Prirucnik Hrvatska Krijesnica 7

MARTINA TUNUKOVIĆ • LORETA LAUŠ
PRIRUČNIK
7
za učitelje hrvatskoga jezika u 7. razredu osnovne škole
uz udžbenik Hrvatska krijesnica 7 autorica
Slavice Kovač i Mirjane Jukić
Zagreb, 2014.
Priručnik HRK7 FIN.indd 1 10/2/14 8:39 AM

Za nakladnika
Ivana Ljevak Lebeda
Urednica
Martina Tunuković
Lektorica
Meri Farac Jemrić
Grafičko oblikovanje i prijelom

Ram
Tisak
Tiskara Zelina
Sv. Ivan Zelina
ISBN 978-953-303-762-2
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne

i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 886360.

SADRŽAJ
Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Povijest hrvatskoga književnog jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Upitne i odnosne zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Neodređene zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Naglasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Samoznačne i suznačne riječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Jednostavna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Priložne oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Objekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Atribut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Apozicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Složena rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Nezavisnosložena rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Sastavna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Rastavna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Suprotna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Isključna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Zaključna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Zavisnosložena rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
Predikatna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Subjektna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Objektna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Atributna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Mjesna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Vremenska rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Načinska rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Upravni i neupravni govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Veliko početno slovo u imenima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
društava, organizacija, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
udruga, pokreta i javnih skupova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Odnosi među riječima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
Načini sporazumijevanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Pripovijedanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
Uloga opisa u pripovijedanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Vijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
Bilješke i natuknice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
Autobiografija i biografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

UVODNA RIJEČ
Cijenjene učiteljice i učitelji,

udžbenički komplet Hrvatska krijesnica 7 osmišljen je kako bi učenicima i učiteljima pomogao pri
ostvarivanju temeljnoga nastavnog cilja propisanoga Nastavnim planom i programom za Hrvatski jezik
– a to je osposobljavanje učenika za jezičnu komunikaciju u svim priopćajnim situacijama u kojima se
može zateći učenik osnovne škole.
Udžbenički komplet Hrvatska krijesnica 7:

> Hrvatska krijesnica 7, udžbenik hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Slavica Kovač, Mirjana Jukić
> Radna bilježnica iz hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Slavica Kovač, Mirjana Jukić, Mirjana Bašić
> Slikokazi za Hrvatski jezik u VII. razredu osnovne škole
Marin Pavičić
> Priručnik za učitelje hrvatskoga jezika
Martina Tunuković, Loreta Lauš
> Godišnji i izvedbeni plan i program rada za Hrvatski jezik
Slavica Kovač, Martina Valec-Rebić
> Pravopisne razglednice, slikokazi za obradu, ponavljanje i uvježbavanje pravopisnoga gradiva
Jasmina Sandalić, Marin Pavičić
> Interaktivna računalna igrica
Mirjana Jukić, Martina Tunuković, Nikolina Luketić
> Ispiti znanja uz udžbenik i radnu bilježnicu hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Martina Tunuković, Martina Valec-Rebić
> Zbirka zadataka iz hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Vesna Dresto, Andrea Bosanac
> Hrvatska krijesnica – ponavljalica, cjelokupno gramatičko gradivo u natuknicama
Slavica Kovač, Mirjana Jukić
> Hrvatska krijesnica 7, testovi za dodatni rad u 7. razredu osnovne škole
Martina Tunuković, Ladislava Vidović
> Radna bilježnica za dopunski rad iz hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Vesna Dunatov, Anita Petrić
> Ispiti znanja za dopunski rad iz hrvatskoga jezika za VII. razred osnovne škole
Vesna Dunatov, Anita Petrić
> plakati.
Priručnik za učitelje nastao je s ciljem da vam olakša rad, pa stoga i sadrži prijedloge priprema
za sve nastavne jedinice udžbenika Hrvatska krijesnica 7.
Za svaku je nastavnu jedinicu predložena nastavna tema, tip sata i oblici rada. Navedeni su operaciona
lizirani ciljevi i utvrđene zadaće sata – obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske. Ponuđen je i
moguć unutarpredmetni i međupredmetni suodnos s drugim nastavnim područjima / nastavnim
predmetima. Suodnos s Građanskim odgojem i obrazovanjem te s njegovim ciljevima posebno je istaknut.
Za motivaciju, primjenu znanja na novim primjerima (nastavni listići) i zadatke za samostalan rad
ponuđeno je nekoliko modela, kako biste mogli odabrati onaj koji najbolje odgovara razrednoj
dinamici. Predloženi su i mogući postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja.
Cjelokupni se sadržaj Priručnika nalazi i na CD-u kako biste ga mogli prilagođavati svojim potrebama.
Želimo vam uspjeh i zadovoljstvo pri izvođenju nastave Hrvatskoga jezika.
Školski odjel Naklade Ljevak
4

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA JEZIKA
IME I PREZIME UČITELJICE/UČITELJA:
RAZREDNI ODJEL: 7. ____ REDNI BROJ SATA: NADNEVAK:
NASTAVNA TEMA Nastavne teme 6. razreda
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku
NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

hrvatski jezik ponavljanje čelni, pojedinačni, rad u paru
Usustaviti gradivo jezika prethodnih razreda. Ponoviti ključne

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI pojmove prethodnih razreda. Primijeniti znanja na novim
primjerima.
unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje, književnost

SUODNOS
međupredmetni – Likovna kultura, Povijest
ZADAĆE SATA:
Učenik će: navesti pisma kojima su Hrvati pisali tijekom

povijesti, navesti i prepoznati vrste riječi, navesti vrste
a) obrazovne zamjenica, razlikovati glagole po vidu i predmetu radnje,
prepoznati infinitiv, sprezati glagole, razlikovati glagolska
vremena i glagolske načine, uočiti subjekt i predikat.
Učenik će: razvijati kulturu pisanoga izražavanja, razvijati
ljubav prema materinskome jeziku, osvijestiti važnost
b) odgojne poznavanja jezičnoga gradiva, biti potaknut na razmišljanje
o mogućnostima jezičnoga izražavanja hrvatskim književnim
jezikom.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, povezivanja,
zaključivanja, povezivanja, pisanja i govorenja, razvijati
c) funkcionalne
sposobnost samostalne jezične analize, osvijestiti važnost
poznavanja hrvatskoga književnog jezika.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, odgovarati na
d) komunikacijske pitanja cjelovitim rečenicama poštujući govorne vrednote,
argumentirano iznositi zaključke.
živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda u boji, nastavni listić,

NASTAVNI MATERIJAL
radna bilježnica, grafoskop/projektor, prozirnica
POSTUPCI I OBLICI
– procjena učeničke aktivnosti i rada tijekom sata
VREDNOVANJA I
– rješavanje zadataka tijekom rada u paru
SAMOVREDNOVANJA

TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)
UVODNI DIO SATA
Pripremne radnje / Motivacija učenika

a) Objasnite misao o jeziku: Po jeziku smo narod i on je naša bit.
b) Zamislite da ste stranac koji uči hrvatski jezik. Koja je, po vašemu mišljenju, najteža hrvatska
riječ koju biste morali zapamtiti? Zapišite je u bilježnici.
Najava lingvometodičkoga predloška

Poslušajte pjesmu Zlatka Tomičića Hrvatski jezik.
Interpretativno čitanje lingvometodičkoga predloška
Kratka interpretacija lingvometodičkoga predloška

Kakav je jezik koji opisuje Tomičić u svojoj pjesmi? Što je pohranjeno u našemu jeziku? Koji stih iz
pjesme, po vašemu mišljenju, najbolje opisuje hrvatski jezik?
OBRADA
Najava nastavne jedinice

Učitelj najavljuje nastavnu jedinicu i naslov piše na ploči.
Ponavljanje jezičnoga gradiva

Hrvati su bili tropismen narod. Kojim su pismima pisali Hrvati? Kojim pismom pišu danas?
Prepišite iz udžbenika spomenike hrvatske pismenosti i napišite kojim su pismom pisani.
Nabrojite vrste riječi u hrvatskome jeziku. Koje su promjenjive riječi, a koje nepromjenjive?
Rad u paru
Prepišite iz polazne pjesme po jedan primjer za svaku vrstu riječi.
Analiza i korekcija učeničkih odgovora.
Za koje vrste riječi niste pronašli primjere u pjesmi?
Precrtajte iz udžbenika prikaz s krugovima. Upišite primjer za svaku zamjenicu koju ste do sada
učili.
Glagoli izriču radnju, stanje i zbivanje. Glagoli se razlikuju po glagolskome vidu i po predmetu
radnje. Glagolski vid izriče svršenost i nesvršenost radnje, a glagoli po predmetu radnje mogu biti
prijelazni, neprijelazni i povratni.
Odredite kakvi su glagoli po vidu i po predmetu radnje u zadanim rečenicama.

Mi volimo hrvatski jezik.
Hrvatski jezik naučili smo u školi.
Služimo se hrvatskim jezikom.

Pročitajte u udžbeniku koje nastavke imaju glagolski pridjev trpni i glagolski pridjev radni.
Napišite glagolski pridjev radni u muškome rodu jednine glagola: učiti, voljeti, smjeti, htjeti.
Napišite glagolski pridjev trpni u muškome rodu jednine glagola: posuditi, ukrasti, razbiti, uočiti.
Što je infinitiv? Koje nastavke ima?

Napišite infinitiv zadanih glagola i svakome glagolu okomitom crtom odvojite infinitivnu osnovu
od nastavka.
učio sam
posudim
voljet ću
idemo
Glagol voljeti napišite u svim glagolskim vremenima u 1. osobi jednine.

Uz glagolska vremena u šestome ste razredu učili i glagolske načine. Imenujte glagolske načine.
Napišite u 3. osobi jednine imperativa i kondicionala prvoga i drugoga glagol raditi.
Kako se naziva temeljni rečenični dio kojim se izriče rečenična radnja? Kako se naziva vršitelj
radnje?
Proučite u udžbeniku kako se naziva rečenica bez predikata, koje su vrste predikata te kako se
naziva rečenica u kojoj subjekt nije izrečen.
Podcrtajte predikat jednom crtom i subjekt dvjema crtama.
U školi učimo o jeziku.
Jezik je naš.
Volim svoj jezik.
Mi hrvatskim jezikom govorimo o ljubavi.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Primjena znanja na novim primjerima

Rješavanje nastavnoga listića.
Zadatci za samostalan rad

a) Riješi 1., 2., 5., 6. i 7. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Pronađi još jednu pjesmu koja govori o hrvatskome jeziku, podcrtaj u njoj predikate i subjekte
te odredi glagolske oblike.

PLAN PLOČE
Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku
– pisma: glagoljica, latinica, hrvatska ćirilica (bosančica/bosanica)
Bašćanska ploča → glagoljica

Vinodolski zakonik → glagoljica
Valunska ploča → glagoljica i latinica
Povaljska listina → bosančica
Poljički statut → bosančica
Misal po zakonu rimskoga dvora → glagoljica
glagoli po vidu glagoli po predmetu radnje

Mi volimo hrvatski jezik. nesvršeni prijelazni
hrvatski jezik naučili smo u školi. svršeni neprijelazni
Služimo se hrvatskim jezikom. nesvršeni povratni
– glagolski pridjev radni: učio, volio, smio, htio

– glagolski pridjev trpni: posuđen, ukraden, razbijen, uočen
– infinitiv: uči/ti
posudi/ti
volje/ti
i/ći
– prezent: volim
– perfekt: volio sam
– pluskavmperfekt: bio sam volio / bijah volio
– aorist: zavoljeh
– imperfekt: voljah
– futur prvi: voljet ću
– futur drugi: budem volio
U školi učimo o jeziku. (S – mi)

Jezik je naš.
Volim svoj jezik. (S – ja)

Plan plo�e
a) Objasnite misao o jeziku: Po jeziku smo narod i on je naša bit.
b) Zamislite da ste stranac koji uči hrvatski jezik. Koja je, po vašemu mišljenju,
najteža hrvatska riječ koju biste morali zapamtiti? Zapišite je u bilježnici.
Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku
– pisma: glagoljica, latinica, hrvatska ćirilica (bosančica/bosanica)
Bašćanska ploča → glagoljica

Vinodolski zakonik → glagoljica
Valunska ploča → glagoljica i latinica
Povaljska listina → bosančica
Poljički statut → bosančica
Misal po zakonu rimskoga dvora → glagoljica
glagoli po vidu glagoli po predmetu radnje

Mi volimo hrvatski jezik. nesvršeni prijelazni
hrvatski jezik naučili smo u školi. svršeni neprijelazni
Služimo se hrvatskim jezikom. nesvršeni povratni
– glagolski pridjev radni: učio, volio, smio, htio

– glagolski pridjev trpni: posuđen, ukraden, razbijen, uočen
– infinitiv: uči/ti volje/ti

posudi/ti i/ći
– prezent: volim
– perfekt: volio sam
– pluskavmperfekt: bio sam volio / bijah volio
– aorist: zavoljeh
– imperfekt: voljah
– futur prvi: voljet ću
– futur drugi: budem volio
U školi učimo o jeziku. (S – mi)

Jezik je naš.
Volim svoj jezik. (S – ja)
9

b) Pronađi još jednu pjesmu koja govori o hrvatskome jeziku, podcrtaj u njoj predikate
i subjekte te odredi glagolske oblike.
Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj u zadanim rečenicama predikat jednom crtom i subjekt dvjema crtama.

a) Klupe su spremne za početak nove školske godine.
b) Hodnikom odzvanjaju glasovi starih prijatelja.
c) Nova učenica nesigurno proviruje u razred.
d) Odmah sam joj ponudio mjesto do sebe.
e) Nasmiješila se i sjela.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj zamjenice u pjesmi Dragutina Tadijanovća Nosim sve torbe, a nisam magarac.
Ja se ne volim ni s kim tući

i nikad neću da dotaknem
kad me nagovaraju i kažu:
ne smiješ dodirnuti njegovo uho.
Kad nas učitelj pusti iz škole

najprije idemo svi u redu,
a poslije, čim nas ne vidi više,
tuku se s onima iz drugog sela.
Ja ne volim o tome niti govoriti.

Meni je najdraže kad idemo kući
a netko vikne: Tko će bit magarac?
Ja onda kažem: Metnite na me torbe!
I svi na moja ramena povješaju.

A meni nije teško, jer znam da nosim
i Jelinu torbu. Mogao bih za nju
da nosim, sigurno, trideset i tri torbe.
Al nikom ne bih priznao da sve nosim

zbog Jele!...Koji možda o meni misle da sam
magarac pravi, znam: vara se i ne zna...
magarac, to svi već znaju, imade dugačke uši.
10

NASTAVNI LISTIĆ 3
Prepiši glagolske oblike iz zadanoga teksta na odgovarajuće mjesto u tablici.
Jesensko pismo
Prošla je berba, milo moje srce,

I nema na trsju grozdova.
Na lozama se lišće trese kao ruke staraca.
(...)
Jesen je kolibu sagradila u bregovima našim.
Srebrno grlo tvoje
Neće odzvanjati više zelenim dolinama,
Niti će oči tvoje gledati blistavilo boja

Na nebu i na zemlji.
Jesen je pokopala svijetle boje:

Vinogradi i šume plaču
U tamnomu lišću.
Dragutin Tadijanović
perfekt prezent futur prvi
RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 1 RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 3

a) Klupe su spremne za početak nove školske godine.
b) Hodnikom odzvanjaju glasovi starih prijatelja.
perfekt prezent futur prvi
c) Nova učenica nesigurno proviruje u razred.
d) Odmah sam joj ponudio mjesto do sebe. prošla je
e) Nasmiješila se i sjela. je sagradila / nema neće odzvanjati
sagradila je se trese / trese se će gledati /
je pokopala / plač gledat će
pokopala je
RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 2
osobne posvojne povratna pokazne

zamjenice zamjenice zamjenica zamjenice
ja njegovo se tome
me moja to
nas
nas
meni
ja
me
meni
nju
meni
11

NASTAVNA TEMA Povijest hrvatskoga književnog jezika
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Povijest hrvatskoga književnog jezika

hrvatski jezik obrada čelni, pojedinačni, rad u paru
Imenovati prvi tiskani rječnik i gramatiku/slovnicu. Razumjeti
važnost rječnika i gramatike/slovnice za razvoj hrvatskoga
OPERACIONALIZIRANI CILJEVI književnog jezika. Uočiti jezičnu i društvenu uvjetovanost
Gajeve reforme. Osvijestiti da je jezik temelj nacionalnoga
identiteta i kulture.
SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Geografija, Glazbena kultura, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: navesti imena i osnovne podatke o prvome tiskanom

rječniku i prvoj tiskanoj gramatici/slovnici hrvatskoga jezika,
razumjeti ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i gramatike/
a) obrazovne
slovnice u razvoju hrvatskoga jezika, razumjeti razloge koji su
doveli do Gajeve reforme i njezine učinke, osvijestiti važnost
hrvatskoga narodnog preporoda.
Učenik će: razvijati zanimanje za povijesni razvitak hrvatskoga
književnog jezika, osvijestiti društveni i kulturološki značaj
b) odgojne
hrvatskoga narodnog preporoda, razvijati kulturu pisanoga
izražavanja, njegovati odnos prema materinskome jeziku.
c) funkcionalne zaključivanja, pisanja i govorenja, razvijati sposobnost
samostalne jezične analize, razvijati logičko mišljenje.
pitanja cjelovitim rečenicama poštujući govorne vrednote,
d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, slušati i uvažavavati
sugovornika.
NASTAVNI MATERIJAL
radna bilježnica, grafoskop/projektor, prozirnica, učenički rad
POSTUPCI I OBLICI – procjena učeničke aktivnosti i rada tijekom sata
VREDNOVANJA I – sinteza u zaključnome dijelu sata
SAMOVREDNOVANJA – primjena znanja na novim primjerima
12

UVODNI DIO SATA
I. inačica
Hrvati su bili tropismen i trojezičan narod. Prisjetite se pisama i jezika kojima su se služili tijekom
povijesti. Navedite spomenike pisane glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom.
Što su inkunabule? Imenujte prvu hrvatsku tiskanu knjigu.

Petar Preradović jedan je od najistaknutijih hrvatskih pisaca 19. stoljeća. Poslušajte njegovu
pjesmu Jezik roda moga.

O kojemu jeziku pjeva Petar Preradović? Čemu je jezik sličan? Navedite onomatopejske izraze
kojima se Preradović poslužio kako bi dočarao ljepotu hrvatskoga jezika.
OBRADA

Ponavljanje poznatih jezičnih činjenica

Mnogi su hrvatski pjesnici pisali pjesme o ljepoti hrvatskoga jezika. Ovisno o mjestu u kojemu su
književnici živjeli, nastajala su djela na trima narječjima.
Imenujte narječja hrvatskoga jezika.
Uočavanje novih jezičnih činjenica

U 16. stoljeću zbog nepostojanja zajedničkoga jezika hrvatski su pisci pisali na različitim
narječjima. Najčešće su rabili rječnik svojega zavičaja.
Do 19. stoljeća hrvatska je književnost pisana na čakavskome, kajkavskome i štokavskome
narječju.
Marka Marulića zovu ocem hrvatske književnosti. Živio je i stvarao u Splitu. Možete li pretpostaviti
na kojemu je narječju pisao svoja djela?
Pročitajte u udžbeniku ulomak iz Marlićeve Judite. Prepoznajte osobine narječja na kojemu je
napisana.
Uz Marulića na čakavskome su narječju pisali su i Petar Hektorović i Hanibal Lucić koji su s otoka
Hvara. U Zadru je na čakavskome narječju stavarao Petar Zoranić. Proučite u udžbeniku koja su
djela nastala iz pera spomenutih književnika.
Osim na čakavskome narječju u 16. stoljeću razvija se bogata književnost i na štokavskome
narječju. Najpoznatiji su pisci štokavci toga vremena Marin Držić, Šiško Menčetić, Džore Držić i
Mavro Vetranović.
Na kajkavskome je narječju stvarao Antun Vramec.
U 16. stoljeću dolazi i do pojave prvih velikih jezikoslovnih knjiga.
Za razvoj hrvatskoga jezika najvažnije jezikoslovno djelo toga vremena jest
13

Rječnik pet najodličnijih europskih jezika latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga
i mađarskoga / Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae,
Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae.
Bio je to prvi hrvatski rječnik koji je napisao Faust Vrančić 1595. Hrvatski je jezik nazvao
dalmatinskim.
U 17. stoljeću, 1604., Bartol Kašić objavljuje prvu hrvatsku gramatiku Temelji ilirskoga jezika u
dvije knjige / Institutionum lingue Illyricae libri duo.
Kašić u gramatici zaključuje da je štokavsko narječje najrasprostranjenije, stoga je najprirodniji
odabir za podlogu književnoga jezika.
1640. Kašić objavljuje Ritual rimski i u njemu ističe prednosti štokavskoga narječja.
Pronađite u udžbeniku koja još dva autora djeluju u 17. stoljeću.
U pokušaju da se povežu sva tri narječja i stvori jedinstveni jezik velik se broj jezikoslovaca i
književnika okuplja u gradu Ozlju oko velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana. Tako nastaje
ozaljski književno-jezični krug. Prepišite iz udžbenika imena dvaju važnih djela jezikoslovaca
ozaljskoga kruga.
Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i Katarina Zrinska književnici su ozaljskoga jezično-književnoga
kruga.
U Dubrovniku u to vrijeme piše Ivan Gundulić, najpoznatiji pisac dubrovačke književnosti.
U udžbeniku pronađite imena djela po kojima je Gundulić poznat i pročitajte stihove iz djela Osman.
18. stoljeće donosi nastavak jezikoslovne djelatnosti. Pišu se rječnici i gramatike.
Pročitajte u udžbeniku koji su autori tada stvarali.
Prisjetite se što ste učili o Hrvatskoj u 19. stoljeću. Zašto je Hrvatska tada bila u teškoj političkoj
situaciji? Koji je jezik bio u službenoj uporabi?
Teške kulturne, društvene i političke prilike dovode do nacionalnoga, političkoga i kulturnoga
pokreta poznatoga pod nazivom hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret.
Pronađite u udžbeniku i prepišite ciljeve ilirskoga pokreta.
Objasnite temeljno uvjerenje preporoditelja.
jezik = narod = borba za nacionalni identitet = borba za zajednički jezik i pismo
Ljudevit Gaj bio je najistaknutiji predstavnik hrvatskoga narodnog preporoda. Pronađite u

udžbeniku koje zamisli o slovopisnoj i jezičnoj reformi iznosi Gaj u svojim djelima.
Koje je novine pokrenuo Ljudevit Gaj?
Iako je službeni jezik bio latinski, Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 2. svibnja 1843. u
Hrvatskome saboru prvi govor na hrvatskome jeziku. Sabor je 23. listopada 1847. proglasio
hrvatski jezik službenim jezikom u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
Obilježja su svake države zastava, grb i himna.

Svoje znanje o hrvatskoj himni provjerite u kratkome kvizu.
1. Koja se pjesma pjeva kao hrvatska himna?

a) Lijepa naša
b) Horvatska domovina
c) Moja domovina
d) Zemlja mila
14

2. Zaokruži ime pjesnika koji je napisao hrvatsku himnu.
a) Ivan Mažuranić
b) Ljudevit Gaj
c) Antun Mihanović
d) Petar Preradović
3. Tko je uglazbio hrvatsku himnu?

a) Ivo Tijardović
b) Josip Runjanin
c) Zdenko Runjić
d) Ivan Zajc
4. Pjesma iz 1. zadatka postala je himnom:

a) u 19. st.
b) u 18. st.
c) u 20. st.
d) u 17. st.
(odgovori – 1. b, 2. c, 3. b, 4. a)
Pročitajte u udžbeniku i napišite što su preporoditelji ostvarili.
Izborni sadržaj
U 19. stoljeću djelovali su jezikoslovci koji su oblikovali pravila književnoga jezika u jezičnim
priručnicima. Bili su to Vjekoslav Babukić, Bogoslav Šulek i Adolfo Weber Tkalčević.
Vjekoslav Babukić napisao je prvu općehrvatsku gramatiku Osnova slovnice slavjanske narječja
ilirskoga. Objavio je i Ilirsku slovnicu.
Bogoslav Šulek objavljuje Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja.
Adolfo Weber Tkalčević objavljuje Skladnju ilirskoga jezika i Slovnicu hervatsku.
II. inačica – prema slikokazu Povijest hrvatskoga književnog jezika
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Riješite 1., 2., 3. i 4. zadatak u radnoj bilježnici.


a) Riješi 7., 8. i 9. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Pokušaj pronaći stare hrvatske tekstove. Prouči ih i prepiši riječi koje se danas drukčije pišu.
c) Portal Stare hrvatske novine (http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx) predstavlja središnje
mjesto pristupa digitaliziranim hrvatskim novinama (od 1789. do 1945. godine) Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostalih baštinskih ustanova. Potraži i prelistaj na stanicama
portala Novine Horvatske izdane 10. siječnja 1835. godine. Tada je uz novine prvi put izašao
književni prilog Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka. Navedi koji je značajan književni
tekst tada objavljen.
15

PLAN PLOČE
Povijest hrvatskoga književnog jezika
– književnost na čakavskome, štokavskome i kajkavskome narječju
16. stoljeće
– čakavsko narječje: Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Petar Zoranić
– štokavsko narječje: Marin Držić, Šiško Menčetić, Džore Držić, Mavro Vetranović
– kajkavsko narječje: Antun Vramec
– prvi hrvatski rječnik: Faust Vrančić, 1595., Rječnik pet najodličnijih europskih jezika
latinskoga,talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga
17. stoljeće
– prva hrvatska gramatika/slovnica: Bartol Kašić, 1604., Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige
– ozaljsko književno-jezični krug: tronarječna osnovica
– Ivan Belostenec: Gazophylacium
– Pavao Ritter Vitezović: Latinsko-ilirski rječnik
– Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
18. stoljeće
– pišu se rječnici i gramatike
19. stoljeće
– hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret
– Ljudevit Gaj, 1830., Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

– Ivan Kukuljević Sakcinski – prvi govor na hrvatskome jeziku
– godine 1847. hrvatski jezik postaje službeni jezik
– godine 1891. Horvatska domovina Antuna Mihanovića postaje nacionalna himna
16

Plan plo�e
Hrvati su bili tropismen i trojezičan narod. Prisjetite se pisama i jezika kojima su se
služili tijekom povijesti. Navedite spomenike pisane glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i
latinicom.
Što su inkunabule? Imenujte prvu hrvatsku tiskanu knjigu.
Povijest hrvatskoga književnog jezika
– književnost na čakavskome, štokavskome i kajkavskome narječju
16. stoljeće
– čakavsko narječje: Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Petar Zoranić
– štokavsko narječje: Marin Držić, Šiško Menčetić, Džore Držić, Mavro Vetranović
– kajkavsko narječje: Antun Vramec
– prvi hrvatski rječnik: Faust Vrančić, 1595., Rječnik pet najodličnijih europskih jezika
latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga
17. stoljeće
– prva hrvatska gramatika/slovnica: Bartol Kašić, 1604., Temelji ilirskoga
jezika u dvije knjige
– ozaljsko književno-jezični krug: tronarječna osnovica
– Ivan Belostenec: Gazophylacium
– Pavao Ritter Vitezović: Latinsko-ilirski rječnik
– Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
18. stoljeće
– pišu se rječnici i gramatike
19. stoljeće
– hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret
– Ljudevit Gaj, 1830., Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

– Ivan Kukuljević Sakcinski – prvi govor na hrvatskome jeziku
– godine 1847. hrvatski jezik postaje službeni jezik
– godine 1891. Horvatska domovina Antuna Mihanovića postaje nacionalna himna
17

b) Pokušaj pronaći stare hrvatske tekstove. Prouči ih i prepiši riječi koje se danas
drukčije pišu.
c) Portal Stare hrvatske novine (http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx)
predstavlja središnje mjesto pristupa digitaliziranim hrvatskim novinama (od
1789. do 1945. godine) Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostalih
baštinskih ustanova. Potraži i prelistaj na stanicama portala Novine Horvatske
izdane 10. siječnja 1835. godine. Tada je uz novine prvi put izašao književni
prilog Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka.
Navedi koji je značajan književni tekst tada objavljen?
18

Nastavni listić
1. Odgovori na zadana pitanja.

a) Navedi ime autora prve slovnice/gramatike. _________________________________
b) Navedi puno ime prvoga hrvatskog rječnika. _________________________________
c) Tko je napisao Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja?
_________________________________
2. Zaokruži slovo uz točan odgovor.
Misal po zakonu rimskoga dvora jest: a) prva hrvatska gramatika
b) prvi hrvatski pravopis
c) prva hrvatska knjiga
d) prvi hrvatski rječnik.
3. Zaokruži slovo uz točan odgovor.

Ljudevit Gaj bio je reformator: a) gramatike/slovnice
b) slovopisa
c) pravopisa
d) književnosti.
4. Poveži autora s njegovim djelom tako da uz naslov napišeš odgovarajuće slovo.
a) Marko Marulić ______ Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige

b) Antun Mihanović ______ Zora puca
c) Bartol Kašić ______ Horvatska domovina
d) Petar Preradović ______ Judita
RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA
1. a) Bartol Kašić
b) Rječnik pet najodličnijih europskih jezika latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga
c) Ljudevit Gaj
2. c)
3. c)
4. c) Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige
d) Zora puca
b) Horvatska domovina
a) Judita
19

NASTAVNA TEMA Zamjenice i njihova uloga u rečenici
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Upitne i odnosne zamjenice

Uočiti, prepoznati i razlikovati upitne i odnosne zamjenice.

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI
Pravilno rabiti upitne i odnosne zamjenice u govoru i pismu.
unutarpredmetni – književnost, jezično izražavanje, pravopis

SUODNOS međupredmetni – Tjelesna i zdravstvena kultura, Geografija,
Likovna kultura, Povijest
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati upitne i odnosne zamjenice, razlikovati

upitne i odnosne zamjenice, razumjeti uloge upitne i odnosne
a) obrazovne
zamjenice u rečenici, pravilno rabiti padežne oblike upitnih i
odnosnih zamjenica u govoru i pismu.
Učenik će: slobodno izražavati vlastite misli i osjećaje,

osvijestiti važnost bavljenja sportom, biti potaknut na
b) odgojne
razmišljanje o vlastitome zdravlju, osvijestiti i uočiti izražajne
mogućnosti hrvatskoga jezika.

samostalne jezične analize.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, odgovarati na pitanja

cjelovitim rečenicama, argumentirano iznositi zaključke,
d) komunikacijske
pravilno rabiti oblike upitnih i odnosnih zamjenica, uvažavati
mišljenja sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
– sinteza u zaključnome dijelu sata
VREDNOVANJA I
– primjena znanja na novim primjerima rješavanjem
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
20

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Tko je tko? Imenujte sportašice/sportaše na fotografijama.
(odgovori: Luka Modrić, Janica Kostelić Sandra Perković, Goran Ivanišević)
b) Imate li svojega omiljenog sportaša? Kojim se sportom bavi? Navedite neke hrvatske sportaše i
sportove kojima se bave.
c) Znate li kako izgleda službeni logo (zaštitni znak) Olimpijskih igara? Nacrtajte ga i obojite.
Logo predstavlja jedinstvo pet naseljenih kontinenata – Afriku, Ameriku, Aziju, Australiju i
Europu. Boje (plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su jer svaka država ima bar jednu
od tih boja na svojoj nacionalnoj zastavi.

Sigurno ste čuli izreku U zdravom tijelu zdrav duh. Sport nam pomaže održati tijelo, a i duh
zdravim. Poslušajte što tekst u udžbeniku kaže o sportu.

Jeste li već ranije čuli za pojam ekstremni sport? Mislite li da biste se i sami mogli baviti nekim od
ekstremnih sportova? Kojim?
21

OBRADA


Promotrite prvu rečenicu u polaznome tekstu. Koja je riječ podebljana?
Što su zamjenice? Navedite zamjenice koje ste do sada učili.

Proučite podebljane zamjenice u sljedećim rečenicama.
Tko se bavi ekstremnim sportovima?
Što znaš o sportu?
Koje i čije simbole sportaši nose na OI?
Kakav i kolik interes svijet danas pokazuje za OI?
U kakvim se rečenicama, s obzirom na priopćajnu svrhu, rabe upitne zamjenice? Pojavljuju se u

upitnim rečenicama. Što zamjenjuju podebljane zamjenice? Zamjenjuju odgovor koji očekujemo.
Upitne zamjenice rabimo svakodnevno.
Upitnu zamjenicu tko rabimo na početku sata kada redarima postavljamo pitanje: „Tko nije
nazočan?”
Roditelji vas često pitaju: „Što je bilo u školi? Koju ste ocjenu dobili?”
Ponekad zaboravite knjigu ispod klupe pa začujete pitanje: „Čija knjiga skuplja prašinu?”
Na velikome odmoru prijatelji će vas upitati:„Kakav je bio ispit? Koliko je bilo bodova?”
Upitnim zamjenicama pitamo.
U udžbeniku promotrite sklonidbu upitnih zamjenica. Prepoznajete li sklonidbu zamjenica Tko?,
Što? Objasnite.
U petome ste se razredu, služeći se padežnim pitanjima, upoznali sa sklonidbom upitnih
zamjenica Tko?, Što?
Promotrite sljedeće rečenice.
Ekstremnim se sportovima bave ljudi koji su odlučni i hrabri.
Sport je aktivnost kojom se čovjek bavi radi održavanja tijela ili razonode.
Iskazujemo li podebljanim zamjenicama pitanje u navedenim rečenicama?
Proučite i ove primjere.
U razredu svi nestrpljivo čekaju ocjene iz ispita koji smo pisali.
Petica je ocjena kojom se svi ponosimo.
Podcrtanim zamjenicama izričemo odnos među rečenicama. Takve se zamjenice zovu odnosne
zamjenice.
Proučite sklonidbu zamjenica u udžbeniku.

U sljedećim rečenicama nije sve u skladu s pravopisnim pravilima. Pronađite pogreške.
Ovo je namaz od sira kojeg volim jesti.
Na treningu se jutros u svlačionici pojavio miš koji su svi pokušavali uloviti.
– akuzativ jednine muškoga roda za neživo jednak je nominativu
– akuzativ jednine muškoga roda za živo jednak je genitivu
22

ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Navedite upitne i odnosne zamjenice. U kojim se rečenicama rabe upitne zamjenice? Što izriču
odnosne zamjenice? Koje su upitne zamjenice istodobno i padežna pitanja?


a) Riješi 1., 2., 3. i 4. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Napiši sastavak o temi U zdravom tijelu zdrav duh. U sastavku uporabi upitne i odnosne
zamjenice. Podcrtaj upitne zamjenice crvenom bojom i odnosne zamjenice plavom bojom.
II. inačica – prema slikokazu Upitne i odnosne zamjenice
PLAN PLOČE
Upitne i odnosne zamjenice
Tko nije nazočan?

Što je bilo u školi?
Koju si ocjenu dobio?
Čija knjiga skuplja prašinu?
Kakav je bio test?
Koliko je bilo bodova?
↓
upitne zamjenice → upitne rečenice

↓
odnosne zamjenice → izjavne i usklične rečenice
– upitne zamjenice: Tko?, Što?, Koji?, Čiji?, Kakav?, Kolik?

– odnosne zamjenice: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik

Ovo je namaz od sira koji volim jesti.

Na treningu se jutros u svlačionici pojavio miš kojega su svi pokušavali uloviti.
23

Plan plo�e
a) Tko je tko? Imenujte sportašice/sportaše na fotografijama.
b) Imate li svojega omiljenog sportaša? Kojim se sportom bavi? Navedite neke

hrvatske sportaše i sportove kojima se bave.
c) Znate li kako izgleda službeni logo (zaštitni znak) Olimpijskih igara?

Nacrtajte ga i obojite. Logo predstavlja jedinstvo pet naseljenih kontinenata –
Afriku, Ameriku, Aziju, Australiju i Europu. Boje (plava, žuta, crna, zelena i crvena)
izabrane su jer svaka država ima bar jednu od tih boja na svojoj nacionalnoj zastavi.
24

Upitne i odnosne zamjenice
Tko nije nazočan?

Što je bilo u školi?
Koju si ocjenu dobio?
Čija knjiga skuplja prašinu?
Kakav je bio test?
Koliko je bilo bodova?
↓
upitne zamjenice → upitne rečenice

↓
odnosne zamjenice → izjavne i usklične rečenice
– upitne zamjenice: Tko?, Što?, Koji?, Čiji?, Kakav?, Kolik?

– odnosne zamjenice: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik

Ovo je namaz od sira koji volim jesti.

Na treningu se jutros u svlačionici pojavio miš kojega su svi pokušavali uloviti.

b) Napiši sastavak o temi U zdravom tijelu zdrav duh. U sastavku uporabi
upitne i odnosne zamjenice. Podcrtaj upitne zamjenice crvenom bojom i
odnosne zamjenice plavom bojom.
25

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj upitne zamjenice jednom crtom i odnosne zamjenice dvjema crtama.
„Čije su ovo igračke?” vikala je ljutito majka. Znao sam točno o kojim se igračkama radi, ali
sam šutio.
„Tko je ovo napravio?” ponovo se začuo majčin glas.
Odlučio sam skupiti hrabrost koja mi je sada tako jako nedostajala.
„Ja”, tiho priznam.
„Kakav je ovo nered? Koliko sam ti puta rekla da čim završiš s igrom pospremiš sobu?”
mrštila se majka.
„Previše puta. Oprosti!” spustio sam glavu i krenuo spremati nered čiji sam bio autor glavom i
bradom.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši rečenice tako da budu gramatički točne.

a) U gradu kojega volim posjećivati upoznao sam prijatelja.
_______________________________________________________________________
b) Prijatelj ima vučjaka koji volim i izvodim u šetnju.
_______________________________________________________________________
c) Postao mi je prijatelj kakva sam oduvijek priželjkivao.
_______________________________________________________________________
d) Sutra krećemo na izlet kojeg smo dugo čekali.
_______________________________________________________________________

„Čije su ovo igračke?” vikala je ljutito majka. Znao sam točno o kojim se igračkama radi, ali
sam šutio.
„Tko je ovo napravio?” ponovo se začuo majčin glas.
Odlučio sam skupiti hrabrost koja mi je sada tako jako nedostajala.
„Ja”, tiho priznam.
„Kakav je ovo nered? Koliko sam ti puta rekla da čim završiš s igrom pospremiš sobu?”
mrštila se majka.
„Previše puta. Oprosti!” spustio sam glavu i krenuo spremati nered čiji sam bio autor glavom i
bradom.

a) U gradu koji volim posjećivati upoznao sam prijatelja.
b) Prijatelj ima vučjaka kojeg volim i izvodim u šetnju.
c) Postao mi je prijatelj kakvog sam oduvijek priželjkivao.
d) Sutra krećemo na izlet koji smo dugo čekali.
26

Zamjenice i njihova uloga u rečenici

NASTAVNE TEME
Pisanje neodređenih zamjenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Neodređene zamjenice

Prepoznati neodređene zamjenice. Pravilno rabiti padežne

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI oblike neodređenih zamjenica u govoru i pismu. Razumjeti
važnost cjeloživotnog učenja.

SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Vjeronauk, Sat razrednika, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati neodređene zamjenice, uočiti što

zamjenjuju neodređene zamjenice, pravilno rabiti padežne
oblike neodređenih zamjenica u govoru i pismu, pravilno
a) obrazovne
pisati neodređene zamjenice s prijedlogom, uočiti sastavljeno
i nesastavljeno pisanje zamjenica s česticom god te razumjeti
njihovu razliku u značenju.
Učenik će: biti potaknut na promišljanje o pravim životnim
b) odgojne vrijednostima, izreći vlastita promišljanja o danoj temi te
osvijestiti važnost učenja i stjecanja znanja.
c) funkcionalne uspoređivanja i razlikovanja te sposobnost apstraktnoga
mišljenja i logičkoga zaključivanja.
Učenik će: poštivati mišljenja sugovornika, oblikovati misli u
d) komunikacijske jasne rečenice, argumentirano iznositi vlastita razmišljanja,
razvijati komunikacijske vještine tijekom rada u paru.
živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda, nastavni listić,

NASTAVNI MATERIJAL
učenički rad, grafoskop/projektor, prozirnica

POSTUPCI I OBLICI – rješavanje nastavnoga listića tijekom obrade
SAMOVREDNOVANJA – primjena znanja na novim primjerima rješavanjem
nastavnoga listića
27

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Protumačite misao slavnoga grčkog filozofa Sokrata:
Iskoristi svoje vrijeme poboljšavajući samog sebe kroz čitanje tuđih pisanih djela. Na ćeš taj način
lako steći ono za što su drugi naporno radili.
b) Kako biste objasnili izraz prave životne vrijednosti? Precrtajte prikaz s krugovima u bilježnice
i upišite životne vrijednosti koje smatrate najvažnijima.
životne
vrijednosti

Riječ filozof podrijetlom je iz antičke Grčke i u prijevodu znači koji voli/ljubi mudrost. U potrazi za
mudrošću, filozofi su se oduvijek bavili pitanjima: Što je smisao života?, Tko sam ja?, Koliko dobro
poznajem sebe? Poslušajte priču naslovljenu U potrazi za sobom nastaloj prema knjizi Anegdote i
zgodopisi Vesne Krmpotić.
Objašnjenje manje poznatih riječi

potleuša – niska, vrlo skromna kućica; kućerak, straćara

Zašto je čovjek očekivao da Sokrat ima kuću poput dvorca? Što kazuje činjenica da je Sokrat živio u
potleuši? Objasnite značenje Sokratova odgovora nepoznatomu čovjeku.
OBRADA


Što su zamjenice? Navedite vrste zamjenica koje ste do sada učili. Kako se zamjenice mijenjaju?

