u poetku nisu proli na testiranju? Poetna mentalna
reakcija tih ljudi kad su ugledali "ne zadovoljava" u svojim rezultatima
mislili su da je to neto najgore to im se moglo dogoditi odjednom se
prometnula u zadovoljstvo.
Shvatili su da bi bilo mnogo gore da su proli i prihvatili posao za koji su
se natjecali. Otkrili su koliko je dobro to to nisu proli. Ali pazite! Ovaj
sretan zavretak, ovaj najbolji mogui ishod dolazi samo onima koji se u
suoavanju s oitim fijaskom, zahvaljujui svojoj ilavosti, nisu dali
obeshrabriti. Usprkos svemu nisu izgubili nadu i nastavili su traili nove
mogunosti. Uope se ne obraam onima koji itajui ove retke pronalaze
razloge i opravdanja za dobrovoljni neuspjeh. Iznenadili biste se koliko
takvih ljudi ima. Oni koji moje savjete shvaaju na taj nain nemaju ilavosti
ni samopouzdanja te su osueni na najspektakularnije poraze sve dotle dok
ne prestanu razmiljati i ponaati se na taj nain.
Ne elim da se moje rijei krivo interpretiraju. Naravno da je glavni cilj
svih studenata i uenika, a osobito kandidata na natjeajnim testiranjima,
proi test i to vie bodova skupe, to bolje. Upravo sam zato ovo poglavlje
uklopio u knjigu.
Posljednja stvar koja bi pristupnika trebala zabrinjavati jest konaan
rezultat (tj. hoe li proi ili pasti na ispitu). Zamislite vozaa koji uvijek i
svugdje brine hoe li na cilj stii na cilj iv i neozlijeen, umjesto da se
opusti i uiva u vonji.
ste ovdje i zato patite te eli da ubudue izbjegnete takvu i svaku slinu
situaciju. Dakle, kad se sjetite da vas sutra ili sljedei tjedan eku vaan
ispit, um e odmah poeti negodovati u obliku nervoze, tjeskobe, ubrzanog
kucanja srca, nesanice ili nekog drugog neugodnog simptoma. Sve to za vae
dobro, kako se ne biste uputili na drugi ispit i tako izbjegli ponavljanje toga
zauvijek stranog iskustva.
Podsvijest vas jedino eli zatititi (sve fobije i obrambeni mehanizmi
nisu nita drugo do metode samozatite to dolaze iz te nae "udne"
podsvijesti). Nemogue joj je razumjeti zato smo zbog obinog
odgovvaranja na nekoliko pitanja (to je ono to ispit uistinu jest, ostalo je
naa izmiljotina) spremni toliko ugroziti svoje zdravlje, samopouzdanje i
dobro miljenje o sebi.
Prolaz ili pad nisu sami po sebi ni dobri ni loi. Moda suoavanje s
neuspjehom u nekom razdoblju ivota pomae da neto nauimo i to
primijenimo u blioj ili daljoj budunosti. Moda nam to moe pomoi da se
bolje motiviramo.
Kratkorono se ini da je dobro proi testove pod svaku cijenu, ak i kad
to nismo zasluili. Ali zar nije pametnije uiti dobrom tehnikom, ovladati
umijeem pripreme i memoriranja grae, te se jednom zauvijek rijeiti straha
od ispita?
Ovo bismo mogli dobiti u nekoliko fantastinih godina prakse, stjecanja
znanja i kompletnog treninga to bi nam usto svakim danom nedvojbeno
otvaralo vrata budunosti. Recimo da smo pristupili testiranju za privlaan
posao ili smo bez ikakvih problema dobili posao u struci za koju smo se
kolovali naprosto zbog svojih kvaliteta autentinog strunjaka.
U svakom sluaju, zahvaljujui primjeni tih vjetina razina
produktivnosti neprestano e nam se poveavati i napravit emo sve to
bude trebalo da uemo na trite rada ili se pak nastavimo penjati na
obrazovnoj ljestvici.
esto studenti koji samo ele proi ispit budu pretjerano samouvjereni i
oputeni. Zadovoljavaju se prosjenou i ne priu ni blizu ostvarenju svojih
najviih potencijala. Kasnije jadno prolaze i na natjeajnim testiranjima,
premda su na fakultetu ili u koli bili "dobri" uenici i studenti.
Pazite! Ne tvrdim da je tu i tamo dobro pasti na ispitu. elim rei da
dobro i loe lei u naoj tehnikoj i psiholokoj pripremi za ispit.
