Barok

Prezentacija iz predmeta:
Likovna umjetnost
etalite hrvatskog narodnog preporoda 6,
49 000 Krapina

k.god. 2012./2013.

( 17. 18. st )

Barok je razdoblje velikih i monumentalnih

palaa, ogromnih perivoja i vrtova koji
postaju sastavni dio samih graevina,
raskonih fontana i prostranih trgova

Barok se javlja u Rimu te se iri po cijeloj Europi (prvi

globalni stil)
Barok nastavlja tamo gdje je renesansa stala nema
radikalnog prevrata koji je renesansa imala u odnosu na
gotiku.

U katolikim zemljama (Italija, panjolska, Francuska,

Flandrija) umjetnost baroka povezana je s pokretom
protureformacije pokretom koji je trebao katolikoj
crkvi vratiti sjaj i ugled koji je naruila reformacija

Poslijednji veliki europski stil

Pokret, strast, nemir, uzbuenje, tenja izazivanja jakih osjeaja

Tenja raskoi, ukraavanju i jakom sjaju
Tenja beskrajnom bogatstvu i beskonanom prostoru
Asimetrija zamjenjuje simetriju, nema vie odnosa glavnih i
podreenih djelova djelo se shvaa kao cjelina graena od
jednako bitnih dijelova i detalja
Meusobno proimanje masa i oblika, jaki kontrasti (posebno
svijetlo-tamno), imaju za cilj postizanje dinamike- jedna od
glavnih odlika barokne umjetnosti

Barokna Arhitektura

teznja raskoi, sjaju, pretjeranom ukraavanju

nestaje renesansna ravnotea koju ine izjednaeni

odnosi elemenata nosaa i tereta

javljaju se teki vijenci a ukrasi se apliciraju ak i na

stupove koji osim nosivih postaju i dekorativni elementi
Arhitekti se trude u crkve i palae unijeti to vie sjaja,
zlata, skupocijenih materijala koristi se mramor, oniks,
alabaster.

Graevine su arhitektonski potpuno raslanjene izvana

moraju pruati dojam raskoi a iznutra to veeg
prostora

upotrebljavaju se lani ukrasi te oslikavanje tavanica

nebom, koje treba predstavljati ogromnu visinu
svodova (iluzionizam povezanost slikarstva i
arhitekture)

vrijeme dvorskog namjetaja s mnogo pozlate, sedefa i

dragog kamenja. Namjetaj se izrauje i od rijetkog i
skupog drveta kao i od bjelokosti te se prekriva skupim
tkaninama svila, brokat, barun

doba porculana i kovanog eljeza ija obrada dosee

vrhunac

RIM Il Gesu, Vignola, 1568-84

Carlo Maderno, fasada sv. petra

Carlo Maderno

Jedan od zaetnika barokne arhitekture

Od 1603.g. upravlja gradnjom bazilike sv. Petra
Radi izmjene u Michelangelovom tlocrtu centralnu
pretvara u Proelje slijedi Michelangelovu shemu
Naglaena sredinja os
Red stupova se protee na dvije etae
Teatralan dojam
Spaja crkvu s papinskom palaom
longitudinalnu crkvu

Gian Lorenzo Bernini

Gian Lorenzo Bernini

Gian Lorenzo Bernini

Francesco Boromini san carlo alle quattro fontane, 1638

San carlo alle quattro

fontane

Trgovi i fontane

Trgovi se nisu mnogo

promijenili s obzirom na
renesansu no njihovo je
projektiranje dobilo novu
dimenziju prouavanje
perspektive
Trgovi su postali nadmetanje
arhitekture i skulpture u
svrhu istraivanja raznih
efekata perspektive
Nastojalo se ostvariti
savrenstvo u rasporedu
elemenata koji ine cjelinu
Bilo je vano
meudjelovanje prostora trga
s okolnom arhitekturom

panjolski trg

Piazza Navona

Prostor elipsastog
oblika, nastao na mjestu
nekadanjeg rimskog
stadiona iz 1. st.
U aritima nalaze se
dvije fontane obe je
projektirao Giacomo
Della Porta Fontana
del Moro i Neptunova
fontana
Na sredini nalazi se
Berninijeva fontana 4
rijeke s obeliskom u
sredini

Fontana del Moro

Neptunova fontana

Fontana etiri rijeke

Fontana di Trevi

Salvi, prema Berninijevim crteima

Dvorci i perivoji

Funkciju renesansnih palaa u baroku preuzimaju dvorci

Grade se u gradovima i izvan njih
Za razliku od renesansnih, barokni dvorci su trokrilni
ne sainjavaju zatvoren kubus po uzoru na antiku vilu
ve se otvaraju prema prirodi i zadobivaju tlocrt slova U
Proelja dvoraca esto su rastvorena dvostrukim
stubitem koje postaje glavni element arhitekture
podjednako na graevini ali i u njenoj unutranjosti
Sastoje se od umjetnih jezeraca, bazena, fontana, sjenica,
paviljona slikovitih vrtova i uma

Versailles louis le vau

Versailles, glavno proelje

Dvorana ogledala

Kraljeva radna soba

Fisher von erlach - Schonbrun

Baltazar Neuman - vierzehnheiligen