Promotrite podebljane riječi u polaznome tekstu. Možete li točno odrediti koji je čovjek doputovao
u Atenu? Kod kojih se je to ljudi raspitivao o Sokratu? Poput kojega je dvorca čovjek očekivao da
28

bude Sokratova kuća? Odgovori su na ova pitanja neodređeni ili suviše općeniti.
Promotrite sljedeće rečenice. Objasnite značenja podebljanih riječi.
Nitko me nije ništa pitao.
Svatko je znao nešto.
Zamjenice koje zamjenjuju što neodređeno ili suviše općenito zovu se neodređene zamjenice.
Mijenjaju li neodređene zamjenice oblik?
Neodređene su zamjenice najčešće složene od dvaju dijelova.

Promotrite sljedeće neodređene zamjenice. Od kojih su riječi složene?
netko ništa ikoji
Odredite vrstu riječi svim dijelovima neodređenih zamjenica. Što uočavate?
Neodređene zamjenice tvore se dodavanjem čestica ili predmetaka odnosnoj zamjenici.
Rad u paru – rješavanje nastavnoga listića.
Podcrtajte u zadanome tekstu neodređene zamjenice.
Učitelj je ušao u razred. Zavladala je tišina. Netko je trebao danas odgovarati.

– Ima li dobrovoljaca? – upita učitelj.
Nitko se nije javljao. Ako je itko išta i znao, nije htio biti prvi koji će probiti led. Bolje
prepustiti prvo odgovaranje kod novoga učitelja nekome drugome. Svi su se bojali.
– Svašta sam se o vama naslušao.
U razredu tajac. Koga god učitelj pogleda, taj skreće pogled.
– Da vas nije tkogod uplašio? Pa ne jedem malu djecu!
– Hajde, Ivane, ti ćeš! Nije za ocjenu, dobro?
I tako započe ispitivanje. Ivan se ohrabri. Pitanje po pitanje, odgovor po odgovor.
– Ma tko kaže da ste slab razred? – kaže učitelj i upiše peticu.
Uočavanje ostalih jezičnih obilježja

Proučite u udžbeniku Pravopisni i pravogovorni kutak.
Prepišite zadane rečenice u bilježnice tako da budu gramatički točne.
Razmišljaš li o ičemu? (i o čemu)
U ništa više ne vjerujem. (ni u što)
Neću to prihvatiti za ništa na svijetu. (ni za što)
Izborni sadržaj
Što god znaš, reci. → bilo što Tko god došao, dobro došao. → bilo tko
Reci ako štogod znaš. → nešto Ako tkogod dođe, dobro je došao. → netko
Objasnite značenja podebljanih zamjenica.
Neodređene se zamjenice s česticom god mogu pisati na dva načina. Te zamjenice, ovisno o tome
pišu li se sastavljeno ili nesastavljeno, imaju različita značenja.
Izgovori zamjenice: tkogod, tko god, štogod, što god.
Razlikuju li se zamjenice i u izgovoru?
29

ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Riješite 6. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Poslušajte pjesmu Jure Karakaša iz zbirke Gramatika u stihu naslovljenu Neodređene zamjenice.
Neodređene zamjenice
NETKO je u razred upao,

Razbio NEŠTO,
SVAŠTA slupao,
A NITKO ga vidio nije.
NIŠTA mu reći ne smije
Čak ni redar
Jer se neznanac negdje krije.
Počinitelj nedjela SVIH

Krije se iza
ZAMJENICA NEODREĐENIH,
A one ZAMJENJUJU
NEŠTO NEODREĐENO,
SUVIŠE OPĆENITO
ILI NEŠTO NIJEČNO
I to tako ide vječno:
NETKO, NEŠTO, ITKO, IŠTA,

SVATKO, SVAŠTA,
MA TKO, MA ŠTO…
Puno ih ima
Kao da su negdje množene
Pa mogu biti
I SLOŽENE.
c) Što su neodređene zamjenice? Kako se neodređene zamjenice najčešće tvore? Kako se mijenjaju
neodređene zamjenice?


a) Sokrat je izjavio: Mudrost počinje lutanjem. Slažeš li se sa Sokratovom izjavom? Na koji bi to
način čovjek trebao lutati? Kako postati mudar? Napiši svoja razmišljanja o potrazi za mudrošću.
Pripazi na razvidne dijelove teksta (uvod, razradba, zaključak). Zaokruži u tekstu neodređene
zamjenice.
b) Riješi 2., 3. i 5. zadatak u radnoj bilježnici.
c) Nacrtaj misaonu kartu o vrstama zamjenica.
II. inačica – prema slikokazu Neodređene zamjenice
30

PLAN PLOČE

↙ ↘
nijedna osoba nijedan predmet, pojava ili stvar

↙ ↘
svaki čovjek, ne zna se što
svi do jednoga
– neodređene zamjenice zamjenjuju što neodređeno ili suviše općenito
netko ništa ikoji

↓ ↓ ↓
ne + tko ni + što i + koji
– tvore se dodavanjem čestica ili predmetaka odnosnoj zamjenici
Razmišljaš li o ičemu? → i o čemu

U ništa više ne vjerujem. → ni u što
Neću to prihvatiti za ništa na svijetu. → ni za što
Plan plo�e
a) Protumačite misao slavnoga grčkog filozofa Sokrata:
Iskoristi svoje vrijeme poboljšavajući samog sebe kroz čitanje tuđih pisanih
djela. Na taj ćeš način lako steći ono za što su drugi naporno radili.
b) Kako biste objasnili izraz prave životne vrijednosti? Precrtajte prikaz s

krugovima u bilježnice i upišite životne vrijednosti koje smatrate
najvažnijima.
31


↙ ↘
nijedna osoba nijedan predmet, pojava ili stvar

↙ ↘
svaki čovjek, ne zna se što
svi do jednoga
– neodređene zamjenice: zamjenjuju što neodređeno ili suviše općenito
netko ništa ikoji

↓ ↓ ↓
ne + tko ni + što i + koji
– tvore se dodavanjem čestica ili predmetaka odnosnoj zamjenici
Razmišljaš li o ičemu? → i o čemu

U ništa više ne vjerujem. → ni u što
Neću to prihvatiti za ništa na svijetu. → ni za što

a) Sokrat je izjavio: Mudrost počinje lutanjem. Slažeš li se sa Sokratovom izjavom?
Na koji bi to način čovjek trebao lutati? Kako postati mudar? Napiši svoja
razmišljanja o potrazi za mudrošću. Pripazi na razvidne dijelove teksta
(uvod, razradba, zaključak). Zaokruži u tekstu neodređene zamjenice.
b) Riješi 2., 3. i 5. zadatak u radnoj bilježnici.
c) Nacrtaj misaonu kartu o vrstama zamjenica.
32

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Dopuni zadane rečenice odgovarajućim oblicima zamjenica.

a) Ne bojim se _________________ (nitko) i _________________ (ništa).
b) Jesi li _________________ (itko) pitala za dopuštenje?!
c) Ako se _________________ (išta) sjećaš, reci!
d) Svi se _________________ (nešto) nadamo.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Kraticama označi padeže u kojima se nalaze podebljane neodređene zamjenice.

Ljutiš li se na nekoga ( ) ili nešto ( )? Je li te netko ( ) prevario ili razočarao? Ostala/ostao
si bez posla? Spopala te neka ( ) teška bolest?
Prisjeti se nečega ( ) što te je davno prije ljutilo, a sad više ne, jer si u međuvremenu
uvidjela/uvidio da je to donijelo nešto ( ) dobro. Sve ( ) ima svoje.
Ako se zbog nekog ( ) ili nečeg ( ) naljutiš, odmah se moraš prestati ljutiti, za svoje dobro,
jer o tome ovisi tvoje zdravlje i blagostanje.
prema: http://www.zivotna-skola.hr/mane/ljutnja.html

Učitelj je ušao u razred. Zavladala je tišina. Netko je trebao danas odgovarati.
– Ima li dobrovoljaca? – upita učitelj.
Nitko se nije javljao. Ako je itko išta i znao, nije htio biti prvi koji će probiti led. Bolje
prepustiti prvo odgovaranje kod novoga učitelja nekome drugome. Svi su se bojali.
– Svašta sam se o vama naslušao.
U razredu tajac. Koga god učitelj pogleda, taj skreće pogled.
– Da vas nije tkogod uplašio? Pa ne jedem malu djecu!
– Hajde, Ivane, ti ćeš! Nije za ocjenu, dobro?
I tako započe ispitivanje. Ivan se ohrabri. Pitanje po pitanje, odgovor po odgovor.
– Ma tko kaže da ste slab razred? – kaže učitelj i upiše peticu.

a) nikoga, ničega
b) ikoga
c) ičega
d) nečemu

Ljutiš li se na nekoga (A) ili nešto (A)? Je li te netko (N) prevario ili razočarao? Ostala/ostao si
bez posla? Spopala te neka (N) teška bolest?
Prisjeti se nečega (G) što te je davno prije ljutilo, a sad više ne, jer si u međuvremenu
uvidjela/uvidio da je to donijelo nešto (A) dobro. Sve (N) ima svoje.
Ako se zbog nekog (G) ili nečeg (G) naljutiš, odmah se moraš prestati ljutiti, za
svoje dobro, jer o tome ovisi tvoje zdravlje i blagostanje.
33

NASTAVNA TEMA Naglasak
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Naglasci

Prepoznati vrste naglasaka u hrvatskome jeziku. Uočiti mjesto

naglaska u naglašenoj riječi.

SUODNOS
međupredmetni – Glazbena kultura, Likovna kultura
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati vrste naglasaka u hrvatskome jeziku,

pravilno rabiti naglaske u govorenju i čitanju, postupno
a) obrazovne određivati naglasna obilježja: mjesto, dužinu i ton, pravilno
čitati naglasno označene riječi, osvijestiti razliku između
vlastitoga i književnoga naglasnog sustava.
Učenik će: razvijati kulturu pisanoga izražavanja, njegovati

b) odgojne odnos prema materinskome jeziku, razvijati svijest o važnosti
jezičnoga znanja za ostvarenje kvalitetne komunikacije.

samostalne jezične analize, razvijati rječnik.

d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, razvijati sposobnost
pravilnoga oblikovanja i izgovaranja glasova.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
34

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Volite li kišu? Koje asocijacije u vama izaziva jesenja kiša? Obrazložite.
b) Što znači stih Tina Ujevića „Budi kiša sve što u nama drijema”?
c) Napišite što više glagola kojima ćete dočarati zvuk padanja kiše.

Hrvatski pisac Ivo Kozarčanin piše o kiši i tjeskobnome raspoloženju koje izaziva. Poslušajte tekst
Jesenja kiša.

Izaziva li i u vama kiša slične osjećaje kao u Ivi Kozarčaninu? Kojim glagolima pisac dočarava kišu?
OBRADA


U pjesničkoj slici „Svu večer kuca kiša po prozoru” neki se glasovi ponavljaju. Koji? Kako se
zove stilsko izražajno sredstvo ponavljanja istih samoglasnika/otvornika? Koji se još glasovi
ponavljaju?
Prisjetite se kako se rastavljaju riječi na slogove. Rastavite riječ kiša. Od koliko se slogova sastoji?
Zašto riječ kiša niste rastavili na sljedeći način: k-iša? Što je nositelj sloga?
Proučite polazni tekst. Čime su odvojene riječi u tekstu?
Može li se tekst čitati uvijek istom jačinom i visinom glasa? Bi li takav tekst bilo zanimljivo ili
zamorno slušati?

Tekst Ive Kozarčanina iznad pojedinih glasova ima znakove. Uočavate li iznad kojih se glasova
nalaze ti znakovi, samoglasnika/otvornika ili suglasnika/zatvornika? Pronađite riječ iznad koje se
znak nalazi iznad suglasnika/zatvornika. To je riječ crne. Znak se nalazi u toj riječi iznad glasa r.
Znakovi iznad slogova označuju koji se slog u riječi ističe jačinom i visinom glasa te koji je
nenaglašeni slog dug. Znakovi označuju naglasak/akcent i duljinu.
Imaju li sve riječi znakove u tekstu? Uočite riječi koje nemaju naglaska. Odredite ih po vrsti riječi.
Prijedlozi, veznici, zamjenice i pomoćni glagoli.
Što zaključujete? Nemaju sve riječi svojega naglaska. Riječi koje nemaju naglaska zovu se
nenaglasnice, a riječi koje imaju naglasak zovu se naglasnice.
Što je nositelj naglaska? Nositelj je naglaska samoglasnik/otvornik.
Napišite nekoliko riječi u kojima nema samoglasnika/otvornika.
vrt, smrt, krt, Grk, vrč, prst, brk, srk, mrk, trk...
U takvim riječima ulogu samoglasnika/otvornika preuzima glas r koji postaje slogotvorni r.
Koliko se naglasaka najčešće bilježi iznad jedne riječi u tekstu? Riječi, u pravilu, imaju jedan
35

naglasak. Dva naglaska mogu imati superlativi i neke složenice.
Ima li ijedna riječ u tekstu naglasak na zadnjemu slogu?
Naglasak, u pravilu, ne može biti na zadnjemu slogu.
Prepišite i pravilno izgovorite riječi: glas, govor, pisac, jezik.
Izgovaraju li se sve riječi na isti način? Koje riječi izgovarate kratko, a koje duže?
Kratko se izgovaraju govor i jezik, a duže glas i pisac. Naglašeni slog može se izgovarati kratko ili
dugo.
Kakva je intonacija u riječima glas i pisac, podiže li se ili spušta? Intonacija se spušta. U riječima
govor i jezik ona se podiže. Naglašen slog može se izgovarati uzlazno ili silazno.
U hrvatskome jeziku razlikujemo četiri vrste naglasaka: dugosilazni, dugouzlazni, kratkosilazni i
kratkouzlazni.
Riječ glas izgovara se dugo, intonacija je silazna.
Takav je naglasak dugosilazni i bilježi se znakom ͡ .
Riječ govor izgovara se kratko, intonacija je silazna.
Takav je naglasak kratkosilazni i bilježi se znakom \\ .
Riječ pisac izgovara se dugo, intonacija je uzlazna.
Takav je naglasak dugouzlazni i bilježi se znakom / .
Riječ jezik izgovara se kratko, intonacija je uzlazna.
Takav je naglasak kratkouzlazni i bilježi se znakom \ .
Proučite u udžbeniku pravila o naglašavanju riječi i prepišite ih u bilježnicu.
Rad u paru.
Naglasite zadane riječi.
a) brod, vol, majka, zlato
b) lav, ptić, duh, konj
c) lopov, hrčak, čamac, zadatak
d) život, mudrac, dječak, mornar
Iznad se nekih samoglasnika/otvornika u riječima bilježi crtica. Ta se crtica zove zanaglasna

duljina.
Uočite razliku između riječi grána i gránā. Možete li odrediti padež navedenim imenicama?
Naglasna duljina označuje duge nenaglašene slogove.
Proučite u udžbeniku koji sve oblici riječi imaju zanaglasnu duljinu.
Izborni sadržaj
Naglasak se ponekad može pomicati. Pomicanje se naglaska događa kada na prvome slogu
naglašene riječi stoji silazni naglasak, a u naglasnoj se cjelini ispred nje nađe prednaglasnica.
Tada se naglasak može pomaknuti za jedan slog unaprijed.
grâd – ȕ grad
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Koliko naglasaka ima književni (standardni) hrvatski jezik? Što je nositelj sloga i naglaska? Na
kojemu slogu, u pravilu, ne može biti naglasak?
36


b) Pronađi u čitanci pjesmu po izboru, prepiši iz nje sve imenice u bilježnicu i označi im
naglaske.
c) Nacrtaj u bilježnici tablicu s naglascima i oboji svaki znak za naglasak drugom bojom.
II. inačica – prema slikokazu Naglasci
PLAN PLOČE
Naglasci
– naglasnice: riječi koje imaju naglasak

– nenaglasnice: riječi koje nemaju naglaska
– nositelj je naglaska samoglasnik/otvornik
vrt, smrt, krt, Grk, vrč, prst, brk, srk, mrk, trk → slogotvorni r
– riječi, u pravilu, imaju jedan naglasak

– naglasak ne može biti na zadnjemu slogu
glȃs → dugosilazni
gȍvor → kratkosilazni
písac → dugouzlazni
jèzik → kratkouzlazni
– vrste naglasaka:
dugosilazni ͡
kratkosilazni \\
dugouzlazni /
kratkouzlazni \
grána gránā
↙ ↘
N jd. G mn.
zanaglasna duljina
37

Plan plo�e
a) Volite li kišu? Koje asocijacije u vama izaziva jesenja kiša? Obrazložite.
b) Što znači stih Tina Ujevića „Budi kiša sve što u nama drijema”?
c) Napišite što više glagola kojima ćete dočarati zvuk padanja kiše.
Naglasci
– naglasnice: riječi koje imaju naglasak

– nenaglasnice: riječi koje nemaju naglaska
– nositelj je naglaska samoglasnik/otvornik
vrt, smrt, krt, Grk, vrč, prst, brk, srk, mrk, trk → slogotvorni r
– riječi, u pravilu, imaju jedan naglasak

– naglasak ne može biti na zadnjemu slogu
glȃs → dugosilazni
gȍvor → kratkosilazni
písac → dugouzlazni
jèzik → kratkouzlazni
– vrste naglasaka:
dugosilazni ͡
kratkosilazni \\
dugouzlazni /
kratkouzlazni \
grána gránā
↙ ↘
N jd. G mn.
zanaglasna duljina

b) Pronađi u čitanci pjesmu po izboru, prepiši iz nje sve imenice u bilježnicu
i označi im naglaske.
c) Nacrtaj u bilježnici tablicu s naglascima i oboji svaki znak za naglasak
drugom bojom.
38

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj riječ koja se po vrsti naglaska, koji se na njoj ostvaruje, razlikuje od ostalih riječi u nizu.
a) sat, brijeg, kamen, nos
b) golub, palac, bubnjevi, kotao
c) grad, zubi, ljudi, mravi
d) brodovi, bogovi, zglobovi, kumovi
NASTAVNI LISTIĆ 2
Naglasi podcrtane riječi.
Draga moja B.
Stiglo je proljeće na Gvozd. Zvoni zvono Sv. Marka, kotrljaju se srebrne lopte zvonjave po našem
krovu, sunčano jutro, kosovi, dobro jutro, nadam se da si dobro spavala.
ulomak iz pisma Miroslava Krleže upućenog supruzi Beli
RJEŠENJE (rad u paru)
a) brȏd, vȏl, mȃjka, zlȃto

b) lȁv, ptȉć, dȕh, kȍnj
c) lópov, hŕčak, čámac, zadátak
d) žìvot, mùdrac, djèčak, mòrnar
a) kamen
b) kotao
c) grad
d) kumovi
Drȃga moja B.
Stȉglo je pròljeće na Gvozd. Zvòni zvȍno Sv. Marka, kotrljaju se srebrne lȍpte zvonjave po našem krȍvu, sunčano jutro, kosovi,
dobro jutro, nȃdam se da si dobro spȃvala.
39

NASTAVNA TEMA Samoznačne i suznačne riječi
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Samoznačne i suznačne riječi

Razlikovati samoznačne i suznačne riječi. Uočiti naglasnice i

nenaglasnice. Prepoznavati naglasne cjeline.
unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje

SUODNOS
međupredmetni – Biologija, Sat razrednika
ZADAĆE SATA:
Učenik će: razlikovati samoznačne i suznačne riječi, uočiti

naglasnice i nenaglasnice, razlikovati prednaglasnice
a) obrazovne od zanaglasnica u tipičnim primjerima, pravilno rabiti
nenaglasnice u govoru i pismu, prepoznavati naglasne cjeline,
poštivati naglasne cjeline pri čitanju i govorenju.
Učenik će: razvijati svijest o očuvanju prirode i očuvanju biljaka,

b) odgojne razvijati osjećaj za jezik i govorne vrednote,
razvijati svijest o važnosti i ljepoti hrvatskoga jezika.

c) funkcionalne razlikovanja, logičkoga mišljenja te zaključivanja, usmenoga
izražavanja i usmjerenoga čitanja.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, razvijati

d) komunikacijske komunikacijske vještine tijekom rada u paru, otkrivati govorne
vrednote hrvatskoga jezika u skladu s pravogovornom normom.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
– rješavanje nastavnoga listića tijekom obrade
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
– primjena znanja na novim primjerima
40

UVODNI DIO SATA
I. inačica
Imenujte cvijeće na slikama. Nazivi se kriju u premetaljkama.
ZAMORVAC ANŠFAR
(odgovori – mrazovac, šafran)
Mrazovac je cvijet koji cvate u jesen. Izgledom je sličan šafranu, no ima veće cvjetove. Lišće je
mrazovca veliko, široko, naraste i više od 30 cm. Šafran ima manje i uže lišće. Mrazovac nema
lišće u vrijeme cvatnje, lišće raste na proljeće. Vrlo je važno razlikovati ove dvije vrste jer su svi
dijelovi mrazovca otrovni. Neiskusni berači ljekovitoga i jestivoga bilja često ovaj cvijet zamijene i
s medvjeđim lukom, samoniklom jestivom biljkom, pa posljedice mogu biti kobne.

Poslušajte ulomak iz romana Mrazovac Nade Mihoković-Kumrić.

Gdje su bile postavljene nagrađene slike? Zašto? Što je privuklo Ivaninu pozornost?
OBRADA


Napišite asocijacije koje povezujete s fotografijama mrazovca i šafrana.
Čitanje i analiza učeničkih odgovora.
Kojom ste vrstom riječi izrekli svoja zapažanja? Jeste li napisali koji veznik, prijedlog ili česticu?

Riječi koje imaju samostalno značenje i mogu u rečenici stajati same nazivaju se samoznačne
riječi ili samoznačnice. Samoznačnice su: imenice, pridjevi, glagoli, brojevi, prilozi i neki oblici
zamjenica.
41

Protumačite značenja zadanih riječi: mrazovac, cvasti, jesen, u. Kojoj je riječi teško protumačiti
značenje? Riječ u nema samostalnoga značenja.
Povežite prethodno navedene riječi u rečenicu.
Mrazovac cvate u jesen.
Pročitajte navedenu rečenicu bez prijedloga u. Ima li rečenica smisla?
Prepišite iz zadanih rečenica tražene vrste riječi.

a) Ivana ulazi u dvoranu s pogledom na more.
prijedlozi: ______________________
b) Ugledala ju je i pružila joj ruku.
zamjenice: _____________________
c) Mrazovac i šafran treba razlikovati jer su slični.
veznici: ________________________
d) Znaš li to? Baš i ne.
čestice: ________________________

Mogu li prepisane riječi stajati samostalno? Pročitajte rečenice bez prepisanih riječi. Imaju li
rečenice smisla?
Riječi koje nemaju samostalnoga značenja i ne mogu stajati samostalno nazivaju se suznačne
riječi ili suznačnice. One se pridružuju samoznačnim riječima. Suznačne su riječi: prijedlozi,
veznici, čestice, usklici, pomoćni glagoli.
Pročitajte sljedeću rečenicu.

Ivana je uočila motiv na slici.
Jeste li svaku riječ u rečenici izgovorili zasebno? Koje ste riječi u izgovoru povezali?
Ivana je/ uočila/ motiv/ na slici.
Čitajući, kratkom stankom odjeljujemo naglasne cjeline. Naglasna se cjelina sastoji od naglašene
riječi i jedne ili više nenaglašenih riječi.
Riječi koje imaju naglasak nazivaju se naglasnicama.
Nemaju sve riječi u naglasnoj cjelini svoj naglasak. Riječi koje nemaju naglaska nazivaju se
nenaglasnice. One se izgovaraju s riječju ispred sebe ili s riječju iza sebe i s njom tvore jednu
naglasnu cjelinu.
Odvojite naglasne cjeline u zadanoj rečenici.
Govoriš li/ o slici?
Riječi koje stoje ispred naglašene riječi i s njom tvore jednu naglasnu cjelinu zovu se
prednaglasnice. Prednaglasnice su prijedlozi, veznici te čestica ne.
Riječi koje stoje iza naglašene riječi i s njom tvore jednu naglasnu cjelinu zovu se zanaglasnice.
Zanaglasnice su nenaglašeni oblici pomoćnih glagola, nenaglašeni oblici zamjenica te čestica li.
Odvojite naglasne cjeline u zadanoj rečenici.
Slika me je/ oduševila.
Uz naglašenu se riječ može izgovarati i pisati više nenaglasnica.

Na početku rečenice može stajati naglasnica ili prednaglasnica.
Promatram sliku.
Na izložbi sam.
42

Mogu li rečenice započeti zanaglasnicom?
Ćeš li doći na izložbu?
Zanaglasnicom se nikada ne započinje rečenica. Zanaglasnice u pravilu stoje iza prve naglašene riječi.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Imaju li sve riječi samostalno značenje? Koje su vrste riječi samoznačne, a koje suznačne? Što je
naglasnica, a što nenaglasnica? Navedite vrste nenaglasnica. Može li rečenica započeti
zanaglasnicom? Što čini naglasnu cjelinu?
b) Riješite u bilježnici 2. zadatak za samostalan rad iz udžbenika.


b) Prisjeti se obilježja haiku poezije pa napiši dvije pjesme. Razvrstaj iz jedne pjesme
riječi na samoznačne i suznačne. Označi u drugoj pjesmi izgovorne cjeline.
II. inačica – prema slikokazu Samoznačne i suznačne riječi
PLAN PLOČE
Samoznačne i suznačne riječi
– samoznačne riječi: riječi koje imaju samostalno značenje

mogu u rečenici stajati same
imenice, pridjevi, glagoli, brojevi, prilozi, neki oblici zamjenica
– suznačne riječi: riječi koje nemaju samostalnoga značenja

prijedlozi, veznici, čestice, usklici, pomoćni glagoli
Ivana je na slici
↙ ↘ ↙ ↘
naglasnica nenaglasnica nenaglasnica naglasnica

↙ ↘
zanaglasnica prednaglasnica
– nenaglasnice: prednaglasnice – stoje ispred naglašene riječi

zanaglasnice – stoje iza naglašene riječi
43

prednaglasnice zanaglasnice
↓ ↓
prijedlozi nenaglašeni oblici pomoćnih glagola
veznici nenaglašeni oblici zamjenica
čestica ne čestica li
– uz naglašenu se riječ može izgovarati i pisati više nenaglasnica
Plan plo�e
Imenujte cvijeće na slikama. Nazivi se kriju u premetaljkama.
ZAMORVAC ANŠFAR
Mrazovac je cvijet koji cvate u jesen. Izgledom je sličan šafranu, no ima veće cvjetove.
Lišće je mrazovca veliko, široko, naraste čak i više od 30 cm. Šafran ima manje i uže
lišće. Mrazovac nema lišće u vrijeme cvatnje, lišće raste na proljeće. Vrlo je važno
razlikovati ove dvije vrste jer su svi dijelovi mrazovca otrovni. Neiskusni berači
ljekovitoga i jestivoga bilja često ovaj cvijet zamijene i s medvjeđim lukom, samoniklom
jestivom biljkom, pa posljedice mogu biti kobne.
Samoznačne i suznačne riječi
– samoznačne riječi: riječi koje imaju samostalno značenje

mogu u rečenici stajati same
imenice, pridjevi, glagoli, brojevi, prilozi, neki oblici zamjenica
44

– suznačne riječi: riječi koje nemaju samostalnoga značenja
prijedlozi, veznici, čestice, usklici, pomoćni glagoli
Ivana je na slici
↙ ↘ ↙ ↘
naglasnica nenaglasnica nenaglasnica naglasnica

↙ ↘
zanaglasnica prednaglasnica
– nenaglasnice: prednaglasnice – stoje ispred naglašene riječi

zanaglasnice – stoje iza naglašene riječi
prednaglasnice zanaglasnice
↓ ↓
prijedlozi nenaglašeni oblici pomoćnih glagola
veznici nenaglašeni oblici zamjenica
čestica ne čestica li
– uz naglašenu se riječ može izgovarati i pisati više nenaglasnica

b) Prisjeti se obilježja haiku poezije pa napiši dvije pjesme. Razvrstaj iz jedne pjesme
riječi na samoznačne i suznačne. Označi u drugoj pjesmi izgovorne cjeline.
45

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj samoznačne riječi u zadanoj pjesmi.
Romon kiše

Rominja kišica tihana.
Vjetar se ljulja u granama.
Oblak se diže iz bezdana.
Misli lete k tebi, Neznana.

NASTAVNI LISTIĆ 2
Okomitim crtama odvoji naglasne cjeline u zadanim pjesmama.
Zastor se njiše Voda u čaši:

Na prozoru i šapće: Koliko li je žednih
Srdačan pozdrav! Usta na Zemlji!

a) prijedlozi: u, s, na
b) zamjenice: ju, joj
c) veznici: i, jer
d) čestice: li, ne, baš

Rominja kišica tihana.
Vjetar se ljulja u granama.
Oblak se diže iz bezdana.
Misli lete k tebi, Neznana.


Zastor se/ njiše/ Voda/ u čaši:/
Na prozoru/ i šapće:/ Koliko li je/ žednih/
Srdačan/ pozdrav!/ Usta/ na Zemlji!/
46

NASTAVNA TEMA Jednostavna rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Jednostavna rečenica

hrvatski jezik obrada čelni, pojedinačni
Prepoznati jednostavnu rečenicu. Razlikovati neproširenu i

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI proširenu rečenicu. Prepoznati neoglagoljenu i besubjektnu
rečenicu.

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati jednostavnu rečenicu, razlikovati

neproširenu i proširenu rečenicu, upoznati strukturu proširene
i neproširene rečenice, uočiti slaganje subjekta i predikata
a) obrazovne
u rečenici, prepoznati predikat i riječi koje ga dopunjuju,
prepoznati subjekt i riječi koje ga dopunjuju, prepoznati
neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu.
Učenik će: osvijestiti važnost prijateljstva u životu, razvijati
b) odgojne kulturu pismenoga izražavanja, njegovati odnos prema
materinskome jeziku.
zaključivanja, pisanja i govorenja, razvijati sposobnost
c) funkcionalne
samostalne jezične analize, osvijestiti potrebu pravilne uporabe
jezika.
d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, poštovati stavove i
razmišljanja sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
47

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Možete li zamisliti život bez prijatelja? Koliko su vama prijatelji važni? Navedite neke situacije u
kojima su vam prijatelji pomogli.
b) Aristotel kaže da je prijateljstvo „jedna duša u dva tijela”. Što je za vas prijateljstvo?
Navedite osobine koje bi trebali imati pravi prijatelji. Koju smatrate najvažnijom?

Poslušajte ulomak o prijateljstvu iz romana Sretni dani Mire Gavrana.

Imate li i vi prijatelja poput Jurice? Povjeravate li se svojim prijateljima kad se zaljubite ili i oni,
poput Jurice, prepoznaju to na vama bez puno objašnjavanja?
OBRADA


Promotrite sljedeću rečenicu i uočite glagol u njoj.
Svatko treba dobrog prijatelja.
Kako se zove služba glagola u rečenici? Čime predikat može biti izrečen? Predikat može biti izrečen
glagolom ili imenskom riječi i pomoćnim glagolom biti. Prisjetite se kako se označuje predikat u
rečenici.

Promotrite sljedeće rečenice i uočite predikate u njima.
S prijateljima se družim.
Prijatelji mi pomažu oko zadaće.
Koliko je predikata u rečenicama?
Rečenice s jednim predikatom nazivaju se jednostavne rečenice.
Prisjetite se kako označuje subjekt u rečenici.
Promotrite sljedeće rečenice. Odredite predikat i subjekt.
Prijatelj pomaže.
Učitelj piše.
Ona šuti.
Slažu li se subjekt i predikat u glagolskoj osobi? Jeste li mogli prvu rečenicu napisati: Prijatelj
pomažemo.
Subjekt i predikat slažu se u glagolskoj osobi. Rečenica koja se sastoji samo od subjekta i
predikata naziva se jednostavna neproširena rečenica.
Promotrite sljedeće rečenice. Uočite subjekt. Koje riječi dopunjuju subjekt?
48

Pravi prijatelj pomaže.
Naš dragi učitelj piše.
Subjektu su dodane dopune koje čine subjektni skup (SS).
Promotrite sljedeće rečenice. Uočite predikat. Koje riječi dopunjuju predikat?
Učenici slušaju pozorno upute.
Ona mudro šuti.
Predikatu su dodane dopune koje čine predikatni skup (PS).
Rečenica koja osim subjekta i predikata ima dopune subjektu i predikatu ili jednome od njih,
naziva se jednostavna proširena rečenica.
Možete li u sljedećim rečenicama odrediti predikat?
Vatra!
Čudno.
Sve uzalud.
Jao, jao meni!
Rečenica u kojoj nije izrečen glagol (predikat) naziva se neoglagoljena/eliptična rečenica.
Proučite u udžbeniku kada se najčešće rabe neoglagoljene rečenice.
Možete li u sljedećim rečenicama odrediti subjekt?
Mrači se.
U polju se žanje i kosi.
Sviće.
Napokon svanu.
Rečenica u kojoj se ne može sa sigurnošću odrediti postoji li ili ne postoji subjekt, naziva se
besubjektna rečenica.
Izborni sadržaj
Promotrite sljedeću rečenicu.
Čekati je teško.
Što je riječ čekati po vrsti riječi? Riječ čekati po vrsti je glagol. Što zaključujete? Glagol u infinitivu
može biti subjekt u rečenici.
Mogu li samo imenske riječi biti dio imenskoga predikata? Što je riječ teško po vrsti riječi?
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je jednostavna rečenica? Objasnite razliku između jednostavne neproširene i jednostavne
proširene rečenice. Što čini subjektni, a što predikatni skup? Što je neoglagoljena rečenica? Što je
besubjektna rečenica?


a) Riješi 5., 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Napiši sastavak o temi Pravi se prijatelji poznaju u nevolji. Podcrtaj u sastavku jednostavne
neproširene rečenice jednom crtom i jednostavne proširene rečenice dvjema crtama.
II. inačica – prema slikokazu Jednostavna rečenica
49

PLAN PLOČE
Jednostavna rečenica
Svatko treba dobrog prijatelja.

– predikat: glagolski i imenski, P
– jednostavna rečenica: rečenica s jednim predikatom

S P
Prijatelj pomaže.
S P
Učitelj piše.
S P
Ona šuti.
– jednostavna neproširena rečenica: rečenica koja se sastoji samo od subjekta i predikata
Pravi prijatelj pomaže.

Naš dragi učitelj piše. } subjektni skup (SS)
subjekt i njegove dopune
Učenici slušaju pozorno upute.

Ona mudro šuti. } predikatni skup (PS)
predikat i njegove dopune
– jednostavna proširena rečenica: rečenica u kojoj subjekt i/ili predikat ima dopunu
Vatra! Mrači se.

Čudno. U polju se žanje i kosi.
Sve uzalud. Sviće.
Jao, jao meni! Napokon svanu.
↓ ↓
neoglagoljene rečenice besubjektne rečenice
S P
Čekati je teško. → infinitiv u službi subjekta
Plan plo�e
a) Možete li zamisliti život bez prijatelja? Koliko su vama prijatelji važni?
Navedite neke situacije u kojima su vam prijatelji pomogli.
b) Aristotel kaže da je prijateljstvo „ jedna duša u dva tijela.” Što je za vas
prijateljstvo? Navedite osobine koje bi trebali imati pravi prijatelji.
Koju smatrate najvažnijom?
50

Jednostavna rečenica
Svatko treba dobroga prijatelja.
– predikat: glagolski i imenski, P
– jednostavna rečenica: rečenica s jednim predikatom
S P
Prijatelj pomaže.
S P
Učitelj piše.
S P
Ona šuti.
– jednostavna neproširena rečenica: rečenica koja se sastoji samo od

subjekta i predikata
Pravi prijatelj pomaže. subjektni skup (SS)

Naš dragi učitelj piše. subjekt i njegove dopune
Učenici slušaju pozorno upute. predikatni skup (PS)

Ona mudro šuti. predikat i njegove dopune
– jednostavna proširena rečenica: rečenica u kojoj subjekt i/ili predikat ima dopunu
Vatra! Mrači se.

Čudno. U polju se žanje i kosi.
Sve uzalud. Sviće.
Jao, jao meni! Napokon svanu.
↓ ↓
neoglagoljene rečenice besubjektne rečenice
S P
Čekati je teško. → infinitiv u službi subjekta

a) Riješi 5., 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Napiši sastavak o temi Pravi se prijatelji poznaju u nevolji. Podcrtaj u sastavku
jednostavne neproširene rečenice jednom crtom i jednostavne proširene rečenice
dvjema crtama.
51

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Proširi zadane neproširene rečenice predikatnim dopunama.

a) Gazdarica je ustala. ___________________________________________________
b) On se smijao. ___________________________________________________
c) Tetke sjede. ___________________________________________________
d) Grožđe je sazrijevalo. ___________________________________________________
e) Otac spava. ___________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Proširi zadane neproširene rečenice subjektnim dopunama.

a) Djevojčica trči. ________________________________________________________
b) Pas se odmara. ________________________________________________________
c) Kuća se zatresla. ________________________________________________________
d) Nasipi će izdržati. ________________________________________________________
e) Noć se spušta. ________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 3
Prepiši zadane rečenice na odgovorajuće mjesto u tablici.

Hladno je. Glavni kolodvor. Eno Marka! Na putu se rano lijega.
Kriza je. Mladost ludost. Tišina. Sviće.
besubjektna rečenica neoglagoljena rečenica

Osobni odgovori učenika.


besubjektna rečenica neoglagoljena rečenica
Hladno je. Glavni kolodvor.
Na putu se rano lijega. Eno Marka!
Kriza je. Mladost ludost.
Sviće. Tišina.
52

NASTAVNA TEMA Priložne oznake
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Priložne oznake

Uočiti priložne oznake u rečenici. Prepoznati i razlikovati

priložne oznake mjesta, vremena i načina.
unutarpredmetni – književnost, jezično izražavanje i stvaranje

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Vjeronauk
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti priložne oznake u rečenici, prepoznati i

razlikovati priložne oznake mjesta, vremena i načina, pravilno
a) obrazovne
rabiti priložne oznake mjesta u značenju mjesta radnje, cilja
radnje i tijeka radnje.
Učenik će: osvijestiti važnost skladnoga obiteljskog života,

zauzeti kritičko stajalište o svojemu odnosu prema roditeljima,
b) odgojne
razvijati spoznaju o raznolikosti, važnosti i ljepoti hrvatskoga
jezika, uočiti izražajne mogućnosti hrvatskoga jezika.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, prepoznavanja,

povezivanja i razlikovanja, razvijati sposobnost logičkoga
c) funkcionalne
razmišljanja i zaključivanja, primijeniti znanje na novim
primjerima.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje odgovarajući na pitanja

d) komunikacijske cjelovitim rečenicama, argumentirano iznositi mišljenje,
uvažavati sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL
grafoskop/projektor, prozirnica

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
53

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Protumačite misao Ivana Pavla Drugoga:
Tko promiče obitelj, promiče čovjeka, tko je napada, napada čovjeka.
b) Precrtajte u bilježnicu prikaz s krugovima i upišite u oblačiće odgovore na postavljena pitanja.
Gdje?
Kada? Kako?
pomažem
roditeljima
Koliko? S kim?

Poslušajte pjesmu Večernja slika Vinka Kosa.

Kakav ugođaj donosi pjesma? Izrecite osnovnu misao pjesme.
OBRADA


Što su prilozi? Kojoj ih vrsti riječi prilažemo? Razvrstajte zadane priloge na mjesne, vremenske i
načinske: ovdje, brzo, jutros, tiho, dolje, tada.