Ispit samo podrazumijeva da anjete to ste sijali i stoga ne biste u tom
trenutku trebali oekivati nita vie od toga, a ponajmanje uda.
pred ogledalom? Pa, preporuujem vam to. Uinite to! Kad se udaljite od
ogledala osjetit ete da se neto u vama promijenilo nabolje. Osjetit ete
olakanje i slobodu. Ponavljajte to toliko esto koliko je potrebno, sve dotle
dok ljubav i brinost ne uine da postanete "nezamjenjiva osobu u svom
ivotu".
Naravno, morate prouiti i analizirati sve faktore koji su utjecali na va
oit "neuspjeh". Pronalaenje uzroka sigurno e vam pomoi da se bolje
upoznate i kvalitetnije pripremite za ispite koji dolaze. Ako tako budete
radili, moete biti sigurni da e vai neuspjesi u budunosti postati uspjesi.
Naravno da ne govorimo o "studentima" koji uvijek iznova propadaju zato
to ne ue ili zato to se ne ele pripremati za ispite. To su oni koji se
iskljuivo brinu za tulumarenje i provode i ni za to drugo. Takvi ljudi
moraju odrasti i hrabro prigrliti uenje te svakako nauiti kako se ui.
Usput reeno, tko kae da se uenje i polaganje ispita ne moe pretvoriti
u zabavu? Oni koji tako ne misle, osobito kad se radi o testovima, vjeruju da
izlaskom na ispit previe riskirate zar ne? A to je s opasnim sportovima?
Njih ima puno, a ljudi koji se njima bave uglavnom nisu profesionalci. ine
to iz iste zabave. Pa i oni puno riskiraju, zar ne? S time da oni riskiraju ni
manje ni vie nego vlastiti ivot. Riskiraju mnogo vie od nekoga tko polae
ispit te mu je jedini rekvizit u tome olovka i bezopasan list papira.
Uistinu nema potrebe duljiti s takvim oiglednim primjerima, ali zar
svaki novi dan nije svojevrstan test? Zar ne riskirate neto svaki put kad
izaete iz kue, uete u auto, prelazite ulicu ili hodate pored neke zgrade?
Jesam li u krivu?
Budete li stvari inili ispravno i s ljubavlju, sve moe postati zabavno. I
jo emo imati vie vremena za ugodne i zabavne stvari. Nauit ete
iskoristiti svaku minutu svoga vremena za kvalitetniji i radosniji ivot,
otkrivajui predivne osjeaje koji se bez iznimke javljaju nakon dobro
obavljenog posla.
Oni koji u potpunosti znaju uivati u svom poslu ne boje se rezultata.
Kada se ne bojimo krajnjih rezultata, izvlaimo najbolje iz sebe i svojih
umijea, a time jo vie uivamo u sebi. Uhvaeni smo u zaarani, vrtoglavi
krug neprekidnoga poboljanja i napretka!
Mislim da je to neto to uistinu vrijedi pokuati.
Ispiti su nunost
Kada to ne bi bio sluaj, tko bi od nas uope htio uiti? Budimo iskreni.
10
Sve o brizi i zabrinutosti
Nastavio je priati kako se zatim dogodilo neto poput maloga uda. Kad
je promijenio svoj stav i stanje uma, odnos kolega prema njemu takoer se
naglo promijenio. ef ga je vie cijenio i zapitkivao gdje je nestao onaj drugi
momak (onaj koji se nikad nije prestajao aliti).
Moj dragi klijent realizirao je istinsku snagu rijei: one omoguuju da
osjeamo i kreiramo sve to kontinuirano izraavamo. Na kraju povjerujemo
u ono to si stalno ponavljamo. Prestao je negativno priati o svom poslu, a
vie toga pozitivnog o obitelji koja mu je vie znaila.
Taj novi pogled na stvari, mnogo poteniji i realistiniji, takoer je
poboljao njegov odnos s obitelji i krugom prijatelja. Nekoliko mjeseci
poslije opet sam naletio na tog ovjeka. Bez rijei je preao ulicu i vrlo me
odluno zagrlio, pri emu me gotovo sruio (definitivno je bio impulzivan).
Inzistirao je da me poasti kavom. Sjeam se vrlo dobro da sam mu rekao:
"Sada sam definitivno siguran da ste konano nali fantastian novi posao."
"Nita takvo. Moja se situacija jako poboljala. Kolege me vole i ja
volim njih. ef me cijeni mnogo vie pa mi je odredio bolji raspored i dao
vie slobodnog vremena. Osjeam da sam vaniji, a da stvar bude bolja,
dobio sam poviicu. ak mislim Boe! Prije bi mi to bilo nezamislivo
mislim da mi se moj posao ak i svia! I kad se samo sjetim da ovu
radikalnu promjenu u poslovnoj situaciji ne trebam zahvaliti promjeni
radnog mjesta nego promjeni stava prema radnom mjestu! Kad sam
promijenio stav, sve se promijenilo."
Primijetite koje je sve mudrosti izgovorio nakon to je shvatio da sam
stvara vlastitu realnost.
Ovaj je klijent (sada moj dobar prijatelj) stav sreom promijenio na bolje.
Kreativnu snaga naeg uma, naih rijei i naih djela je ogromna, ali
potrebno je znati da postoji. Ne znati da je imamo dovoljno je loe, ali jo je
gore kad je pogreno koristimo.
Zapamtite: Sve je u naim ivotima odreeno onime to odabiremo
uiniti ili to odabiremo biti u suoavanju sa svim okolnostima i
dogaajima koje pred nama iskrsnu.
Ako naem autu pukne guma, zapravo imamo samo dvije opcije: Jesmo
li voza koji je pretpostavljao da bi se jednog dana tako neto moglo
dogoditi te se jednostavno hvata ukotac s popravkom i ak zvidi neku
pjesmicu dok mijenja gumu? Ili spadamo u one koji bijesno nabiju praznu
gumu i udare haubu automobila uz povik: "Zato sam tako loe sree!"
Svatko tko dovoljno esto putuje automobilom uvia logiku toga, a ona
ukratko glasi da je suludo patiti razmiljanjem o konanom rezultatu, tim
vie ako je krajnji rezultat neizvjestan. To znai da trebamo jednostavno
uivati u putovanju i ne brinuti o rezultatima, jer oni dolaze sami od sebe.
Nadalje, mnogo puta rezultati ne ovise o nama i izvan su nae kontrole.
Studentu koji polae ispit jednako je tako besmisleno brinuti se o
konanim rezultatima. Tako neto moemo smatrati ozbiljnim psihikim
samozlostavljanjem. Zar se ne slaete?
Koji je smisao da se student brine hoe li proi ili pasti na ispitu, umjesto
da uiva u "vonji" i zabavlja se odgovarajui na pitanja (jednako kao kad
igra igru pogaanja s prijateljima). Nakon svega to je napravljeno,
odgovaranje na pitanja je zabavno, osobito kad se radi o testu opeg znanja.
Ako vam se ovo ini neobinim, razmislite koliko ima zabavnih igara u
kojima natjecatelji moraju odgovarati na takav tip pitanja. Publika takoer
voli sudjelovati odgovarajui na pitanja od kue. to je toliko loe u tome da
ispitu pristupamo na slian nain?
Nakon to ovo proitaju, dosta bi ljudi moglo prigovoriti: "Ali kad
gledam kviz ili igram igru pogaanja s prijateljima, nita ne stavljam na
kocku. Kako god bilo, na prijemnom ispitu ili testiranju za posao cijela mi je
budunost na kocki i ovisi o nekoliko pitanja."
Pa, ba zbog toga. Koji bolji razlog postoji da se "uiva u vonji"?
Podaci i znanja koja moramo pokazati na ispitu uskladiteni su ili pohranjeni
u naem pamenju, u nekom kutu nae podsvijesti. Da, u onom dijelu mozga
koji s nama katkad moe izvoditi vrlo lukave trikove ako ne uspijemo
razumjeti kako djeluje i ako se prema sebi ne odnosimo strpljivo i s
ruzumijevanjem, kao s najboljim prijateljem.
Naa podsvijest ne razumije zato netko tko polae ispit (njegov
"vlasnik") mora zbog toga toliko patiti. Ona nas uvijek eli zatititi. Tako
jednostavno. Kako bi provela tu misiju, ima bezbroj obrambenih
mehanizama koji mogu zavriti fobijama. O njima emo govoriti neto
poslije. Naa se podsvijest nee skanjivati upotrijebiti te mehanizme ako
misli da nas time titi o veega zla.
Ako tijekom polaganja ispita ili obavljanja bilo koje druge aktivnosti
osjeamo preveliku zabrinutost, naa podsvijest uinit e sve to je u njenoj
moi (a to je uvijek mnogo) da nas sprijei u bilo emu to u nama izaziva
preveliku brigu. To e nam dojaviti tako to e izazvati razliite, vrlo
FOBIJE/STRAHOVI
Moglo bi se dogoditi da, usprkos svemu, na neustraiv i neiskusan
polaga ispita padne na nekom (uvijek) vanom ispitu. to se tada dogaa?