Priložne oznake izriču okolnosti vršenja radnje.
Promotrite sljedeću rečenicu. Gdje pada svjetlo?
Žuto svjetlo pada po rubu praznih zdjela na stolu.
Što izriče skup riječi po rubu praznih zdjela na stolu? Dio rečenice koji dopunjuje predikat i izriče
mjesto obavljanja radnje zove se priložna oznaka mjesta. Odgovara na pitanja: Gdje?, Kamo?,
Kuda?, Otkuda?, Dokuda?
Promotrite sljedeću rečenicu. Kada zavlada šutnja?

Nakon večere zavlada šutnja.
Što izriče skup riječi nakon večere? Dio rečenice koji dopunjuje predikat i izriče vrijeme obavljanja
radnje zove se priložna oznaka vremena. Odgovara na pitanja: Kada?, Otkada?, Dokada?
54

Promotrite sljedeću rečenicu. Kako zasja svjetiljka?
Svjetiljka jače zasja u sobi.
Što izriče riječ jače? Dio rečenice koji dopunjuje predikat i izriče način obavljanja radnje zove se
priložna oznaka vremena. Odgovara na pitanja: Kako?, Na koji način?
Proučite u udžbeniku rečenicu:
Dva cjelova sjednu na djetinje čelo, svjetiljka jače zasja u sobi, i nastane opet mir bez riječi.
Uočite podcrtane priložne oznake. Odredite im vrstu. Riječima na djetinje čelo, jače, u sobi, opet
odredite vrstu riječi. Čime se priložne oznake mogu izreći?

Priložnom se oznakom mjesta može izreći mjesto radnje, cilj radnje i usmjerenost radnje.
Gdje stanuješ? Stanujem Ovdje. U gradu. mjesto radnje
Kamo ideš? Idem tamo. U školu. cilj radnje
Kuda ideš? Idem onuda. Okolnim putem. usmjerenost radnje
Odredite padeže imenicama u priložnim oznakama. Uz upitni prilog gdje imenica u odgovoru
dolazi u lokativu, uz prilog kamo imenica dolazi u akuzativu, a uz prilog kuda u instrumentalu.
Izborni sadržaj
Odgovorite na zadana pitanja cjelovitim rečenicama. Samostalno odaberite okolnosti glagolskih
radnji. Okolnost glagolske radnje treba izreći jednom riječju (prilogom) ili prijedložnim skupom.
Sanja hrani psa.
Gdje Sanja hrani psa?
Kako Sanja hrani psa?
Kada Sanja hrani psa?
S kim Sanja hrani psa?
Čime Sanja hrani psa?
Koliko Sanja hrani psa?
Priložnim se oznakama mogu izricati mnoge okolnosti radnje. Pokušajte prepoznati u svojim
odgovorima priložnu oznaku količine, društva i sredstva. Podcrtajte ih i označite kraticama POK,
POD, POS.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što su priložne oznake? Koji rečenični dio otvara mjesto priložnoj oznaci? Navedite vrste priložnih
oznaka. Na koja pitanja odgovaraju? Koje su vrste riječi u službi priložnih oznaka?


b) Opiši svoj put od kuće do škole. U sastavku podcrtaj priložne oznake i označi ih kraticama POM,
PON, POV.
c) Nacrtaj misaonu kartu o priložnim oznakama.
II. inačica – prema slikokazu Priložne oznake
55

PLAN PLOČE
Priložne oznake
– priložne oznake: izriču okolnosti glagolske radnje
Žuto svjetlo pada po rubu praznih zdjela.

↓
Gdje?
– priložna oznaka mjesta: izriče mjesto obavljanja radnje

Gdje?, Kamo?, Kuda?, Otkuda?, Dokuda?

↓
Kada?
– priložna oznaka vremena: izriče vrijeme obavljanja radnje

Kada?, Otkada?, Dokada?

↓
Kako?
– priložna oznaka načina: izriče način obavljanja radnje

Kako?, Na koji način?
priložne oznake
↙ ↘
jače na djetinje čelo
opet u sobi
↓ ↓
prilog prijedložni skup
Gdje stanuješ? Stanujem ovdje. U gradu. → mjesto radnje

Kamo ideš? Idem tamo. U školu. → cilj radnje
Kuda ideš? Idem onuda. Okolnim putem. → usmjerenost radnje
Plan plo�e
a) Protumačite misao Ivana Pavla Drugoga:
Tko promiče obitelj, promiče čovjeka, tko je napada, napada čovjeka.
b) Precrtajte u bilježnicu prikaz s krugovima i upišite u oblačiće odgovore

na postavljena pitanja.
56

Priložne oznake
– priložne oznake: izriču okolnosti glagolske radnje
Žuto svjetlo pada po rubu praznih zdjela.

↓
Gdje?
– priložna oznaka mjesta: izriče mjesto obavljanja radnje

Gdje?, Kamo?, Kuda?, Otkuda?, Dokuda?

↓
Kada?
– priložna oznaka vremena: izriče vrijeme obavljanja radnje

Kada?, Otkada?, Dokada?

↓
Kako?
– priložna oznaka načina: izriče način obavljanja radnje

priložne oznake
↙ ↘
jače na djetinje čelo
opet u sobi
↓ ↓
prilog prijedložni skup
Gdje stanuješ? Stanujem ovdje. U gradu. → mjesto radnje

Kamo ideš? Idem tamo. U školu. → cilj radnje
Kuda ideš? Idem onuda. Okolnim putem. → usmjerenost radnje

b) Opiši svoj put od kuće do škole. U sastavku podcrtaj priložne oznake i označi
ih kraticama POM, PON, POV.
c) Nacrtaj misaonu kartu o priložnim oznakama.
57

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Prepiši priložne oznake iz zadanoga teksta na odgovarajuće mjesto u tablici.
Jučer je nestala moja sreća. Zadnji je put viđena ispred ulaza u Ivinu zgradu. Kamo li je otišla?
Možda je krenula prema tebi. Ili je skrenula udesno. Tamo se nalazi glazbena škola. Ivina
glazbena škola. Zabrinuto sam sjeo. I promislio.
– Sutra će se pojaviti – tješio sam sâm sebe.
priložna oznaka mjesta priložna oznaka vremena priložna oznaka načina
NASTAVNI LISTIĆ 2
Poveži pitanje s odgovorom tako da uz zadani odgovor napišeš odgovarajuće slovo.
a) Gdje? _____ Idem gradom.

b) Kamo? _____ Idem iz grada.
c) Kuda? _____ Idem u grad.
d) Otkuda? _____ U gradu sam.
priložna oznaka mjesta priložna oznaka vremena priložna oznaka načina

ispred ulaza (u Ivinu zgradu) jučer možda
kamo zadnji put zabrinuto
prema tebi sutra sâm
udesno
tamo
c) Idem gradom.
d) Idem iz grada.
b) Idem u grad.
a) U gradu sam.
58

NASTAVNA TEMA Objekt
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Objekt

Prepoznati objekt u rečenici. Razlikovati izravni i neizravni

objekt.

SUODNOS međupredmetni – Tjelesna i zdravstvena kultura,
Sat razrednika, Priroda
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti i prepoznati objekt u rečenici, razlikovati

a) obrazovne izravni i neizravni objekt, uočiti da objekt može biti izrečen
imenicom ili zamjenicom.

b) odgojne odnos prema materinskome jeziku, biti potaknut na jezično
stvaranje.

c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti potaknut na pravilnu uporabu
riječi u govoru i pismu.

argumentirano iznositi zaključke, razvijati rječnik.

NASTAVNI MATERIJAL radna bilježnica, grafoskop/projektor, prozirnica, učenički rad,
http://www.zdravlje.hr/zdravlje/hrana_prehrana_i_zdravlje

POSTUPCI I OBLICI – rješavanje zadataka tijekom rada u paru
nastavnoga listića
59

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.
b) Jeste li zadovoljni svojim izgledom? Što biste promijenili na sebi da možete?
Navedite što vas čini zadovoljnima samim sobom.
c) Kakav izgled danas nameće modna industrija? Koliko na vas utječu slike mršavih modela?
Jeste li ikada držali dijetu? Znate li koliko je u godinama odrastanja dijeta opasna za zdravlje?
Obrazložite svoje mišljenje.

U ulomku iz romana Debela Maja Brajko-Livaković progovara o nezadovoljstvu djevojčice vlastitim
izgledom. Poslušajte ulomak.

Što Meri zaključuje gledajući se u zrcalo? Sviđaju li joj se njezini nadimci?
OBRADA


Promotrite sljedeće rečenice. Odredite predikat i subjekt.
S P
Mama kriomice jede kikiriki.
S P
Mama ga voli.
Jesu li ovo jednostavne proširene ili neproširene rečenice? Obrazložite.
Koji rečenični član ima dopune? Predikat ima dopune.
Koju službu u rečenici ima riječ kriomice? Riječ kriomice priložna je oznaka načina.

Odredite koji rečenični član dopunjuju riječi kikiriki i ga. Riječi kikiriki i ga predikatne su dopune.
Kazuju li okolnosti vršenja radnje? Što su po vrsti riječi podebljane riječi?
Riječi kikiriki i ga jesu predmeti/objekti na kojima se vrši radnja.
Objekt je dopuna predikatu i izriče na kome/čemu se vrši radnja.
Promotrite sljedeće rečenice. Odredite u kojemu su padežu podebljane riječi.
Meri voli čokoladu.
Meri ima nadimak.
Ona ne voli vidjeti sebe u zrcalu.
Podebljane su riječi u akuzativu.
60

Meri treba imati volje.
U kojemu je padežu imenica volje?
Odvija li se glagolska radnja izravno na podebljanim riječima? Ako se glagolska radnja odvija
izravno na objektu, objekt se naziva izravni objekt.
Izravni objekt može biti u akuzativu bez prijedloga i u dijelnome genitivu.
Ne mogu se nagledati neba.
Lako je tebi.
Zahvaljujem na darovima.
Odmahuje rukom.
U kojemu se padežu nalaze podebljane riječi? Odvija li se glagolska radnja izravno na objektu?
Što zaključujete? U kojim se padežima pojavljuje neizravni objekt?
Ako se glagolska radnja ne odvija izravno na objektu, objekt se naziva neizravni objekt. Može biti
izrečen imenicom ili zamjenicom u genitivu, dativu, lokativu i instrumentalu.
Izborni sadržaj
Kralj udari u smijeh.
Zašto objekt u rečenici nije izravan iako je riječ smijeh u akuzativu?
Riječ smijeh dolazi s prijedlogom. Objekt koji uza se ima prijedlog naziva se prijedložni objekt i
uvijek je neizravan.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je objekt? Koji rečenični dio otvara mjesto objektu? Što izriče izravni objekt? U kojemu se
padežu nalazi? Što je neizravni objekt?


b) Napiši pravila koja bi mogla poboljšati kvalitetu tvojega života i zdravlja. U rečenicama podcrtaj
izravne objekte ravnom crtom i neizravne objekte isprekidanom crtom.
Primjer: Jesti više povrća. Pomoći bolesnomu čovjeku.
II. inačica – prema slikokazu Objekt
61

PLAN PLOČE
Objekt
S P
S P
Mama ga voli.
– objekt: predmet radnje

dopunjuje predikat
izriče na kome/čemu se vrši radnja
imenica ili zamjenica
A G
Meri voli čokoladu. Meri treba imati volje.
Meri ima nadimak.
Ona ne voli vidjeti sebe u zrcalu.
– izravni objekt: radnja se vrši izravno na objektu

akuzativ bez prijedloga, dijelni genitiv

Lako je tebi.
Odmahuje rukom.
– neizravni objekt: radnja se ne vrši izravno na objektu

genitiv, dativ, lokativ, instrumental
Kralj udari u smijeh. → prijedložni objekt / neizravni objekt
62

Plan plo�e
a) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.
b) Jeste li zadovoljni svojim izgledom? Što biste promijenili na sebi da možete?
Navedite što vas čini zadovoljnima samim sobom.
c) Kakav izgled danas nameće modna industrija? Koliko na vas utječu slike
mršavih modela? Jeste li ikada držali dijetu? Znate li koliko je u godinama
odrastanja dijeta opasna za zdravlje? Obrazložite svoje mišljenje.
Objekt
S P
S P
Mama ga voli.
– objekt: predmet radnje

dopunjuje predikat
izriče na kome/čemu se vrši radnja
imenica ili zamjenica
A G
Meri voli čokoladu. Meri treba imati volje.
Meri ima nadimak. Ona ne voli vidjeti sebe u zrcalu.
– izravni objekt: radnja se vrši izravno na objektu

akuzativ bez prijedloga, dijelni genitiv

Lako je tebi.
Odmahuje rukom.
– neizravni objekt: radnja se ne vrši izravno na objektu

genitiv, dativ, lokativ, instrumental
Kralj udari u smijeh. → prijedložni objekt / neizravni objek

b) Napiši pravila koja bi mogla poboljšati kvalitetu tvojega života i zdravlja.
U rečenicama podcrtaj izravne objekte ravnom crtom i neizravne objekte
isprekidanom crtom.
Primjer: Jesti više povrća. Pomoći bolesnomu čovjeku.
63

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj u zadanim rečenicama izravne objekte jednom crtom i neizravne objekte

dvjema crtama.
a) Čuo je njezine korake.
b) Digoše jedra i otploviše.
c) Sve su uspomene oživjele.
d) Povjeri se meni.
e) Obećao sam roditeljima.
f) Prepao se sjene.
g) Oprasmo na brzinu ruke.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj u zadanome tekstu izravne objekte jednom crtom i neizravne objekte dvjema crtama.
Zdrava ili pravilna prehrana osigurava tijelu uravnotežen unos kalorija, vitamina, minerala i
tekućine te uravnotežen omjer bjelančevina i ugljikohidrata. Ljudi unose kalorije, vitamine,
minerale i tekućinu i tako se brinu za svoje zdravlje. Organizam tako osigurava potrebu za
gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Primjenjujemo li savjete o zdravoj uravnoteženoj prehrani, možemo poboljšati svoje zdravstveno
stanje. Zdravim načinom života stvaramo preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i
degenerativnih bolesti.
a) Čuo je njezine korake.

b) Digoše jedra i otploviše.
c) Sve su uspomene oživjele.
d) Povjeri se meni.
e) Obećao sam roditeljima.
f) Prepao se sjene.
g) Oprasmo na brzinu ruke.
Zdrava ili pravilna prehrana osigurava tijelu uravnotežen unos kalorija, vitamina, minerala i
tekućine te uravnotežen omjer bjelančevina i ugljikohidrata. Ljudi unose kalorije, vitamine,
minerale i tekućinu i tako brinu za svoje zdravlje. Organizam tako osigurava potrebu
za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Primjenjujemo li savjete o zdravoj uravnoteženoj prehrani, možemo poboljšati svojezdravstveno
stanje. Zdravim načinom života stvaramo preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i
degenerativnih bolesti.
64

RAZREDNI ODJEL: 7. ___ REDNI BROJ SATA: NADNEVAK:
NASTAVNA TEMA Imenički dodatci: atribut i apozicija
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Atribut

Prepoznati atribut i atributni skup. Razlikovati pridjevni i

imenički atribut u jednostavnim rečenicama.

SUODNOS
međupredmetni – Vjeronauk, Sat razrednika
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati imenice i uočiti riječi koje ih dopunjuju,

razlikovati vrste riječi koje dopunjuju imenice, prepoznati i
a) obrazovne razlikovati pridjevni atribut i imenički atribut u jednostavnim
rečenicama, uočiti prijedložni atribut, preoblikovati prijedložni
atribut u pridjevni atribut.
Učenik će: biti potaknut na promišljanje o obiteljskim odnosima

i odgoju djece, spoznati važnost odrastanja u zdravome
b) odgojne
obiteljskom ozračju, razvijati spoznaju o raznolikosti, važnosti i
ljepoti hrvatskoga jezika.

c) funkcionalne
razlikovanja i zaključivanja te biti potaknut na funkcionalnu
primjenu jezika.

argumentirano iznositi zaključke, uvažavati mišljenja drugih.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
65

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Napiši nekoliko savjeta svojim roditeljima kako bi željela/želio da te odgajaju.
b) Riješite 1. zadatak u radnoj bilježnici.

Poslušajte Priču za roditelje Siniše Glavaševića.

Što Siniša Glavašević savjetuje roditeljima? Koji vam se savjet najviše svidio? Koji zaključak iznosi
autor na kraju ulomka? Slažete li se s njegovim zaključkom?
OBRADA


Pročitajte sljedeću rečenicu. Uočite imenice u rečenici.
U njihovu svijetu nema mjesta za druge stvari, samo za čistu ljubav.
Koje riječi dopunjuju podebljane imenice? Slažu li se imenice sa svojim dopunama u rodu, broju i
padežu?

Atribut je riječ koja dopunjuje imenicu pobliže ju označujući.
Odredite vrstu riječima: njihovu, druge, čistu.
Dopuna imenici izrečena pridjevom, zamjenicom ili brojem zove se pridjevni atribut.
Odredite rod, broj i padež atributima i imenicama koje dopunjuju. Slažu li se pridjevni atributi s
imenicama u rodu, broju i padežu?
Promotrite podebljane imenice u sljedećoj rečenici.

Djeca su vrelo ljubavi, slap poljubaca, rijeka smijeha.
Koje riječi dopunjuju imenice vrelo, slap i dar?
Imenica koja pobliže označuje drugu imenicu zove se imenički atribut. U kojemu se padežu nalaze
imenički atributi ljubavi, poljubaca, smijeha? Imenički atribut izrečen je imenicom u genitivu.

Proučite u udžbeniku može li imenički atribut imati svoj atribut.
66

Roditelji se raduju osmijesima svoje djece.
Atribut sa svojim atributima čini atributni skup.
Izborni sadržaj
a) Promotrite sljedeću rečenicu.
Jesi li čuo Priču za roditelje?
U službi atributa mogu biti i prijedložni izrazi. Takav se atribut naziva prijedložni atribut.
Prijedložni je atribut imenički jer je u službi atributa imenica s prijedlogom.
b) Imenički se atribut često može zamijeniti pridjevnim atributom.

igra djece → dječja igra pjesma o ljubavi → ljubavna pjesma
torba učenika → učenička torba torta od čokolade → čokoladna torta
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je atribut? Kojom vrstom riječi pridjevni atribut može biti izrečen? Slaže li se pridjevni atribut
s imenicom koju pobliže označuje u rodu, broju i padežu? Što je imenički atribut? Slaže li se
imenički atribut s imenicom koju pobliže označuje u rodu, broju i padežu? Što čini atributni skup?


b) Zamisli da na tjedan dana zamijeniš mjesto/ulogu sa svojom majkom ili sa svojim ocem. Kako bi
se ponašala/ponašao? Bi li se drukčije odnosila/odnosio prema svojoj djeci? Svoja razmišljanja
oblikuj u sastavak, pripazi na razvidne dijelove (uvod, razradbu, zaključak). U sastavku podcrtaj
pridjevne atribute i zaokruži imeničke atribute.
II. inačica – prema slikokazu Atribut
PLAN PLOČE
Atribut
L jd. m. r. A mn. ž. r. A jd. ž. r.

zamjenica broj pridjev
– atribut: riječ koja dopunjuje imenicu pobliže ju označujući
67

↗ pridjev
– pridjevni atribut → zamjenica
↘ broj
G G G
↘ ↓ ↙
imenički atribut
– imenički atribut dopuna je imenici izrečena imenicom u genitivu
atributni skup

↙ ↘
prijedlog imenica
prijedložni atribut
igra djece → dječja igra pjesma o ljubavi → ljubavna pjesma

torba učenika → učenička torba torta od čokolade → čokoladna torta
68

Plan plo�e
a) Napiši nekoliko savjeta svojim roditeljima kako bi željela/želio da te odgajaju.
Atribut
L jd. m. r. A mn. ž. r. A jd. ž. r.
zamjenica broj pridjev
– atribut: riječ koja dopunjuje imenicu pobliže ju označujući
↗ pridjev
– pridjevni atribut → zamjenica
↘ broj
G G G
↘ ↓ ↙
imenički atribut
– imenički atribut dopuna je imenici izrečena imenicom u genitivu

atributni skup

↙ ↘
prijedlog imenica
prijedložni atribut

b) Zamisli da na tjedan dana zamijeniš mjesto/ulogu sa svojom majkom ili sa svojim ocem.
Kako bi se ponašala/ponašao? Bi li se drukčije odnosila/odnosio prema svojoj djeci?
Svoja razmišljanja oblikuj u sastavak, pripazi na razvidne dijelove (uvod, razradbu,
zaključak). U sastavku podcrtaj pridjevne atribute i zaokruži imeničke atribute.
69

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj pridjevne atribute u zadanome tekstu.
Iza kuće, u sjeni golema bajama je niska kućica ograđena pletenom žicom. U ograđenom dijelu,
na izgaženoj travi, leže tri koze. Gledaju nas znatiželjno krupnim očima i stalno miču ustima kao
da nešto žvaču.
Šime Storić, Poljubit ću je uskoro, možda
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši atribute iz zadanoga teksta na odgovarajuće mjesto u tablici.
Sedam dana trajala je moja morska škola. U nosnicama još uvijek osjećam miris mora.
Ujutro sam trenirala plivanje, a poslijepodne skokove u vodu.
Sanja Polak, Dnevnik Pauline P.
pridjevni atribut imenički atribut

pridjev zamjenica broj imenica u genitivu prijedložni izraz
Iza kuće, u sjeni golema bajama je niska kućica ograđena pletenom žicom. U ograđenom dijelu, na izgaženoj travi, leže tri
koze. Gledaju nas znatiželjno krupnim očima i stalno miču ustima kao da nešto žvaču.
pridjevni atribut imenički atribut

pridjev zamjenica broj imenica u genitivu prijedložni izraz
morska moja sedam mora u vodu
70

NASTAVNA TEMA Imenički dodatci: atribut i apozicija
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Apozicija

Prepoznati apoziciju i apozicijski skup. Pravilno pisati zarez kada

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI je apozicija i apozicijski skup u poslijeimeničnome položaju.
Njegovati osjećaj pripadnosti svojemu nacionalnom identitetu.

SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Vjeronauk, Geografija, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati apoziciju i apozicijski skup, pravilno

a) obrazovne rabiti apoziciju u govoru i pismu, pravilno pisati zarez kada je
apozicija i apozicijski skup u poslijeimeničnome položaju.
Učenik će: biti potaknut na razmišljanje o hrvatskim legendama
i običajima, njegovati i poštivati kulturnu baštinu, običaje i
b) odgojne
vjerovanja, razvijati kulturu pismenoga izražavanja, njegovati
odnos prema materinskome jeziku.
c) funkcionalne
samostalne jezične analize, razvijati svijest o potrebi učenja
jezika.
d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, biti potaknut na pisanje
vlastitih legendi.
živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda u boji, nastavni listići,
radna bilježnica, grafoskop/projektor, prozirnica, učenički rad,
NASTAVNI MATERIJAL http://hr.wikipedia.org/wiki/Svarog, http://www.obiteljsko-
blago.com.hr/mitovi_i_legende.php,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Đulin_ponor
POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
71

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Jeste li znali...
... da je po hrvatskoj mitologiji Svarog čelnik dobrih hrvatskih bogova
... da je u nekim hrvatskim krajevima običaj gostima ponuditi kruh i sol
... da su kruh i sol bili simboli prinošenja žrtve Svarogu
... da je nuđenje kruha i soli stavljanje gosta pod Svarogovu zaštitu
... da je nuđenje kruha i soli obećanje domaćina da se gostu ništa neće dogoditi dok je u posjetu.
b) Prije negoli su Hrvati prihvatili kršćanstvo, štovali su vlastita božanstva i imali vlastite običaje
kao i svi drugi europski narodi. Prema najstarijim predajama stari su Hrvati sebe nazivali
Sunčevim narodom, odnosno Sunčevim ratnicima. U početku nije bilo ničega, postojao je Pramrak,
more i tamno nebo, jedina je postojeća stvar bila Prajaje u kojemu je počivao Svarog, božanski
tvorac. Pod utjecajem životnih sila jaje se raspuklo i stvorilo svjetlost.
c) Svarog je, u slavenskoj mitologiji, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i na zemlji, prvo
božanstvo Sunca kod Slavena. Prema legendi Svarog je iskovao Sunce i postavio ga na nebo. Dan
posvećen Svarogu bio je utorak.

Poslušajte mitološku priču koja svjedoči o vjerovanjima starih Hrvata.

Koji se bogovi spominju u tekstu? Jeste li neko od spomenutih imena čuli već ranije? Koje?
OBRADA


Promotrite sljedeću rečenicu. Odredite što je po službi riječi podebljana riječ.
Stari Hrvati bili su mnogobošci.
Podebljana je riječ atribut. Što je atribut i kakav može biti?

Promotrite sljedeće rečenice. Kojoj vrsti pripadaju podebljane rečenice? Koju vrstu riječi
dopunjuju imenice planina, grad i mjesto?
Planina Učka najviša je planina istarskoga poluotoka.
Grad Požega nalazi se u zapadnoj Slavoniji.
Mjesto Živogošće nalazi se u Makarskome primorju.
Slažu li se imenice planina, grad i mjesto s imenicama uz koju stoje u padežu?
Imenička dopuna koja je po vrsti riječi imenica i slaže se s imenicom koju dopunjuje u padežu
naziva se apozicija.
72

Budući da je apozicija po vrsti riječi imenica, ona može imati dopune.
Promotrite sljedeću rečenicu i utvrdite što čini apozicijski skup.
Radogosta, boga gostoprimstva, svi su htjeli upoznati.
Apozicijski skup čine apozicija i atribut.
Kako je apozicijski skup odvojen od imenice koju dopunjuje?
Apozicija i apozicijski skup pišu se sa zarezom kada stoje iza imenice koju dopunjuju.
Proučite u udžbeniku Male jezične tajne i pročitajte kako ćete razlikovati imenički atribut od
apozicije.
Podcrtajte apozicije u zadanim rečenicama.

a) Marko Polo, slavni svjetski putnik i mletački trgovac, postao je poznat zbog zapisa o svojemu
putovanju kroz Kinu.
b) Uz kralja Stjepana Držislava veže se legenda o nastanku hrvatskoga grba.
c) Poznata je legenda o nastanku imena grada Zagreba u kojoj stari ban, umoran i žedan,
naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora.
Izborni sadržaj
a) Apozicija se slaže s imenicom koju dopunjuje u padežu, no slaže li se uvijek i u rodu i u broju?
Rijeka Dunav druga je najduža rijeka u Europi.
ž. r. m. r.
Grad Vinkovci jedan je od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovome dijelu Europe.
jd. mn.
Apozicija se mora slagati u padežu, ali ne i u rodu i u broju s imenicom koju dopunjuje.
b) Promotrite sljedeće rečenice. Može li zamjenica imati apoziciju?

Svarog štiti nas mnogobošce.
Mene starca legende uvijek razvesele.
Zamjenica može imati apoziciju.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je apozicija? Može li apozicija imati dopune? Kada se rabi zarez pri pisanju apozicije i
apozicijskoga skupa?


b) Pronađi i prepiši legendu o nastanku svojega mjesta. Ako se uz nastanak tvojega mjesta ne
veže nijedna legenda, izmisli je. Podcrtaj u legendi sve apozicije.
II. inačica – prema slikokazu Apozicija
73

PLAN PLOČE
Apozicija

– apozicija: imenica koja dopunjuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu

↓
apozicijski skup
(apozicija + atribut)

ž. r. m. r.
Grad Vinkovci jedan je od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovome dijelu Europe.
jd. mn.
– apozicija se mora slagati u padežu, ali ne i u rodu i u broju s imenicom koju dopunjuje

– apozicija može dopunjavati i zamjenicu
Plan plo�e
a) Jeste li znali...
... da je po hrvatskoj mitologiji Svarog čelnik dobrih hrvatskih bogova
... da je u nekim hrvatskim krajevima običaj gostima ponuditi kruh i sol
... da su kruh i sol bili simboli prinošenja žrtve Svarogu
... da je nuđenje kruha i soli stavljanje gosta pod Svarogovu zaštitu
... da je nuđenje kruha i soli obećanje domaćina da se gostu ništa neće
dogoditi dok je u posjetu.
b) Prije negoli su Hrvati prihvatili kršćanstvo, štovali su vlastita božanstva i

imali vlastite običaje kao i svi drugi europski narodi. Prema najstarijim
predajama stari su Hrvati sebe nazivali Sunčevim narodom, odnosno
Sunčevim ratnicima. U početku nije bilo ničega, postojao je Pramrak,
more i tamno nebo, jedina je postojeća stvar bila Prajaje u kojemu je počivao
Svarog, božanski tvorac. Pod utjecajem životnih sila jaje se raspuklo i stvorilo
svjetlost.
74

c) Svarog je, u slavenskoj mitologiji, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i
na zemlji, prvo božanstvo Sunca kod Slavena. Prema legendi Svarog je
iskovao Sunce i postavio ga na nebo. Dan posvećen Svarogu bio je utorak.
Apozicija

– apozicija: imenica koja dopunjuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu

↓
apozicijski skup
(apozicija + atribut)
ž. r. m. r.
jd. mn.
Grad Vinkovci jedan je od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovome
dijelu Europe.
– apozicija se mora slagati u padežu, ali ne i u rodu i u broju s imenicom koju dopunjuje
– apozicija može dopunjavati i zamjenicu

b) Pronađi i prepiši legendu o nastanku svojega mjesta. Ako se uz nastanak tvojega
mjesta ne veže nijedna legenda, izmisli je. Podcrtaj u legendi sve apozicije.
75

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj apozicije u zadanim rečenicama.

a) Glavni je grad Hrvatske Zagreb koji leži na obali rijeke Save.
b) Moja susjeda Vera ne voli slušati glasnu glazbu.
c) Nešto se zamislio profesor Jura i nije do kraja završio rečenicu.
d) Dok smo bili na izletu, zastali smo na Trgu bana Josipa Jelačića.
e) Njegov dragi djed, pomorac i pustolov, čuva fotografije svih svojih putovanja.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj apozicije u zadanome tekstu.
Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu. Kanjonom svoj tok završava
rijeka Dobra.
Prema legendi dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u gradu Ogulinu.
Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijemu plemiću za ženu. Kako su se u to doba vodile
velike bitke s Turcima, u Ogulin je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio
frankopansku utvrdu u mjestu Tounju. Prema legendi momak Milan i djevojka Đula zaljubili su se
na prvi pogled. No, vojnik je Milan smrtno stradao u jednoj od bitaka s Turcima. Čuvši za tu vijest,
Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre. Od tada taj ponor Ogulinci zovu Đulin
ponor.

a) Marko Polo, slavni svjetski putnik i mletački trgovac, postao je poznat zbog zapisa o svojemu putovanju kroz Kinu.
b) Uz kralja Stjepana Držislava veže se legenda o nastanku hrvatskoga grba.
c) Poznata je legenda o nastanku imena grada Zagreba u kojoj stari ban, umoran i žedan,
naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora.

a) Glavni je grad Hrvatske Zagreb koji leži na obali rijeke Save.
b) Moja susjeda Vera ne voli slušati glasnu glazbu.
c) Nešto se zamislio profesor Jura i nije do kraja završio rečenicu.
d) Dok smo bili na izletu, zastali smo na Trgu bana Josipa Jelačića.
e) Njegov dragi djed, pomorac i pustolov, čuva fotografije svih svojih putovanja.

Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu. Kanjonom svoj tok
završava rijeka Dobra.
Prema legendi dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u gradu Ogulinu.
Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijemu plemiću za ženu. Kako su se u to doba vodile
velike bitke s Turcima, u Ogulin je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je
branio frankopansku utvrdu u mjestu Tounju. Prema legendi momak Milan i djevojka Đula
zaljubili su se na prvi pogled. No, vojnik je Milan smrtno stradao u jednoj od bitaka s Turcima.
Čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre. Od tada taj
ponor Ogulinci zovu Đulin ponor.
76

NASTAVNA TEMA Složena rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Složena rečenica

Prepoznati složenu rečenicu. Uočiti i izdvojiti jednostavne

rečenice u složenoj rečenici.

SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Vjeronauk, Sat razrednika
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati složenu rečenicu, uočiti jednostavne

rečenice u složenoj rečenici, rastavljati složene rečenice na
a) obrazovne jednostavne, prepoznati veznička sredstva: veznike, vezničke
skupove, priloge i zamjenice kao vezničke riječi, razlikovati
načine sklapanja složenih rečenica.
Učenik će: razvijati zanimanje za zavičajnu povijest, biti

potaknut na stvaralačke mogućnosti, razumjeti važnost
b) odgojne ovladavanja složenom rečenicom radi njezine uporabe u
govorenoj i pisanoj komunikaciji, osvijestiti važnost jezične
naobrazbe.

c) funkcionalne razlikovanja, raščlanjivanja i zaključivanja, razvijati sposobnost

d) komunikacijske pitanja cjelovitim rečenicama, argumentirano iznositi vlastito
mišljenje, razvijati rječnik.

NASTAVNI MATERIJAL

77

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Imenima svetaca pridružite zadana obilježja.
zaštitnik vatrogasaca, zaštitnik Dubrovnika, zaštitnik Splita,
zaštitnik djece i pomoraca, zaštitnik radnika
sveti Florijan
sveti Vlaho
sveti Duje
sveti Josip
sveti Nikola

Zadar je grad koji ima četiri sveca zaštitnika. Navedite imena tih četiriju svetaca.
Zastitnici su sveti Šimun, sveta Stošija, sveti Krševan i sveti Zoilo. Poslušajte legendu o životu
svetoga Krševana.

Tko je bio Krševan? Zašto je bio zatočen u tamnici? Što mu je Dioklecijan ponudio? Što se dogodilo
kada je Krševan odbio njegovu ponudu? Kako je svećenik Zoilo znao gdje se tijelo nalazi?
OBRADA


Usporedite sljedeće rečenice. Uočite predikate u njima.
Krševan je bio rimski vitez.
Krševan je bio rimski vitez, a propovijedao je kršćanstvo.
Koja je od navedenih rečenica jednostavna? Koliko predikata ima jednostavna rečenica?
Rečenica koja ima dva ili više predikata naziva se složena rečenica.

Promotrite u udžbeniku složene rečenice:
P P
Krševan je bio rimski vitez koji je živio u 3.st., u doba cara Dioklecijana.
P P
Dioklecijan mu je ponudio visok položaj ako se odrekne kršćanske vjere.
P P
Propovijedao je kršćanstvo i zato su ga Rimljani bacili u tamnicu.
78

P P
Izvuče tijelo iz mora pa ga iz Akvileje prenese u Zadar.
Složene se rečenice sastoje od dviju ili više povezanih jednostavnih rečenica. Od kojih se
jednostavnih rečenica sastoje navedene rečenice?
Jednostavne se rečenice u složenoj nazivaju surečenice. Broj predikata određuje broj surečenica.

Promotrite sljedeće rečenice. Uočite predikate u njima.
Zoilo ode na mjesto iz sna i začudi se.
Prenese ga u Zadar gdje ga pokopa.
Sagradiše mu crkvu nakon što ga proglasiše svetim.
Od kojih se surečenica sastoje navedene složene rečenice? Uočite čime su povezane surečenice.
Izborni sadržaj
Složene rečenice nastaju nizanjem, povezivanjem i uvrštavanjem.
Proučite sljedeće složene rečenice.
Krševan je bio rimski vitez, živio je u 3. stoljeću.
Krševan je bio rimski vitez i živio je u 3. stoljeću.
Krševan je bio rimski vitez koji je živio u 3. stoljeću.
Od kojih su surečenica nastale navedene rečenice?
Nizanjem i povezivanjem nastaju nezavisnosložene rečenice, a uvrštavanjem zavisnosložene
rečenice. U nezavisnosloženim rečenicama surečenice su ravnopravne i mogu samostalno stajati.
Zavisnosložena rečenica sastoji se od glavne i zavisne surečenice. Glavna je surečenica
samostalna, dok zavisna nije.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je složena rečenica? Kako nastaje složena rečenica? Što je surečenica? Što sve može biti
veznička riječ u složenoj rečenici?


b) Istraži legende i priče iz svojega kraja pa najzanimljiviju prepiši u bilježnicu.
Podcrtaj u svojemu uratku složene rečenice i zaokruži veznička sredstva.
II. inačica – prema slikokazu Složena rečenica
79

PLAN PLOČE
Složena rečenica
Krševan je bio rimski vitez. → jedan predikat = jednostavna rečenica

→ dva predikata = složena rečenica
– složena rečenica: dva ili više predikata

sastoji se od dviju ili više povezanih surečenica
– surečenica: jednostavna rečenica u složenoj rečenici
Zoilo ode na mjesto iz sna i začudi se. → veznik

Prenese ga u Zadar gdje ga pokopa. → veznička riječ (prilog)
Sagradiše mu crkvu nakon što ga proglasiše svetim. → veznički skup
(prijedlog, odnosna zamjenica)
– načini sklapanja složene rečenice:
Krševan je bio rimski vitez, živio je u 3. stoljeću. → nizanje
Krševan je bio rimski vitez i živio je u 3. stoljeću. → povezivanje
Krševan je bio rimski vitez koji je živio u 3. stoljeću. → uvrštavanje
80

Plan plo�e
a) Imenima svetaca pridružite zadana obilježja.
zaštitnik vatrogasaca, zaštitnik Dubrovnika, zaštitnik Splita,
zaštitnik djece i pomoraca, zaštitnik radnika
sveti Florijan
sveti Vlaho
sveti Duje
sveti Josip
sveti Nikola
Složena rečenica
Krševan je bio rimski vitez. → jedan predikat = jednostavna rečenica

→ dva predikata = složena rečenica
– složena rečenica: dva ili više predikata

sastoji se od dviju ili više povezanih surečenica
– surečenica: jednostavna rečenica u složenoj rečenici
Zoilo ode na mjesto iz sna i začudi se. → veznik

Prenese ga u Zadar gdje ga pokopa. → veznička riječ (prilog)
Sagradiše mu crkvu nakon što ga proglasiše svetim. → veznički skup
(prijedlog, odnosna zam.)
– načini sklapanja složene rečenice:

Krševan je bio rimski vitez, živio je u 3. stoljeću. → nizanje
Krševan je bio rimski vitez i živio je u 3. stoljeću. → povezivanje
Krševan je bio rimski vitez koji je živio u 3. stoljeću. → uvrštavanje

b) Istraži legende i priče iz svojega kraja pa najzanimljiviju prepiši u bilježnicu.
Podcrtaj u svojemu uratku složene rečenice i zaokruži veznička sredstva.
81

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj u zadanome tekstu jednostavne rečenice ravnom crtom i složene rečenice valovitom
crtom.
Pogledom sam počeo tražiti Marinu. Nisam je vidio. Uplašio sam se da nije došla zbog bolesti,
zbog nezgode ili nečeg još gorega. Prije negoli su moje strepnje porasle, na vratima se
pojavi ona. Odlanulo mi je. Bila je u društvu s Darijom iz osmog A. Darija je najbolja Marinina
prijateljica, stanuju u istoj zgradi, često zajedno dolaze u školu, a i zajedno se vraćaju kući.
Miro Gavran, Oproštajno pismo
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši iz teksta tražene vrste rečenica.
Opet sam dobio pismo. S ružinim laticama. Ja se još više zaljubim kad dobijem pismo.
Srce mi svijetli kao semafor, ali nitko ne vidi. Po meni hodaju mravci, jako se znojim.
Sanja Pilić, Mrvice iz dnevnog boravka
a) neoglagoljena rečenica
________________________________________________________________________
b) jednostavna rečenica
________________________________________________________________________
c) složena rečenica nastala nizanjem
________________________________________________________________________
d) složena rečenica nastala povezivanjem
________________________________________________________________________
e) složena rečenica nastala uvrštavanjem
________________________________________________________________________

Pogledom sam počeo tražiti Marinu. Nisam je vidio. Uplašio sam se da nije došla zbog bolesti, zbog nezgode ili nečeg još
gorega. Prije negoli su moje strepnje porasle, na vratima se
pojavi ona. Odlanulo mi je. Bila je u društvu s Darijom iz osmog A. Darija je najbolja Marinina prijateljica, stanuju u istoj
zgradi, često zajedno dolaze u školu, a i zajedno se vraćaju kući.

a) S ružinim laticama.
b) Opet sam dobio pismo.
c) Po meni hodaju mravci, jako se znojim.
d) Srce mi svijetli kao semafor, ali nitko ne vidi.
e) Ja se još više zaljubim kad dobijem pismo.
82

NASTAVNA TEMA Nezavisnosložena rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Nezavisnosložena rečenica

Prepoznati i razlikovati vezničke i nevezničke rečenice.