Kako bismo trebali reagirati u takvoj situaciji?
Sebi smo najpotrebniji upravo u trenucima oitoga "poraza" tada si
ponajvie moramo biti najbolji prijatelji. to bi se dogodilo da jedan od
naih prijatelja padne na ispitu? to bismo mu rekli? Nije li istina da bismo
rekli neto poput "Nemoj se brinuti oko toga! Napravio si najvie to si
mogao", "Uspjet e sljedei put" ili neto slino kako bi se osjeali bolje?
To je pravi nain ophoenja s prijateljima. Zagrlimo ih, poastimo piem
i utjeimo nekim inspirativnim rijeima.
Kad se nama dogodi da padnemo na ispitu (ili bilo to drugo krene u
krivom smjeru) trebali bismo se ponijeti jednako. Dakle, nastojati se
oraspoloiti, popiti hladno pie, zato ne, "proslaviti" (ili moda preferirate
rije "kompenzirati") omiljenom hranom. to je tako loe u tome da dragoga
prijatelja poastite dobrom veerom kako biste mu kompenzirali sve ono
loe to je doivio tijekom dana? Jamim vam da e se nakon svega toga va
problem smanjiti, a vi se osjeati mnogo bolje.
Imajte na umu, kao to sam ve rekao, da naa podsvijest ruzumije jedino
osjeaje. Kakvi god bili vai osjeaji u vezi s onim to trenutno radite, vaa
e podsvijest u budunosti reagirati sukladno tome. Ako neuspjeh (ili neto
drugo u ivotu) pretvorite u traumu i uslijed toga patite, vaa podsvijest
poeljet e vas zatititi od slinih situacija pa e bez izuzetka poduzeti sve
potrebne mjere da to provede u djelo. Pribliavanjem dana ispita, primjerice,
poinjete se osjeati sve loije. Imate probavne smetnje, probleme sa
spavanjem ili neto slino. Va um, kao bezuvjetni prijatelj uvijek i svugdje,
nee htjeti da ikad vie morate proi kroz takvo iskustvo. Dakle, stvorili ste
fobiju (ili je barem zaeli). Kao sve ostale fobije i ova se temelji na strahu
koji, kao i svi strahovi, poinje prekomjernom brigom, a ona, kao i sve brige,
potjee od loeg odabira, odnosno suvie negativne procjene okolnosti.
Ako je tako, sve dok vaa fobija ne nestane, neete se osjeati udobno
prije ispita ili situacije koja je uzrokovala ovu obrambenu reakciju u vaoj
podsvijesti. Meutim, fobija moe nestati jedino zajedno sa svojim uzrocima
i to nakon to svojoj podsvijesti pokaete da vas nema razloga tititi. To
postiete tako to ete promijeniti svoja djela, svoje misli i svoje rijei.
Ukratko, vai novi i promijenjeni osjeaji pokazuju podsvijesti da opozove
koji rijetko koristi traei neto posve drugo, ili mu se dogodilo neto slino.
U naem sluaju zamislite da ste u ruci kojom inae primate stvari, u
trenutku kad vam je prijatelj priao, drali mobitel. Novac ste primili
drugom rukom i odmah ga strpali u dep u koji inae nikada ne spremate
novac.
Nastavimo.
Dakle, unato tome to imate dovoljno novca i zahvaljujui tome to toga
niste svjesni (ili se ne sjeate), vi hodate uokolo uvjereni da su vam depovi
prazni.
I premda ste malo usporili prolazei kraj slastiarnice, a usta su vam se
navlaila, neete zastati. alei "to sa sobom niste ponijeli novac" nastavit
ete hodati i u sebi razmiljati: "Moda sljedei put".
Netko vas promatra s druge strane ulice. Primijetio je kako ste usporili
zurei u slastiarnicu i istovremeno posegnuli prema depu u kojem inae
drite sitni. Prema tome kako ste traili kovanice, prema tome kako ste
usporili, promatrali slastiarnicu, prema razoaranju na vaem licu,
promatra pogaa da biste htjeli kupiti sladoled, ali ne moete. Na
promatra izotrena uma razmilja i naposljetku izvodi dva zakljuka:
"Osoba koja je prola kraj slastiarnice eli kupiti sladoled, ali nema
novaca; ili ima novac ali to ne zna. U svakom sluaju, nastavlja hodati."
Dakle, to kako je promatra razmiljao i donio zakljuke o situaciji
realnost je naih umova, to je nae svakodnevno iskustvo. Nema razlike
izmeu stvarnoga "ne" i vjerovanja u nijean odgovor, premda je u
stvarnosti odgovor potvrdan.
Ako vjerujemo da smo ogranieni, sigurno emo biti ogranieni.
Zapamtite: ako mislite da nemate novaca, tada nemate novaca; tu nema
razlike. Ako vjerujete da je neto teko i da se ne moe postii bez patnje,
nema sumnje da e vam biti tee nego to jest i da ete uistinu patiti.
Kreativna snaga naih umova ovdje je trenutna, odmah ete uoiti njene
uinke. S druge strane, budete li vjerovali da neto moete postii, ako to
budete mislili svaki dan s hrabrou, bez vezanosti, bez straha i neprekidno
nemogue je da ne uspijete ostvariti to emu teite. Gdje postoji volja,
postoji i nain.
Upornost je klju uspjeha. Siguran sam da ste sline izraze ve vie puta
uli. Ne samo da su prekrasni, oni su potpuno istiniti.
Povijest pokazuje koliki su ljudi osjeali nevjerojatan poriv i kako su s
tim porivom postigli svoje ciljeve. Pritom nikad nisu gubili nadu i nikad nisu
OSOBNI PODSJETNIK
Osobni podsjetnici ili rokovnici oni koji imaju posebnu stranicu za
planiranje svakog dana u godini, iz sata u sat najjednostavniji su i ujedno
najpraktiniji izum za laki ivot u dananjem drutvu. Usudio bih se ak
rei da su "jednostavno revolucionarni". Danas moramo planirati brojne
sastanke i uvijek iznova mijenjati planove, i zapisati to da ne bismo
zaboravili. Kad bismo pokuali pamtiti sve to moramo uiniti ili, jo bolje,
strahovati hoemo li zaboraviti, to ne bi bilo nimalo dobro za nas.
Tada bi pamenje mnogobrojnih sastanaka, obveza i ostalih stvari koje
treba obaviti postalo jo jedna briga u ivotu: "Ne smijete nita zaboraviti!"
Nema nieg to u sebi ima toliko brige kao kad se brinete hoete li se sjetiti
svojih briga! To je neto poput brige nad brigama. Na podsvjesni um
apsolutno mrzi prisjeati se svojih briga i takoer mrzi ivjeti u stanju
konstantne brige o tome.
Kad koristimo podsjetnik znai da imamo samo jednu stvar o kojoj
moramo brinuti: otvoriti ga svaki dan, proitati to u njemu pie i prema
tome postupati. Jednom kada ga zatvorimo, moemo se iskljuiti i prestati
brinuti. Na prijatelj podsjetnik svako nas malo podsjea na sve preuzete
obveze, ak i one koje tek planiramo, poinjemo s pripremama, ili su tek u
dugoronom planu, samo ako smo ih se udostojili zabiljeiti.
Podsjetnik je neto poput anela uvara koji dolazi i govori: "Spavaj
mirno. Pobrinut u se za sve. Sutra u biti sretan to te mogu podsjetiti na
sve to mora uiniti. Zasad se iskljui i odmori."
Taj moan i u isto vrijeme vrlo jednostavan i ekonomian alat
preporuuje se i onima koji vode oputen ivot bez mnogo briga. Nekoliko
briga koje moda imaju bile bi da ne zaborave otii frizeru ili nekome
estitati roendan.
Ako ga nikad niste koristili ili vam se ini da nije od velike pomoi,
predlaem da ga ipak pokuate koristiti mjesec ili dva dana i onda
definitivno odluite.
Zapiite sve u njega. Skinite sve sa svojih lea detaljnim planiranjem
rasporeda. Va prijatelj podsjetnik moe vam mnogo toga ponuditi i nikad
vas nee iznevjeriti ili ostaviti na cjedilu (osim ako ga izgubite). Kad ga
otvorite, lako ete se prisjetiti to morate napraviti, a to je jednostavno sve
to ste odluili zabiljeiti tako jednostavno.
* * *
Dragi prijatelji, nadam se da e vam ovo to sam napisao pomoi u
ivotu. Volio bih kad biste svoj um koristili u svoj njegovoj snazi i veliini.