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI Povezivati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i
povezivanjem.

SUODNOS
međupredmetni – Likovna kultura
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti i razlikovati vezničke i nevezničke rečenice,

povezivati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i
a) obrazovne
povezivanjem, razlikovati vrste veznika u nezavisnosloženim
rečenicama.
Učenik će: razvijati kulturu pismenoga izražavanja, njegovati

b) odgojne odnos prema materinskome jeziku, biti potaknut na razmišljanje
o važnosti smijeha u životu.


d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, uvažavati stajališta i
mišljenja sugovornika.

http://www.zivotnaskola.hr/vjestine/smijeh.html

nastavnoga listića
83

UVODNI DIO SATA

I. inačica
a) Napišite dva značenja riječi cirkus.
b) Cirkus je putujuća družina čija je djelatnost zabava gledatelja. U nekim izvedbama nastupaju i
dresirane životinje. Jeste li ikada bili u cirkusu? Navedite nekoliko riječi koje povezujete s
riječju cirkus.
c) Vladi Rossi jedan je od najpoznatijih klauna na svijetu. Radi u cirkusu Milano i ima 66 godina.
Kaže kako je posao klauna preuzeo od svojih predaka koji su se bavili istim poslom u
kojemu su uživali i osjećali veliko zadovoljstvo, iako su uvijek bili na putu. Čini li vam se posao
klauna zanimljiv? Biste li se mogli time baviti?
Damir Miloš u svojemu tekstu predstavlja jednoga neobičnoga kaluna. Upoznajte ga.
Što čini klauna neobičnim? Kamo odlazi?
OBRADA
Prepišite zadanu rečenicu u bilježnicu. Uočite predikate u njima.
Klaun živi u cirkusu, zabavlja gledatelje, nasmijava djecu, nosi šarenu odjeću.
Koliko je predikata u rečenici? Kako se zove rečenica s dva ili više predikata?
Rastavite prethodnu složenu rečenicu na ishodišne.
Klaun živi u cirkusu. Klaun zabavlja gledatelje. Klaun nasmijava djecu.
Klaun nosi šarenu odjeću.
Mogu li surečenice iz složene rečenice stajati samostalno ili zavise jedna o drugoj?
Rečenice ne zavise jedna o drugoj, mogu stajati samostalno.
Ako rečenice ne zavise jedna o drugoj i mogu stajati samostalno, rečenica je nezavisnosložena.
Bijeli klaun nema crveni nos, ne nosi prevelike cipele, ne stavlja šarenu periku, ne smije se od
uha do uha.
Kako su jednostavne rečenice povezane u složenu?
Rečenice se nižu jedna za drugom. Jednostavne rečenice nanizane u složenu rečenicu nazivaju
se rečenični niz. Što primjećujete ispred svake surečenice u rečeničnome nizu? Ispred svake
surečenice u rečeničnome nizu piše se zarez.
Prisjetite se službe riječi koja povezuje riječi, skupove riječi i rečenice.
Povežite zadane jednostavne rečenice u složenu rabeći veznike.
Klaun živi u cirkusu. Klaun zabavlja gledatelje.
Klaun živi u cirkusu i zabavlja gledatelje.
Klaun živi u cirkusu te zabavlja gledatelje.
84

Nezavisnosložene rečenica mogu biti nevezničke i vezničke.
Proučite Pravopisni i pravogovorni kutak u udžbeniku i saznat ćete kada se piše zarez u
nezavisnosloženim rečenicama.

Zadatak se može prikazati i s pomoću grafoskopa/projektora.
Povežite zadane jednostavne rečenice u složene. Rabite različite veznike.

a) On prilazi. Srdačno me pozdravlja. ____________________________________________
b) Želi ga vidjeti. Želi mu nešto reći. ____________________________________________
c) Strašno je vikala. On začepi uši. ____________________________________________
d) Svi su pjevali. Ona je šutjela. ____________________________________________
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je nezavisnosložena rečenica? Što je neveznička rečenica, a što veznička? Kako nastaje
rečenični niz?


b) Napiši sastavak o temi Toga sam dana ispao razredni klaun i prepričaj jedan smiješan događaj.
U sastavku podcrtaj jednostavne rečenice jednom crtom i nezavisnosložene rečenice dvjema
crtama.
II. inačica – prema slikokazu Nezavisnosložena rečenica
PLAN PLOČE
Nezavisnosložena rečenica
– četiri predikata, složena rečenica
Klaun živi u cirkusu. Klaun zabavlja gledatelje. Klaun nasmijava djecu. Klaun nosi šarenu odjeću.
– nezavisnosložena rečenica: složena rečenica u kojoj surečenice ne zavise jedna o drugoj
Bijeli klaun nema crveni nos, ne nosi prevelike cipele, ne stavlja šarenu periku, ne smije se
od uha do uha.
– rečenični niz, ispred svake surečenice piše se zarez

– veznička nezavisnosložena rečenica
85

Plan plo�e
a) Napišite dva značenja riječi cirkus.
b) Cirkus je putujuća družina čija je djelatnost zabava gledatelja. U nekim izvedbama
nastupaju i dresirane životinje. Jeste li ikada bili u cirkusu? Navedite nekoliko riječi
koje povezujete s riječju cirkus.
c) Vladi Rossi jedan je od najpoznatijih klauna na svijetu. Radi u cirkusu Milano i ima 66
godina. Kaže kako je posao klauna preuzeo od svojih predaka koji su se također bavili
istim poslom u kojemu su uživali i osjećali veliko zadovoljstvo, iako su uvijek bili na
putu. Čini li vam se posao klauna zanimljiv? Biste li se mogli time baviti?
Nezavisnosložena rečenica
Klaun živi u cirkusu.

Klaun zabavlja gledatelje.
Klaun nasmijava djecu.
Klaun nosi šarenu odjeću.
– nezavisnosložena rečenica: složena rečenica u kojoj surečenice ne zavise

jedna o drugoj
Bijeli klaun nema crveni nos, ne nosi prevelike cipele, ne stavlja šarenu periku, ne
smije se od uha do uha.
– rečenični niz, ispred svake surečenice piše se zarez

– veznička nezavisnosložena rečenica

b) Napiši sastavak o temi Toga sam dana ispao razredni klaun i prepričaj jedan
smiješan događaj. U sastavku podcrtaj jednostavne rečenice jednom crtom i
nezavisnosložene rečenice dvjema crtama.
86

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Zadatak ima dva dijela:

● podcrtaj predikate u zadanome tekstu
● prepiši sve nezavisnosložene rečenice.
Jedan od najpoznatijih američkih komičara Groucho Mar, rekao je: „Klaun je poput aspirina, samo
što je duplo brži.” Popis svih zdravstvenih prednosti smijanja je tako dugačak da ga ne možemo
u cijelosti objaviti. Smijeh unosi više kisika u organizam, poboljšava cirkulaciju, smanjuje krvni
tlak, odlična je vježba za srce, jača imunološki i probavni sustav.
Smijeh ublažava bronhitis i astmu, poboljšava kapacitet pluća i razinu kisika u krvi.
Dobar smijeh opušta napete mišiće i povećava lučenje endorfina u mozgu. Endorfin ublažava
bol. Djecu treba što više nasmijavati i pustiti da se izludiraju od smijeha. Namirnicama hranimo
svoje tijelo, a smijehom hranimo svoju dušu.
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Zaokruži slova uz nezavisnosložene rečenice.
a) Ponekad je radost izvor osmijeha, no ponekad osmijeh može biti izvor radosti.
Thich Nhat
b) Smijeh je sredstvo protiv starenja, njeguje kožu i daje joj sjaj.
c) Smijeh nije loš početak za prijateljstvo, a daleko je najbolji završetak prijateljstva.
Oscar Wilde
d) Smijeh stavlja čovjeku novac u džep, jer smanjuje troškove liječenja.
Mark Twain
e) Smijeh je povezan s igrom, stoga se igraj što više.
87

Jedan od najpoznatijih američkih komičara Groucho Marx rekao je: „Klaun je poput aspirina,
samo što je duplo brži.” Popis svih zdravstvenih prednosti smijanja je tako dugačak da ga ne
možemo u cijelosti objaviti. Smijeh unosi više kisika u organizam, poboljšava cirkulaciju,
smanjuje krvni tlak, odlična je vježba za srce, jača imunološki i probavni sustav.
Dobar smijeh opušta napete mišiće i povećava lučenje endorfina u mozgu. Endorfin ublažava
bol. Djecu treba što više nasmijavati i pustiti da se izludiraju od smijeha. Namirnicama
hranimo svoje tijelo, a smijehom hranimo svoju dušu.
Nezavisnosložene rečenice:
Klaun je poput aspirina, samo što je duplo brži.
Smijeh unosi više kisika u organizam, poboljšava cirkulaciju, smanjuje krvni tlak, oslična je vježba za srce, jača imunološki i
probavni sustav.
Dobar smijeh opušta napete mišiće i povećava lučenje endorfina u mozgu.
Namirnicama hranimo svoje tijelo, a smijehom hranimo svoju dušu.
a) Ponekad je radost izvor osmijeha, no ponekad osmijeh može biti izvor radosti.
b) Smijeh je sredstvo protiv starenja, njeguje kožu i daje joj sjaj.
c) Smijeh nije loš početak za prijateljstvo, a daleko je najbolji završetak prijateljstva.
e) Smijeh je povezan s igrom, stoga se igraj što više.
88

NASTAVNA TEMA Vrste nezavisnosloženih rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Sastavna rečenica

Prepoznati sastavnu rečenicu. Razumjeti značenje sastavne

rečenice.
unutarpredmetni – književnost, lektira, jezično izražavanje

SUODNOS i stvaranje
ZADAĆE SATA:
Učenik će: povezivati jednostavne rečenice u nezavisnosložene

sastavne rečenice, rastavljati sastavne rečenice na ishodišne
a) obrazovne rečenice, prepoznati sastavnu rečenicu, razumjeti značenje
sastavne rečenice, navesti veznike sastavnih rečenica, pravilno
rabiti veznike sastavnih rečenica u govoru i pismu.
Učenik će: razvijati spoznaju o raznolikosti, važnosti i ljepoti

b) odgojne hrvatskoga jezika, osvijestiti važnost primjene stečenih znanja,
poticati interes za očuvanje biljne i životinjske raznolikosti.

c) funkcionalne zaključivanja, raščlanjivanja i sažimanja te razvijati sposobnost
za samostalnu jezičnu analizu.

d) komunikacijske cjelovitim rečenicama, argumentirano iznositi mišljenje,
uvažavati stajališta sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
89

UVODNI DIO SATA
I. inačica
Kojoj vrsti ptica pripadaju agapornisi, kozice, aleksandri, lorike, rozele, zakoi, edeli, amazonci,
are, kakadui, tigrice, nimfe?
Papigu, baš poput pasa i mačaka te ostalih kućnih ljubimaca, možete naučiti brojnim trikovima,
a ono što većinu vlasnika zanima jest kako papigu naučiti govoriti.
Ako želite papigu naučiti govoriti, morate biti uporni. Za početak odaberite jednostavnu riječ,
npr. riječ bok. Odabirom kraćih ili duljih rečenica samo ćete zbuniti papigu. Odabranu riječ
ponavljajte svakih nekoliko sekundi. Kad primijetite da ptica reagira na tu riječ, nagradite ju.
Stalnim ponavljanjem i nagrađivanjem većina papiga s vremenom savlada prvu riječ. Neke papige
progovore nakon nekoliko dana, a nekima za jednostavnu riječ treba i nekoliko mjeseci.
Ako mislite kupiti papigu samo da biste je učili govoriti, bolje ju nemojte kupovati. Vjerujte, bit
ćete sretniji i vi i papiga.
prema: http://zooportal.hr/2012/02/06/papige-%E2%80%93-kako-ih-nauciti-govoriti/

Poslušajte ulomak iz romana Sportski život letećeg Martina koji govori o neobičnome papagaju
Falstaffu. Roman je napisao Dubravko Jalačić Bužimski.

Koju neobičnu osobinu ima papagaj Falstaff? Kojim se riječima Falstaff obratio Veroniki? Kako su
na papagajeve riječi reagirali Martin i Veronika?
OBRADA


Uočite predikate u sljedećoj rečenici. Odredite rečenicu po sastavu.
Pogladiše ga po glavi i to ga udobrovolji.
Od kojih se dviju surečenica sastoji navedena složena rečenica? U kakvome su odnosu surečenice?
Što su nezavisnosložene rečenice? Kako nastaju?

Istražite što je zajedničko sljedećim dvjema surečenicama.
1. surečenica 2. surečenica
Čine li sadržaji rečenica smislenu cjelinu?
Nezavisnosložene rečenice koje imaju nešto zajedničko u sadržaju zovu se sastavne rečenice.
90

Proučite u udžbeniku kojim se veznicima povezuju sastavne rečenice. O značenju surečenica ovisi
koji veznik treba uporabiti.
Složite tri nezavisnosložene rečenice od zadanih jednostavnih rečenica pomoću veznika i, pa, te.
Dobivene rečenice savjetuju kako papigu naučiti govoriti.
Pričajte s papigom.
Okružite ju ljudima.
Odaberite jednosložnu riječ.
Stalno je ponavljajte.
Ponavljanje je ključ uspjeha.
Ne odustajte olako!
Veznici ni i niti rabe se u niječnim rečenicama.

Promotrite sljedeće rečenice. Uočite glagole u njima.
Niti je to lak posao niti se uvijek isplati.
To nije lak posao i ne isplati se uvijek.
U kakvome se obliku nalazi glagol u prvoj rečenici, a u kakvome u drugoj?
Sastavni veznik niti povezuje niječne rečenice. Iza veznika niti dolazi glagol u jesnome obliku.
Niječne rečenice u kojima je glagol zanijekan povezuju se veznikom i.

Ispred sastavnih se rečenica ne piše zarez.
Zarez se u sastavnim rečenicama piše:
– ako se ističe druga rečenica:
Niti su ga tražiti, niti za njega pitali.
– ako je više rečenica povezano istim veznikom:
Tražili su ga i tražili, i napokon ga pronašli.
Izborni sadržaj
Ispred niječne čestice ne piše se veznik i.
Martin to i ne zna.
Netočno je reći: Martin to ni ne zna.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Što je sastavna rečenica? Navedite veznike sastavnih rečenica. U kakvim se rečenicama rabe
veznici ni i niti? Piše li se zarez u sastavnim rečenicama?


b) Osmisli i napiši pet nezavisnosloženih sastavnih rečenica. Rabi različite sastavne veznike.
91

II. inačica – prema slikokazu Sastavna rečenica
PLAN PLOČE
Sastavna rečenica

– sastavne rečenice: nezavisnosložene rečenice koje imaju nešto zajedničko u sadržaju

veznici: i, pa, te, ni, niti
Pričajte s papigom i okružite ju ljudima.

Odaberite jednosložnu riječ te je stalno ponavljajte.
Ponavljanje je ključ uspjeh pa ne odustajte olako!
Niti je to lak posao niti se uvijek isplati. → niti + jesni glagol

To nije lak posao i ne isplati se uvijek. → i + zanijekani glagol
– pisanje zareza
Niti su ga tražiti, niti za njega pitali. → isticanje druge rečenice
Tražili su ga i tražili, i napokon ga pronašli. → više rečenica povezanih istim veznikom
Martin to i ne zna.
92

Plan plo�e
Kojoj vrsti ptica pripadaju agapornisi, kozice, aleksandri, lorike, rozele, zakoi, edeli,
amazonci, are, kakadui, tigrice, nimfe?
Papigu, baš poput pasa i mačaka te ostalih kućnih ljubimaca, možete naučiti brojnim
trikovima, a ono što većinu vlasnika zanima jest kako papigu naučiti govoriti.
Ako želite papigu naučiti govoriti, morate biti uporni. Za početak odaberite
jednostavnu riječ, npr. riječ bok. Odabirom kraćih ili duljih rečenica samo ćete zbuniti
papigu. Odabranu riječ ponavljajte svakih nekoliko sekundi. Kad primijetite da ptica
reagira na tu riječ, nagradite ju. Stalnim ponavljanjem i nagrađivanjem većina papiga s
vremenom savlada prvu riječ. Neke papige progovore nakon nekoliko dana, a nekima za
jednostavnu riječ treba i nekoliko mjeseci.
Ako mislite kupiti papigu samo da biste je učili govoriti, bolje ju nemojte kupovati.
Vjerujte, bit ćete sretniji i vi i papiga.
Sastavna rečenica

– sastavne rečenice: nezavisnosložene rečenice koje imaju nešto zajedničko u sadržaju

veznici: i, pa, te, ni, niti
Pričajte s papigom i okružite ju ljudima.

Odaberite jednosložnu riječ te je stalno ponavljajte.
Ponavljanje je ključ uspjeh pa ne odustajte olako!
Niti je to lak posao niti se uvijek isplati. → niti + jesni glagol

To nije lak posao i ne isplati se uvijek. → i + zanijekani glagol
– pisanje zareza
Niti su ga tražiti, niti za njega pitali. → isticanje druge rečenice
Tražili su ga i tražili, i napokon ga pronašli. → više rečenica povezanih istim veznikom
Martin to i ne zna.

b) Osmisli i napiši pet nezavisnosloženih sastavnih rečenica.
Rabi različite sastavne veznike.
93

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Rastavi zadane sastavne rečenice na jednostavne.

a) Ništa nije htjela uzeti pa je dogovor brzo postignut.
______________________________________________________________________
b) Nigdje nije bila niti je išta vidjela.
______________________________________________________________________
c) Prihvatila je ponudu te otputovala u inozemstvo.
______________________________________________________________________
d) Pozdravila se sa svima i poželjela nam sreću.
______________________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši zadane rečenice tako da budu gramatički točne.

a) Niti ga ne možeš usporiti niti zaustaviti.
______________________________________________________________________
b) O tome sam željela niti čuti niti išta znati.
______________________________________________________________________
c) Nije ga dugo vidjela ni ne zna za njegov uspjeh.
______________________________________________________________________
d) Niti ne pjevam niti ne glumim u toj predstavi.
______________________________________________________________________
a) Ništa nije htjela uzeti. Dogovor je brzo postignut.

b) Nigdje nije bila. Ništa nije vidjela.
c) Prihvatila je ponudu. Otputovala je u inozemstvo.
d) Pozdravila se sa svima. Poželjela nam je sreću.
a) Niti ga možeš usporiti niti zaustaviti.

b) O tome nisam željela niti čuti niti išta znati.
c) Nije ga dugo vidjela i ne zna za njegov uspjeh.
d) Niti pjevam niti glumim u toj predstavi. / Ne pjevam i ne glumim u toj predstavi.
94

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Rastavna rečenica
NASTAVNO PODRUČJE TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

hrvatski jezik obrada čelni
Prepoznati rastavnu rečenicu i rastavni veznik. Razumjeti

značenje rastavne rečenice.

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Geografija, Likovna kultura
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati nezavisnosloženu rastavnu rečenicu,

razumjeti značenje rastavne rečenice, uočiti rastavni veznik,
a) obrazovne rastavljati nezavisnosloženu rastavnu na ishodišne rečenice,
povezivati ishodišne rečenice u nezavisnosloženu rastavnu
rečenicu.
Učenik će: osvijestiti različitosti u kulturi i običajima,
b) odgojne razvijati kulturu pisanoga izražavanja, njegovati odnos prema
c) funkcionalne samostalne jezične analize, biti potaknut na poštivanje
različitosti te razvijati sposobnost primjene znanja na novim
primjerima.
d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, poštivati mišljenje
sugovornika.
https://www.coolinarika.com/clanak/kokos-ili-jaje/
POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
95

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Napišite kako bi trebala izgledati vaša školska uniforma.
b) Navedite prednosti i nedostatke školskih uniformi.
c) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.

Iako u školama u Hrvatskoj uniforme nisu zakonom propisane i učenici ih ne nose, u mnogim
školama diljem svijeta one su obvezne. Poslušajte što o školskim uniformama kaže engleska
književnica Meg Cabot i saznajte ponešto o školskoj odjeći Gimnazije Alberta Einsteina.

Sviđaju li vam se opisane uniforme? Bise li se osjećali ugodnije u školi u takvim uniformama ili u
odjeći koju nosite? Obrazložite.
OBRADA


Promotrite rečenice kojima Meg Cabot opisuje propisanu odjeću za učenice i učenike.
Što nedostaje u tim rečenicama?
Te su rečenice neoglagoljene jer u njima nije izrečen glagol.

Sivi džemper ili prsluk.
Može li se ista rečenica napisati tako da u njoj budu izrečeni glagoli?
Učenice mogu nositi sivi džemper ili mogu nositi sivi prsluk.
Kako se zovu rečenice s dva predikata? Mogu li surečenice stajati samostalno? Kako glase
jednostavne rečenice od kojih je nastala navedena složena rečenica?
Učenice mogu nositi sivi džemper.
Učenice mogu nositi sivi prsluk.
Što zaključujete, je li rečenica nezavisnosložena ili zavisnosložena?
Rečenica je nezavisnosložena rečenica.
Promotrite sljedeću rečenicu. Čime su povezane jednostavne rečenice u navedenoj složenoj rečenici?
Učenici moraju nositi školsku uniformu ili će biti opomenuti.
Rečenice su povezane veznikom ili.
Mogu li učenici biti opomenuti ako nose školsku uniformu? Ne mogu.
Mogu li se ostvariti oba sadržaja u rečenici? Moguće je ostvariti sadržaj samo jedne surečenice.
Takve rečenice zovemo rastavne rečenice. Rastavni je veznik ili.
96

Idi ili ostani.
Nauči za test ili ćeš dobiti jedinicu.
Pismo ili glava.
Voda ili sok.
Rastavne rečenice mogu biti izrečene kao nezavisnosložene rečenice ili kao neoglagoljene
rečenice.
Proučite u udžbeniku Male jezične tajne i saznajte kada se može pisati zarez u rastavnim
rečenicama.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što su rastavne rečenice? Navedite rastavni veznik.


b) Pronađi na mreži/internetu neke od škola u kojima su uniforme obvezne. Opiši u bilježnici
onu uniformu koja ti se najviše svidjela.
c) Nacrtaj kako bi trebala izgledati tvoja školska uniforma.
II. inačica – prema slikokazu Rastavna rečenica
PLAN PLOČE
Rastavna rečenica
Sivi džemper ili prsluk. → neoglagoljena rečenica

Učenice mogu nositi sivi džemper ili mogu nositi sivi prsluk. → složena rečenica

– rečenice ne zavise jedna o drugoj
– rastavna rečenica: nezavisnosložena rečenica

moguće je ostvariti sadržaj samo jedne surečenice
veznik ili
Idi ili ostani. Pismo ili glava.

Nauči za ispit ili ćeš dobiti jedinicu. Voda ili sok.
↓ ↓
nezavisnosložena rečenica neoglagoljena rečenica
97

Plan plo�e
a) Napišite kako bi trebala izgledati vaša školska uniforma.
b) Navedite prednosti i nedostatke školskih uniformi.
c) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.
Rastavna rečenica
Sivi džemper ili prsluk. → neoglagoljena rečenica
Učenice mogu nositi sivi džemper ili mogu nositi sivi prsluk.
→ složena rečenica

– rečenice ne zavise jedna o drugoj
– rastavna rečenica: nezavisnosložena rečenica

moguće je ostvariti sadržaj samo jedne surečenice
veznik ili
Idi ili ostani. Pismo ili glava.

Nauči za ispit ili ćeš dobiti jedinicu. Voda ili sok.
↓ ↓
nezavisnosložena rečenica neoglagoljena rečenica

b) Pronađi na mreži/internetu neke od škola u kojima su uniforme obvezne.
Opiši u bilježnici onu uniformu koja ti se najviše svidjela.
c) Nacrtaj kako bi trebala izgledati tvoja školska uniforma.
98

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Preoblikuj zadane jednostavne rečenice u nezavisnosložene rastavne rečenice.

a) Jesmo. Nismo. ___________________________________________
b) Uči. Nećeš na izlet. ___________________________________________
c) Suoči se s opasnošću. Budi kukavica. ___________________________________________
d) Dobri su. Čine zlo. ___________________________________________
e) Zaboravili su. Nisu im rekli. ___________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj rastavne rečenice u zadanome tekstu.
Danas odgovaram matematiku. U glavi mi se sve pomiješalo. Ili ću znati ili neću. Sestra mi je
pomagala, ali nikako naučiti te razlomke. Otići u školu ili ostati kući? Razmišljam. Moram se
suočiti sa svojim strahom. Hrabro krećem.
U razredu me svi bodre. Zvoni. Učiteljica danas kasni ili uopće ne misli doći.
Vrata se otvore i u meni se probudi odlučnost. Mogu ja to. Izađem pred ploču i počnem rješavati
zadatke. Učiteljica prepoznaje moj trud ili se varam?
„Bravo!” reče učiteljica. Zadovoljno se uputim prema svojemu mjestu. Treba učiti ili se pomiriti s
lošom ocjenom. Odsad biram učenje.
a) Ili jesmo, ili nismo.

b) Uči ili nećeš na izlet.
c) Suoči se s opašnošću ili budi kukavica.
d) Ili su dobri, ili čine zlo.
e) Zaboravili su ili im nisu rekli.
Danas odgovaram matematiku. U glavi mi se sve pomiješalo. Ili ću znati ili neću. Sestra mi je
pomagala, ali nikako naučiti te razlomke. Otići u školu ili ostati kod kuće? Razmišljam. Moram se
suočiti sa svojim strahom. Hrabro krećem.
U razredu me svi bodre. Zvoni. Učiteljica danas kasni ili uopće ne misli doći.
Vrata se otvore i u meni se probudi odlučnost. Mogu ja to. Izađem pred ploču i počnem
rješavati zadatke. Učiteljica prepoznaje moj trud ili se varam?
„Bravo!” reče učiteljica. Zadovoljno se uputim prema svojemu mjestu. Treba učiti ili se pomiriti
s lošom ocjenom. Odsad biram učenje.
99

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Suprotna rečenica
NASTAVNO PODRUČJE TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

Prepoznati suprotnu rečenicu. Razumjeti značenje suprotne

rečenice. Navesti tipične veznike. Pisati zarez u suprotnim
rečenicama u skladu s pravopisnom normom. Znati što je
ljutnja i kako se obuzdava tehnikama „hlađenja”.

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Vjeronauk, GOO
ZADAĆE SATA:

suprotne rečenice, rastavljati suprotne rečenice na ishodišne
a) obrazovne rečenice, prepoznati suprotnu rečenicu, razumjeti značenje
suprotne rečenice, navesti veznike suprotnih rečenica, pisati
zarez u suprotnim rečenicama u skladu s pravopisnom normom..
Učenik će: razvijati kritički odnos prema vlastitim postupcima,
osvijestiti važnost samokontrole, biti potaknut na
b) odgojne
razumijevanje čovjekovih osjećajnih stanja i reakcija,
razvijati svijest o potrebi jezične naobrazbe.
c) funkcionalne razlikovanja, raščlanjivanja i zaključivanja, razvijati sposobnost
Učenik će: izražavati vlastito mišljenje poštujući govorne
d) komunikacijske vrednote, uvažavati mišljenja sugovornika, njegovati
komunikacijske vještine tijekom rada u paru.
NASTAVNI MATERIJAL učenički rad, grafoskop/projektor, prozirnica, fotografija Anti
Vietnam Marca Ribauda
– anketa u uvodnome dijelu sata
VREDNOVANJA I – rješavanje nastavnoga listića tijekom obrade
SAMOVREDNOVANJA – sinteza u zaključnome dijelu sata– primjena znanja na novim
primjerima
100

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Što je ljutnja? Navedite neke primjere kako na prihvatljiv način izraziti ljutnju. Zašto je dobro
izraziti ljutnju? Saznajte više o načinima izražavanja ljutnje u udžbeniku na 70. stranici.
b) Riješite brzi test i saznajte kako se nosite s ljutnjom.
Ljudi vam često govore da se smirite. DA NE

Često ste napeti. DA NE
U školi uglavnom ne govorite ono što mislite. DA NE
Kada ste uzrujani, povlačite se i trudite se što manje razmišljati o razlogu
DA NE
koji vas je naljutio, gledate TV, slušate glazbu i sl.
Imate problema sa spavanjem. DA NE
Često vas pogrešno razumiju. DA NE
Ljudi vas upozoravaju da ne razgovarate tako glasno. DA NE
Često ste u svađi s prijateljima. DA NE
Prijatelji vam govore kako ste ih povrijedili. DA NE
Uglavnom vi zovete prijatelje. DA NE
0 – 2 Dobro se nosite s ljutnjom.

3 – 5 Trebali biste više raditi na sebi.
Pronađite uzroke ljutnje i naučite se s njima nositi na mirniji način.
6 + Imate problem i morate naučiti kako ublažavati svoju ljutnju.
Pokušajte čitati nešto više o toj tematici kako biste naučili usmjeriti ljutnju i na prihvatljiv
je način izrazili.

Poslušajte priču koju je zapisala psihologinja Dubravka Miljković naslovljenu Ljutnja.

Na koji je način dječak savladao svoju lošu narav? Smatrate li zakucavanje čavala prihvatljivim
načinom izražavanja ljutnje? Što je pouka priče?
OBRADA


Proučite sljedeću rečenicu.
Nije kontrolirao svoju narav, nego je zakucavao čavle u ogradu.
Od kojih se surečenica sastoji navedena složena rečenica? Kakav je odnos između surečenica?
Uočite veznik kojim su povezane surečenice.
101

Rastavite zadanu rečenicu na ishodišne rečenice.
Ograda nikad više neće biti ista, no čovjek nije ograda.
Što saznajemo iz sadržaja rečenica? Imaju li surečenice nešto zajedničko u sadržaju ili im se
sadržaji suprotstavljaju?
Surečenice se značenjski suprotstavljaju. Nezavisnosložene rečenice u kojima je sadržaj jedne
surečenice suprotstavljen sadržaju druge surečenice zovu se suprotne rečenice.

Promotrite u udžbeniku veznike kojima mogu biti povezane suprotne rečenice.
Veznici su suprotnih rečenica: a, ali, nego, no, već.

Povežite rečenice iz lijevoga stupca s odgovarajućim rečenicama iz desnoga stupca kako biste
dobili smislene nezavisnosložene suprotne rečenice. Dobivene rečenice napišite u bilježnici.
Pri sklapanju rečenica uporabite različite veznike suprotnih rečenica.
Filip je nizak. Ponavljamo gradivo.

Luka odlično rješava jednadžbe. Ne govori ga.
Ne pišemo ispit iz Geografije. Učenici odlaze na jednodnevni izlet.
Ivan zna čitati engleski. Dobro igra košarku.
Sutra nema redovne nastave. Muči se s geometrijom.

Odvajaju li se surečenice suprotnih rečenica zarezom? Surečenice suprotnih rečenica odvajaju se
zarezom.
Izborni sadržaj
Zarez se ne piše ispred suprotnih veznika:
– ispred komparativnih čestica nego i no:
Bolje je raditi nego se odmarati.
Jesi li danas bolje volje nego jučer?
– u vezničkom paru ne samo… nego:
Ne samo da je kriv nego se i ljuti.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Što je suprotna rečenica? Navedite veznike suprotnih rečenica. Piše li se zarez u suprotnim
rečenicama?

102

b) Napiši kako doživljavaš svoju ljutnju. Što te najčešće razljuti? Kako reagiraš kada si ljuta/ljut?
Što ti pomaže da se smiriš? Napiši i nekoliko savjeta kako se nositi s ljutnjom. Pri pisanju rabi
suprotne rečenice.
II. inačica – prema slikokazu Suprotna rečenica
PLAN PLOČE
Suprotna rečenica

↓ ↓
Ograda nikad više neće biti ista. Čovjek nije ograda.
↘ ↙
surečenice se značenjski suprotstavljaju
– suprotna rečenica: nezavisnosložena rečenica

sadržaj jedne surečenice suprotstavljen je sadržaju druge surečenice
– veznici suprotnih rečenica: a, ali, nego, no, već
– ispred suprotnih se rečenica piše zarez
– zarez se ne piše:

Jesi li danas bolje volje nego jučer? } ispred komparativnih čestica nego i no
Ne samo da je kriv nego se i ljuti. → u vezničkom paru ne samo… nego
103

Plan plo�e
a) Što je ljutnja? Navedite neke primjere kako na prihvatljiv način izraziti ljutnju.
Zašto je dobro izraziti ljutnju? Saznajte više o načinima izražavanja ljutnje u
udžbeniku na 70. stranici.
b) Riješite brzi test i saznajte kako se nosite s ljutnjom.
Ljudi vam često govore da se smirite. DA NE

Često ste napeti. DA NE
U školi uglavnom ne govorite ono što mislite. DA NE
Kada ste uzrujani, povlačite se i trudite se što manje razmišljati o
DA NE
razlogu koji vas je naljutio, gledate TV, slušate glazbu i sl.
Imate problema sa spavanjem. DA NE
Često vas pogrešno razumiju. DA NE
Ljudi vas upozoravaju da ne razgovarate tako glasno. DA NE
Često ste u svađi s prijateljima. DA NE
Prijatelji vam govore kako ste ih povrijedili. DA NE
Uglavnom vi zovete prijatelje. DA NE
Suprotna rečenica

↓ ↓
Ograda nikad više neće biti ista. Čovjek nije ograda.
↘ ↙
surečenice se značenjski suprotstavljaju
– suprotna rečenica: nezavisnosložena rečenica

sadržaj jedne surečenice suprotstavljen je sadržaju druge
surečenice
– veznici suprotnih rečenica: a, ali, nego, no, već
– ispred suprotnih se rečenica piše zarez
104

– zarez se ne piše:
Jesi li danas bolje volje nego jučer? } ispred komparativnih čestica nego i no
Ne samo da je kriv nego se i ljuti. → u vezničkom paru ne samo… nego

b) Napiši kako doživljavaš svoju ljutnju. Što te najčešće razljuti? Kako reagiraš
kada si ljuta/ljut? Što ti pomaže da se smiriš? Napiši i nekoliko savjeta kako se
nositi s ljutnjom. Pri pisanju rabi suprotne rečenice.
Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Poveži zadane jednostavne rečenice u nezavisnosložene rabeći ponuđene veznike.
a) Nisam bila nezadovoljna zbog debljine. Debela sam zbog nezadovoljstva. (nego)
______________________________________________________________________
b) Ivana je upisala srednju medicinsku. Kemiju je mrzila još od osnovnjaka. (a)
______________________________________________________________________
c) Sanja je imala malo lošije ocjene od mene. Obje smo bile visoke četvorke. (ali)
______________________________________________________________________
d) Očekivala jesam. Sada mi je definitivno pukao film. (no)
______________________________________________________________________
e) Nisam ga pratila pogledom. Ušla sam u kuću. (već)
______________________________________________________________________
Silvija Šesto, Debela
105

NASTAVNI LISTIĆ 2
Uoči suprotnosti prikazane na fotografiji. Oblikuj što više suprotnih rečenica.
Marc Ribaud, 1967.
Filip je nizak, a/ali dobro igra košarku.

Luka odlično rješava jednadžbe, a/ali muči se s geometrijom.
Ne pišemo ispit iz Geografije, nego/već ponavljamo gradivo.
Ivan zna čitati engleski, a/ali ne govori ga.
Sutra nema redovne nastave, nego/već učenici odlaze na jednodnevni izlet.
a) Nisam bila nezadovoljna zbog debljine, nego sam debela zbog nezadovoljstva.
b) Ivana je upisala srednju medicinsku, a kemiju je mrzila još od osnovnjaka.
c) Sanja je imala malo lošije ocjene od mene, ali smo obje bile visoke četvorke
d) Očekivala jesam, no sada mi je definitivno pukao film.
e) Nisam ga pratila pogledom, već sam ušla u kuću.
106

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Isključna rečenica

Prepoznati isključnu rečenicu i isključne veznike. Pisati zarez u

isključnoj rečenici u skladu s pravopisnom normom.

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti i prepoznati isključnu rečenicu i isključne

veznike, pravilno rabiti isključne veznike u govoru i pismu,
a) obrazovne
razumjeti značenje isključne rečenice, pravilno pisati zarez u
isključnoj rečenici u skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: osvijestiti važnost ljubavi i prijateljstva u životu,

b) odgojne razvijati kulturu pismenoga izražavanja, njegovati odnos prema

c) funkcionalne
samostalne jezične analize te biti potaknut na kritičko mišljenje
i aktivno učenje.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, njegovati

d) komunikacijske komunikacijske vještine tijekom rada u paru, argumentirano
iznositi zaključke te poštivati mišljenje sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL

nastavnoga listića
107

I. inačica
UVODNI DIO SATA
a) Opišite lice zaljubljene osobe.
b) Na koje se sve načine iskazuje ljubav? Navedite i obrazložite.
c) Phil Bosmans je rekao:
Cvijet treba sunce da postane cvijetom.
Čovjek treba ljubavi da postane čovjekom.
Prokomentirajte njegove misli.

Susresti se s osobom u koju smo zaljubljeni, nije uvijek jednostavno. Da prijatelji mogu biti
podrška, govori strip u udžbeniku.

Jesu li Iva i Tena pomogle Petri? Mislite li da će susret proteći ugodno?
OBRADA


Svi su zaljubljeni, samo ona još nije sigurna u svoje osjećaje.
Kojoj vrsti rečenica pripada s obzirom na predikate? Rastavite navedenu složenu rečenicu na
ishodišne rečenice.
Svi su zaljubljeni.
Ona još nije sigurna u svoje osjećaje.
U kakvome su odnosu surečenice? Budući da je svaka rečenica samostalna, to je nezavisnosložena
rečenica.

Što saznajete iz sadržaja surečenica?
Od svih je izuzeta jedna djevojčica jer nije sigurna u svoje osjećaje.
Promotrite sljedeće rečenice. Uočite u kakvome su odnosu sadržaji surečenica.
U razredu je tiho, jedino se čuje glas učitelja.
Svi su napisali zadaću, samo on nije.
U ispitu je riješila sve zadatke, tek jedno pitanje nije znala.
Sadržaji se međusobno isključuju.
Nezavisnosložene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice isključuje (izuzima) iz sadržaja
druge surečenica zovu se isključne rečenice.
Veznici su isključnih rečenica: jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što.
Koji pravopisni znak primjećujete ispred isključnih veznika u svakoj rečenici? Piše se zarez.
108

Preoblikujte zadane jednostavne rečenice u nezavisnosložene isključne rečenice rabeći različite

isključne veznike. Isključne rečenice napišite u bilježnici.
a) Sami smo u šumi. Ptice su svjedoci ovoga susreta.
b) Sva je kuća spavala. Otac je sjedio za stolom.
c) Svi legli u hlad. Jedno se dijete kupa u moru.
d) Ništa se ne čuje. Sova se ponekad oglasi.
e) Uz Kosjenku nikoga nema. Njezina svjetiljka sjaji.
f) Skuhala je ukusan ručak. Juha je bila neslana.
g) Noću je u selu tiho. Čuje se lavež pasa.
h) Toplo se odjenuo. Nije obuo čizme.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je isključna rečenica? Navedite veznike isključnih rečenica. Piše li se zarez u isključnoj
rečenici?


b) Napiši sastavak o temi Jedino ne volim. U sastavku uporabi što više isključnih rečenica.
II. inačica – prema slikokazu Isključna rečenica
PLAN PLOČE
Isključna rečenica

Svi su zaljubljeni.
Ona još nije sigurna u svoje osjećaje.
– nezavisnosložena rečenica

– isključne rečenice: nezavisnosložene rečenice

sadržaj se jedne surečenice isključuje (izuzima) iz sadržaja druge surečenice
– isključni veznici: jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što
– ispred isključnih se veznika piše zarez
109

Plan plo�e
a) Opišite lice zaljubljene osobe.
b) Na koje se sve načine iskazuje ljubav? Navedite i obrazložite.
c) Phil Bosmans je rekao:
Cvijet treba sunce da postane cvijetom.
Čovjek treba ljubavi da postane čovjekom.
Prokomentirajte njegove misli.
Isključna rečenica
Svi su zaljubljeni. Ona još nije sigurna u svoje osjećaje.
– nezavisnosložena rečenica

– isključne rečenice: nezavisnosložene rečenice

sadržaj se jedne surečenice isključuje (izuzima) iz
sadržaja druge surečenice
– isključni veznici: jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što
– ispred isključnih se veznika piše zarez

b) Napiši sastavak o temi Jedino ne volim. U sastavku uporabi što više isključnih
rečenica.
110

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Poveži zadane jednostavne rečenice u nezavisnosložene isključne rečenice.
a) Sigurno ću doći. Zakasnit ću.

______________________________________________________________________
b) Dobar je nogometaš. Nedostaje mu brzina.
______________________________________________________________________
c) Zna istinu. Ne želi ju reći.
______________________________________________________________________
d) Htio sam ti pokazati zadatak. Nisam znao kako.
______________________________________________________________________
e) Htjela sam priznati da ga volim. Bojala sam se odgovora.
______________________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj isključne rečenice u zadanome tekstu.
U mojoj su se glavi toga dana svakakve misli izmjenjivale. Htjela sam toliko toga, jedino nisam
imala vremena. Povijest ili Matematika? Najprije Povijest. Nju bolje znam, samo što ove godine
nešto slabije pamtim.
Matematika...uf! Toliko zadataka, a nijedan ne razumijem. Marko sjedi sa mnom, samo nikada ne
mogu prepisati. Pričekat ću da se brat vrati iz škole. On je stariji i bolje zna. Uostalom, to je već
učio jednom. Nešto je morao zapamtiti. Tek što sam počela učiti, zvoni mobitel. Moja najbolja
prijateljica. U ovih dvanaest godina što se družimo, samo smo se jednom posvađale. I odmah
pomirile. Mislim da od mojega učenja nema ništa.
U mojoj su se glavi toga dana svakakve misli izmjenjivale. Htjela sam toliko toga, jedino
nisam imala vremena. Povijest ili Matematika? Najprije Povijest. Nju bolje znam, samo što ove
godine nešto slabije pamtim.
Matematika...uf! Toliko zadataka, a nijedan ne razumijem. Marko sjedi sa mnom, samo
nikada ne mogu prepisati. Pričekat ću da se brat vrati iz škole. On je stariji i bolje zna.
Uostalom, to je već učio jednom. Nešto je morao zapamtiti. Tek što sam počela učiti, zvoni
mobitel. Moja najbolja prijateljica. U ovih dvanaest godina što se družimo, samo smo se
jednom posvađale. I odmah pomirile. Mislim da od mojega učenja nema ništa.
111

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Zaključna rečenica

Prepoznati i razumjeti značenje zaključne rečenice. Pisati zarez

u zaključnim rečenicama u skladu s pravopisnom normom.
unutarpredmetni – medijska kultura (strip), jezično izražavanje
SUODNOS i stvaranje
ZADAĆE SATA:

zaključne rečenice, rastavljati zaključne rečenice na ishodišne
a) obrazovne rečenice, prepoznati zaključnu rečenicu, razumjeti značenje
zaključne rečenice, navesti tipične veznike, pravilno pisati zarez
u zaključnim rečenicama u skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: biti potaknut na čitanje stripova, razvijati svijest

b) odgojne o potrebi jezične naobrazbe te osvijestiti važnost primjene
stečenih znanja.

c) funkcionalne zaključivanja, raščlanjivanja i sažimanja te razvijati sposobnost
za samostalnu jezičnu analizu.

iznositi vlastito mišljenje.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
112

UVODNI DIO SATA
I. inačica
Znate li što su grafiti? Protumačite zadane grafite.
Svi šaraju po zidovima, zato ja neću!
Pridonesi čistoći grada, dakle ostani u krevetu!
Odmah se vraćam, stoga dođite sutra!

Pročitajte nastavak stripa Ljubav na 75. stranici udžbenika i saznajte kako se razvijala ljubavna
priča između Petre i Nikole.

Zašto su Petrine prijateljice izmislile svoje boljke? Je li njihov plan uspio? Jeste li kada sudjelovali
u takvome ili sličnome spajanju parova? Ispričajte.
OBRADA


Što su nezavisnosložene rečenice? Kakav je odnos surečenica u nezavisnosloženoj rečenici?
Navedite vrste nezavisnosloženih rečenica i njihove tipične veznike. Koje se nezavisnosložene
rečenice odvajaju zarezom?

Mene malo boli zub, zato moram zubaru.
Od kojih se surečenica sastoji navedena rečenica? Mogu li surečenice stajati samostalno?
Mene malo boli zub. Moram zubaru.
Što saznajete iz sadržaja prve surečenice, a što iz sadržaja druge? Druga je surečenica zaključak
sadržaja prve surečenice. Nezavisnosložene rečenice u kojima se sadržaj druge surečenice
zaključuje iz sadržaja prve zovu se zaključne rečenice.
Proučite rečenice u stripu. Kojim su veznicima povezane surečenice?
Mrvicu me boli trbuščić, dakle moram ići i ja.
Znaju da smo zaljubljeni, stoga su glumile bolest.
Veznici su zaključnih rečenica: dakle, stoga, zato. Piše li se zarez u zaključnim rečenicama?
Ispred zaključnih se rečenica uvijek piše zarez.
Što zaključujete o pisanju zareza u zaključnim rečenicama?

113

Povežite tvrdnje iz lijevoga stupca s odgovarajućim zaključcima iz desnoga stupca kako biste
dobili smislene nezavisnosložene zaključne rečenice. Dobivene rečenice napišite u
bilježnici. Pri sklapanju rečenica uporabite različite veznike zaključnih rečenica.
tvrdnja zaključak
Zaljubljen sam u Petru. Popustio sam u školi.
Samo o njoj razmišljam. Napisat ću joj pismo.
Po prirodi sam sramežljiv. Poznati su mi leptirići u trbuhu.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je zaključna rečenica? Navedite veznike zaključnih rečenica. Piše li se zarez u
nezavisnosloženim zaključnim rečenicama?

a) Riješite u bilježnici 1. zadatak za samostalan rad iz udžbenika.
b) Rješavanje nastavnoga listića.

b) Nacrtaj misaonu kartu o vrstama nezavisnosloženih rečenica.
II. inačica – prema slikokazu Zaključna rečenica
PLAN PLOČE
Zaključna rečenica

↙ ↘
↓ ↓
tvrdnja zaključak
– zaključne rečenice: nezavisnosložene rečenice

sadržaj se druge surečenice zaključuje iz sadržaja prve

– veznici zaključnih rečenica: dakle, stoga, zato
– ispred zaključnih se rečenica uvijek piše zarez
114

Plan plo�e
Znate li što su grafiti? Protumačite zadane grafite.
Svi šaraju po zidovima, zato ja neću!
Pridonesi čistoći grada, dakle ostani u krevetu!
Odmah se vraćam, stoga dođite sutra!
Zaključna rečenica

↙ ↘
↓ ↓
tvrdnja zaključak
– zaključne rečenice: nezavisnosložene rečenice

sadržaj se druge surečenice zaključuje iz sadržaja prve

– veznici zaključnih rečenica: dakle, stoga, zato
– ispred zaključnih se rečenica uvijek piše zarez

b) Nacrtaj misaonu kartu o vrstama nezavisnosloženih rečenica.
115

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj zaključne rečenice u zadanome tekstu.

Smijeh je lijek
Međunarodni dan smijeha održava se svake godine 10. siječnja. Svrha je obilježavanja ovoga
dana osvijestiti moć smijeha. Smijeh je dokazano najbolji lijek, dakle treba se smijati. Smijeh
poboljšava cirkulaciju i povećava otkucaje srca. Smijući se, ljudski mozak luči endorfin (prirodni
analgetik / sredstvo koje ublažava bolove) te serotonin (hormon sreće). Dakle, bol se smanjuje
– osjećaj sreće raste! Blagotvorno djeluje na sve bolesti srca, stoga je preporuka stručnjaka
smijati se najmanje 15 minuta dnevno. Istraživanja su pokazala da se mala djeca nasmiju i do
300 puta dnevno, a odrasle osobe samo 17 puta. Odrasli bi se trebali više smijati, zato se u
brojnim centrima za zdrave stilove života održavaju radionice i terapije smijehom. Stoga slušajte
i čitajte viceve, smijte se glasno i od srca!
NASTAVNI LISTIĆ 2
Dovršite započete rečenice.
a) Zbog voljene se osobe želite poboljšati, zato ____________________________________.
b) Zaljubljeni često izgube apetit, stoga __________________________________________.
c) Zaljubljeni spavaju sat vremena manje, dakle ____________________________________.
d) Ljubav je divan osjećaj, zato _________________________________________________.
Međunarodni dan smijeha održava se svake godine 10. siječnja. Svrha je obilježavanja ovoga dana osvijestiti moć smijeha.
Smijeh je dokazano najbolji lijek, dakle treba se smijati. Smijeh poboljšava cirkulaciju i povećava otkucaje srca. Smijući se,
ljudski mozak luči endorfin (prirodni analgetik / sredstvo koje ublažava bolove) te serotonin (hormon sreće). Dakle, bol se
smanjuje – osjećaj sreće raste! Blagotvorno djeluje na sve bolesti srca, stoga je preporuka stručnjaka smijati se najmanje
15 minuta dnevno. Istraživanja su pokazala da se mala djeca nasmiju i do 300 puta dnevno, a odrasle osobe samo 17 puta.
Odrasli bi se trebali više smijati, zato se u brojnim centrima za zdrave stilove života održavaju radionice i terapije smijehom.
Stoga slušajte i čitajte viceve, smijte se glasno i od srca!
116

NASTAVNA TEMA Zavisnosložena rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Zavisnosložena rečenica

Prepoznati zavisnosloženu rečenicu. Uvrstiti jednostavne

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI rečenice u složenu. Razlikovati zavisnu i glavnu surečenicu u
zavisnosloženoj rečenici.

SUODNOS
međupredmetni – Geografija
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati zavisnosloženu rečenicu, pravilno

uvrštavati jednostavne rečenice u složenu, razlikovati zavisnu i
a) obrazovne
glavnu surečenicu u zavisnosloženoj rečenici, uočiti inverziju i
umetnutu surečenicu.
Učenik će: biti potaknut na pisanje vlastitih priča, razvijati
b) odgojne kulturu pisanoga izražavanja, razvijati svijest o potrebi jezične
naobrazbe, osvijestiti važnost primjene stečenih znanja.
c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti potaknut na aktivnu
uključenost u proces učenja.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, poštivati govorne
d) komunikacijske vrednote, argumentirano iznositi zaključke, uvažavati mišljenja
i stavove sugovornika.
NASTAVNI MATERIJAL
http://www.mudremisli.com/wp-content/uploads/2012/08/
oblutak.jpg
nastavnoga listića
117

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Jeste li ikada pokušali napisati vlastitu priču? Što dobra priča treba imati? Obrazložite.
b) Oblutak je riječni, potočni ili morski kamen koji je valjanjem postao obao. Za što sve oblutak
može poslužiti?
c) Promotrite fotografiju i dovršite rečenicu: Oblutak je kamen koji...
d) Komentirajte misao Ericha Kastnera: Samo onaj tko odraste i ostane dijete – jest čovjek.

Severlutak je ulomak iz teksta Pisac i princeza Sunčane Škrinjarić. Poslušajte ga.

Što je Severlutak želio napisati? Zašto su ga izbacivali iz tuđih priča? Mislite li da neki ljudi uistinu
ponekad umjesto glave nose bundeve?
OBRADA


Prisjetite se što ste dosad naučili o rečenici. Kakva rečenica može biti s obzirom na broj predikata?
Rečenica može biti jednostavna i složena.
Kako se zove složena rečenica čije surečenice ne zavise jedna o drugoj?

Promotrite sljedeću rečenicu i uočite predikate u njoj.
Oblutak je kamen koji je gladak.
Rečenica je složena, ima dva predikata.
Rastavite navedenu složenu rečenicu na dvije jednostavne.
Oblutak je kamen. Koji je gladak.
118

Izriče li druga rečenica potpunu obavijest? Druga rečenica ne izriče potpunu obavijest.
Promotrite sljedeću rečenicu. Uočite u kakvome su odnosu surečenice, nezavisnom ili zavisnom.
Ljudi odrastu kada prestanu maštati.
Rečenice su u zavisnome odnosu, druga surečenica zavisi o prvoj. Što povezuje surečenice?
Zavisnosložene rečenice jesu rečenice u kojima jedna surečenica zavisi o drugoj. Nastaju
uvrštavanjem.
Zavisnosložena rečenica sastoji se od glavne i zavisne surečenice.
Kada se glavna surečenica nalazi na prvome mjestu, a zavisna na drugome, takav se poredak
naziva uobičajenim.
Promotrite sljedeću rečenicu i utvrdite kakav je poredak surečenica u složenoj rečenici.
Kada čovjek nema mašte, nema ni krila.
Glavna je surečenica na drugome mjestu, a zavisna na prvome mjestu.
Takav poredak u zavisnosloženoj rečenici zove se obrnuti poredak ili inverzija.
Što uočavate ispred glavne surečenice? Zarez se u zavisnosloženim rečenicama uvijek piše kada je
zavisna surečenica u inverziji.
Proučite poredak surečenica u sljedećoj rečenici.
Neki ljudi, kada odrastu, zaborave maštati.
Zavisna je surečenica umetnuta u glavnu.
Ako je zavisna surečenica umetnuta u glavnu surečenicu, piše se zarez.
Promotrite koje sve vrste riječi povezuju glavnu i zavisnu surečenicu.
Svatko vjeruje da zna maštati.
Mašta gradi svijet gdje ga nema.
Mašta je prozor u budućnost koju sami određujemo.
Vezničke riječi u zavisnosloženim rečenicama mogu biti: pravi veznici, prilozi, odnosne zamjenice.
Rad u paru.
Zadatak se može prikazati s pomoću grafoskopa/projektora ili se rečenice mogu napisati na ploču.
Upišite zarez gdje je potrebno i objasnite njegovu uporabu.

Kada je crveno automobili staju.
Knjiga koju trenutačno čitam vrlo je zanimljiva.
Dječak javlja da je stigao prvi.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je zavisnosložena rečenica? Kojim načinom sklapanja nastaju zavisnosložene rečenice?
Koje su vezničke riječi u zavisnosloženim rečenicama? Kakav može biti poredak surečenica u
zavisnosloženoj rečenici?


b) Napiši sastavak o temi Mašta može svašta i objasni kako bi u svijetu mašte izgledao jedan tvoj
dan. U sastavku podcrtaj jednom crtom sve zavisnosložene rečenice.
II. inačica – prema slikokazu Zavisnosložena rečenica
119

PLAN PLOČE
Zavisnosložena rečenica
Oblutak je kamen koji je gladak. → složena rečenica

GS ZS
– zavisnosložena rečenica: surečenice su u zavisnome odnosu

nastaju uvrštavanjem
povezane su veznikom
– poredak surečenica: uobičajeni → na prvome je mjestu glavna surečenica, na drugome zavisna

surečenica
inverzija → na prvome je mjestu zavisna surečenica, na drugome glavna
surečenica
umetnuta surečenica → zavisna je surečenica umetnuta u glavnu
Svatko vjeruje da zna maštati. → pravi veznik

Mašta gradi svijet gdje ga nema. → prilog u službi veznika
Mašta je prozor u budućnost koju sami određujemo. → zamjenica u službi veznika
Kada je crveno, automobili staju. → inverzija

Knjiga koju trenutačno čitam vrlo je zanimljiva. → umetnuta surečenica
Dječak javlja da je stigao prvi. → uobičajeni poredak
Plan plo�e
a) Jeste li ikada pokušali napisati vlastitu priču? Što dobra priča treba imati?
Obrazložite.
b) Oblutak je riječni, potočni ili morski kamen koji je valjanjem postao obao.
Za što sve oblutak može poslužiti?
c) Promotrite fotografiju i dovršite rečenicu: Oblutak je kamen koji...
120

d) Komentirajte misao Ericha Kastnera:
Samo onaj tko odraste i ostane dijete – jest čovjek.
Zavisnosložena rečenica
Oblutak je kamen koji je gladak. → složena rečenica

GS ZS
– zavisnosložena rečenica: surečenice su u zavisnome odnosu

nastaju uvrštavanjem
povezane su veznikom
– poredak surečenica:
uobičajeni → na prvome je mjestu glavna surečenica, na drugome zavisna surečenica
inverzija → na prvome je mjestu zavisna surečenica, na drugome glavna surečenica

umetnuta surečenica → zavisna je surečenica umetnuta u glavnu

Svatko vjeruje da zna maštati. → pravi veznik

Mašta gradi svijet gdje ga nema. → prilog u službi veznika
Mašta je prozor u budućnost koju sami određujemo.
→ zamjenica u službi veznika
Kada je crveno, automobili staju. → inverzija

Knjiga koju trenutačno čitam vrlo je zanimljiva. → umetnuta surečenica
Dječak javlja da je stigao prvi. → uobičajeni poredak

b) Napiši sastavak o temi Mašta može svašta i objasni kako bi u svijetu mašte
izgledao jedan tvoj dan. U sastavku podcrtaj jednom crtom sve zavisnosložene
rečenice.
121

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj zavisne surečenice u zadanim zavisnosloženim rečenicama.

a) Dovoljno je da se nasmiješ.
b) Tko rano rani, dvije sreće grabi.
c) Kada sam je ugledao, svijet je stao.
d) Otišao je gdje ga nikada neće pronaći.
e) Putovao je kako je oduvijek htio.
f) Dan, koji sam kod tebe proveo, pamtim i danas.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Podcrtaj veznike u zadanim zavisnosloženim rečenicama.

a) Svidjelo im se kako je hrana poslužena.
b) Što te ne ubije, ojača te.
c) Grad je da ne može biti bučniji.
d) Tko radi, ne boji se gladi.
e) Sjela sam na livadu koja je izgledala čarobno.
NASTAVNI LISTIĆ 3
Poveži zadane jednostavne rečenice u zavisnosložene. Zavisna surečenica neka bude

umetnuta.
a) Čokoladu sam kupila u trgovini. Poklonila sam je majci.
________________________________________________________________________
b) Proljetnice ne smijemo brati. Proljetnice su zakonom zaštićene.
________________________________________________________________________
c) Nakon uspona došli smo do vrha. Uspon je trajao pola sata.
________________________________________________________________________
RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 1 RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 2

a) Dovoljno je da se nasmiješ. a) Svidjelo im se kako je hrana poslužena.
b) Tko rano rani, dvije sreće grabi. b) Što te ne ubije, ojača te.
c) Kada sam je ugledao, svijet je stao. c) Grad je da ne može biti bučniji.
d) Otišao je gdje ga nikada neće pronaći. d) Tko radi, ne boji se gladi.
e) Putovao je kako je oduvijek htio. e) Sjela sam na livadu koja je izgledala čarobno.
f) Dan, koji sam kod tebe proveo, pamtim i danas.
a) Čokoladu, koju sam kupila u trgovini, poklonila sam majci.
b) Proljetnice, koje su zakonom zaštićene, ne smijemo brati.
c) Nakon uspona, koji je trajao pola sata, došli smo do vrha.
122

NASTAVNA TEMA Izricanje predikata, subjekta, objekta i atributa rečenicom
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Predikatna rečenica

Prepoznati predikatnu rečenicu, razumjeti njezino značenje.

Zamjenjivati imenski predikat predikatnom surečenicom u
jednostavnijim primjerima. Razumjeti što je samosvijest i
samopoštovanje, razvijati samopouzdanje.

SUODNOS
međupredmetni – Vjeronauk, Sat razrednika, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: dosjetiti se gradiva o vrstama predikata, prepoznati

predikatnu rečenicu, razumjeti značenje predikatne rečenice,
a) obrazovne odrediti glavnu i zavisnu surečenicu, uočiti veznička sredstva,
zamjenjivati imenski predikat predikatnom surečenicom u
jednostavnijim primjerima.
Učenik će: osvijestiti i obrazložiti važnost samopoštovanja
i samopouzdanja, zauzimati kritičko stajalište prema sebi
b) odgojne
i drugima, uočiti važnost trajnoga i postupnoga usvajanja
gramatičkih znanja.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, razlikovanja,
c) funkcionalne raščlanjivanja i sažimanja, obrazlaganja i zaključivanja,
primijeniti znanje na novim primjerima.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, argumentirano
d) komunikacijske iznositi vlastita stajališta, uvažavati mišljenja drugih, razvijati
sposobnost jednostavnijega izražavanja.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
123

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Napišite svoje osobine kojih se najprije sjetite: pozitivne u jedan stupac, a negativne u
drugi. Kojih ima više? Smatrate li da dovoljno poštujete sebe?
b) Poštujete li se dovoljno? Riješite test samopoštovanja.
0 – potpuno netočno, 1 – uglavnom netočno, 2 – ni točno ni netočno, 3 – uglavnom točno, 4 – potpuno točno
1. Općenito govoreći zadovoljna/zadovoljan sam sobom. 0 1 2 3 4

2. Željela/želio bih više poštovati samu/samoga sebe. 0 1 2 3 4
3. Osjećam da nema puno toga čime bih se mogla/mogao ponositi. 0 1 2 3 4
4. Ponekad se osjećam potpuno beskorisnom/beskorisnim. 0 1 2 3 4
5. Sposobna/sposoban sam raditi i izvršavati zadatke podjednako
0 1 2 3 4
uspješno kao i većina drugih ljudi.
6. S vremena na vrijeme osjećam da ništa ne vrijedim. 0 1 2 3 4
7. Osjećam da sam isto toliko sposobna/sposoban kao i drugi ljudi. 0 1 2 3 4
8. Osjećam da posjedujem niz vrijednih osobina. 0 1 2 3 4
9. Sve više dolazim do spoznaje da jako malo vrijedim. 0 1 2 3 4
10. Mislim da vrijedim barem koliko i drugi. 0 1 2 3 4
ukupan broj
Izračunajte rezultat tako da zbrojite zaokružene brojke. 2., 3., 4., 6. i 9. tvrdnja boduju se na
sljedeći način: 1 = 3, 2 = 2, 3 = 1, 4 = 0.
Ukupan zbroj predstavlja rezultat na ljestvici samopoštovanja:
● nisko samopoštovanje: manje od 23
● prosječno samopoštovanje: 23 – 34
● visoko samopoštovanje: više od 34.
c) Riješite 1. zadatak u radnoj bilježnici.

Poslušajte ulomak naslovljen Samopoštovanje iz teksta Uz tebe sam Vere Šušić.

Što je samopoštovanje? Kako se gradi samopoštovanje? Zašto je važno da čovjek sâm sebe poštuje
i cijeni?
OBRADA

124

Promotrite sljedeće rečenice. Uočite predikate u njima.
Nema nerješivih problema. → glagolski predikat
Nitko nije savršen! → imenski predikat
Kojom su vrstom riječi izrečeni predikati? Predikatima odredite vrstu.
Što je imenski predikat? Od kojih se dijelova sastoji imenski predikat?
Imenski je predikat izrečen pomoćnim glagolom i imenskom riječju (pridjevom). Koje još imenske
riječi mogu biti dio imenskoga predikata?

Uočite predikate u sljedećoj rečenici. Odredite ju po sastavu.
Samopoštovanje je kad vjeruješ u sebe.
Navedena je rečenica zavisnosložena. Kakav je odnos između surečenica u zavisnosloženim
rečenicama? Odredite glavnu i zavisnu surečenicu.
GS ZS
Samopoštovanje je│kad vjeruješ u sebe.
Glavna je surečenica nepotpuna. Koji dio jednostavne rečenice zamjenjuje zavisna surečenica?
Zavisna je surečenica uvrštena na mjesto imenskoga dijela predikata i odnosi se prema glavnoj kao
predikat.
Zavisnosloženu surečenicu moguće je preoblikovati u imenski dio predikata.
Samopoštovanje je vjera u sebe.

Promotrite sljedeće predikatne rečenice. Uočite veznička sredstva predikatnih rečenica.
Samopoštovanje je da važnije ne može biti.
Ja sam koji jesam.
Kojoj vrsti riječi pripadaju veznička sredstva da i koji?
Predikatne se rečenice obično povezuju veznikom da ili odnosnim zamjenicama (tko, što, koji,
kakav). Prilozi također mogu biti u službi veznika (kad).
Predikatne se rečenice ne mogu prepoznati po veznicima. Predikatna se rečenica prepoznaje
po tome što glavna surečenica završava pomoćnim glagolom i što imenskomu predikatu glavne
surečenice nedostaje imenska riječ.
Preoblikujte navedene predikatne rečenice u jednostavne s imenskim predikatom.
Samopoštovanje je najvažnije.
Ja sam ja.
Kakav je poredak surečenica u predikatnoj rečenici? Piše li se zarez u predikatnim rečenicama?
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je predikatna rečenica? Kako se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj surečenici? Kako
prepoznati predikatnu rečenicu? Piše li se zarez u predikatnim rečenicama?

Zadatak za samostalan rad

Riješi 3., 4. i 5. zadatak u radnoj bilježnici.
125

II. inačica – prema slikokazu Predikatna rečenica
PLAN PLOČE
Predikatna rečenica

↓
glagol

↙ ↘
pomoćni pridjev
gl. biti
GS ZS
↓
– predikatna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao predikat

uvrštava se na mjesto imenskoga dijela predikata
Samopoštovanje je da važnije ne može biti. → Samopoštovanje je najvažnije.

Ja sam koji jesam. → Ja sam ja.
↓
glavna surečenica završava pomoćnim glagolom
predikatu GS nedostaje imenski dio
– zarez se u predikatnim rečenicama ne piše
126

Plan plo�e
a) Napišite svoje osobine kojih se najprije sjetite: pozitivne u jedan stupac,
a negativne u drugi. Kojih ima više? Smatrate li da dovoljno poštujete sebe?
b) Poštujete li se dovoljno? Riješite test samopoštovanja.

0 – potpuno netočno, 1 – uglavnom netočno, 2 – ni točno ni netočno,
3 – uglavnom točno, 4 – potpuno točno
1. Općenito govoreći zadovoljna/zadovoljan sam sobom. 0 1 2 3 4

2. Željela/želio bih više poštovati samu/samoga sebe. 0 1 2 3 4
3. Osjećam da nema puno toga čime bih se mogla/mogao ponositi. 0 1 2 3 4
4. Ponekad se osjećam potpuno beskorisnom/beskorisnim. 0 1 2 3 4
5. Sposobna/sposoban sam raditi i izvršavati zadatke podjednako
0 1 2 3 4
uspješno kao i većina drugih ljudi.
6. S vremena na vrijeme osjećam da ništa ne vrijedim. 0 1 2 3 4
7. Osjećam da sam isto toliko sposobna/sposoban kao i drugi ljudi. 0 1 2 3 4
8. Osjećam da posjedujem niz vrijednih osobina. 0 1 2 3 4
9. Sve više dolazim do spoznaje da jako malo vrijedim. 0 1 2 3 4
10. Mislim da vrijedim barem koliko i drugi. 0 1 2 3 4
ukupan broj
● nisko samopoštovanje: manje od 23
● prosječno samopoštovanje: 23 – 34
● visoko samopoštovanje: više od 34
c) Riješite 1. zadatak u radnoj bilježnici.
Predikatna rečenica

↓
glagol

↙ ↘
pomoćni pridjev
gl. biti
127

GS ZS
↓
– predikatna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao predikat

uvrštava se na mjesto imenskoga dijela predikata
Samopoštovanje je da važnije ne može biti. → Samopoštovanje je najvažnije.

Ja sam koji jesam. → Ja sam ja.
↓
glavna surečenica završava pomoćnim glagolom
– zarez se u predikatnim rečenicama ne piše

128

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Preoblikuj zadane predikatne rečenice u jednostavne s imenskim predikatom.

a) Vi ste da vas se ne može zaustaviti. __________________________________________
b) Mogu biti tko god poželim. __________________________________________
c) Ja sam iz kojeg potječe sve. __________________________________________
d) Zajedno smo da bolji ne možemo biti. __________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Dovrši započete rečenice.

primjer: Sreća je kad dijete zagrli majku.
a) Ljubav je _______________________________________________________________.
b) Radost nije _____________________________________________________________.
c) Ponos je _______________________________________________________________.
d) Snaga nije _____________________________________________________________.
a) Vi ste nezaustavljivi.
b) Mogu biti svatko / bilo tko.
c) Ja sam ishodište/izvorište/izvor svega.
d) Zajedno smo najbolji.
129

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Subjektna rečenica

Prepoznati subjektnu rečenicu. Izricati subjekt subjektnom

surečenicom.
unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje,

SUODNOS medijska kultura
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prisjetiti se znanja o subjektu, prepoznati subjektnu

rečenicu, razumjeti značenje subjektne rečenice, izricati subjekt
a) obrazovne subjektnom surečenicom, uočiti veznička sredstva u subjektnim
rečenicama, pisati zarez u zavisnosloženoj subjektnoj rečenici u
skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: biti potaknut na služenje poslovicama, razvijati

b) odgojne kulturu pisanoga izražavanja, njegovati odnos prema
materinskome jeziku, razvijati pozitivne etičke vrijednosti.

samostalne jezične analize, biti potaknut na kritičko mišljenje.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje rabeći poslovice,

d) komunikacijske poštivati govorne vrednote, argumentirano iznositi zaključke,
biti potaknut na izražavanje vlastitoga mišljenja.

NASTAVNI MATERIJAL

nastavnoga listića
130

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Što su poslovice? Poslovice su sažete izreke koje izriču životnu mudrost ili mudru misao. Znate li
neke?
b) Obrazložite značenje poslovice: Tko pita, ne skita.
c) Dovršite poslovicu: Tko rano rani…
d) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.

U stripu Nikole Plečka Što si pametan susrest ćete se s nekim poslovicama. Poslušajte.

Tko u stripu rabi poslovice? Koja vam se poslovica najviše svidjela?
OBRADA


Promotrite sljedeću rečenicu. Odredite subjekt.
Poslovice su mudre izreke.
Što je subjekt? Na koja pitanja odgovara subjekt?
Kakva je rečenica s obzirom na broj predikata? Rečenica je jednostavna.

Tko zna, ne boji se pitanja.
Kakva je rečenica s obzirom na broj predikata? U kakvome su odnosu surečenice?
Je li navedena rečenica zavisnosložena ili nezavisnosložena?
Kakav je poredak surečenica u zavisnosloženoj rečenici? Odredite glavnu i zavisnu surečenicu.
Kojim su veznikom povezane surerečenice? Odgovorite jednom riječju na pitanje: Tko zna?
Umjesto zavisnosložene surečenice uvrstite riječ znalac u rečenicu i dobit ćete jednostavnu rečenicu.
Znalac se ne boji pitanja.
Što je znalac po službi riječi u jednostavnoj rečenici? Kako se odnosi zavisna surečenica prema
glavnoj?
Rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt naziva se subjektna rečenica.
Uočite zavisne surečenice. Preoblikujte ih u subjekt.

Tko radi, ne boji se gladi. Radnik se ne boji gladi.
Tko rano rani, dvije sreće grabi. Ranoranilac dvije sreće grabi.
Tko priča, ne sluša druge. Pričalica ne sluša druge.
Što se mora, nije teško. Moranje nije teško.
Kako su najčešće izrečene subjektne rečenice?
Rad u paru.
131

Preoblikujte subjekte jednostavnih rečenica u subjektne surečenice.
Opečen i na hladno puše.
Kaznit će se lažljivci.
Po svemu se osjeća dolazak ljeta.
Pobjednici neka uzmu nagrade.
Promotrite čime su povezane sljedeće subjektne rečenice.
Osjeća se da dolazi zima.
Dobro živi tko se puno smije.
Ne hoda sigurno koji nema kamo.
Subjektne se rečenice najčešće povezuju odnosnim zamjenicama i veznikom da.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je subjektna rečenica? Kako nastaje? Kojim se veznicima najčešće povezuju subjektne rečenice?


b) Zapiši poslovice koje najčešće rabe tvoji ukućani.
II. inačica – prema slikokazu Subjektna rečenica
PLAN PLOČE
Subjektna rečenica
S
ZS GS
↓
– subjektna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt
uvrštava se na mjesto subjekta
zavisna surečenica odgovara na pitanja: Tko?, Što?
↓ ↓
subjektna rečenica subjekt
– veznička sredstva: odnosne zamjenice, veznik da
132

Plan plo�e
a) Što su poslovice? Poslovice su sažete izreke koje izriču životnu mudrost ili
mudru misao. Znate li neke?
b) Obrazložite značenje poslovice: Tko pita, ne skita.
c) Dovršite poslovicu: Tko rano rani…
d) Riješite prvi zadatak u radnoj bilježnici.
Subjektna rečenica
S
ZS GS
↓
– subjektna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt

uvrštava se na mjesto subjekta
zavisna surečenica odgovara na pitanja: Tko?, Što?

↓ ↓
subjektna rečenica subjekt

– veznička sredstva: odnosne zamjenice, veznik da

b) Zapiši poslovice koje najčešće rabe tvoji ukućani.
133

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1

● podcrtaj subjektnu surečenicu
● stavi zarez gdje je potrebno.
a) Tko bi gori sad je doli.

b) Tko drugog rado kalja obično malo valja.
c) Koji se zdravo hrane brinu se za svoje zdravlje.
d) Svoje ciljeve postiže tko je uporan.
e) Naći će ispriku tko ne želi doći.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Dopuni rečenice odgovarajućom zavisnom subjektnom surečenicom: što su joj pričali, tko mu
se odupre, tko ima novaca, tko bude prvi, koji se zdravo hrani.
a) Osvojit će nagradu _______________________________________________________.

b) Nije siromašan __________________________________________________________.
c) Uistinu je hrabar _________________________________________________________.
d) Nije istina ______________________________________________________________.
e) Zdravo živi ______________________________________________________________.
a) Tko bi gori, sad je doli.

b) Tko drugog rado kalja, obično malo valja.
c) Koji se zdravo hrane, brinu se za svoje zdravlje.
d) Svoje ciljeve postiže tko je uporan.
e) Naći će ispriku tko ne želi doći.
a) Osvojit će nagradu tko bude prvi.

b) Nije siromašan tko ima novaca.
c) Uistinu je hrabar tko mu se odupre.
d) Nije istina što su joj pričali.
e) Zdravo živi koji se zdravo hrani.
134

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Objektna rečenica

Prepoznati objektnu rečenicu. Zamjenjivati objekt objektnom

surečenicom u jednostavnijim primjerima.

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Vjeronauk
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti i prepoznati objekt u jednostavnoj rečenici,

razlikovati glavnu i zavisnu surečenicu u zavisnosloženoj
objektnoj rečenici, prepoznati objektnu rečenicu, zamjenjivati
a) obrazovne
objekt objektnom surečenicom u jednostavnijim primjerima,
pisati zarez u zavisnosloženoj objektnoj rečenici u skladu s
pravopisnom normom.
Učenik će: razvijati svijest o potrebi učenja i njegovanja

b) odgojne materinskoga jezika, biti potaknut na promišljanje o obiteljskim
odnosima te odgoju djece.

raščlanjivanja i zaključivanja, usmenoga i pismenoga
c) funkcionalne
izražavanja te sposobnost primjene pravila, razvijati sposobnost
izražavanja osobnoga mišljenja.


NASTAVNI MATERIJAL

SAMOVREDNOVANJA – primjena znanja na novim primjerima rješavanjem zadataka
za samostalan rad iz udžbenika
135

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Protumačite misao poznatoga indijskog političara Mahatma Gandija:
Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da katkad i pogriješe.
Slažete li se s Gandijevom mišlju? Objasnite svoje mišljenje.

Znate li što je memorandum? Memorandum je dokument od posebne važnosti u kojem se iznose
pogledi o kakvu pitanju. Poslušajte Dječji memorandum roditeljima.

Slažete li se s odrednicama memoranduma? Koje odrednice smatrate najvažnijima? Obrazložite
svoje mišljenje.
OBRADA


Promotrite sljedeće rečenice. Koju službu u rečenici imaju podebljane riječi?
Majka razumije dijete.
Majka razumije djetetove potrebe.
Što je objekt?

Majka razumije što dijete nije izgovorilo.
Uočite predikate u rečenici. Označite okomitom crtom rečenični šav. Odredite glavnu surečenicu i
zavisnu surečenicu.
GS ZS
Majka razumije│što dijete treba.
Na koje pitanje odgovara zavisna surečenica?
Zavisna surečenica odnosi se prema glavnoj surečenici kao objekt.

Proučite u udžbeniku kako se upravni govor preoblikuje u neupravni, a potom riješite zadatke.
136

Promotrite zadane rečenice.
Majka me upita: „Kamo ideš?”
Kažem: „Idem do knjižnice.”
Znatiželjno ispituje: „Koga čekaš?”
Uz smiješak joj odgovaram: „Čekam tebe!”
a) Preoblikujte upravni govor u neupravni.

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
b) Dopunite tvrdnju.
Preoblikom upravnoga govora u neupravni govor nastaju zavisnosložene
_____________________ rečenice.
c) Uočite veznička sredstva u preoblikovanim rečenicama. Prepišite ih i odredite im vrstu riječi.
vezičko sredstvo vrsta riječi

___________________ ___________________
___________________ ___________________
___________________ ___________________
___________________ ___________________

Napisati najvažnije podatke na ploču.
Zarez se u objektnoj rečenici piše ako je zavisna surečenica u inverziji.

Što dijete treba, majka razumije.
Izborni sadržaj
Proučite u udžbeniku kako ćete razlikovati subjektnu i objektnu rečenicu.
Odredite vrstu zavisnosloženih rečenica.
Čini se da majka sve razumije. → subjektna rečenica
Čine da djeci bude što bolje. → objektna rečenica
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Čime se objekt može izreći? Što je objektna rečenica? Koja vrsta zavisnosloženih rečenica nastaje
preoblikom upravnoga govora u neupravni? Kojim vrstama riječi mogu biti povezane surečenice u
objektnim rečenicama?

a) Riješite u bilježnici 1. zadatak za samostalan rad iz udžbenika.
b) Rješavanje nastavnoga listića.
137

b) Napiši pet objektnih rečenica kojima ćeš izreći kako želiš da se tvoji roditelji odnose prema tebi.
II. inačica – prema slikokazu Objektna rečenica
PLAN PLOČE
Objektna rečenica
Majka razumije dijete. → objekt

Majka razumije djetetove potrebe. → objektni skup
GS ZS
Majka razumije│što dijete treba. → objektna rečenica
– objektna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj surečenici kao objekt
zavisna surečenica odgovara na pitanja: Koga?, Što?
– preoblikom upravnoga govora u neupravni govor nastaje objektna rečenica

– veznička sredstva: veznik da
prilozi
odnosne zamjenice

(oni) Čine da djeci bude što bolje. → objektna rečenica
138

Plan plo�e
a) Protumačite misao poznatoga indijskog političara Mahatme Gandija:
Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da katkad i pogriješe.
Slažete li se s Gandijevom mišlju? Objasnite svoje mišljenje.
Objektna rečenica
Majka razumije dijete. → objekt

Majka razumije djetetove potrebe. → objektni skup
GS ZS
Majka razumije│što dijete treba. → objektna rečenica
– objektna rečenica: zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj surečenici kao objekt
zavisna surečenica odgovara na pitanja: Koga?, Što?
– preoblikom upravnoga govora u neupravni govor nastaje objektna rečenica
– veznička sredstva: veznik da

prilozi
odnosne zamjenice

(oni) Čine da djeci bude što bolje. → objektna rečenica

b) Napiši pet objektnih rečenica kojima ćeš izreći kako želiš da se tvoji roditelji
odnose prema tebi.
139

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Preoblikuj zadane objektne rečenice u upravni govor.

a) Moj brat tvrdi da su psi najvjernija bića na svijetu.
________________________________________________________________________
b) Rekao sam mu da se slažem s njegovim mišljenjem.
________________________________________________________________________
c) Istakao je kako samo psi mogu dati beskrajnu ljubav.
________________________________________________________________________
d) Obavijestio me je kako će mi kupiti psa!
________________________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Odredi vrstu zavisnosloženih rečenica.

a) Činilo se da mu je svejedno. _________________________________
b) Recimo da je to bila njegova maska. _________________________________
c) Rekla sam mu što očekujem. _________________________________
d) Dobro je što me shvatio ozbiljno. _________________________________
RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 1

a) Moj brat tvrdi: „Psi su najvjernija bića na svijetu.”
1. a) Majka me upita kamo idem.
b) Rekao sam mu: „Slažem se s tvojim mišljenjem.”
Kažem da idem do knjižnice.
c) Istakao je: „Samo psi mogu dati beskrajnu ljubav.”
Znatiželjno ispituje koga čekam.
d) Obavijestio me je: „Kupit ću ti psa!”
Uz smiješak joj odgovaram da čekam nju!
b) Preoblikom upravnoga govora u neupravni
govor nastaju zavisnosložene objektne rečenice.
c) kamo – prilog a) subjektna
da – veznik b) objektna
koga – odnosna zamjenica c) objektna
da – veznik d) subjektna
140

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Atributna rečenica

Prepoznati atributnu rečenicu. Izricati atribut atributnom

surečenicom.

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: odrediti glavnu i zavisnu surečenicu u

zavisnosloženoj atributnoj rečenici, prepoznati atributnu
a) obrazovne rečenicu, u jednostavnijim primjerima zamjenjivati atribut
atributnom surečenicom, pisati zarez u zavisnosloženoj
atributnoj rečenici u skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: biti potaknut na čitanje knjiga, razvijati kulturu

b) odgojne
pisanoga izražavanja, njegovati, razvijati jezični izraz.

c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti potaknut na samostalan rad na
tekstu.

d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, biti potaknut na prihvaćanje
drugih mišljenja i ideja.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
141

I. inačica
UVODNI DIO SATA
a) Volite li čitati knjige? Možete li napraviti na brzinu popis knjiga koje imate u kući?
Tko u obitelji najviše čita? Nacrtajte tablicu i napišite vlastite kriterije po kojima dijelite knjige,
npr. tanka/debela, posuđena/kupljena, zanimljiva/dosadna...
b) Kakva bi morala biti naslovnica knjige koja bi vas potakla na čitanje? Opišite ju.
c) Nove knjige i udžbenici imaju poseban miris. Jeste li ikada pomirisali tek kupljene knjige?
Miris knjige roman je hrvatske književnice Jadranke Klepac. Poslušajte ulomak iz romana.
O čemu ukućani raspravljaju? Koje su knjige danas popularne?
OBRADA
Pokušajte sa što više pridjeva opisati imenicu knjiga.
Učitelj piše učeničke odgovore na ploči.
Što su pridjevi u službi riječi? Pridjevi su atributi.
Promotrite sljedeće rečenice. Odredite u njima glavnu surečenicu i zavisnu surečenicu.
Čitam knjigu koja je smiješna.
Vratila je knjigu što je bila nerazumljiva.
Koju imenicu dopunjuju zavisne surečenice? Zavisna surečenica dopunjuje imenicu knjiga.
Rečenica u kojoj zavisna surečenica dopunjuje imenicu u glavnoj surečenici naziva se atributna
rečenica.
Atributne je surečenice moguće preoblikovati u atribut.
Čitam smiješnu knjigu.
Vratila je nerazumljivu knjigu.
Promotrite sljedeće rečenice. Preoblikujte atributne rečenice u jednostavne s atributom.
Ispred nje se pružio pogled koji je odisao mirnoćom.
Tražio je mjesto koje će ga opustiti.
Majka je nosila ogrlicu koja je bila sva od zlata.
Ispred nje se pružio miran pogled.
Tražio je opuštajuće mjesto.
Majka je nosila zlatnu ogrlicu.
Promotrite sljedeće rečenice. Kojim su vezničkim sredstvima povezane surečenice?
Postoje priče da ne povjeruješ.
Postoje mjesta gdje je sve moguće.
Postoje knjige koje oduzimaju dah.
142

Vezničke su riječi u atributnim rečenicama pravi veznici, prilozi i odnosne zamjenice.
Proučite Pravopisni i pravogovorni kutak u udžbeniku i saznajte kada se piše zarez u atributnim
rečenicama.
Knjige, koje sam dobila na dar, pokazala sam susjedi. → umetnuta surečenica
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je atributna rečenica? Kojim vrstama riječi mogu biti povezane surečenice u atributnim
rečenicama? Kada se piše zarez u atributnim rečenicama?


b) Napiši popis svojih najdražih knjiga i svaku opiši jednom atributnom rečenicom. Primjer: Ovo je
knjiga koje me najviše oduševila.
II. inačica – prema slikokazu Atributna rečenica
PLAN PLOČE
Atributna rečenica
zanimljiva knjiga, zaboravljena knjiga, nerazumljiva knjiga, pametna knjiga, čarobna knjiga
GS ZS
GS ZS
– atributna rečenica: zavisna surečenica dopunjuje imenicu u glavnoj surečenici
Ispred nje se pružio pogled koji je odisao mirnoćom. Ispred nje se pružio miran pogled.
Tražio je mjesto koje će ga opustiti. Tražio je opuštajuće mjesto.
Majka je nosila ogrlicu koja je bila sva od zlata. Majka je nosila zlatnu ogrlicu.
↓ ↓
atributna rečenica atribut
Postoje priče da ne povjeruješ. → veznik

Postoje mjesta gdje je sve moguće. → prilog
Postoje knjige koje oduzimaju dah. → odnosna zamjenica
– vezničke riječi: pravi veznici, prilozi i odnosne zamjenice
Knjige, koje sam dobila na dar, pokazala sam susjedi.

↓
umetnuta surečenica
143

Plan plo�e
a) Volite li čitati knjige? Možete li napraviti na brzinu popis knjiga koje imate u
kući? Tko u obitelji najviše čita? Nacrtajte tablicu u svojim bilježnicama i
napišite vlastite kriterije po kojima dijelite knjige, npr. tanka/debela,
posuđena/kupljena, zanimljiva/dosadna...
b) Kakva bi morala biti naslovnica knjige koja bi vas potakla na čitanje?
Opišite ju.
c) Nove knjige i udžbenici imaju poseban miris. Jeste li ikada pomirisali tek
kupljene knjige?
Atributna rečenica
zanimljiva knjiga, zaboravljena knjiga, nerazumljiva knjiga,

pametna knjiga, čarobna knjiga
GS ZS
GS ZS
– atributna rečenica: zavisna surečenica dopunjuje imenicu u glavnoj

surečenici
Ispred nje se pružio pogled koji je odisao mirnoćom. → atributna rečenica

Ispred nje se pružio miran pogled. → atribut
Tražio je mjesto koje će ga opustiti. → atributna rečenica

Tražio je opuštajuće mjesto. → atribut
Majka je nosila ogrlicu koja je bila sva od zlata. → atributna rečenica

Majka je nosila zlatnu ogrlicu. → atribut
144

Postoje priče da ne povjeruješ. → veznik
Postoje mjesta gdje je sve moguće. → prilog
Postoje knjige koje oduzimaju dah. → odnosna zamjenica
– vezničke riječi: pravi veznici, prilozi i odnosne zamjenice
Knjige, koje sam dobila na dar, pokazala sam susjedi.

↓
umetnuta surečenica

b) Napiši popis svojih najdražih knjiga i svaku opiši jednom atributnom
rečenicom. Primjer: Ovo je knjiga koje me najviše oduševila.
145

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj u zadanome tekstu atributne rečenice.
Danas sam bila odgovorna starija sestra. Majka i otac otišli su razgledati izložbu koja ih je
zanimala. Ja sam ostala čuvati mlađeg brata. Najprije smo se igrali u sobi koja je zajednička.
Onda smo otišli u park. Park je prekrasan. Lišće je padalo po stablima koja su bila svih boja. Sjeli
smo u pješčanik gdje se brat igrao lopaticom. To mu je brzo dosadilo pa smo otišli do ljuljačke.
Sjeo je na ljuljačku s koje nije mogao dodirnuti tlo. Ubrzo se rasplakao. Nikako da shvati da je
još uvijek malen i da treba vremena da naraste. Kupila sam mu sladoled pa se smirio. Kad su se
roditelji vratili s izložbe, bili su zadovoljni. Meni su donijeli čokoladu koju najviše volim.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši zadane rečenice tako da atributne surečenice preoblikuješ u pridjevni atribut.
a) Pojela je tortu koja je bila od čokolade. _____________________________________

b) Otišao je u grad gdje je sve poznavao. _____________________________________
c) Žalostila se zbog leptira što ga je ulovila. _____________________________________
d) Ne treba jesti voće koje nije oprano. _____________________________________
Danas sam bila odgovorna starija sestra. Majka i otac otišli su razgledati izložbu koja ih je
zanimala. Ja sam ostala čuvati mlađega brata. Najprije smo se igrali u sobi koja je bila zajednička.
Onda smo otišli u park. Park je prekrasan. Lišće je padalo po stablima koja su bila svih boja.
Sjeli smo u pješčanik gdje se brat igrao lopaticom. To mu je brzo dosadilo pa smo otišli do
ljuljačke. Sjeo je na ljuljačku s koje nije mogao dodirnuti tlo. Ubrzo se rasplakao. Nikako da
shvati da je još uvijek malen i da treba vremena da naraste. Kupila sam mu sladoled pa se smirio.
Kad su se roditelji vratili s izložbe, bili su zadovoljni. Meni su donijeli čokoladu koju
najviše volim.
a) Pojela je čokoladnu tortu.

b) Imala je opterećujuću tajnu.
c) Otišao je u poznati grad.
d) Žalostila se zbog ulovljenoga leptira.
e) Ne treba jesti neoprano voće.
146

NASTAVNA TEMA Vrste priložnih rečenica
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Mjesna rečenica

Prepoznati zavisnosloženu mjesnu rečenicu. Zamjenjivati

priložne oznake mjesta mjesnim surečenicama.

SUODNOS
međupredmetni – Biologija, Sat razrednika, Vjeronauk
ZADAĆE SATA:
Učenik će: dosjetiti se gradiva o priložnim oznakama,

preoblikovati jednostavne rečenice u zavisnosložene mjesne
rečenice, prepoznati mjesnu rečenicu, razumjeti njezino
a) obrazovne
značenje, zamjenjivati priložne oznake mjesta zavisnom
surečenicom, pisati zarez u zavisnosloženim mjesnim
rečenicama u skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: biti potaknut na razmišljanje o očuvanju prirode i
njezinih ljepota, uočiti važnost sigurnosti roditeljskoga doma,
b) odgojne
spoznati mogućnosti izražavanja na hrvatskome književnom
jeziku.
c) funkcionalne raščlanjivanja i zaključivanja, usmenoga i pismenoga
izražavanja te sposobnost primjene pravila.
iznositi zaključke, uvažavati mišljenja drugih.

NASTAVNI MATERIJAL

nastavnoga listića
147

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Odgonetnite zagonetku: Ide brzo, pa još brže, kad se javlja, on zarže.
Zanimljivosti o konjima:
– imaju 44 zuba
– mozak im je veličine krumpira
– oči su im veće od bilo kojih drugih očiju kopnenih sisavaca
– okreću uši u smjeru u kojemu gledaju
– mogu spavati i ležeći i stojeći
– dnevno mogu popiti oko 38 litara vode te proizvesti gotovo jednaku količinu sline
– razlikuju emocije u ljudskome glasu
– u divljini, dok jedni konji spavaju, drugi uvijek čuvaju stražu.
b) Konj je čest motiv u narodnim izrekama i poslovicama. Što je razlog tomu?

Protumačite zadane izreke i poslovice.
Poklonjenu se konju ne gleda u zube.
Stvarno radiš kao konj!
Veži konja gdje ti aga kaže.
Baš je spao s konja na magarca.
Uočite zavisnosloženu rečenicu. Na koje pitanje odgovara zavisna surečenica? Što izriče?

Božidar Prosenjak napisao je roman Divlji konj. Poslušajte ulomak naslovljen U divljini.

Gdje je živio Divlji konj? Kako je izgledalo njegovo mjesto pod suncem? Kakvo mu je bilo
djetinjstvo? Koji se još lik spominje u ulomku? Što je Divlji konj uporno tražio majku? Koji je
osjećaj majka ulijevala Divljemu konju?
OBRADA


Promotrite sljedeću rečenicu. Odredite ju po sastavu.
U blizini je uvijek bila moja majka.
Odredite rečenične dijelove.
Što su priložne oznake? Navedite vrste priložnih oznaka. Koji rečenični dio otvara mjesto
priložnim oznakama?
Na koja pitanja odgovaraju priložne oznake mjesta? Odredite vrste riječi u priložnim oznakama u
navedenoj rečenici.
148

Preoblikujte zadane jednostavne rečenice u zavisnosložene rabeći ponuđene veznike.

a) gdje: U početku sam živio ondje. Ondje se vjetrovi sudaraju prsima.
__________________________________________________________
b) kamo: Put te vodio tamo. Tamo si morao stići.

__________________________________________________________
c) odakle: Svi su slobodnjaci odvedeni tamo. Otamo se konji više ne vraćaju.

__________________________________________________________

Što izriču dobivene zavisne surečenice? Na koja pitanja odgovaraju?
Budući da zavisna surečenica izriče mjesto vršenja radnje glavne surečenice, složena se rečenica
naziva mjesna rečenica. Zavisnosložene mjesne rečenice odgovaraju na ista pitanja na koja
odgovaraju i priložne oznake mjesta (Gdje?, Kamo?, Kuda?, Odakle?, Dokle?).
Proučite u udžbeniku čime se povezuju mjesne rečenice. Mjesne se rečenice povezuju mjesnim
prilozima.

Zavisna se surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake mjesta glavne surečenice.

Priložne oznake mjesta mogu se preoblikovati u mjesne surečenice.
U početku sam živio na mjestu sudara vjetrova.
U početku sam živio gdje se vjetrovi sudaraju prsima.
Odredite glavnu surečenicu i zavisnu surečenicu. Okomitom crtom označite rečenični šav.

Zarez se u mjesnim rečenicama piše:
– ako je zavisna surečenica u inverziji:
Gdje nema cilja, nema ni borbe.
– ako je zavisna surečenica umetnuta:
Ondje, gdje sam bio, volio sam drugu.
– ako je više zavisnih surečenica u nizu:
Oni idu onamo gdje je njihov životni prostor, gdje ima širine, gdje su strpljenje i pažnja.
Izborni sadržaj
Promotrite sljedeće rečenice. Na koja pitanja odgovaraju zavisne surečenice?
Vodio sam je na pašnjake gdje je živjelo divlje stado. → atributna rečenica
Konjokradica zna gdje nam je pojilo. → objektna rečenica
Ta se uvijek stvorila baš gdje ne treba. → mjesna rečenica
Navedenim rečenicama odredite vrstu.
149

ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Što izriče mjesna rečenica? Kako nastaje? Navedite veznička sredstva kojima su povezane
mjesne rečenice. Kada se piše zarez u mjesnim rečenicama?


II. inačica – prema slikokazu Mjesna rečenica
PLAN PLOČE
Mjesna rečenica
pom pov
↓ ↓
skup riječi prilog
– mjesna rečenica: zavisna surečenica koja izriče mjesto vršenja radnje glavne surečenice
odgovara na pitanja: Gdje?, Kamo?, Kuda?, Odakle?, Dokle?
uvrštava se na mjesto priložne oznake mjesta

↓
U početku sam živio│gdje se vjetrovi sudaraju prsima.
GS ZS
– pisanje zareza
Gdje nema cilja, nema ni borbe. → inverzija
Ondje, gdje sam bio, volio sam drugu. → umetnuta surečenica
Oni idu onamo gdje je njihov životni prostor, gdje ima širine, gdje su strpljenje i pažnja.
→ više surečenica u nizu

150

Plan plo�e
a) Odgonetnite zagonetku: Ide brzo, pa još brže, kad se javlja, on zarže.
Zanimljivosti o konjima:
– imaju 44 zuba
– mozak im je veličine krumpira
– oči su im veće od bilo kojih drugih očiju kopnenih sisavaca
– okreću uši u smjeru u kojemu gledaju
– mogu spavati i ležeći i stojeći
– dnevno mogu popiti oko 38 litara vode te proizvesti gotovo jednaku
količinu sline
– razlikuju emocije u ljudskome glasu
– u divljini, dok jedni konji spavaju, drugi uvijek čuvaju stražu.
b) Konj je čest motiv u narodnim izrekama i poslovicama. Što je razlog tomu?

Protumačite zadane izreke i poslovice.
Poklonjenu se konju ne gleda u zube.
Stvarno radiš kao konj!
Veži konja gdje ti aga kaže.
Baš je spao s konja na magarca.
Uočite zavisnosloženu rečenicu. Na koje pitanje odgovara zavisna surečenica?
Što izriče?
Mjesna rečenica
pom pov
↓ ↓
skup riječi prilog
– mjesna rečenica: zavisna surečenica koja izriče mjesto vršenja radnje glavne
surečenice
odgovara na pitanja: Gdje?, Kamo?, Kuda?, Odakle?, Dokle?
uvrštava se na mjesto priložne oznake mjesta

↓
U početku sam živio│gdje se vjetrovi sudaraju prsima.
GS ZS
151

– pisanje zareza:
Gdje nema cilja, nema ni borbe. → inverzija
Ondje, gdje sam bio, volio sam drugu. → umetnuta surečenica
Oni idu onamo gdje je njihov životni prostor,
gdje ima širine, gdje su strpljenje i pažnja. → više surečenica u nizu


152

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1

● podcrtaj priložne oznake mjesta u zadanim rečenicama
● preoblikuj ih u mjesne surečenice.
a) Opuštam se na izvoru vode.

________________________________________________________________________
b) U mojemu rodnom kraju mnogo je izvora.
________________________________________________________________________
c) Upirem pogled prema zalasku Sunca.
________________________________________________________________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Odredi vrstu zavisnosloženih rečenica.
a) Ne znam gdje sam ostavio knjigu. _______________________________

b) Naći ću je gdje sam je i ostavio. _______________________________
c) Pitam se gdje li je? _______________________________
d) Pronašao sam je na mjestu gdje sam je i ostavio. _______________________________
a) U početku sam živio (ondje) gdje se vjetrovi sudaraju prsima.

b) Put te vodio (tamo) kamo si morao stići.
c) Svi su slobodnjaci odvedeni (tamo) odakle se konji više ne vraćaju.
a) Opuštam se gdje izvire voda.

b) Gdje sam rođen, mnogo je izvora.
c) Upirem pogled kamo Sunce zalazi.
a) objektna
b) mjesna
c) objekta
d) atributna
153

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Vremenska rečenica

Prepoznati i uočiti vremensku rečenicu. Zamijeniti priložnu

oznaku vremena vremenskom surečenicom.

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti vremensku rečenicu i razumjeti njezino

značenje, priložnu oznaku vremena zamjenjivati vremenskom
a) obrazovne surečenicom, uočiti vezničke riječi u vremenskoj rečenici, pisati
zarez u zavisnosloženim vremenskim rečenicama u skladu s
pravopisnom normom.

b) odgojne odnos prema materinskome jeziku, razvijati svijest o potrebi
jezične naobrazbe.

c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti potaknut na aktivnu
uključenost u proces učenja.

d) komunikacijske cjelovitim rečenicama poštujući govorne vrednote, argumentirano
iznositi zaključke, biti potaknut na razmjenu mišljenja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nepotizam

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
154

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) U Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića objašnjeno je značenje riječi veza kao
probitačno poznanstvo, prijateljstvo s utjecajnim osobama. Što mislite o takvim vezama?
Nepotizam je termin kojim se označuje popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili
davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima. Kriterij stručne ili osobne sposobnosti za
određenu funkciju pri tome ne igra odlučujuću ulogu. Što mislite o takvu načinu zapošljavanja?
b) Jeste li ikad svjedočili nekoj nepravdi? Prepričajte.
c) Što prikazuje slika?

Kažu da je vrijeme novac. Slažete li se s tom izjavom? Koliko često i u kojim situacijama gledate
na sat?

Poslušajte ulomak Dok sam radila u školi... iz romana Tko je ubio Pašteticu Silvije Šesto.

Kako su Marta i Barbara dobile posao na radiju? Zašto urednik Boris nije zaposlio Mašu i Irenu?
Mislite li da je trebala biti održana audicija?
OBRADA


Promotrite sljedeće rečenice. Uočite priložne oznake vremena u njima.
Danas kasnim u školu.
Posjetit ću te sutra nakon treninga.
Na koja pitanja odgovaraju? Koje su vrste riječi u službi priložnih oznaka?

Promotrite sljedeće rečenice i uočite koju okolnost vršenja radnje izriču podebljane surečenice.
Ljudi iskoriste prilike kada im se pruže.
Iznevjerila me je tek što sam joj okrenula leđa.
Kada odrastem, bit ću prije svega dobar čovjek.
Podebljene surečenice izriču vrijeme vršenja radnje. Vrijeme nije izrečeno ni prilogom ni
priložnom oznakom, nego cijelom surečenicom.
155

Rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj surečenici kao priložna oznaka
vremena zove se vremenska rečenica.
Rad u paru.
Preoblikujte zadane priložne oznake u vremenske surečenice.
Sova leti noću.
Vratit će se za nekoliko dana.
Uočite veznička sredstva kojima su povezane vremenske rečenice.

Kad bi je susreo, spustio bi pogled.
Neću doći dok se ne ispričaš.
Čim je zazvonio sat, ustala je iz kreveta.
Razbolio se otkad je to čuo.
Morate početi učiti prije nego bude prekasno.
Tek što je krenula na izlet, počne padati kiša.
Vremenske su rečenice povezane vremenskim veznicima, prilozima i vezničkim skupovima.

Zarez se u vremenskim rečenicama piše:
Čim prestane kiša, odlazim na izložbu.
Pogledat ću, kad stignem u muzej, sve u miru.
Vratit ću se kući kada sve proučim, kada sredim dojmove.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je vremenska rečenica? Kako nastaje? Navedite veznička sredstva koja povezuju vremenske
rečenice. Kada se piše zarez u vremenskim rečenicama?


b) Napiši sastavak o temi Život nije uvijek pošten i opiši situaciju koja te neugodno iznenadila.
U sastavku podcrtaj vremenske rečenice jednom crtom i zaokruži veznike (veznička sredstva).
II. inačica – prema slikokazu Vremenska rečenica
PLAN PLOČE
Vremenska rečenica
Danas kasnim u školu.
}
Posjetit ću te nakon treninga.
prilog
priložna oznaka vremena
Ljudi koriste prilike kada im se pruže.

Iznevjerila me tek što sam joj okrenula leđa.
156

– vremenska rečenica: zavisna surečenica koja izriče vrijeme vršenja radnje glavne surečenice
odgovara na pitanja: Kada?, Dokada?, Otkada?
uvrštava se na mjesto priložne oznake vremena
Sova leti noću. Sova leti kada je noć.

Vratit će se za nekoliko dana. Vratit će se kada prođe nekoliko dana.
↓ ↓
priložna oznaka vremena vremenska surečenica

– veznička sredstva: vremenski veznici, prilozi i veznički skupovi
– pisanje zareza
Pogledat ću, kad stignem u muzej, sve u miru. → inverzija
Onda, kad stignem u muzej, u miru ću sve pogledati. → umetnuta surečenica
Vratit ću se kući kada sve proučim, kada sredim dojmove. → više surečenica u nizu
Plan plo�e
a) U Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića objašnjeno je značenje riječi
veza kao probitačno poznanstvo, prijateljstvo s utjecajnim osobama.
Što mislite o takvim vezama?
Nepotizam je termin kojim se označuje popunjavanje radnih mjesta
članovima vlastite obitelji ili davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima.
Kriterij stručne ili osobne sposobnosti za određenu funkciju pri tome ne igra
odlučujuću ulogu. Što mislite o takvu načinu zapošljavanja?
b) Jeste li ikad svjedočili nekoj nepravdi? Prepričajte.
c) Što prikazuje slika?
Kažu da je vrijeme novac. Slažete li se s tom izjavom? Koliko često i u

kojim situacijama gledate na sat?
157

Vremenska rečenica
Danas kasnim u školu. → prilog

Posjetit ću te sutra nakon treninga. → priložna oznaka vremena
Ljudi iskoriste prilike kada im se pruže.

Iznevjerila me je tek što sam joj okrenula leđa.
– vremenska rečenica: zavisna surečenica koja izriče vrijeme vršenja radnje

glavne surečenice
odgovara na pitanja: Kada?, Dokada?, Otkada?
uvrštava se na mjesto priložne oznake vremena
Sova leti noću. Sova leti kada je noć.

Vratit će se za nekoliko dana. Vratit će se kada prođe nekoliko dana.
↓ ↓
priložna oznaka vremena vremenska surečenica

– veznici: vremenski veznici, prilozi i veznički skupovi
– pisanje zareza
Čim prestane kiša, odlazim na izložbu → inverzija
Pogledat ću, kad stignem u muzej, sve u miru. → umetnuta surečenica
Vratit ću se kući kada sve proučim, kada sredim dojmove.

b) Napiši sastavak o temi Život nije uvijek pošten i opiši situaciju koja te neugodno
iznenadila. U sastavku podcrtaj vremenske rečenice jednom crtom i zaokruži veznike
(veznička sredstva).
158

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Stavi zarez gdje je potrebno.

a) Dok su promatrali jezero oni im se približiše.
b) Uđi u kuću kad padne mrak.
c) Čim stigneš kući napiši zadaću.
d) Ona je kada je prišla vatri zagrijala ruke.
e) Tek što ga je pogledala sve je shvatila.
NASTAVNI LISTIĆ 2
Zaokruži slova uz vremenske rečenice.

a) Nije došao jer je padala kiša.
b) Postali su prijatelji čim su se upoznali.
c) Čekao je priliku da pokaže znanje.
d) Kada te nazovem, sve ćeš mi ispričati.
e) Otkada sam na moru, ne prestajem kihati.
f) Pas zalaje tek što sam sjela.
a) Dok su promatrali jezero, oni im se približiše.

b) Uđi u kuću kad padne mrak.
c) Čim stigneš kući, napiši zadaću.
d) Ona je, kada je prišla vatri, zagrijala ruke.
e) Tek što ga je pogledala, sve je shvatila.
b) Postali su prijatelji čim su se upoznali.

d) Kada te nazovem, sve ćeš mi ispričati.
e) Otkada sam na moru, ne prestajem kihati.
f) Pas zalaje tek što sam sjela.
159

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Načinska rečenica

Prepoznati zavisnosloženu načinsku rečenicu. Zamjenjivati

priložne oznake načina načinskim surečenicama.

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: dosjetiti se gradiva o priložnim oznakama načina,

preoblikovati jednostavne rečenice u zavisnosložene načinske
rečenice, prepoznati načinsku rečenicu, razumjeti njezino
a) obrazovne
značenje, zamjenjivati priložne oznake načina zavisnom
surečenicom, pisati zarez u zavisnosloženim načinskim
rečenicama u skladu s pravopisnom normom.
Učenik će: raspraviti o emocionalnoj povezanosti između
čovjeka i kućnih ljubimaca, spoznati da je odnos prema
b) odgojne životinjama povezan i s odnosom prema ljudima, biti potaknut
na razmišljanje o ljudskoj potrebi da se brine za nekoga (čak i u
virtualnome svijetu).
c) funkcionalne zaključivanja i logičkoga mišljenja te razvijati sposobnost
primjene pravila.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, njegovati
iznositi zaključke, poštivati mišljenje sugovornika.
živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda, nastavni listići,
NASTAVNI MATERIJAL
POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
160

UVODNI DIO SATA
I. inačica
a) Riješite rebus.
(odgovor – kućni ljubimac)
b) Znate li da je 90-ih godina prošloga stoljeća bio popularan Tamagotchi, virtualni kućni ljubimac
kojega se moralo hraniti, kupati, igrati se s njim i sve ostalo što je potrebno pravomu kućnom
ljubimcu? Postoje li danas virtualne kućne životinje? Ima li tko virtualnoga kućnog ljubimca?

Poslušajte ulomak iz romana Čuj, Pigi, zaljubila sam se Branke Kalauz. Priča je to o Tamagotchiju
naslovljena Pile.

Što je narušilo majčin trenutak odmora? Kako je majka reagirala na zvuk? Što je sve majka učinila
za pile? Kako završava ulomak?
OBRADA


Uočite priložne oznake načina u sljedećim rečenicama.
Gledam ga s visine.
Uzimam ga nježno u ruke.
Koji rečenični dio otvara mjesto priložnim oznakama? Na koja pitanja odgovaraju priložne oznake
načina? Čime mogu biti izrečene?

Proučite u udžbeniku rečenice:
Skočih kao da me netko polio hladnom vodom.
Skočih kao polivena hladnom vodom.
Na koja pitanja odgovaraju podebljani dijelovi rečenica? Koju okolnost glagolske radnje izriču?
Uočite predikate u objema rečenicama. Koliko predikata ima prva rečenica, a koliko druga?
161

Odredite rečenice po sastavu.
Načinska je rečenica ona rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj surečenici
kao priložna oznaka načina. Zavisna surečenica odgovara na ista pitanja na koja odgovaraju i
priložne oznake načina (Kako?, Na koji način?).
Zavisna se surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake načina glavne surečenice.
Promotrite rečenicu iz polaznoga teksta.

Guta ih kao da je pomahnitao.
Okomitom crtom označite rečenični šav. Odredite glavnu surečenicu i zavisnu surečenicu.
Preoblikujte zavisnu surečenicu u priložnu oznaku načina.
Guta ih pomahnitalo.

Preoblikujte načinske surečenice u priložne oznake načina.

a) Konj bez cilja srlja u prazno kao da je slijep.
____________________________________________________________________
b) Prozborio sam što sam mogao mirnije.
____________________________________________________________________
c) Ukratko, treba ga se čuvati kao što se čuva oko u glavi.
____________________________________________________________________
d) Neka bude kako ti kažeš.
____________________________________________________________________
Božidar Prosenjak, Divlji konj
Uočite veznička sredstva u sljedećim rečenicama.

Učinio sam kako si me savjetovala.
Osjećao sam se kao da sanjam.
Večera je prošla kao što si i predvidjela.
Načinske su rečenice povezane vezničkim riječima (prilozima) i vezničkim skupovima.

Zarez se u načinskim rečenicama piše:
Kako došlo, tako prošlo.
Majka, kao da ju je netko polio hladnom vodom, skoči u zrak.
Pravila se kao da joj nije stalo do mene, kao da se igra sa mnom.
Izborni sadržaj
Odredite vrstu zadanih zavisnosloženih rečenica.
Zamislite kako sam izgledao! → objektna rečenica
Nije važno kako to tebi izgleda. → subjektna rečenica
U životu nije uvijek kako bismo htjeli. → načinska rečenica
162

ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je načinska rečenica? Kako nastaje? Kada se piše zarez u načinskim rečenicama?


b) Nacrtaj misaonu kartu o priložnim rečenicama.
II. inačica – prema slikokazu Načinska rečenica
PLAN PLOČE
Načinska rečenica
Gledam ga s visine.
Uzimam ga nježno u ruke. } priložne oznake načina
– načinska rečenica: zavisna surečenica koja se odnosi prema glavnoj surečenici kao priložna
oznaka načina odgovara na pitanja: Kako?, Na koji način?
uvrštava se na mjesto priložne oznake načina
GS ZS
Guta ih│kao da je pomahnitao.
↓
– veznička sredstva
Učinio sam kako si me savjetovala. → veznička riječ (prilog)
}
Večera je prošla kao što si i predvidjela.
veznički skup
– pisanje zareza
Kako došlo, tako prošlo. → inverzija
→ umetnuta surečenica

163

Plan plo�e
a) Riješite rebus.
b) Znate li da je 90-ih godina prošloga stoljeća bio popularan Tamagotchi, virtualni

kućni ljubimac kojega se moralo hraniti, kupati, igrati se s njim i sve ostalo što je
potrebno pravomu kućnom ljubimcu? Postoje li danas virtualne kućne životinje?
Ima li tko virtualnoga kućnog ljubimca?
Načinska rečenica
Gledam ga s visine.
Uzimam ga nježno u ruke. } priložne oznake načina
– načinska rečenica: zavisna surečenica koja se odnosi prema glavnoj surečenici kao
priložna oznaka načina
odgovara na pitanja: Kako?, Na koji način?
uvrštava se na mjesto priložne oznake načina
GS ZS
Guta ih│kao da je pomahnitao.
↓
– veznička sredstva
Učinio sam kako si me savjetovala. → veznička riječ (prilog)
Večera je prošla kao što si i predvidjela. } veznički skup
– pisanje zareza
Kako došlo, tako prošlo. → inverzija
→ umetnuta surečenica
a) Riješi 3., 4.i 5. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Nacrtaj misaonu kartu o priložnim rečenicama.
164

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Preoblikuj priložne oznake načina u načinske surečenice.

a) Na trenutke sam se osjećala poput glupe zaljubljene klinke.
_______________________________________________________________________
b) Oči su mu se smješkale kao u nekom jeftinom ljubiću.
_______________________________________________________________________
c) Osjećala sam se kao voćna salata.
_______________________________________________________________________
d) Preskakala sam kao klokan pustinjsku rupu.
_______________________________________________________________________

Silvija Šesto, Tko je ubio Pašteticu?
NASTAVNI LISTIĆ 2
Zaokruži slova ispred načinskih rečenica.

a) Ovo joj nedjeljom dođe kao točka na i.
b) Mahao je rukama kao da hvata muhe.
c) Nije ni čudo da smo bile kao sestre.
d) Danko je spustio slušalicu bez pozdrava kao i obično.
e) I onda, kao da se ništa nije dogodilo, upadne neka faca.
f) Lucijan je djelovao kao da je cijeli život za mikrofonom.
Silvija Šesto, Tko je ubio Pašteticu?

a) Konj bez cilja srlja u prazno kao slijep.
b) Prozborio sam mirno.
c) Ukratko, treba ga se čuvati kao oko u glavi.
d) Neka bude kako tako.

a) Na trenutke sam se osjećala kao da sam glupa zaljubljena klinka / kao što se osjeća glupa zaljubljena klinka.
b) Oči su mu se smješkale kao da su iz nekog jeftinog ljubića /kao što se smješkaju u nekom jeftinom ljubiću.
c) Osjećala sam se kao da sam voćna salata.
d) Preskakala sam kao da sam klokan pustinjsku rupu / kao što klokan preskače pustinjsku rupu.

b) Mahao je rukama kao da hvata muhe.
e) I onda, kao da se ništa nije dogodilo, upadne neka faca.
f) Lucijan je djelovao kao da je cijeli život za mikrofonom.
165

NASTAVNA TEMA Zarez u složenoj rečenici
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

jezično izražavanje obrada čelni, pojedinačni, rad u paru
Rabiti zarez u skladu s pravopisnom normom u jednostavnoj i

složenoj rečenici.
unutarpredmetni – hrvatski jezik, književnost

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: pravilno rabiti zarez u jednostavnoj rečenici kada se

datum/nadnevak nalazi iza oznake mjesta u N, iza prezimena
u slijedu prezime pa ime, iza nepromjenjivih riječi koje čine
a) obrazovne cjelinu za sebe, u nizanju istovrsnih rečeničnih dijelova, ispred i
iza apozicijskoga skupa, pri dodatnome objašnjenju, u složenoj
rečenici pri nizanju, izražavanju suprotnosti i naknadnome
dodavanju, služiti se pravopisom.

b) odgojne
odnos prema materinskome jeziku.


argumentirano iznositi zaključke.

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
166

UVODNI DIO SATA

a) Navedite primjere kad ste rabili zarez pri pisanju.
b) Koji su vam omiljeni sportovi? Nabrojite ih.

Poslušajte ulomak Hitac u čelo Ivana Kušana iz romana Ljubav ili smrt.

Zašto se Roko želio dokazati pred Anom? Je li mu uspjelo?
OBRADA


Koji pravopisni znak uz točku najčešće rabite?
Prisjetite se suprotnih rečenica. Uočite čime su odvojene surečenice.
Koko je htio ispasti heroj, a nastradao je.
Ljubav je lijepa, ali bolna.
Surečenice su odvojene zarezom.

Proučite u udžbeniku uporabu zareza u jednostavnoj rečenici.
a) kada se datum/nadnevak nalazi iza oznake mjesta u nominativu:
Zagreb, 20. 2. 2014.
Napišite današnji datum/nadnevak na isti način.
b) iza prezimena u slijedu prezime pa ime:
Moser, Ana
Napišite svoje prezime i ime na isti način.
c) iza nepromjenjivih riječi u rečenici koje čine cjelinu za sebe:
Uf, kako je lijepa!
On je, pak, ostao hladan kao led.
Ne, ne mogu doći.
d) u nizanju između riječi istovrsnih rečeničnih dijelova, između nekoliko istoznačnih priložnih
oznaka:
Imala je divne, crne, duboke, sjajne, pametne oči. (nizanje atributa)
Tin, Antun, Dobriša, Miroslav, Slavko su bili zaljubljeni u nju. (nizanje subjekata)
Razmišljam o njoj u sobi, u parku, u dvorištu, na igralištu, u školi... (nizanje POM)
e) ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza imenice na koju se odnose:
Ljubav, najljepši i najdivniji osjećaj, posve me je zaokupila.
f) pri dodatnom objašnjenju ili komentaru:
Ona je lijepa, točnije najljepša.
167

Promotrite u udžbeniku uporabu zareza u složenoj rečenici.
U složenim se rečenicama zarez piše:
a) u rečeničnome nizu:
Ona je došla, nasmiješila se, namignula mi, uzela me za ruku, povukla prema sebi.
b) u zaključnim rečenicama:
Zaljubljen sam, dakle sretan sam.
c) u isključnim rečenicama:
Svi pišu domaću zadaću, samo ja crtam srca po bilježnici.
d) u suprotnim rečenicama:
Imam test sutra, a ne da mi se učiti.
e) ako je zavisna surečenica umetnuta:
Oni su, kada je zazvonilo, ostali jedini u razredu.
f) ako je zavisna surečenica ispred glavne, tj. u inverziji:
Kada te ljubav obuzme, moraš joj vjerovati.
g) ako je zavisna surečenica naknadno dodana:
Tražio sam objašnjenje, i da posluša moju molbu.
Izborni sadržaj
Zarez se ne piše:
– u rečenici s više priložnih oznaka raznovrsnih po značenju
– kada su atributi dio gotove cjeline
– iza priložne oznake kojom počinje rečenica.
Pronađite primjere u udžbeniku na 108. stranici.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Riješite 1. i 2. zadatak u radnoj bilježnici.


b) Napiši po jedan primjer za svako pravilo o pisanju zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici.
c) Izradi od kartona, stiropora ili papira zarez i točku i oboji ih u najdražu boju.
PLAN PLOČE
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

↓
suprotna rečenica
Zarez u jednostavnoj rečenici:

– kad se datum/nadnevak nalazi iza oznake mjesta u nominativu:
Zagreb, 20.2.2014.
168

– iza prezimena u slijedu prezime pa ime:
Moser, Ana
– iza nepromjenjivih riječi u rečenici koje čine cjelinu za sebe:
Uf, kako je lijepa!
Ne, ne mogu doći.
– u nizanju istovrsnih rečeničnih dijelova:
Imala je divne, crne, duboke, sjajne, pametne oči.
– ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza imenice na koju se odnose:
– pri dodatnom objašnjenju ili komentaru:
Zarez u složenoj rečenici:

– u rečeničnome nizu:
– u zaključnim rečenicama:
– u isključnim rečenicama:
– u suprotnim rečenicama:
– ako je zavisna surečenica ispred glavne, tj. u inverziji:
– ako je zavisna surečenica naknadno dodana:
Plan plo�e
a) Navedite primjere kad ste rabili zarez pri pisanju.
b) Koji su vam omiljeni sportovi? Nabrojite ih.
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

↓
suprotna rečenica
169

Zarez u jednostavnoj rečenici:
– kad se datum/nadnevak nalazi iza oznake mjesta u nominativu:

Zagreb, 20.2.2014.
– iza prezimena u slijedu prezime pa ime:

Moser, Ana
– iza nepromjenjivih riječi u rečenici koje čine cjelinu za sebe:

Uf, kako je lijepa!
Ne, ne mogu doći.
– u nizanju istovrsnih rečeničnih dijelova:

Imala je divne, crne, duboke, sjajne, pametne oči.
– ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza imenice na koju se odnose:
– pri dodatnom objašnjenju ili komentaru:

Zarez u složenoj rečenici:
– u rečeničnome nizu:
– u zaključnim rečenicama:
– u isključnim rečenicama:
– u suprotnim rečenicama:

– ako je zavisna surečenica ispred glavne, tj. u inverziji:

– ako je zavisna surečenica naknadno dodana:

170

b) Napiši po jedan primjer za svako pravilo o pisanju zareza u jednostavnoj i
složenoj rečenici.
c) Izradi od kartona, stiropora ili papira zarez i točku i oboji ih u najdražu boju.
Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Stavi zarez gdje je potrebno.
Tin Ujević, Dažd
U obilnim mlazovima
iz teških oblaka
liva se gusta kiša.
Toči kao iz kabla

na livade
na voćnjake
na pašnjake;
ali nadasve
lupa na naša stakla
kuca na naša vrata
bije nam o krovove.
I zvuči
i svira
u svima jezicima
u čudnim narječjima
nasilna
sveplodna kiša.
(...)
171

NASTAVNI LISTIĆ 2
Navedi po kojemu su pravilu napisani zarezi.

a) Petra, prestani pričati! _______________________________
b) U njegovoj sobi, koja je gledala na šumu, gorjelo je svjetlo.
_______________________________
c) Vile, patuljci, čarobnjaci, vještice žive u bajkama. ______________________________
d) Bila je malena, ali snažna. _______________________________
e) Svi su rješavali ispit, jedino je ona nervozno stiskala olovku.
_______________________________
f) Tko radi, ne boji se gladi. _______________________________
g) Izgledala je uznemireno, uplašeno. _______________________________
Tin Ujević, Dažd
U obilnim mlazovima
iz teških oblaka
liva se gusta kiša.
Toči kao iz kabla

na livade,
na voćnjake,
na pašnjake;
ali, nadasve,
lupa na naša stakla,
kuca na naša vrata,
bije nam o krovove.
I zvuči,
i svira,
u svima jezicima,
u čudnim narječjima,
nasilna,
sveplodna kiša.
(...)
a) vokativ
b) umetnuta zavisna surečenica
c) nizanje
d) suprotna rečenica
e) isključna rečenica
f) inverzija
g) nizanje
172

NASTAVNA TEMA Upravni govor
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Upravni i neupravni govor

jezično izražavanje obrada čelni, pojedinačni
Pisati upravni govor u skladu s pravopisnom normom. Pravilno

preoblikovati upravni govor u neupravni i obratno.
unutarpredmetni – jezik, jezično izražavanje i stvaranje,

SUODNOS književnost
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati upravni govor, razlikovati upravni govor

od neupravnoga, pisati upravni govor u rečenicama s različitim
a) obrazovne odnosima navođenja i objašnjenja u skladu s pravopisnom
normom, upravni i neupravni govor u pisanju, pravilno
preoblikovati upravni govor u neupravni i obratno.
Učenik će: razvijati kritičko mišljenje, osvijestiti potrebu za

b) odgojne pravilnim pisanjem i govorenjem u skladu s pravopisnom
normom, razvijati ljubav prema materinskome jeziku.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, povezivanja

c) funkcionalne i raščlanjivanja, kritički promišljati o tekstu te razvijati
sposobnost logičkoga zaključivanja.
Učenik će: izražavati vlastito mišljenje poštujući govorne

vrednote, argumentirano iznositi zaključke, poštivati
d) komunikacijske
rečeničnu intonaciju i stanke u čitanju uvjetovane pravopisnim
znakovima.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
173

UVODNI DIO SATA

Poslušajte izreke o pjesnicima.
Antun Branko Šimić: Pjesnici su čuđenje u svijetu!
Jean Cocteau: Pjesnik je lažov, koji uvijek govori istinu.
Anonim Ravenjanin: Pjesnik je onaj koji je svime zadivljen.
ruska poslovica: Jao pjesnicima ako je car pjesnik.
Obrazložite navedene izreke. Kako zamišljate pjesnike? Navedite neke njihove osobine.

Poslušajte anegdotu o pjesniku koju je napisao A. Pierce. Anegdotu je prevela Vesna Krmpotić.

Zašto se pjesnik predstavio kao Njuškalo Šunjić? Što je odalo pjesnikovo zanimanje? Kako je
pjesnik kažnjen?
OBRADA

Ponavljanje poznatih jezičnih činjenica.

Sažeto prepričajte anegdotu.
Jeste li se pri prepričavanju služili upravnim govorom? Što je upravni govor, a što neupravni
govor?
Upravni je govor doslovno prenesen nečiji govor u pisanome tekstu. Neupravni je govor navođenje
tuđega teksta. Pri neupravnome se govoru ne mijenja sadržaj rečenica, ali se mijenja njezin oblik.
Kralj ga je upitao tko je on.
Je li rečenica u upravnome ili u neupravnome govoru?
Preoblikujte navedenu rečenicu neupravnoga govora u upravni govor.
Kralj ga upita: „Tko si ti?”
Koje pravopisne znakove uočavate u rečenici upravnoga govora?

Rečenice upravnoga govora sastoje se od dvaju dijelova: objašnjenja i navođenja. Objašnjenje je
dio rečenice koji najavljuje, tj. objašnjava upravni govor, a navođenje su doslovno prenijete riječi.
Kako se pišu rečenice upravnoga govora?
Pjesnik odgovori: „Ja sam Njuškalo Šunjić.”

↓ ↓
objašnjenje navođenje
174

Rečenica koja najavljuje upravni govor piše se s dvotočkom na kraju, a upravni se govor odvaja
navodnicima. Upravni govor započinje velikim početnim slovom.
„Ja sam Njuškalo Šunjić”, pjesnik odgovori.

↓ ↓
navođenje objašnjenje
Ako objašnjenje dolazi nakon navođenja, iza navodnika se piše zarez, a rečenica objašnjenja
započinje malim početnim slovom. Zarez iza navodnika piše se samo ako je navođenje izjavna
rečenica.
„Ja sam”, pjesnik odgovori, „Njuškalo Šunjić.”

↓ ↓ ↓
prvi dio objašnjenje drugi dio
navođenja navođenja
Ako je objašnjenje umetnuto u rečenicu navođenja, navodni se znakovi pišu kod oba dijela.
Objašnjenje se odjeljuje s obje strane zarezima. Drugi dio navođenja započinje malim početnim
slovom.
U upitnim i uskličnim rečenicama pravopisni se znak stavlja na kraju rečenice navođenja. Rečenica
objašnjenja započinje malim početnim slovom.
„Tko si ti?” upita kralj.
„Kazuj!” reče kralj.

Upravni se govor može preoblikovati u neupravni, i obratno.
Proučite u udžbeniku kako preoblikovati rečenice.
Samostalan rad učenika – rješavanje nastavnoga listića.
1. Preoblikuj upravni govor u neupravni.

a) Pjesnik je izjavio: „Ja sam džepokradica.”
_______________________________________________________________
b) „Predlažem najstrožu kaznu!” Podvrhovni Izumitelj kaže.
_______________________________________________________________
2. Preoblikuj nepravni govor u upravni.
a) Podvrhovni je Izumitelj rekao neka mu njegove glave!
_______________________________________________________________
b) Neka bude tako, odluči kralj.
_______________________________________________________________
Izborni sadržaj
Promotrite sljedeće rečenice upravnoga govora. Uočite zareze u njima.
„Pjesniče,” upita kralj, „imaš li štogod reći u svoju obranu?”
„Ne,” odgovori pjesnik, „kriv sam.”
U kojemu se padežu nalazi imenica pjesniče? Što je po vrsti riječi ne? Odvajaju li se vokativi i
čestice u rečenici zarezima? Koja se još vrsta riječi u rečenici uvijek odvaja zarezom a može tvoriti i
samostalnu rečenicu? Usklici, čestice i vokativi u rečenici se uvijek odvajaju zarezima, stoga zarez
pripada navođenju upravnoga govora.
175

ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
a) Što je upravni govor? Od kojih se dijelova sastoji upravni govor? Kako se pišu rečenice
upravnoga govora? Što je neupravni govor?


PLAN PLOČE
Upravni i neupravni govor
– upravni govor: doslovno prenesen nečiji govor u pisanome tekstu

– neupravni govor: navođenje tuđega teksta
Kralj ga je upitao tko je on. → neupravni govor

Kralj ga upita: „Tko si ti?” → upravni govor
↓ ↓
– objašnjenje ispred navođenja:

↓ ↓
– objašnjenje iza navođenja:

↓ ↓
– objašnjenje umetnuto između dijelova navođenja:

↓ ↓ ↓
– upitne i usklične rečenice:


↓
zarez prije navodnih znakova
(usklik, čestica, vokativ)
176

Plan plo�e
Poslušajte izreke o pjesnicima.
Antun Branko Šimić: Pjesnici su čuđenje u svijetu!
Jean Cocteau: Pjesnik je lažov, koji uvijek govori istinu.
Anonim Ravenjanin: Pjesnik je onaj koji je svime zadivljen.
ruska poslovica: Jao pjesnicima ako je car pjesnik.
Obrazložite navedene izreke. Kako zamišljate pjesnike? Navedite neke njihove osobine.
Upravni i neupravni govor
– upravni govor: doslovno prenesen nečiji govor u pisanome tekstu

– neupravni govor: navođenje tuđega teksta
Kralj ga je upitao tko je on. → neupravni govor
Kralj ga upita: „Tko si ti?” → upravni govor

↓ ↓
– objašnjenje ispred navođenja:

↓ ↓
– objašnjenje iza navođenja:

↓ ↓
– objašnjenje umetnuto između dijelova navođenja:

↓ ↓ ↓
177

– upitne i usklične rečenice:

↓
zarez prije navodnih znakova
(usklik, čestica, vokativ)

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Upiši pravopisne znakove u skladu s pravopisnom normom.
Ivica piše ispit iz matematike

Učiteljica mu kaže Nadam se da te ovoga puta neću uhvatiti u prepisivanju
Ivica odgovori I ja se nadam učiteljice
NASTAVNI LISTIĆ 2
Došao Ivica sav u suzama iz škole. Baka ga upita Što je bilo

Dobio sam jedinicu odgovori on
Već ćeš ti to ispraviti tješi ga baka
Ali bako kako ću Zapisana je tintom
NASTAVNI LISTIĆ 3
Vratio se Perica sav sretan iz škole Mama mama dobio sam jedinicu iz matematike Jupi
Pa kako se možeš radovati klipane jedan upita začuđeno majka
Zato što Perica će oduševljeno drugi nisu ništa dobili
178

1. a) Pjesnik je izjavio da je džepokradica.

b) Podvrhovni Izumitelj kaže da predlaže najstrožu kaznu.
2. a) Podvrhovni je Izumitelj rekao: „Neka mu njegove glave!”
b) „Neka bude tako”, odluči kralj. ili „Neka bude tako!” odluči kralj.
Ivica piše ispit iz matematike.

Učiteljica mu kaže: „Nadam se da te ovoga puta neću uhvatiti u prepisivanju.”
Ivica odgovori: „I ja se nadam, učiteljice!”

Došao Ivica sav u suzama iz škole. Baka ga upita: „Što je bilo?”
„Dobio sam jedinicu!” odgovori on.
„Već ćeš ti to ispraviti”, tješi ga baka.
„Ali, bako, kako ću? Zapisana je tintom.”
Vratio se Perica sav sretan iz škole: „Mama, mama, dobio sam jedinicu iz matematike. Jupi!”
„Pa kako se možeš radovati, klipane jedan?” upita začuđeno majka.
„Zato što”, Perica će oduševljeno, „drugi nisu ništa dobili!”
179

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija,

NASTAVNA TEMA
udruga, pokreta i javnih skupova
Veliko početno slovo u imenima

NAZIV NASTAVNE JEDINICE društava, organizacija,
Proširiti gradivo o pisanju velikoga početnog slova. Primijeniti

znanja na novim primjerima.
unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje, hrvatski jezik

SUODNOS
međupredmetni – Geografija, Povijest, Vjeronauk, Biologija
ZADAĆE SATA:
Učenik će: ponoviti pravopisna pravila o pisanju velikoga

početnog slova obrađena u prethodnim razredima, uočiti veliko
početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga,
a) obrazovne
pokreta i javnih skupova, primijeniti pravila o pisanju velikoga
početnog slova na novim primjerima, samostalno se služiti
pravopisom pri pisanju velikoga početnog slova.
b) odgojne odnos prema materinskome jeziku, biti potaknut na razmišljanje
o zaštiti okoliša.
Učenik će: razvijati sposobnost prisjećanja, uočavanja,
c) funkcionalne povezivanja i razlikovanja, razvijati sposobnost zaključivanja i
logičkoga mišljenja te razvijati sposobnost primjene pravila.
NASTAVNI MATERIJAL učenički rad, grafoskop/projektor, prozirnica, Hrvatski pravopis
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje , Pravopisne razglednice
POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
– primjena znanja na novim primjerima rješavanjem nastavnoga
SAMOVREDNOVANJA
listića
180

UVODNI DIO SATA

a) Prepoznajte ime grada u rebusu.
(odgovor – Samobor)
b) Proučite kartu grada Samobora.
Uočite na karti netočno napisana imena. Napišite ih pravopisno točno.

Prepišite nazive ustanova pisanim slovima.

Što saznajete o Samoboru? U kojemu stoljeću započinje povijest toga grada? Tko je živio u
Samoboru? Koja se manifestacija održava svake godine ujesen?
OBRADA

181

I. inačica
Promotrite u udžbeniku rečenice:
Dobro došli u Samobor. Samobor se nalazi u Zagrebačkoj županiji. U Samoboru su živjeli
Ferdo Livadić, Ljudevit Gaj i Stanko Vraz.
Zašto su podebljane riječi napisane velikim početnim slovom?
Pročitajte u udžbeniku pravila o pisanju velikoga početnog slova.
Samostalan rad učenika
Prepiši zadane pojmove pisanim slovima na odgovarajuće mjesto u tablici.
JUŽNA AMERIKA, DUBROVAČKA REPUBLIKA, VRANSKO JEZERO,
BIOGRAD NA MORU, AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA, DUGO SELO,
GORSKI KOTAR, ZAGREBAČKA GORA, PETAR KRAŠIMIR ČETVRTI,
ULICA KNEZA MISLAVA, TRG SVETOGA MARKA, NACIONALNI PARK KRKA
sve riječi velikim početnim slovom

prva riječ velikim početnim slovom
(osim veznika i prijedloga)
Južna Amerika Vransko jezero
Dubrovačka Republika Gorski kotar
Austro-Ugarska Monarhija Zagrebačka gora
Biograd na Moru Ulica kneza Mislava
Dugo Selo Trg svetoga Marka
Petar Krešimir Četvrti Nacionalni park Krka

Proučite u udžbeniku kako se pišu imena društava i organizacija.
Primijenite pravila na zadane primjere.
MATICA HRVATSKA
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAVA KRLEŽE
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Proučite u udžbeniku kako se pišu imena crkava.
CRKVA SVETOGA FRANJE ASIŠKOGA
BAZILIKA SVETOGA PETRA U RIMU
Proučite u udžbeniku kako se pišu imena skupova.
ĐAKOVAČKI VEZOVI
VINKOVAČKE JESENI
Usporedite sljedeća imena razdoblja, povijesnih događaja i pokreta.
srednji vijek Prvi svjetski rat
hrvatski narodni preporod Drugi vatikanski koncil
hrvatsko proljeće Domovinski rat
križarski ratovi
Nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni pišu se malim početnim
slovom.
182

II. inačica – prema slikokazu Pravopisne razglednice
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza

a) Riješi 2. i 3. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Napiši sastavak o temi Zemlja Obećanih Snova. U sastavku imenuj glavni grad svoje
zemlje/države. Osmisli ime društva koje djeluje u glavnome gradu. Navedi čime se društvo
bavi i gdje se sastaje. Navedi dvije manifestacije po kojima je grad prepoznatljiv.
Pri pisanju sastavka pazi na pisanje velikoga početnog slova.
PLAN PLOČE


– imena društava i organizacija:

Matica hrvatska
Leksikografski zavod Miroslava Krleže
Društvo hrvatskih književnika
Prva se riječ u višerječnim imenima društava, organizacija, udruga i pokreta piše velikim početnim
slovom.
– imena crkava:
crkva svetoga Franje Asiškoga bazilika svetoga Petra u Rimu
– imena skupova:
Đakovački vezovi Vinkovačke jeseni
– imena razdoblja, povijesnih događaja i pokreta:

križarski ratovi
Nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni pišu se malim početnim
slovom.
183

Plan plo�e
a) Prepoznajte ime grada u rebusu.
b) Proučite kartu grada Samobora.
Uočite na karti netočno napisana imena. Napišite ih pravopisno točno.

Prepišite nazive ustanova pisanim slovima.

184

– imena društava i organizacija:
Matica hrvatska
Leksikografski zavod Miroslava Krleže
Društvo hrvatskih književnika
Prva se riječ u višerječnim imenima društava, organizacija, udruga i pokreta piše velikim
početnim slovom.
– imena crkava:
crkva svetoga Franje Asiškoga
bazilika svetoga Petra u Rimu
– imena skupova:
Đakovački vezovi
Vinkovačke jeseni
– imena razdoblja, povijesnih događaja i pokreta:

križarski ratovi
Nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni pišu se malim
početnim slovom.

a) Riješi 2. i 3. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Napiši sastavak o temi Zemlja Obećanih Snova. U sastavku imenuj glavni
grad svoje zemlje/države. Osmisli ime društva koje djeluje u glavnome gradu.
Navedi čime se društvo bavi i gdje se sastaje. Navedi dvije manifestacije po
kojima je grad prepoznatljiv. Pri pisanju sastavka pazi na pisanje velikoga
početnog slova.
185

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Podcrtaj riječi koje treba pisati velikim početnim slovom u skladu s pravopisnim pravilima.
akcija sat za planet zemlju nastala je 2007. u australskom sydneyju kada je 2,2 milijuna ljudi i
više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj
glas protiv klimatskih promjena. samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni pokret s
više od 50 milijuna u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili satu za planet zemlju.
u ožujku 2009. milijuni ljudi sudjelovali su u trećem satu za planet zemlju, a tada se akciji
pridružila i hrvatska.
godine 2010. sat za planet zemlju srušio je nov rekord – 128 zemalja pridružilo se globalnom
prosvjedu protiv klimatskih promjena. ikonske zgrade, zaštitni znaci od azije preko europe i
afrike do amerike, bile su ugašene. ljudi diljem svijeta raznih svjetonazora, rasa i vjera ugasili su
svjetla i ujedinili se u slavlju jedinoga što nam je svima zajedničko – našeg planeta.
26. ožujka 2011. sat za planet zemlju bio je najveći dosad! sudjelovalo je čak 135 zemalja, a
mnoge su zemlje, poput libanona, jamajke, irana, ugande, palestine ili trinidad i tobaga
sudjelovale prvi put.
sat za planet zemlju 2011. označio je i početak novoga razdoblja u kojemu su pojedinci,
organizacije i vlade zamoljeni da učine i više od sata svojim malim akcijama za dobrobit planeta
tijekom cijele godine.
sat za planet zemlju nadmašio je 2012. i 2013. sva očekivanja po broju sudionika u kampanji, a
idućih godina možemo očekivati jednak ili još veći odaziv!
prema http://croatia.panda.org/sat_za_planet_zemlju/
NASTAVNI LISTIĆ 2
Prepiši zadana imena u skladu s pravopisnim pravilima.

a) društvo za zaštitu životinja _________________________________________
b) zelena akcija _________________________________________
c) svjetski dan voda _________________________________________
d) dan planeta zemlje _________________________________________
e) svjetski fond za prirodu _________________________________________
f) ministarstvo zaštite okoliša i prirode _________________________________________
186

RJEŠENJA NASTAVNOGA LISTIĆA 1
1. akcija sat za planet zemlju nastala je 2007. u australskom sydneyju kada je 2,2 milijuna
ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi
dali svoj glas protiv klimatskih promjena. samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni
pokret s više od 50 milijuna u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili satu za planet zemlju.
u ožujku 2009. milijuni ljudi sudjelovali su u trećem satu za planet zemlju, a tada se
akciji pridružila i hrvatska.
godine 2010. sat za planet zemlju srušio je nov rekord – 128 zemalja pridružilo se globalnom
prosvjedu protiv klimatskih promjena. ikonske zgrade, zaštitni znaci od azije preko europe i
afrike do amerike, bile su ugašene. ljudi diljem svijeta raznih svjetonazora, rasa i vjera ugasili
su svjetla i ujedinili se u slavlju jedinoga što nam je svima zajedničko – našeg planeta.
26. ožujka 2011. sat za planet zemlju bio je najveći dosad! sudjelovalo je čak 135 zemalja,
a mnoge su zemlje, poput libanona, jamajke, irana, ugande, palestine ili trinidad i tobaga
sudjelovale prvi put.
sat za planet zemlju 2011. označio je i početak novoga razdoblja u kojemu su pojedinci,
organizacije i vlade zamoljeni da učine i više od sata svojim malim akcijama za dobrobit
planeta tijekom cijele godine.
sat za planet zemlju nadmašio je 2012. i 2013. sva očekivanja po broju sudionika u kampanji,
a idućih godina možemo očekivati jednak ili još veći odaziv!
RJEŠENJA NASTAVNOGA LISTIĆA 2
a) Društvo za zaštitu životinja

b) Zelena akcija
c) Svjetski dan voda
d) Dan planeta Zemlja
e) Svjetski fond za prirodu
f) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
187

NASTAVNA TEMA Odnosi među riječima
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Odnosi među riječima

NASTAVNI OBLICI:
NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA:
čelni, pojedinačni, rad u
jezično izražavanje obrada
skupini
Prepoznati i razlikovati istoznačnice, bliskoznačnice i
suprotnice. Uočavati različite značenjske odnose među riječima.

SUODNOS
međupredmetni – Likovna kultura, Kemija, Engleski jezik
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati i razlikovati istoznačnice, bliskoznačnice

i suprotnice, preoblikovati tekst zamjenjujući pojedine riječi
a) obrazovne
značenjski srodnima, uočavati različite značenjske odnose među
riječima.
Učenik će: osvijestiti pojam morala i dobrote, razvijati kulturu

b) odgojne pisanoga izražavanja, razvijati ljubav prema hrvatskome jeziku,
uviđati ljepotu i izražajne mogućnosti hrvatskoga jezika.

c) funkcionalne
samostalne jezične analize, razvijati sposobnost razumijevanja
značenja riječi.

d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, biti potaknut na pozitivno
stajalište prema suradničkom odnosu i komunikaciji.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
– rješavanje zadataka tijekom rada u skupini
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
188

UVODNI DIO SATA

a) Obrazložite izraz: Grize me savjest. Je li vas ikada grizla savjest?
b) Napišite u bilježnici riječi: crna, lift, komplicirano, tamnoputa, dizalo, zamršeno.
Možete li navedene riječi povezati u parove?

Poslušajte priču o vrijednoj Savjesti i o podmuklome Crvu. Autor je teksta Božidar Prosenjak.

Što je tema priče? Kako je završio zajednički život Crva i Savjesti? Što je osnovna misao priče?
OBRADA


Prisjetite se što je riječ. Kakvo značenje mogu imati riječi?
Kakvo značenje ima riječ crv u priči?
Promotrite sljedeću rečenicu. Odredite kakvo značenje ima riječ crv.
U mojoj je jabuci crv.
Riječ crv u rečenici je u osnovnome značenju.
Kakve riječi mogu biti s obzirom na značenje?
Navedite značenja riječi list.
list – dio biljke
list – dio na nozi
list – stranica u knjizi
list – vrsta ribe
Riječ list višeznačna je riječ.

Promotrite sljedeće riječi i povežite ih u parove.
super, frižider, ogledalo, avion, sjajan, zrcalo, hladnjak, zrakoplov, odlično, blistav
(super – odlično, frižider – hladnjak, ogledalo – zrcalo, avion – zrakoplov, sjajan – blistav)
Na temelju čega ste navedene riječi povezali u parove?
Riječi koje imaju isto ili blisko značenje nazivaju se sinonimi. Sinonimi se dijele na istoznačnice i
bliskoznačnice. Istoznačnice su riječi istoga značenja zamjenjive u svim situacijama.
Letio je avionom u posjet sestri.
Letio je zrakoplovom u posjet sestri.
Promotrite sljedeće rečenice. Mogu li se sinonimi zamijeniti u svim situacijama?
Maturalac je bio sjajan.
Maturalac je bio blistav.
189

Sinonimi nisu zamjenjivi u svim situacijama. Bliskoznačnice su riječi bliskoga značenja zamjenjive
samo u nekim situacijama.
Prisjetite se što ste učili na satu Likovne kulture o crnoj i bijeloj boji. Nalazite li ih u prirodi?
Crna i bijela boja akromatske su boje i ne nalaze se u prirodi. U kakvome su odnosu crna i bijela
boja? One su suprotne/kontrastne.
Promotrite sljedeće parove riječi. Utvrdite kakvog su značenja i što su po vrsti riječi.
prijatelj – neprijatelj
veselo – tužno
odmarati se – umarati se
bez – sa
brzo – sporo
da – ne
šic – mic
Riječi suprotnoga značenja, a iste vrste riječi nazivaju se antonimi ili suprotnice.
Rad u skupini
Ako je u razredu veći broj učenika, podijeliti ih u šest skupina, tako da dvije skupine rješavaju isti
zadatak.
Skupina 1
Napišite pet istoznačnica.
Skupina 2
Napišite pet bliskoznačnica.
Skupina 3
Napišite pet suprotnica.
Izborni sadržaj
Dva antonima čine antonimni par.
Kod istoznačnica se razlikuje sinonimni par i sinonimni niz. Sinonimni je par kad su u
sinonimskome odnosu dvije riječi (usklik, uzvik). Sinonimni je niz kad su u sinonimskome odnosu
više od dvije riječi (čamac, lađa, brod).
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što su sinonimi? Kako dijelimo sinonime? Što su antonimi?


b) Bogoslav Šulek hrvatski je jezikoslovac i povjesničar. Najpoznatiji je po tome što je u hrvatski
jezik uveo pojmove kisik, vodik i ugljik. Otkrijte i zapišite koje je još nazive osmislio Šulek i tako
utjecao na prihvaćanje novih naziva u duhu hrvatskoga jezika.
190

PLAN PLOČE
Odnosi među riječima
– riječ: niz slova ili glasova koji ima značenje
crv savjesti → preneseno značenje

U mojoj je jabuci crv. → osnovno značenje
– jednoznačne i višeznačne riječi

list – dio biljke
list – dio na nozi
list – stranica u knjizi
list – vrsta ribe
super – odlično
frižider – hladnjak
ogledalo – zrcalo
avion – zrakoplov
sjajan – blistav
– sinonimi: riječi istoga ili bliskoga značenja
sinonimi
↙ ↘
istoznačnice bliskoznačnice
(zamjenjive u svim situacijama) (zamjenjive samo u nekim situacijama)
Letio je avionom u posjet sestri. Maturalac je bio sjajan.

Letio je zrakoplovom u posjet sestri. Maturalac je bio blistav.
prijatelj – neprijatelj → imenica

vesela – tužna → pridjev
odmarati se – umarati se → glagol
bez – sa → prijedlog
brzo – sporo → prilog
da – ne → čestica
šic – mic → usklik
– suprotnice/antonimi: riječi iste vrste, a suprotnoga značenja
– antonimni par: dva antonima (dan – noć)

– sinonimni par: dva sinonima (usklik – uzvik)
– sinonimni niz: niz sinonima (čamac, lađa, brod)
191

Plan plo�e
a) Obrazložite izraz: Grize me savjest. Je li vas ikada grizla savjest?
b) Napišite u bilježnici riječi: crna, lift, komplicirano, tamnoputa, dizalo,
zamršeno. Možete li navedene riječi povezati u parove?
Odnosi među riječima

– riječ: niz slova ili glasova koji ima značenje
crv savjesti → preneseno značenje

U mojoj je jabuci crv. → osnovno značenje
– jednoznačne i višeznačne riječi

list – dio biljke, dio na nozi, stranica u knjizi, vrsta ribe
super – odlično
frižider – hladnjak
ogledalo – zrcalo
avion – zrakoplov
sjajan – blistav
– sinonimi: riječi istog ili bliskoga značenja
sinonimi
↙ ↘
istoznačnice bliskoznačnice
(zamjenjive u svim situacijama) (zamjenjive samo u nekim situacijama)
Letio je avionom u posjet sestri. Maturalac je bio sjajan.

Letio je zrakoplovom u posjet sestri. Maturalac je bio blistav.
prijatelj – neprijatelj → imenica

vesela – tužna → pridjev
odmarati se – umarati se → glagol
bez – sa → prijedlog
brzo – sporo → prilog
da – ne → čestica
šic – mic → usklik
192

– suprotnice/antonimi: riječi iste vrste, a suprotnoga značenja
– antonimni par: dva antonima (dan – noć)

– sinonimni par: dva sinonima (usklik – uzvik)
– sinonimni niz: niz sinonima (čamac, lađa, brod)

b) Bogoslav Šulek hrvatski je jezikoslovac i povjesničar. Najpoznatiji je po tome
što je u hrvatski jezik uveo pojmove kisik, vodik i ugljik. Otkrijte i zapišite
koje je još nazive osmislio Šulek i tako utjecao na prihvaćanje novih naziva
u duhu hrvatskoga jezika.
193

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Napiši antonime/suprotnice zadanih riječi.

a) spretan _______________________
b) bolest _______________________
c) tuga _______________________
d) mršavo _______________________
e) otvoriti _______________________
f) hladno _______________________
g) unijeti _______________________
NASTAVNI LISTIĆ 2
Poveži zadane riječi u sinonimne parove.
kuća, bara, knjižnica, maramica, mlada, rubac, lokva, nevjesta, dom, biblioteka
________________ – ________________
________________ – ________________
________________ – ________________
________________ – ________________
________________ – ________________
a) nespretan
b) zdravlje
c) sreća/veselje/radost
d) debelo
e) zatvoriti
f) toplo
g) iznijeti
kuća – dom
bara – lokva
knjižnica – biblioteka
maramica – rubac
mlada – nevjesta
194

NASTAVNA TEMA Načini sporazumijevanja
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Načini sporazumijevanja

Upoznati vrednote govorenoga jezika i nejezičnih sredstava

sporazumijevanja. Primjereno se služiti nejezičnim sredstvima u
uljuđenoj govornoj komunikaciji. Etički djelovati i razvijati osjećaj
solidarnosti prema drugima i drukčijima po različitim osnovama.
unutarpredmetni – hrvatski jezik, jezično izražavanje i stvaranje

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Biologija, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: upoznati vrednote govorenoga jezika i nejezičnih

sredstava, razlikovati jezična i nejezična sredstva sporazumije-
a) obrazovne vanja, uočiti obavijesnu ulogu jezičnih i nejezičnih sredstava,
primjereno se služiti vrednotama govorenoga jezika, djelotvor-
no rabiti nejezična sredstva u uljuđenoj govornoj komunikaciji.
Učenik će: razvijati osjećaj solidarnosti prema drugima i

drugačijima po različitim osnovama, uočiti važnost i utjecaj
b) odgojne neverbalnih poruka koje šaljemo drugima, osvijestiti potrebu
primjerenog služenja nejezičnim sredstvima u uljudbenoj
govornoj komunikaciji.

uspoređivanja i razlikovanja, razvijati sposobnost logičkoga
c) funkcionalne
mišljenja i zaključivanja.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje poštujući govorne

vrednote, argumentirano iznositi vlastito mišljenje, njegovati
d) komunikacijske
komunikacijske vještine tijekom rada u paru, primjereno se
služiti nejezičnim sredstvima sporazumijevanja.
živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda, nastavni listići,

NASTAVNI MATERIJAL
195

UVODNI DIO SATA

a) Povežite neverbalno ponašanje sa značenjem tako da uz zadano ponašanje prepišete
odgovarajuće značenje.
nestrpljivost, interes, utučenost, nervoza, razmišljanje, pouzdanje
neverbalno ponašanje značenje

okretan, uspravan hod
pogrbljeno hodanje s rukama u džepovima
ruka ili prst na licu
lupkanje prstima
grickanje noktiju
glava nagnuta prema lijevom ili desnom ramenu
b) Pisanje na dlanu najprikladniji je oblik međusobnoga sporazumijevanja gluhoslijepih osoba te

sporazumijevanja s drugim ljudima. Jedini uvjet za služenje ovim načinom sporazumijevanja jest
dobro poznavanje hrvatskoga jezika i visoka razina osjetljivosti dlana gluhoslijepe osobe. Na
ispružen dlan gluhoslijepe osobe vrškom se prsta (poput olovke) upisuju velika tiskana slova.
Slova se pišu u sredini dlana, slovo po slovo, i to „jedno na drugo”, a ne u nizu kao kad se piše na
papiru. Iza svake riječi koju napišemo napravi se mala stanka ili „brisanje dlana”. Pri pisanju
rečenica možemo se služiti svim znakovima interpunkcije, no to nije obvezno. Brzina pisanja
po dlanu mora se prilagoditi brzini razumijevanja gluhoslijepe osobe.
http://www.dodir.hr/pisanjenadlanu.php
Napišite riječ na dlanu prijatelju iz razreda.

Znate li što je Brailleevo pismo? Kako izgleda? Tko se služi njime?
Brailleevo pismo reljefno je točkasto pismo namijenjeno slijepim osobama. Slovo, broj ili
pravopisni znak prikazan je jednom od kombinacija šest ispupčenih točaka. Pismo se čita tako
da se kažiprstom dodiruju ispupčene točkice. U današnje se vrijeme rabe suvremena računala za
pisanje i čitanje Brailleeva pisma.
Poslušajte pjesmu o Brailleevu pismu Mire Krajačić-Beutz naslovljenu Svijet sretnih ljudi.

Koja pisma pjesnikinja spominje u pjesmi? Kako Brailleevo pismo abecedu u prstiće toči? Zašto kaže
da od njegovih slova ne bole oči? Istaknite osnovnu misao djela sadržanu u posljednjim dvama
stihovima.
OBRADA
196


Poredajte jezične jedinice od najmanje do najveće.
rečenica, riječ, slog, tekst
glas, _____________ , _____________ , _____________, _____________
Što je riječ?
Riječ je glas ili skup glasova koji ima neko značenje.
Što je rečenica?
Rečenica je skup riječi ili samo jedna riječ kojom se prenosi obavijest.

Sporazumijevanje je razmjenjivanje vlastitih misli, osjećaja, iskustava. Sporazumijevati se
ili komunicirati može se na različite načine. Sredstva sporazumijevanja dijele se na nejezična
(neverbalna) i jezična (verbalna).
Nejezičnim se sredstvima sporazumijeva slikama, pokretima tijela i lica, dodirom. Sporazumijevati
se može i s pomoću znakova. Što su prometni znakovi? Ima li svaki znak svoje točno određeno
značenje? Prisjetite se nekih prometnih znakova i izrecite njihova značenja.
Rad u paru
Dva su nastavna listića, po jedan za svakoga učenika.
Jedan učenik čini što je zadano u zadatku, a drugi odgonetava značenja pojedinih pokreta.
Uloge se izmjenjuju.
A B
1. Klimaj glavom lijevo-desno. 1. Okreni kažiprst prema gore kao znak upozorenja.
2. Stavi ruke iza glave i prekriži noge. 2. Otvori ruke i dlanove.
3. Prekriži ruke i noge. 3. Klimaj glavom gore-dolje.
4. Trljaj ruke. 4. Trljaj palac i kažiprst.
Izricanje dojma nakon izvršenoga zadatka.
Jezičnim se sredstvima sporazumijeva govorom, pismom, filmom i drugim zvukovima, kao što je
Morseova abeceda, pjevanje i smijanje.
Govor je prirodna sposobnost ljudi da se sporazumijevaju, razmjenjuju misli, osjećaje, iskustva
pomoću artikuliranih glasova koji oblikuju riječi i rečenice.
Pročitajte u udžbeniku pjesmu Proljetna kiša Dobriše Cesarića. Pazite na intonaciju, brzinu čitanja
i pravilan izgovor riječi.
Proučite u udžbeniku koje su vrednote govorenoga jezika.

Vrednote su govorenoga jezika: – pravilno oblikovanje glasova
– brzina
– stanka
– naglašavanje riječi
– rečenična intonacija
– boja glasa
– jačina glasa.
197

Pročitajte sljedeće stihove.
Proljetna kiša rastapa tuge.
Proljetna kiša rastapa tuge!
Proljetna kiša rastapa tuge?
Mijenja li se značenje rečenice promjenom rečenične intonacije?
Pri usmenu izražavanju treba pravilno izgovarati i naglašavati riječi te paziti na rečeničnu
intonaciju.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je sporazumijevanje? Navedite nejezična sredstva sporazumijevanja. Što je govor? Koje su
vrednote govorenoga jezika? Navedite ostala sredstva jezičnoga sporazumijevanja.


b) Izradi slikovni plakat sa znakovima i simbolima. Znakovi trebaju biti prepoznatljivi, tj. imati
općeprihvaćeno značenje. Provjeri poznaju li ostali učenici značenja znakova i simbola
prikazanih na tvojemu plakatu.
PLAN PLOČE
Načini sporazumijevanja
glas, slog, riječ, rečenica, tekst
– sporazumijevanje: razmjenjivanje vlastitih misli, osjećaja, iskustava
sredstva sporazumijevanja
↙ ↘
jezična nejezična
govor slike
pismo pokreti tijela i lica
film dodiri
zvukovi znakovi
– vrednote govorenoga jezika: pravilno oblikovanje glasova

brzina
stanka
naglašavanje riječi
rečenična intonacija
boja glasa
jačina glasa
198

Plan plo�e
a) Povežite neverbalno ponašanje sa značenjem tako da uz zadano ponašanje prepišete
odgovarajuće značenje.
nestrpljivost, interes, utučenost, nervoza, razmišljanje, pouzdanje

okretan, uspravan hod
pogrbljeno hodanje s rukama u džepovima
ruka ili prst na licu
lupkanje prstima
grickanje noktiju
glava nagnuta prema lijevom ili desnom ramenu
b) Pisanje na dlanu najprikladniji je oblik međusobnoga sporazumijevanja gluhoslijepih

osoba te sporazumijevanja s drugim ljudima. Jedini uvjet za služenje ovim načinom
sporazumijevanja jest dobro poznavanje hrvatskoga jezika i visoka razina osjetljivosti
dlana gluhoslijepe osobe. Na ispružen dlan gluhoslijepe osobe vrškom se prsta (poput
olovke) upisuju velika tiskana slova. Slova se pišu u sredini dlana, slovo po slovo, i to
„jedno na drugo”, a ne u nizu kao kad se piše na papiru. Iza svake riječi koju napišemo
napravi se mala stanka ili „brisanje dlana”. Pri pisanju rečenica možemo se služiti
svim znakovima interpunkcije, no to nije obvezno. Brzina pisanja po dlanu mora se
prilagoditi brzini razumijevanja gluhoslijepe osobe.
http://www.dodir.hr/pisanjenadlanu.php
Napišite riječ na dlanu prijatelju iz razreda.
Načini sporazumijevanja
glas, slog, riječ, rečenica, tekst
– sporazumijevanje: razmjenjivanje vlastitih misli, osjećaja, iskustava
sredstva sporazumijevanja
↙ ↘
jezična nejezična
govor slike
pismo pokreti tijela i lica
film dodiri
zvukovi znakovi
199

– vrednote govorenoga jezika: pravilno oblikovanje glasova rečenična intonacija
brzina boja glasa
stanka jačina glasa
naglašavanje riječi

b) Izradi slikovni plakat sa znakovima i simbolima. Znakovi trebaju biti
prepoznatljivi, tj. imati općeprihvaćeno značenje. Provjeri poznaju li ostali
učenici značenja znakova i simbola prikazanih na tvojemu plakatu.
Nastavni listić
NASTAVNI LISTIĆ 1
Razvrstaj navedene načine sporazumijevanja na jezična i nejezična sredstva.
dimni signali, golubovi pismonoše, SMS poruka, zagrljaj,

zvižduk, govor ruku, smijeh, stisak ruke, usklik, namigivanje
jezična sredstva nejezična sredstva

okretan, uspravan hod pouzdanje
pogrbljeno hodanje s rukama u džepovima utučenost
ruka ili prst na licu razmišljanje
lupkanje prstima nestrpljivost
grickanje noktiju nervoza
glava nagnuta prema lijevom ili desnom ramenu interes
jezična sredstva nejezična sredstva

golubovi pismonoše dimni signali
SMS poruka zagrljaj
zviždanje govor ruku
smijanje stisak ruke
usklik namigivanje
200

NASTAVNA TEMA Pripovijedanje (usmeno i pisano)
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Pripovijedanje

jezično izražavanje obrada čelni, pojedinačni
Pripovijedati na temelju zadanih dijelova fabule. Razlikovati i

izdvajati dijelove fabule.
unutarpredmetni – književnost, hrvatski jezik

SUODNOS
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočiti elemente fabule i dijalog u pripovjednome

a) obrazovne tekstu, razlikovati i izdvajati dijelove fabule, pripovijedati na
temelju zadanih dijelova fabule, rabiti dijalog u pripovijedanju.
Učenik će: osvijestiti pojam prijateljstva i ljubavi, razvijati

kulturu pisanoga izražavanja, njegovati potrebu za uljudbenom
b) odgojne
svakodnevnom komunikacijom, razvijati osjetljivost za ljepotu
govorene i pisane riječi.

c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti potaknut na prihvaćanje novih
jezičnih sadržaja.

d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, bogatiti rječnik samostalnim
izražavanjem.

NASTAVNI MATERIJAL

SAMOVREDNOVANJA – ocjenjivanje domaće zadaće
201

UVODNI DIO SATA

a) Objasnite značenje riječi: čvenk, randevu, darsu.
b) Je li lako nekomu priznati da ga volite? Obrazložite.
c) Što je potrebno za savršen prvi ljubavni sastanak?

Hrvatski pisac Zlatko Krilić napisao je pripovijetku Početak na mostu.
Poslušajte ulomak iz pripovijetke.

Od kada je dječak zaljubljen u Nadu? Što mislite je li mu Nada uzvratila ljubav?
Želite li saznati što se zbilo u nastavku, pročitajte pripovijetku Od korica do korica.
OBRADA


Prisjetite se pripovjednih tehnika kojima se koriste pisci pišući svoja djela.
Koja je razlika između pripovijedanja i opisivanja?
Pronađite u tekstu primjer za pripovijedanje i opisivanje.

Tko su glavni likovi u tekstu? Kojom se pripovjednom tehnikom služi pisac prikazujući njihovu
komunikaciju?
Od kada se Nada i dječak poznaju? Dokažite tvrdnju navodom iz teksta.
Pisac se vraća u prošlost kako bi naglasio koliko dugo poznaje Nadu. Takav se postupak zove
retrospekcija. Pronađite rečenicu u tekstu kojom pisac nastavlja pričati događaje u sadašnjosti.
Kronološki je redoslijed događaja stvarni slijed događaja.
Svaki tekst ima svoju fabulu. Fabula je slijed/redoslijed događanja.

Fabularni redoslijed glasi:
– uvod
– početak radnje
– zaplet
– vrhunac
– rasplet
– epilog (završni dio priče u kojemu se pripovijeda o naknadnim događajima).
Sažeto prepričajte ulomak slijedeći dijelove fabule.
Način organizacije fabule u pripovjednome tekstu naziva se kompozicija.
202

U polaznome tekstu sporedna radnja prekida glavnu radnju. Koja je radnja sporedna u tekstu?
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Navedite pripovjedne tehnike. Objasnite razliku između fabule i kompozicije. Što je kronološki
redoslijed?

a) Imenuj fabularni redoslijed u svojoj omiljenoj priči.
b) Prepričaj svoju omiljenu priču tako da prekineš glavnu fabularnu radnju sporednom, koju ćeš
sama/sam izmisliti.

b) Prepričaj kronološkim redoslijedom današnji dan.
c) Nastavi priču ulomka. Uvedi novi lik i imenuj ga.
PLAN PLOČE
Pripovijedanje
– pripovjedne tehnike: opisivanje

pripovijedanje
dijalog
monolog
– slijed događaja: retrospekcija (vraćanje u prošlost)

kronološki (stvarni slijed događaja)
– fabularni redoslijed: uvod

početak radnje
zaplet
vrhunac
rasplet
epilog – završni dio priče u kojemu se pripovijeda o naknadnim događajima
203

Plan plo�e
a) Objasnite značenje riječi: čvenk, randevu, darsu.
b) Je li lako nekomu priznati da ga volite? Obrazložite.
c) Što je potrebno za savršen prvi ljubavni sastanak?
Pripovijedanje
– pripovjedne tehnike: opisivanje

pripovijedanje
dijalog
monolog
– slijed događaja: retrospekcija (vraćanje u prošlost)

kronološki (stvarni slijed događaja)
– fabularni redoslijed: uvod

početak radnje
zaplet
vrhunac
rasplet
epilog – završni dio priče u kojemu se pripovijeda o
naknadnim događajima

b) Prepričaj kronološkim redoslijedom današnji dan.
c) Nastavi priču ulomka. Uvedi novi lik i imenuj ga.
204

NASTAVNA TEMA Uloga opisa u pripovijedanju
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Uloga opisa u pripovijedanju

Prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju. Razlikovati statičan i

dinamičan opis. Uočiti usporavanje radnje.
unutarpredmetni – hrvatski jezik, književnost, jezično

SUODNOS izražavanje i stvaranje
međupredmetni – Biologija, Geografija, Sat razrednika
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati opis, razlikovati statičan i dinamičan

a) obrazovne opis, prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju, uočiti
usporavanje radnje.
Učenik će: biti potaknut na promišljanje o važnosti očuvanja

b) odgojne prirode te razvijati osjećaj osjetljivosti za ugrožena bića, razvijati
svijest o važnosti jezičnoga znanja za svakodnevni život.
Učenik će: razvijati sposobnost izražavanja uočenoga,

c) funkcionalne izricati vlastita zapažanja, razvijati sposobnost povezivanja,
razlikovanja, logičkoga razmišljanja i zaključivanja.
Učenik će: razvijati sposobnost usmenoga izražavanja, iznositi

d) komunikacijske vlastito mišljenje, uvažavati mišljenja sugovornika, razvijati
komunikacijske vještine tijekom rada u paru.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
205

UVODNI DIO SATA

a) Što znate o tuljanima? Jesu li tuljani ugrožena vrsta? Vjerojatno najrjeđi tuljan, ali i jedan od
najugroženijih sisavaca na svijetu, sredozemna je medvjedica. Lov i ubijanje, zagađenje mora te
urbanizacija dovela je ovu vrstu do stanja kritične ugroženosti. Broj se preživjelih predstavnika
procjenjuje na 600-tinjak jedinki. U Hrvatskoj je sredozemna medvjedica nestala sredinom
60-ih godina prošloga stoljeća kada su ulovljeni posljednji primjerci.
b) Roman Potraži me ispod duge započinje rečenicama:
– Što je to čovjek, mama?
– Čovjek je velika tajna. Ne znamo odakle dolazi niti kamo ide. Neuhvatljiv je poput sjene, a kuda
god prođe, za sobom ostavlja pustoš.
Što treba čuvati kako bi planet Zemlja opstao?

Poslušajte što je uznemirilo tuljanicu u ulomku iz romana Potraži me ispod duge Bernarda Jana.

U koje se doba dana odvija radnja? Koji su osjećaji prožimali tuljanicu dok je tražila svojega sina?
Zašto se odvojila od njega?
OBRADA


Što su pripovjedne tehnike? Navedite ih. Koje pripovjedne tehnike uočavate u tekstu?
Što je tema opisa na početku ulomka? Prepoznajete li u ulomku piščevo stajalište? Je li opis
subjektivan ili objektivan? Uočite epitete, personifikacije i metafore.

Podcrtajte u tekstu sve pridjeve i imenice. Podcrtajte u tekstu sve priloge i glagole.
More je bilo mirno, neuobičajeno mirno, Ispunjana strahom posrtala je i klizala se
čak su se i dubinske struje naoko umrtvile, glatkim ledom u potrazi za svojim sinom.
ukliještene u nepomičnosti jutra koje je svitalo. Ponadala se da je možda otišao k ostalim
Rastuće bljedilo dana razbijalo je sve bljeđe tuljanima, ali kada ga ni tamo nije našla,
plavetnilo noći, potaknuto slabašnim zrakama posve se izgubila. Glavinjala je žureći
sunca koje su se nastojale probiti kroz prozračni naprijed, posrtala i dizala se, pretraživala
plašt od magle. Plašt satkan od najsitnijih svaku izbočinu i udubinu, osvrtala se na
kapljica isparenih iz utroba mora, i na hladnome najmršaviju sjenku.
zraku pretvorenih u pravilne kristaliće leda.
206

Opis može biti statičan i dinamičan.

Opis u kojemu prevladavaju pridjevi i imenice, statičan je opis. Opisuju se svojstva nečega ili
nekoga što je nepokretno ili slabo pokretljivo. Statičan opis prikazuje pojedinosti u mirovanju.
Opis u kojemu se, uz imenice i pridjeve, uporabljuju i glagoli i prilozi, naziva se dinamičan opis.
Opisuju se svojstva nekoga ili nečega što je pokretno. Dinamičan opis prikazuje pojedinosti u
pokretu.

U književnim se tekstovima isprepleću pripovijedanje i opisivanje.
Ispišite redoslijed izmjena pripovjedih tehnika u polaznome tekstu.
– statičan opis mora
(…)
Samostalno nastavite niz.
Poslušajte nastavak teksta.

Prevladava li u nastavku opisivanje ili pripovijedanje?
Svaki opis u književnome djelu ima neku svrhu. Osim što se opisom prikazuje izgled koga ili čega,
opis u pripovjednome tekstu služi i za stvaranje napetosti i usporavanje radnje. Usporavanjem se
radnje u čitatelja budi osjećaj iščekivanja.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je opis? Što se sve može opisati? Kakav opis može biti? Koja vrsta riječi prevladava u
statičnome opisu, a koja u dinamičnome? Koja je uloga opisa u pripovijedanju?


a) Riješi 1. zadatak u radnoj bilježnici.
b) Pismeno prepričaj svoj susret sa životinjom koja te je ili razveselila ili prestrašila, ili te se
dojmila nekim svojim obilježjem. Započni sastavak statičnim opisom prostora u kojemu si
susrela/susreo životinju. Dinamičnim opisom stvori napetost.
207

PLAN PLOČE
Uloga opisa u pripovijedanju
– opis: usmeno ili pismeno prikazivanje svojstva, izgleda, osobina, značajki koga ili čega
– subjektivan i objektivan opis
opis
↙ ↘
statičan dinamičan
↓ ↓
mirovanje kretanje
imenice, pridjevi glagoli, prilozi
– uloga opisa u pripovijedanju: stvaranje napetosti

usporavanje radnje
208

Plan plo�e
a) Što znate o tuljanima? Jesu li tuljani ugrožena vrsta? Vjerojatno najrjeđi tuljan,
ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu, sredozemna je medvjedica. Lov i
ubijanje, zagađenje mora te urbanizacija dovela je ovu vrstu do stanja kritične
ugroženosti. Broj se preživjelih predstavnika procjenjuje na 600-tinjak jedinki. U
Hrvatskoj je sredozemna medvjedica nestala sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća
kada su ulovljeni posljednji primjerci.
b) Roman Potraži me ispod duge započinje rečenicama:

– Što je to čovjek, mama?
– Čovjek je velika tajna. Ne znamo odakle dolazi niti kamo ide.
Neuhvatljiv je poput sjene, a kuda god prođe, za sobom ostavlja pustoš.
Što treba čuvati kako bi planet Zemlja opstao?
Uloga opisa u pripovijedanju
– opis: usmeno ili pismeno prikazivanje svojstva, izgleda, osobina, značajki

koga ili čega
– subjektivan i objektivan opis
opis
↙ ↘
statičan dinamičan
↓ ↓
mirovanje kretanje
imenice, pridjevi glagoli, prilozi
– uloga opisa u pripovijedanju: stvaranje napetosti

usporavanje radnje

b) Pismeno prepričaj svoj susret sa životinjom koja te je ili razveselila ili
prestrašila, ili te se dojmila nekim svojim obilježjem. Započni sastavak
statičnim opisom prostora u kojemu si susrela/susreo životinju.
Dinamičnim opisom stvori napetost.
209

Nastavni listić
Pozorno pročitaj ulomak iz romana Zlatooki osmijeh Stjepka Težaka.
Kad je prvi put ušla u razred, vitka, smeđokosa, smeđooka, nasmijana, otmjena u pokretu i
odjeći, skladna kao Kaštelanova vodarica s krčagom na glavi, srce mi je zaplesalo breakdance.
I do danas nije prestalo plesati taj vratolomni ples. Zapravo, tek sam kasnije ustanovio da je
smeđooka. U prvi mah, dok je prelazila učionički prag, sunčev se trag odbio s prozorskog stakla i
zlatom joj natočio oči. Zlatooka!
No nije to bila samo igra sunčevih zraka i njezinih zjenica. Kad god me pogleda obasjana
vedrim smiješkom, oči joj se zlate. Smeđa se boja pretače u boju staroga zlata, prelijeva se
u moje oči, razlije mi se cijelim tijelom, uvire u svaku žilicu, nosi neku dotad neslućenu i
neoćućenu ugodu i toplinu.
Riješi zadatke.
a) Dokaži da je opis Zlatooke statičan tako da prepišeš riječi, skupove riječi i izraze kojima
je Zlatooka opisana.
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
b) Podcrtaj u ulomku sve imenice i pridjeve. Uoči glagole i priloge. Koje vrste riječi
prevladavaju u tekstu?
__________________________________________________________________
c) Objasni je li opis Zlatooke subjektivan ili objektivan.

__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
210

Vijest, novinska vijest

NASTAVNE TEME
Komentar
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Vijest

Slušati, čitati i razumjeti vijest. Razlikovati vijest i komentar.

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI Razvijati vještine traženja i kritičke analize informacije iz
više izvora.

SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Sat razrednika, GOO
ZADAĆE SATA:
Učenik će: slušati, čitati i razumjeti vijest, samostalno

a) obrazovne oblikovati vijest u govoru i pismu, uočiti komentar i razlikovati
ga od vijesti, stvarati komentar u govoru i pismu.
Učenik će: razvijati kulturu pisanoga izražavanja, razvijati
b) odgojne vještinu postavljanja pitanja, razvijati sposobnost zauzimanja i
izražavanja vlastitoga mišljenja.
c) funkcionalne
samostalne jezične analize, biti uključen u aktivni proces
učenja.
d) komunikacijske
argumentirano iznositi zaključke, biti potaknut na jasno i
precizno izražavanje i postavljanje pitanja.

NASTAVNI MATERIJAL

POSTUPCI I OBLICI – sinteza u zaključnome dijelu sata
VREDNOVANJA I – primjena znanja na novim primjerima rješavanjem
SAMOVREDNOVANJA nastavnoga listića
– vrednovanje zadataka za samostalan rad
211

UVODNI DIO SATA

a) Znate li tko je bio Marko Polo? Po čemu je poznat?
b) Kada je 490. pr. Krista grčki glasnik Filipid pretrčao 42 kilometra od Maratona do Atene kako bi
javio vijest o pobjedi Grka nad Perzijancima, obavio je novinarski zadatak. Prenose li se danas
tako vijesti? Kako su se sve prenosile vijesti kroz povijest?

U vašemu je udžbeniku vijest koja je 2006. objavljena u Vukovarskim novinama. Vijest nosi naslov
Marko Polo nosio obuću Borovo. Poslušajte tekst.

O čemu izvještava ovaj tekst? Je li vam bio zanimljiv?
OBRADA

Ponavljanje poznatih činjenica

Što su mediji? Kojim se medijima najčešće služite? Koji vas događaji najviše zanimaju? Pratite li
vijesti?

Tema je ovoga teksta izvijestiti o događaju u tvornici obuće Borovo.
Vijest je temeljna novinska vrsta kojom se obavješćuje o događaju. Teme su vijesti različite:
događaji, ljudi, pojave.
Koje vas teme najviše zanimaju?
Za dobru vijest potrebno je odgovoriti na šest pitanja:

Tko je nositelj događaja?
Što se dogodilo?
Gdje se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Kako se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
Vijest mora biti: istinita, aktualna, zanimljiva, važna, kratka, razumljiva i točna.
Ispunjava li vijest o čizmama Marka Pola sva obilježja dobre vijesti?
Kada vijest daje odgovore na sva pitanja, takva je vijest potpuna vijest.
Ponekad je vijest nepotpuna, kratka i brza pa je takva vijest krnja.
Sadrži li vijest više pojedinosti vezanih uz neki događaj, vijest je proširena.
Vijest ima svoju kompoziciju koju čine: – početak vijesti
– razradba vijesti
– završetak vijesti.
212

Pročitajte u udžbeniku na 129. stranici priču Vukovi u nama. Odredite je li ta priča vijest.
Komentar je iznošenje osobnoga mišljenja, objašnjenje ili tumačenje nekoga teksta, knjige,
likovnoga djela, filma ili događaja. Autor komentara ima slobodu iznošenja svojega mišljenja.
Komentar, poput vijesti, ima svoju kompoziciju.
Kompozicija komentara: – uvod u komentar
– razradba komentara
– završetak.
Napišite svoj komentar o priči Vukovi u nama.
Analiza učeničkih odgovora.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je vijest? Na koja pitanja vijest treba odgovarati? Kakva vijest mora biti? Navedite razlike
između vijesti i komentara.

a) Napiši komentar o svojoj najdražoj knjizi.
b) Napiši komentar o kazališnoj predstavi koju si gledala/gledao.

b) Napiši komentar o svojemu omiljenom filmu.
PLAN PLOČE
Vijest
– vijest: temeljna novinska vrsta kojom se obavješćuje o događaju

– teme vijesti: događaji, ljudi, pojave

Što se dogodilo?
Gdje se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Kako se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
– vijest: istinita, aktualna, zanimljiva, važna, kratka, razumljiva i točna

– osnovni oblici vijesti: krnja vijest, potpuna vijest, proširena vijest
– kompozicija vijesti: početak vijesti
razradba vijesti
završetak vijesti
– komentar: iznošenje osobnoga mišljenja, objašnjenje ili tumačenje nekoga teksta, knjige,
likovnoga djela, filma ili događaja
– kompozicija komentara: uvod u komentar
razradba komentara
završetak
213

Plan plo�e
a) Znate li tko je bio Marko Polo? Po čemu je poznat?
b) Kada je 490. pr. Krista grčki glasnik Filipid pretrčao 42 kilometra od
Maratona do Atene kako bi javio vijest o pobjedi Grka nad Perzijancima,
obavio je novinarski zadatak.
Prenose li se danas tako vijesti? Kako su se sve prenosile vijesti kroz povijest?
Vijest
– vijest: temeljna novinska vrsta kojom se obavješćuje o događaju

– teme vijesti: događaji, ljudi, pojave

Što se dogodilo?
Gdje se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Kako se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
– vijest: istinita, aktualna, zanimljiva, važna, kratka, razumljiva i točna
– osnovni oblici vijesti: krnja vijest, potpuna vijest, proširena vijest
– kompozicija vijesti: početak vijesti

razradba vijesti
završetak vijesti
– komentar: iznošenje osobnoga mišljenja, objašnjenje ili tumačenje nekoga

teksta, knjige, likovnoga djela, filma ili događaja
– kompozicija komentara: uvod u komentar

razradba komentara
završetak

b) Napiši komentar o svojemu omiljenom filmu.
214

NASTAVNA TEMA Natuknica i bilješka
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Bilješke i natuknice

Razlikovati bilješku i natuknicu. Izdvajati ključne pojmove iz

OPERACIONALIZIRANI CILJEVI vezanoga teksta. Rabiti bilješke i natuknice u pripremi izvješća,
komentara i rasprave.

SUODNOS
međupredmetni – Povijest, Biologija, Geografija
ZADAĆE SATA:
Učenik će: uočavati i izdvajati ključne pojmove iz vezanoga

a) obrazovne teksta, rabiti bilješke i natuknice u pripremi izvješća, komentara
i rasprave, pisati bilješke i komentare.
Učenik će: osvijestiti važnost jednostavnijega izražavanja,

b) odgojne razvijati kulturu pisanoga izražavanja, otkriti važnost
samostalnoga snalaženja u tekstu.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja pojedinosti,

povezivanja, zaključivanja, pisanja i govorenja, razvijati
c) funkcionalne sposobnost samostalne jezične analize, razvijati sposobnost
razlikovanja važnijih podataka od manje važnih.
Učenik će: razvijati usmeno izražavanje, poštivati govorne

d) komunikacijske vrednote, argumentirano iznositi zaključke, biti potaknut na
prihvaćanje raznovrsnih ideja i mišljenja.

NASTAVNI MATERIJAL
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mravi, http://www.alfa-portal.
com/inspiracija-2/putovanja/legenda-o-machu-picchu

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA
nastavnoga listića
215

UVODNI DIO SATA

a) Navedite prozne vrste. Koja je najkraća, a koja najopširnija? Koju najradije čitate i zašto?
b) Kako učite opširnije lekcije? Podcrtavate li pravila u udžbeniku, prepisujete li ih u bilježnicu?
Obrazložite.
c) Pišete li podsjetnike za stvari koje trebate obaviti tijekom tjedna? Kako ih pišete?

Kako napisati svoj prvi roman ulomak je iz istoimenoga teksta Oscara Collierea i Frances Spatz
Leighton. Poslušajte upute koje bi vam u tome mogle pomoći.

Koje se sve prozne vrste spominju u ulomku? Koju bi vam bilo najlakše napisati?
OBRADA


Navedite obilježja proze. Prisjetite se nekih proznih vrsta koje ste čitali.
Mnoge ste romane čitali i kao lektirna djela.

Proučite u udžbeniku vrste romana.
Prisjetite se naslova svojega omiljenog romana i napišite njegove najvažnije značajke.
Koja vam se vrsta romana čini najzanimljivija?
Ako želite pisati roman, u tome će vam pomoći bilješke.
Bilješka je kraći zapis opširnijega teksta.
Sigurno ste tijekom čitanja većih lektirnih djela vodili bilješke o pročitanome.
Kada učite povijesne lekcije, koje su jako opširne, bilješke vam također mogu olakšati posao.
Načini su vođenja bilježaka: – misaona karta

– sažetak
– u stupcima.
Promotrite u udžbeniku sva tri načina vođenja bilježaka. Koji vam se čini najlakši, najzanimljiviji?
Jeste li već čuli za pojam natuknica?
Natuknica je podsjetnik za ono o čemu će se govoriti ili pisati.

Proučite u udžbeniku kako izgleda natuknica za roman.
Zadatak za samostalan rad.

Riješi upitnik i procijeni svoj način učenja.
216

Zaokruži T ako je tvrdnja točna i N ako je tvrdnja netočna.
Kad čitam lektirno djelo, radim bilješke tijekom čitanja. T–N

Zabilježene rečenice uvijek znam pročitati. T–N
Novo gradivo iz povijesti i geografije bilježim u obliku natuknica. T–N
Na satu bilježim sve što je potrebno. T–N
Dok slušam profesore, bilježim važne podatke. T–N
Nemam naviku provjeravati napisano. T–N
Ono što napišem smatram dovoljnim za učenje. T–N
Objašnjenje rezultata:
6 – 7 odgovora T Tvoj način učenja zaslužuje pohvalu. Izvrsno!
3 – 5 odgovora T Nisi loša/loš. Dobro si razvila/razvio način učenja, ali možeš ti i bolje.
0 – 2 odgovora T Imaš velikih problema s načinom učenja. Potrudi se dok još nije kasno!
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je bilješka, a što natuknica? Kako se mogu voditi bilješke?


b) Napiši natuknice za jednu lekciju iz povijesti.
PLAN PLOČE
Bilješke i natuknice
– bilješka: kraći zapis opširnijega teksta
– načini vođenja bilježaka: misaona karta

sažetak
u stupcima
– natuknica: podsjetnik za ono o čemu će se govoriti ili pisati

– natuknice se vode u stupcima
217

Plan plo�e
a) Navedite prozne vrste. Koja je najkraća, a koja najopširnija? Koju najradije
čitate i zašto?
b) Kako učite opširnije lekcije? Podcrtavate li pravila u udžbeniku, prepisujete li
ih u bilježnicu? Obrazložite.
c) Pišete li podsjetnike za stvari koje trebate obaviti tijekom tjedna?
Kako ih pišete?
Bilješke i natuknice
– bilješka: kraći zapis opširnijega teksta
– načini vođenja bilježaka: misaona karta

sažetak
u stupcima
– natuknica: podsjetnik za ono o čemu će se govoriti ili pisati
– natuknice se vode u stupcima

b) Napiši natuknice za jednu lekciju iz povijesti.
218

Nastavni listići
NASTAVNI LISTIĆ 1
Napravi misaonu kartu nakon čitanja teksta.
Mravi su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama. Pripadaju redu opnokrilaca.
Uz krilate mužjake i ženke ima mnogo više jedinki koje su beskrilne, spolno zakržljale ženke.
Svi imaju otrovnu žlijezdu koja uglavnom izlučuje mravlju kiselinu. Kiselinu ispuštaju s pomoću
žalca, a ako ga nemaju, načine najprije čeljustima ranu, pa je pošpricaju tom izlučinom. Po
veličini glave i prema poslovima među njima se često razlikuju radnici i vojnici. Kolonija mrava
(koja može brojiti oko 20 milijuna mrava) može imati jednu ili nekoliko matica. Svi mravi iz
jednoga mravinjaka tvore tijesno povezanu zajednicu, međusobno se raspoznaju po mirisu.
Prema mravima iz drugih mravinjaka većina se mravljih vrsta odnosi neprijateljski. Ljeti se pojave
krilate spolne životinje koje izlijeću iz mravinjaka u rojevima i u letu se pare. Nakon toga mužjaci
uginu, a ženkama otpadnu krila te ih radnici odnesu natrag u mravinjake da nose jajašca ili one
osnuju s dijelom radnika nove mravinjake. Ženke mravi dožive i 15 godina. Radnici brižljivo
njeguju ličinke. Mravi komuniciraju dodirom ticala, a svoj mravinjak mogu pronaći s pomoću
mirisa. U mravinjacima mravi održavaju najveću čistoću. Ne spremaju hranu za zimu, već se
zavuku u dublje dijelove, gdje svi zajedno ukočeni prezime. Najnovija su istraživanja pokazala da
i kod mrava postoji napredovanje u poslovima koje obavljaju u zajednici mravinjaka.
219

NASTAVNI LISTIĆ 2
Napiši bilješke nakon čitanja zadanoga teksta.

Machu Picchu u doslovnom prijevodu znači stari vrh. To je sveti grad Inka, a smješten je u
istočnim Andama, na visini od 2 350 metara. Pretpostavlja se da je izgrađen sredinom 15.
stoljeća, ali je ostao neotkriven sve do 1911. godine, kad ga pronalazi američki povjesničar
Hiram Bingham. Machu Picchu istinsko je svjedočanstvo koliko je bilo moćno carstvo Inka, a
koje je već u to vrijeme izgradilo kanale za natapanje i sustave popločenih cesta, kao i brojne
monumentalne tvrđave, zgrade i hramove.
Arheolozi danas pretpostavljaju da je

grad bio carski posjed ili nešto poput
tajnog religijskog utočišta. Machu
Picchu ima otprilike 150 građevina
smještenih po terasama i raspoređenih
oko središnjega trga, a cijelo se mjesto
nalazi usred bujne vegetacije koju
natapa rijeka Urubamba. Zidine grada
izgrađene su od ogromnih kamenih
blokova, od kojih su neki teški i
50 tona, što je zaista zapanjujuće,
jer Inke nisu poznavali kotač niti
željezno oruđe, a prorezi su među kamenjem ‘kirurški’ precizni i povezani bez imalo vapna!
Takvi suhozidi uglavnom su rađeni zbog trusne konstrukcije tla, pa su bili znatno izdržljiviji od
ostalih građevina. Izgubljeni grad Inka vjerojatno je napušten za vrijeme španjolskih osvajanja
Latinske Amerike, iako neki smatraju da je napušten i prije toga zbog epidemija. Zahvaljujući
svojoj skrovitoj poziciji, španjolski ga osvajači nisu nikad pronašli, pa ga tako nisu ni opljačkali
ni uništili, što se dogodilo brojnim drugim mjestima u carstvu Inka. Okružen visokim brdima i
često natkriven kišnim oblacima, bio je poznat tek pojedincima i lokalnomu stanovništvu. Nakon
pronalaska Machu Picchu postaje jedna od glavnih turističkih atrakcija Perua, ali i cijele Južne
Amerike.
220

NASTAVNA TEMA Biografija i autobiografija
NAZIV NASTAVNE JEDINICE Autobiografija i biografija

NASTAVNI OBLICI:
NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA:
čelni, pojedinačni, rad u
jezično izražavanje obrada
paru, rad u skupini
Izdvojiti najvažnije podatke iz autobiografije. Stvarati
natuknice za pisanje biografije.
unutarpredmetni – književnost, hrvatski jezik

SUODNOS
međupredmetni – Sat razrednika, Geografija
ZADAĆE SATA:
Učenik će: prepoznati autobiografiju, razlikovati autobiografiju

i biografiju, izdvojiti najvažnije podatke iz autobiografije,
a) obrazovne
stvarati natuknice za pisanje biografije, oblikovati biografiju na
temelju izdvojenih pojedinosti.
Učenik će: razvijati samokritično i kritično mišljenje, osvijestiti

važnost jezičnoga znanja za svakodnevan život,
b) odgojne
biti potaknut na čitanje autobiografija i biografija hrvatskih
pisaca.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, povezivanja i

c) funkcionalne razlikovanja, razvijati sposobnost usmjerenoga čitanja,
raščlanjivanja te zaključivanja.
Učenik će: razvijati sposobnost oblikovanja i izricanja

vlastitoga mišljenja, razvijati usmeno izražavanje, njegovati
d) komunikacijske
komunikacijske vještine tijekom rada u paru i u skupini,
uvažavati mišljenje sugovornika.

NASTAVNI MATERIJAL

VREDNOVANJA I – primjena znanja na novim primjerima
SAMOVREDNOVANJA – sinteza u zaključnome dijelu sata
221

UVODNI DIO SATA

b) Tko je napisao stihove: „Tko ne zna da sam ja iz Rastušja / išao u Podvinje u školu”?
Što znate o Dragutinu Tadijanoviću?
c) Provjerite jesu li vam poznati naslovi Tadijanovićevih pjesama. Koja riječ nedostaje u naslovu?
Nosim sve torbe, a nisam _____________________
Da sam ja _____________________
Sunce nad _____________________
_____________________ i ja
Moje _____________________
Moja _____________________ blagosilja žita
(odgovori – Nosim sve torbe, a nisam magarac, Da sam ja učiteljica, Sunce nad oranicama,
Djevojčica i ja, Moje igračke, Moja baka blagosilja žita)

Poslušajte tekst o životu Dragutina Tadijanovića.

Tko pripovijeda o sebi? Komu se obraća Tadijanović? Koje ste pojedinosti iz njegova života
zapamtili? Što Tadijanović smatra svojim vrlinama, a što svojim nedostatcima?
OBRADA


U kojoj je osobi napisan tekst?
Objasnite razliku između pripovjedača u 1. osobi i pripovjedača u 3. osobi.

Uočite pojedinosti koje Dragutin Tadijanović iznosi o sebi:
– mjesto i godina rođenja
– otac
– školovanje
– prva pjesma
– pseudonim
– putovanje
– ponašanje i želje.
Iznosi li Tadijanović svoj život objektivno ili subjektivno? Čime je postignuta subjektivnost u
tekstu?
222

Pjesnik, pišući o svojemu životu, iznosi vlastita razmišljanja, komentira pojedinosti iz svojega
života. Tadijanovićevi su komentari duhoviti. Pronađite i pročitajte duhovite komentare.
Tekst u kojemu pisac opisuje svoj život naziva se autobiografija.
Poslušajte još jedan tekst o Dragutinu Tadijanoviću.
Čitanje biografije Dragutina Tadijanovića.
U kojoj je osobi napisan tekst? Tekst koji sadrži pojedinosti i podatke iz života neke osobe naziva
se biografija. Biografija može biti objektivna i subjektivna. Je li Tadijanovićev život iznijet
objektivno ili subjektivno?
Biografija Dragutina Tadijanovića napisana je jednostavnim rečenicama, sadrži jednostavne
informacije te je objektivna.
Rad u paru
Izdvojite pojedinosti o Dragutinu Tadijanoviću u obliku natuknica i zapišite ih u svoje bilježnice.
Pri stvaranju natuknica neka vam pomognu pitanja iz udžbenika.

Biografija/autobiografija iznosi pojedinosti čijega života: mjesto i vrijeme rođenja (smrti),
podrijetlo, podatke o školovanju, životna postignuća.

Usporedite u udžbeniku stil pisanja autobiografije i biografije.
Koji stil ostavlja jači dojam? Obrazložite svoj odgovor.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Sinteza
Što je autobiografija? Što je biografija? Kakva biografija može biti? Koje pojedinosti iznosi
autobiografija/biografija?

Rad u skupini
Napišite objektivnu biografiju na temelju izdvojenih pojedinosti.
Skupina 1
Vladimir Nazor
rođen 30. svibnja 1876., Postira, otok Brač
umro 19. lipnja 1949., Zagreb
tko je bio hrvatski pjesnik, prozaist, prevoditelj
školovanje pučka škola na otoku Braču
gimnazija u Splitu
studirao prirodne znanosti, matematiku u Grazu i u Zagrebu
zaposlenje/dužnosti učitelj u Zadru i u Istri
upravitelj dječjeg doma
predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a
prvi predsjednik Hrvatskoga sabora
književna djela prvo objavljeno djelo: Slavenske legende
djela: Knjiga o hrvatskim kraljevima, Istarske priče, Veli Jože,
Pjesni ljuvene, Medvjed Brundo
223

Skupina 2
Tin Ujević
rođen 5. srpnja 1891., Vrgorac
umro 12. studenog 1955., Zagreb
tko je bio hrvatski pjesnik i prevoditelj
školovanje osnovna škola u Imotskome i Makarskoj
gimnazija u Splitu
studirao hrvatski jezik i književnost, klasičnu filologiju, filozofiju i
estetiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu
zaposlenje/dužnosti novinar
prevoditelj
književna djela prva objavljena pjesma: Za novim vidicima
zbirke pjesama: Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono,
Žedan kamen na studencu
Skupina 3
Dobriša Cesarić
rođen 10. siječnja 1902., Požega
umro 18. prosinca 1980., Zagreb
tko je bio hrvatski pjesnik i prevoditelj
školovanje osnovna škola u Osijeku
gimnazija u Osijeku i Zagrebu
studirao pravo i filozofiju
zaposlenje/dužnosti radio u arhivu HNK-a
knjižničar u Higijenskom zavodu
lektor u Školi narodnoga zdravlja
radio u Uredu za jezik pri Ministarstvu narodne prosvjete
urednik u izdavačkom poduzeću Zora
književna djela prva objavljena pjesma: I ja ljubim
zbirke pjesmama: Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme,
Osvijetljeni put, Tri pjesme, Goli časovi
224

Skupina 4
Pero Budak
rođen 21. lipnja 1917., Trebinje
umro 4. prosinca 2008., Zagreb
tko je bio hrvatski kazališni i filmski glumac, dramatičar, romanopisac, pjesnik
školovanje pučka škola u Nikšiću, Lovincu i Zagrebu
gimnazija u Zagrebu
usporedno studirao medicinu i glumu u Zagrebu
zaposlenje/dužnosti glumac u HNK-u
redatelj u Vedrom Kerempuhovu kazalištu
redatelj u Kazalištu „Komedija”
prvi direktor Dramskog kazališta „Gavella”
direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske
književna djela drame i komedije: Mećava, Svjetionik, Klupko, Tišina! Snimamo!,
Teštamenat
romani: Atelje, Mirisnica, Nailaze vode, Kobna mržnja
Skupina 5
Ivan Kušan
rođen 30. kolovoza 1933., Sarajevo
umro 20. studenog 2012., Zagreb
tko je bio hrvatski književnik i prevoditelj
školovanje osnovnu i srednju školu završio u Zagrebu
studirao na Akademiji likovnih umjetnosti
zaposlenje/dužnosti profesor dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti
urednik za književnost na Radio Zagrebu
urednik za crtani film u Zagreb filmu
urednik više časopisa i biblioteka
urednik u Školskoj knjizi
književna djela prvi dječji roman: Uzbuna na Zelenom vrhu
dječji romani: Domaća zadaća; Zagonetni dječak; Lažeš, Melita; Koko u
Parizu; Ljubav ili smrt
drame: Čaruga, Ljepotica i zvijer, Psihopati
Čitanje i analiza učeničkih radova.

b) Napiši biografiju svojega omiljenoga glumca/glumice.
c) Potraži u školskoj knjižnici Autobiografiju hrvatskih pisaca Vinka Brešana pa pročitaj
autobiografiju omiljenoga pisca. Najzanimljivije pojedinosti napiši u natuknicama, a na satu
prepričaj pročitano.
225

PLAN PLOČE
Autobiografija i biografija
– autobiografija: tekst u kojemu pisac opisuje svoj život

pripovijedanje u 1. osobi
– biografija: tekst koji sadrži pojedinosti i podatke iz života neke osobe

– pojedinosti autobiografije/biografije: mjesto i vrijeme rođenja (smrti)

podrijetlo
podatci o školovanju
životna postignuća
biografija
↙ ↘
objektivna subjektivna
226

Plan plo�e
b) Tko je napisao stihove: „Tko ne zna da sam ja iz Rastušja / išao u Podvinje u školu”?
c) Provjerite jesu li vam poznati naslovi Tadijanovićevih pjesama.
Koja riječ nedostaje u naslovu?
Nosim sve torbe, a nisam _____________________
Da sam ja _____________________
Sunce nad _____________________
_____________________ i ja
Moje _____________________
Moja _____________________ blagosilja žita
Autobiografija i biografija
– autobiografija: tekst u kojemu pisac opisuje svoj život

– biografija: tekst koji sadrži pojedinosti i podatke iz života neke osobe

– pojedinosti biografije/autobiografije: mjesto i vrijeme rođenja (smrti)

podrijetlo
podatci o školovanju
životna postignuća
biografija
↙ ↘
objektivna subjektivna

b) Napiši biografiju svojega omiljenoga glumca/glumice.
c) Potraži u školskoj knjižnici Autobiografiju hrvatskih pisaca Vinka Brešana pa
pročitaj autobiografiju omiljenoga pisca. Najzanimljivije pojedinosti napiši u
natuknicama, a na satu prepričaj pročitano.
227


Prirucnik Hrvatska Krijesnica 7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Hrvatska Krijesnica 7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MARTINA TUNUKOVIĆ • LORETA LAUŠ

Priručnik HRK7 FIN.indd 1 10/2/14 8:39 AM

Grafičko oblikovanje i prijelom

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne

Priručnik HRK7 FIN.indd 2 10/2/14 8:39 AM

Priručnik HRK7 FIN.indd 3 10/2/14 8:39 AM

Cijenjene učiteljice i učitelji,

Udžbenički komplet Hrvatska krijesnica 7:

Priručnik HRK7 FIN.indd 4 10/2/14 8:39 AM

IME I PREZIME UČITELJICE/UČITELJA:

RAZREDNI ODJEL: 7. ____ REDNI BROJ SATA: NADNEVAK:

NASTAVNA TEMA Nastavne teme 6. razreda

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku

NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

Usustaviti gradivo jezika prethodnih razreda. Ponoviti ključne

unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje, književnost

Učenik će: navesti pisma kojima su Hrvati pisali tijekom

živa riječ učitelja, udžbenik, ploča, kreda u boji, nastavni listić,

Priručnik HRK7 FIN.indd 5 10/2/14 8:39 AM

UVODNI DIO SATA

Pripremne radnje / Motivacija učenika

Najava lingvometodičkoga predloška

Interpretativno čitanje lingvometodičkoga predloška

Kratka interpretacija lingvometodičkoga predloška

Najava nastavne jedinice

Ponavljanje jezičnoga gradiva

Odredite kakvi su glagoli po vidu i po predmetu radnje u zadanim rečenicama.

Priručnik HRK7 FIN.indd 6 10/2/14 8:39 AM

Što je infinitiv? Koje nastavke ima?

Glagol voljeti napišite u svim glagolskim vremenima u 1. osobi jednine.

ZAKLJUČNI DIO SATA

Primjena znanja na novim primjerima

Zadatci za samostalan rad

Priručnik HRK7 FIN.indd 7 10/2/14 8:39 AM

­– pisma: glagoljica, latinica, hrvatska ćirilica (bosančica/bosanica)

Bašćanska ploča → glagoljica

glagoli po vidu glagoli po predmetu radnje

– glagolski pridjev radni: učio, volio, smio, htio

U školi učimo o jeziku. (S – mi)

Priručnik HRK7 FIN.indd 8 10/2/14 8:39 AM

Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku

– pisma: glagoljica, latinica, hrvatska ćirilica (bosančica/bosanica)

Bašćanska ploča → glagoljica

glagoli po vidu glagoli po predmetu radnje

– glagolski pridjev radni: učio, volio, smio, htio

– infinitiv: uči/ti volje/ti

U školi učimo o jeziku. (S – mi)

Priručnik HRK7 FIN.indd 9 10/2/14 8:39 AM

Podcrtaj u zadanim rečenicama predikat jednom crtom i subjekt dvjema crtama.

Ja se ne volim ni s kim tući

Kad nas učitelj pusti iz škole

Ja ne volim o tome niti govoriti.

I svi na moja ramena povješaju.

Al nikom ne bih priznao da sve nosim

Priručnik HRK7 FIN.indd 10 10/2/14 8:39 AM

Prepiši glagolske oblike iz zadanoga teksta na odgovarajuće mjesto u tablici.

Prošla je berba, milo moje srce,

Niti će oči tvoje gledati blistavilo boja

Jesen je pokopala svijetle boje:

perfekt prezent futur prvi

RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 1 RJEŠENJE NASTAVNOGA LISTIĆA 3

osobne posvojne povratna pokazne

Priručnik HRK7 FIN.indd 11 10/2/14 8:39 AM

– pisma: glagoljica, latinica, hrvatska ćirilica (bosančica/bosanica)