Ne kae se uzalud da je um nae najmonije orue. Uvijek se osjeajte
dobro, sebi elite najbolje, ugaajte si i ophodite se prema sebi ljubazno, s
potovanjem i uvaavanjem. Nimalo ne sumnjajte da ete na taj nain
privui svako dobro. Osim toga, tako ete lake pomagati drugima jer ete
im davati od onoga to imate, a imat ete tako puno toga za dati.
Na taj nain ne moete imati nikakvih briga ili misli koje vas negativno
pogaaju, jer nakon svega to je uinjeno i reeno, sve se temelji na vaoj
slobodi izbora. Ono to vam elim rei jest: birajte! Uvijek birajte uzvienu
viziju o sebi. Odaberite ono to biste uinili za osobu koju volite najvie na
svijetu. Ako otkrijete da ono to ste odabrali initi ili misliti nije dobro za
vas, s entuzijazmom to zamijenite novim djelima i mislima, bez ikakvog
straha ili oklijevanja.
Birajte slobodno i bez straha jer va najbolji prijatelj, va um, uvijek e
stajati iza vas i podravati vas. Svaki dan nekoliko minuta priajte sa sobom
u ogledalu. Povjerite se sebi s potpunim povjerenjem. Na kraju krajeva,
razgovarate s osobom koju najvie volite i koja vas najvie voli. Tada se
savjetujte i vidjet ete da ste mnogo mudriji nego to ste mislili.
Kada prestanete gledati u ogledalo, a odraz vaeg najboljeg prijatelja
nestane; kada vie niste zajedno i vratite se u svoj dnevni boravak, vidjet
ete da se neto u vama promijenilo. Osjeat ete se ugodno i mnogo
slobodnije. Vi ste za sebe stvorili te osjeaje. Problemi postaju mnogo
jednostavniji i lake ih je podnijeti. Moda ak i sasvim ieznu.
Svaki dan napravite ovu krasnu vjebu. Onda se vratite na ove stranice i
itajte ih koliko god bude potrebno; sve dok itanje postane suvino, a to e
biti kad vas ovo novo iskustvo preobrazi u autentine majstore ivota. inite
to dok ne postanete majstori svojih rijei, misli i djela.
Kako bi vam to uspjelo, morate se bezuvjetno sjediniti sa sobom i
odvaiti se na fantastinu avanturu ivota, posve lieni straha i puni velikih
nada.
Ne zaboravite: vi birate.
11
Kreativna mo naih umova
jednakim tempom, ako ne i bre. Jer uistinu duboko u sebi elimo da nam se
dogodi vie dobrih nego loih stvari. Samo to esto svoju mentalnu
kreativnu mo koristimo na pogrean nain.
O autoru
Ramn Campayo jedan je od najboljih svjetskih mentalista. Od 1980.
godine do dananjega dana sudjeluje u natjecanjima iz pamenja. Danas je
vlasnik velikog broja svjetskih rekorda u brzini zapamivanja i opsegu
materijala za zapamivanje.
Pamti 23.200 rijei za 72 sata i reproducira ih tonim slijedom i sukladno
s rednim brojem rijei. (Naprimjer, "Recite rije broj 18324. ") Nakon
jednokratnog sluanja 500 sluajno odabranih rijei reproducirao ih je 498.
Rezultati natjecanja zabiljeeni su u slubenim spisima selekcije u program
"Rompiendo rcords", Barcelona, 1987.
Ramn Campayo zapamtio je boju i znaenje est snopova panjolskih
karata (sveukupno 240 karata) koje su leale na stolu (pritom ih nije vidio jer
je imao povez na oima), po sluhu pamtei redoslijed pomijeanih karata.
Ramn Campayo bez pogreaka ih je reproducirao tonim redoslijedom u
roku od 18 minuta.
Tonim redoslijedom zapamtio je znaenje 84 domino ploice iz triju
kompleta, potujui poredak dvaju brojeva na svakoj ploici (npr. ploica
3/5 razlikuje se od ploice 5/3, iako su u biti iste). I taj je zadatak izveo
zavezanih oiju, za svega 8 minuta, nakon to je samo jednom uo znaenje
ploica (1999).
Drugom je prilikom u svega 9 minuta zapamtio 6 cijelih domino
kompleta (168 ploica).
Devetog studenog 2003. godine u njemakom Starnbergu Ramn
Campayo uspostavio je 15 svjetskih rekorda u brzini zapamivanja, u etiri
razliita zadatka. Potukao je vlastite rekorde jedan za drugim u manje od sat
vremena. Konani rekordi u svakom zadatku bili su sljedei: