Barok arhitektura

 Rim prije siksta V. - Urbanistički zahvati čiji je cilj olakšati kretanje hodočasnika, omogućiti im
smještaj te poboljšati higijenske uvjete u gradu
 Pianta grande di roma – nolli – plan koji bilježi transformacije u rimu u doba baroka – jasan
plan koji omogućava trenutačno razumijevanje strukture grada – jasno označeni izgrađeni i
neizgrađeni dijelovi grada, te precizni tlocrti važnijih građevina
 Urbanistički zahvati tijekom baroka povezali su osima sustav već postojećih građevina i
omogućili daljnji razvoj (povećanje broja stanovnika)
 Papa Siskto V
o Posvetio se obrani vjere i povećanju ugleda crkve
o Cilj pretvaranje rima u najmoderniji, najprivlačniji i najljepši grad kršćanstva –
postavlja prototip osnovne jedinice barokne arhitekture – glavni grad
o Značajni graditeljski zahvati u rimu – arhitekt domenico fontana
o Otvorio 6 novih ulica kojima su povezane najznačajnije crkve
o Program transformacije rima 3 cilja:
 Ponovno nastaniti rimske brežuljke (poboljšanje životnih uvjeta i higijene)
 Povezati u jedinstven sustav ono što su njegovi prethodnici započeli,
uspostavljajući veze među ključnim građevinama i crkvama
 Stvoriti estetsko jedinstvo često posve različitih građevina oblikujući ulice i
javne prostore
o Poboljšanje uvjeta života omogućava izgradnjom novog akvedukta, gradnjom 27
javnih fontana, uspostavom sustava odvoza otpada, poboljšanjem sustava drenaže
o Povezivanje dijelova grada u jedinstven sustav: osmislio sustav ulica (ravne i široke)
kojima povezuje 7 hodočasničkih građevina, na sjecištima glavnih trasa postavlja
akcente (obelisci, nekadašnji trijumfalni stupovi…), dovršava izgradnju kupole sv.
Petra
o Sustav fokus-os-akcent – omogućuje jednostavnu kretanje vjernika od jednog do
drugog svetog mjesta, akcenti na sjecištima u svrhu lakšeg snalaženja vjernika
 Trijumfalni stupovi kao akcenti na vrhu dobivaju lik svetca
o Fontane – obnovom dijela antičkih vodovoda dovodi se tekuća voda na nove javne
prostore (trgove) – poneke su remek djela kao berninijeva fonatana 4 rijeke ili
fontana di trevi
 Piazza del popolo – rainaldi i bernini
o Koncept baziran na shemi trozupca kojeg tvore ulice
o Trapezoidni oblik
o Ključne građevine 2 crkve blizanke prema projektu rainaldija
o Sustav os (ulica) – fokus (crkva) – akcent (obelisk, trijumfalni luk, fontana) – na
sjecištima nastaju trgovi
 Piazza di spagna – specchi i de sanctis
o Sustav osi koje se pružaju od piazze del popolo produljuje se kroz veliki dio rima te
time predstavlja izuzetak od ostalih urbanih sklopova rima
o Piazza di spagna + stepenice = trg u nagibu
o Fontana della bracaccia (pietro i bernini)
 Rimski kasni barok barocchetto)
o Trg sv. Ignazia – raguzzini
  Dinamičan prostor s konkavnim pročeljima i jakim vijencima koji dodatno
naglašavaju formu
 Trg ispred Bazilike sv. Petra - bernini
o Uvažava već postavljeni obelisk i madernovu fontanu
o Zadatci: omogućiti vidljivost čitavog pročelja bazilike, komforan prilaz vatikanskoj
palači, natkriveni deambulatorij za procesije
o Može primiti 250000 vjernika
o Prostor je urbanističko arhitektonski sklop 2 trga (piazza obliqua i piazza retta)
o Ovalni dio niži, dok se trapezoidni dio uzdiže prema pročelju
o Ovalni dio uokviren kolonadom od 4 reda stupova
o Harmoničan spoj longitudinalnosti i centričnosti s obeliskom u težištu ovalnog trga
o Otvor trapezoidnog dijela je uži od pročelja crkve, ali se zbog perspektivnog skraćenja
doima jednako širokim, a trg kvadratnog oblika
o Kako se trg penje prema pročelju crkve bočni zidovi se snižavaju
o Ovalni dio istovremeno djeluje kao otvoren i zatvoren prostor – transparentnost
kolonade širi prostor van njenog okvira
 Piazza navona
o Arhitektonsko-urbanistička cjelina
o Na mjestu domicijanovog stadiona – odredilo oblik
o Ključni elementi borrominijeva crkva sta. Agnese i berninijeva fontana 4 rijeke,
obelisk i dodatne 2 fontane simetrično položene na duljoj osi – cilj dijeljenje na
manje dijelove prilagođene ljudskom mjerilu
o Djeluje kao interijer omeđen kontinuiranim zidom građevina
o Sta. Agense – najznačajniji element na trgu (rainaldi i boromini)
 Kupola dominira interijerom crkve
 Inovacija – konkavno uvlačenje pročelja čime se kupola dovodi bliže
prednjem planu te je čini vidljivijom (rješenje problema koji je prisutan i u
bazilici sv. Petra)
 U trg ulazi i pročelje i crkva s trgom je u aktivnom međuodnosu (hijerarhijska
centraliziranost)
 Crkva dominira trgom svojim elaboriranim pročeljem, a ne veličinom (ističe
podređenost ostalih skromnijih građevina)
o 3 fontane na trgu posebno 4 rijeke ispred crkve doprinose odnosu i principu
baroknog organiziranja prostora
o Fontana 4 rijeke
 Bernini
 Predstavlja fokus trga
 4 rijeke: ganges, nil, rio del plata i dunav (simboli 4 kontinenta na koja se
proteže papinski autoritet)
 U sredini obelisk iz domicijanovog doba
 o
 4 ključna i velika majstora visokog baroka u rimu
o Da cortona
o Bernini
o Borromini
o Rainaldi
 Da cortona
o Završio nekoliko zgrada – karakterizira ih dinamizam i uravnoteženost masa i prostora
o Crkva sv. Luke i martine
 Prvo konkavno-konveksno pročelje
 Tlocrt izduljenog grčkog križa
 Unutrašnjost raščlanjena izmjenom stupova i pilastara jonskog reda, a
snažne profilacije dinamiziraju prostor


o Sta. Maria della pace
 Obnova starije crkve sa kraja 15. st.
 Rušenje građevina i preoblikovanje prostora ispred crkve u svrhu stvaranja
malog trga – postiže jedinstvo građevine i prostora u kojem se nalazi
(barokna osobitost)
 Ulazni prostor duboko prodire u prostor trga te ulaskom na trg dobiva se
dojam da se nalazi unutar crkve
 Pročelje i trg oblikovani kao cjelina – pročelje kao prozornica, a trg kao
auditorij
 Polukružno (konveksno) pročelje tvori cjelinu s dva bočna (konkavna) krila
susjednih građevina
 Oblikovanje susjednih građevina nadopunjuje kompozicijsku cjelinu s crkvom
– cjelina trga i crkve

 
 Bernini
o Jedan od najuspješnijih
o Poput michelangela imao je nadljudsku koncentraciju i upornost u ostvarivanju
zadataka
o Arhitektonski radovi vezani uz pontifikat pape aleksandra VII.
o Kiparski opus
 David



 Ekstaza sv. Tereze (kapela cornaro – sta. Maria della vittoria)
 Grupa investitora (obitelj cornaro) promatra sv. Terezu


 Pluton i prozerpina


 Ciborij (baldahin) sv. Petra
 Skulptura + arhitektura = barokni interijer
 Materijal – bronca
 Helikoidalni stupovi visine 20m
 Scala regia – vatikanska palača
o Stepenice direktno povezuju vatikansku palaču s crkvom sv.
Petra
o Težak zadatak, u ograničenim prostornim uvjetima –
maestralno rješenje
o Dostojanstvena scenografija za papinsku procesiju
o Koristi se perspektivom i svjetlom kako bi pojačao dojam koji
prostor ostavlja na posjetioca
o Oblikuje nadsvođeno stepenište, flankirano kolonadom
unutar konvergirajućih zidova
o Arhitektonska kompozicija, dekorativni elementi i
osvjetljenje daju prostoru dojam plemenite raskoši

o
 San andrea al quirinale
 Crkva za jezuite po naredbi kardinala pamphilia
 Prilično ozbiljno pročelje od kojeg odudara samo grob obitelji
pamphili
 Snažno plastično oblikovano pročelje
 Polukružni portik podupiru jonski stupovi, a uglove korintski pilastri
 Bočne kapele koje flankiraju transverzalnu os osvjetljene su difuznim
svijetlom
 One postavljene po dijagonalama u dubokoj su sjenu, a sve zajedno
su bitno mračnije od centralnog prostora i apside – dodatno
pojačavanje dojma jedinstvenosti prostora


 Palazzo barberini – vatikanska (papinska) palača
  Palača ukrašena čuvenim freskama pietra da cortone i andree
sacchia
 Pripada trilogiji villa suburbana
 Berninijevo helidkoidalno stepenište
 Prilazna rampa – barokna tema osi


 Borromini
o Prostore i građevine oblikuje slobodno od ikakvih kanona i pravila
o Kršio pravila i pomicao arhitektonske granice
o Jedini koji se istinski odmakao od biti renesanse – svi projekti bazirani su na
geometrijskim oblicima i principima, a ne prema klasičnim postulatima, na modulu
stupa
o Radio i na sv. Petru i palači barberini
o Palazzo spada
 Zadatak preuređenja
 Borromnijev detalj – prostor duljine 8 metara koji stvara iluziju prostora od
37 metara
 Koristio pomoć matematičara pri projektiranju


o San carlo alle quatro fontane
 projekt samostana i crkve
 izuzetno složena situacija – skučena parcela nepravilnog oblika, s postojećom
fontanom koju je trebalo poštovati
 započeo s definiranjem stambenih prostora uključujući reflektorij i klaustar
 smještena na križištu tadašnjih ulica strada felice i via pia ukrašenih s 4
fontane na svakom uglu pa otud i naziv
 crkvu smješta uz ugao, a u međuprostor umeće stepenice koje vode na
zvonik
 stambeni dio smješta između samostanskog dvorišta i crkve s klaustrom
 prostorna kompozicija konkavnih i konveksnih oblika
  koncept postavio ispreplitanjem istokračnih trokuta i kružnica
 uspio pomiriti 3 različita konstruktivna i prostorna sustava – donju razinu
konkavno-konveksnog oblika, središnji dio pandantiva i ovalnu kasetiranu
kupolu
 mozaici sta. Constanze – motiv na kojem je koncipiran kasetirani svod kupole
 gradacija motiva doprinosi perspektivnom dojmu – iluzija veće dubine
 kupola je osvjetljena kroz lanternu i kroz bočne otvore – dojam da lebdi nad
prostorom
 klaustar
 konveksko rješenje uglova – omogućava fluidnost i povezanost
prostora u cjelinu
 podjela pročelja u 2 odvojene razine – prizemlje s jakom, cjelovitom
entablaturom, a kat s trodijelnom entablaturom koja u sredini poprima oblik
istaknutog medaljona
 kolosalni red stupova dobiva novi karakter – definiraju 2 odvojene razine
o sant ivo della sapienza
 unutar dvorišta la sapienze
 rezultat više inovacija – baza tlocrta su trokuti iz čega proizlazi šesterokut
 kupola po prvi put prekriva čitav tlocrt direktno se nastavljajući na tlocrtni
obris bez prijelaznih elemenata
 kao kod san carla nižu se oblikovni slojevi do lanterne
 kupola i konkavno ulazno pročelje dodiruju se u točci
 interijer kao i san carlo monokromatski – podređen arhitektonskoj formi
(nema kolorita i iluzionističkih oslika tipičniih za barok)
 prirodno svjetlo – kontrola svjetla kao alat za naglašavanje oblika
 jasno vidljiv pristup oblikovanju volumena, a ne ploha


 Svjetovna arhitektura
o 3 elementa koji definiraju življenje u kući: privatni život stanovanja, javni-gradski
svijet, svijet prirode-vrtova i krajolika
o Tipovi građevina koji dominiraju sekularnom arhitekturom (bogatih vlasnika)
 Gradska palača – palazzo
 Ljetnikovac – villa
 Vrtna palača – villa suburbana (prijelaz između prve 2)
o Korisnici građevina su isti, a tipovi predstavljaju 2 aspekta života
o Razvoj gradskih palača vezan je uz značenje promjene u društvenoj i političkoj
strukturi, ali i uz uspon (nastanak) glavnog grada
o Gubitak značenja feudalnog sjedišta – utvrđenog dvorca te potreba za nastankom
njegove zamjene u gradu – gradske palače
o Prostorni karakter građevina je izražen odnosom između unutrašnjosti i okoliša, a
artikuliran je točkom njihovog dodira – zidom (ovojnicom)
o Razvoj gradskih palača
 Palača – sjedište obitelji
 Oblikovanjem i veličinom definira položaj obitelji unutar šireg društvenog
konteksta – ujedno daje gradu novi karakter, novo veće mjerilo u kontrastno
sa zgusnutom srednjovjekovnom strukturom
o Rimske palače koncipirane su po principu rimskih antičkih domusa (insula)
 Građevine okružuju zatvoreno dvorište na koje je usmjeren privatan život
 Glavno pročelje je okrenuto prema javnom prostoru te stanari mogu
participirati u javnom životu zadržavajući svoju privatnost
 Palača je u biti bila privatan prostor okrenut prema unutra, skriven iza
masivnih zidova
o Palazzo borghese
 Villa suburbana
 Projekt longhija
 Unutar palače veličanstveno dvorište obrubljeno s 96 granitnih stupova i
kipovima
 U produžetku dvorišta je uređeni vrt s raskošnim nimfejem s fontanama
 Rainaldi – dodaje nove dijelove – lođu sa stupovima na krajnjoj fasadi
ponzia, ovalnu kapelicu i usku galeriju presvođenu bačvastim svodom
 Oblikovno vrlo ekspresivna, a dimenzijama skromna lođa oblikovana je
upotrebom toskanskih stupova, pilona i pilastara, a balkonu na katu se
pristupa preko 2 zaobljena stepenišna kraka
 Raskošno oblikovana ulazna lođa orijentirana je prema rijeci (pogled)
 Prostorije povezuje nizom vrata u osi (u francuskoj poznao kao enifada)


o Villa sacchetti del pigneto – da cortona
 Ljetnikovac - villa
 Uništena
 Projekt prekretnica u arhitekturi ove tipologije zbog izražene plastičnosti
oblikovanja
 Odražava dinamizam i vješto postignutu ravnotežu masa i prostora koju su
osobitosti njegovih drugih projekata
 Vibrantna igra svjetla i sjene
 
 Dominantan element vrtnog pročelja nalik trijumfalnom luku je vrtna niša
vidikovca – belvederea uokvirena konkavnim krilima odakle se pružao pogled
na vrt ispred palače
 Konkavni element pročelja ključan su element oblikovanja
o Villa doria pamphili
 Algardi
 Osim kuće projektirao i ogroman vrt s jezerima (tada najveći u rimu)
 Barokno stepenište koje vodi u vrt (scenski ugođaj)


o Palazzo poli + fontana di trevi
 Nicola salvi
 Fontana na pročelju koja se napaja vodom iz obnovljenog antičkog akvedukta
i označava njegov kraj
 Fontana naslonjena na pročelje i čini jedinstven sklop
 Pročelje palače oblikovano poput trijumfalnog luka s kolosalnim redom
stupova – nova racionalnost i jasnoća (kasni barok i nagovještaj klasicizma)
 Fontana – kombinira figure s podnožjem u obliku prirodnih stijena, u sredini
lik neptuna
 Torino
o Pijemont
o Novo sjedište vojvode emanuela filiberta (savojski vojvoda)
o Geografski i politički na pola puta između rima i pariza – trag na arhitekturi grada –
jedinstvo sakralnih i sekularnih sadržaja
o Značajni urbani zahvati – pravilno širenje grada u kasnom 16. st. prema projektu
vitozzia
 Gradska struktura imala tipičan ortogonalni antički raster sa središnjim
gradskimj trgom koji se ponavlja i u kasnijim fazama širenja grada
o Vitozzi
 Oblikuje trg piazza castello okružen unifomiranim pročeljima – podređivanje
pojedinačnog općem
 Osnova artikulacije – horizontalne linije + ritam
 Rustične arkade – dojam zatvorenosti prostora – interijerski karakter
  Građevine na trgu: palazzo reale, palezzo madama i crkva san lorenzo
 Uspostavlja jaku gradsku os – via nuova – počinje na piazza castello te danas
završava zgradom glavnog kolodvor
 Trijemovi/arkade u najrazličitijim obradama partera, stropa, stupova –
sastavni dio artikulacije ulica torina
 17. st. – njegovu zamisao nastavljaju otac i sin Castellamonte – stvaraju
homogenu gradsku strukturu (palače, crkve i sekularna arhitektura) –
jedinstvo prostora
 Na osi via novae – trg piazza san carlo i santa cristina (juvara)
 Nastavak izgradnje palazzo reale – direktna veza na katedralu (spoj
sekularno + sakralno)
 Dodavanje nove dijagonalne osi – via del po – obrubljena
uniformiranim pročeljima i rustičnim arkadama – završava na rijeci s
trgom piazza vittorio veneto
o Guarini
 Nasljednik borrominija – dodatno razvija njegov pristup oblikovanju
građevina koje nemaju tipološku osobitost
 Pojedinačni prostorni zahvati i situacije prilagođeni rješenju koje barata
unutarnjim i vanjskim silama koje dinamički oblikuju prostor, a zidna opna je
mjesto kontakta
 Palazzo carignano
 Vrhunac baroknih palača 17. st.
 Tlocrtno koncipirana na klasičnom U obliku koji u guarinijevoj
interpretaciji središnjeg dijela pročelja dobiva novi izričaj
 Pročelje i ukrasi od opeke
 Dinamična i ekspresivna interpretacija osnovnog koncepta središnjeg
istaknutog djela s edikulom
 Istaknuti središnji oval bez kupole prelazi u konveksna krila, u
središtu je dvoetažna edikula
 Oval u unutrašnjosti funkcionira poput vestibula koji kao fokus
privlači sva kretanja u palači te formira trident koji usmjerava pažnju
prema dvorištu
 Karakteristično popločanje kamenim oblitcima sa dekorativnim
uzorkom (element zvijezde)
 Stepenište između vestibula i pročelja


 Santa sidone
 Kapela uz torinsku katedralu za smještaj relikvije
  Između katedrale i palazzo ducale – 2 prilaza povezuju je s
katedralom, a jednim s palačom
 Kružni tlocrt
 Uvodi kružne prostore (vestibule) – rješenje spoja stepenica i
unutarnjeg prostora
 Motiv zvijezda
 tamni materijali u kontrastu s iluzionističkom kupolom
 centralna građevina – kupola prekriva čitav tlocrt
 dijeli krug na 9 dijelova i po 2 polja presvođuje velikim lukovima, a
preostala polja postaju ulazi
 lukovi nose 3 pandantiva umjesto uobičajena 4
 kupola konstruktivno jedinstvena – polazište koncepta bazirano na
optičkim (iluzionističkim) razlozima – na 3 velika luka postavljen
prsten nad kojim se prstenovi heksagona i rebara nižu u redovima
formirajući 6 heksagona koji se ponavljaju 6 puta tvoreći 36 lučnih
rebara
 između rebara su prozori koji ju čine skoro prozirom


 San lorenzo
 Teatinska crkva
 Smatra se najuspješnijom inovacijom
 Centralna građevina unutar kvadratnog tlocrta razvijena oko
oktogonalne jezgre čije su stranice konveksne te se uvlače prema
unutrašnjosti (jukstapozicija elemenata – pulsirajući prostor)
 Na glavnoj osi dodan prezbiterij – longitudinalnost u centralnog
građevini
 Piloni oblikovani kao paravani koji formiraju lećaste niše, usklađeni s
onima glavne osi – kontinuitet skeleta koji obujmljuje prostor
 Reducirana centralna građevina
 
o Juvara
 Dijametralno suprotan od guarinija
 Palazzo madama
 Rimski ostatci – poslije kaštel
 Cilj barokna palača u bijelom kamenu
 Neobičan spoj baroknog pročelja i srednjovjekovne strukture
 Bogato razvedeno pročelje – 3 središnja polja naglašena isturenim
stupovima postavljenim ispred uvučenog pročelja – poput lođe
 Piano nobile ima visoki strop i lučne otvore te je s mezzaninom iznad
njega povezan preko kolosalnog reda pilastara kompozitnog reda
 Grandiozno pročelje preko gotovo čitavog pročelja


 La superga
 Crkva – mauzolej obitelji savoy
 Kružni tlocrt sa oblikom grčkog križa u sebi
 Kupola (dvostruka) čiji je cilindar oslonjen direktno na prsten
entablature (nema pandantiva)
 Jezgra crkve je oktogonalna, a prsten entablature se smjelo oslanja
na 4 luka dodirujući ih samo po sredini
 Nad entablaturom je postavljen visoki tambur cilindričnog oblika koji
nosi kupolu
 Visoki tambur – vidljivost kupole
 Odlično kompilira postojeće ideje povezujući ih na neuobičejen način
 
 Lovačka rezidencija stupinigi
 Koristi talijanski koncept palače gdje su vanjski elementi postavljeni
oko jezgre no razvlači ga do mjere neusporedivosti
 Razlozi praktične prirode – u isturene krakove krila smješta štale i
pomoćne prostore
 Uvodi okoliš u koncept – francuska tipologija
 Os se nastavlja u beskonačnost


 Francuska
o Društveni okvir – jačanje apsolutizma, burbonska dinastija
 Henrik IV.
 Transformacija Pariza na sličan način kao Siksto V. u Rimu (razlika od
Rima koji je već posjedovao fokuse – bazilike u parizu ih je tek
trebalo stvoriti)
 Izgradnja pont Neufa i Palace Dauphine, Place des Vosges (Place
Royale), te Louvreu dodaje grande galerie uz rijeku sienu
 Luj XIII.
 Rušenje svih francuskih obrambenih zidina plemićkih dvoraca,
utvrđenja – kontrola nad utvrdama imaju kraljevi, a ne plemići
(temelj apsolutizma)
 Richelieu
 Državnik i kardinal
 Transformacija francuske u jaku centraliziranu državu – put prema
apsolutizmu
 Osniva francusku akademiju
 Luj XIV.
 Kralj sunce
 Apsolutistička vladavina – početak izgradnje versaillesa
o Elementi baroknog urbanizma
 Sistem(atizacija), centralizacija, ekstenzija, kretanje
 Kretanje – barok raskida sa statičnošću i uvodi kretanje (osi)
 Sistem(atizacija)
  Pojedinačni elementi u interakciji i podređenom položaju prema
fokusu prostora
o Centralizacija + ekstenzija
 Čitav krajolik pariza i okolice i versaillesa pretvoren u niz centraliziranih
sistema koji se u idealnom slučaju protežu u beskonačnost
 Pariz u središtu analognih sistema – postaje centar čitave države
o Montesqieu – najjasnije artikulira zahtjeve građanske klase u usponu da se smanji
apsolutistička vlast kralja
o Pariz i dvor – postaju centar razvoja u skladu centralističkim konceptom državne moći
o Planiranje grada i arhitektura – postaju izražajni instrument tj. simbol apsolutističke
vladavine
o Razlika od rima koji počinje s cjelovitim sustavom u parizu se pojedinačne prostorne
intervencije na kraju povezuju u sustav
o Trgovi
 Henrik IV. – morao smisliti novi urbani element koji će postati fokus –
nastanak place royale (kraljevski trg) – urbani prostor formiran i fokusiran
oko i na skulpturu kralja (fokus apsolutistički vladar)
 Novina – trg okružuju prvenstveno stambene građevine
 Napredak znanosti, tehnička dostignuća, trgovačka ekspanzija (amerika) –
promjena društvenih okolnosti – nastanak novog sloja stanovništva (radnici)
– smještaj – višestambene zgrade (unificirani tlocrti i pročelja)
 Place dauphine
 Na vrhu Ile de la cite uz koji se gradi i pont neuf (preko seine)
 Objedinjavanje urbanističkih zahvata izgradnjom snažnih osi – ulica,
uz trgove obrubljene višestambenim zgradama za iznajmljivanje
 Visok stupanj teoretskog i praktičnog planiranja
 Trokutasti kompleks postaje ishodište sistema osi koje se protežu
kroz cijeli grad
 Ulaz na trg s mosta flankiran je 2 simetrično postavljenim zgradama s
pročeljima paralelnim s mostom
 Na središte istaka na mostu postavljena je konjanička skulptura
Henrika IV.


 Place royale (danas place des voseges)
 Prototip svih place royale
 Kvadratni trg u cijelosti uokviren trokatnim zgradama od opeke s
portikom (arkadama)
 Pojedinačne građevine su prostorno definirane/naglašene podjelom
krovnih volumena te visokim dimnjacima
  Trg okružen građevinama sličnih karakteristika sa stanovima za
imućnije (kao place dauphine)
 Samo 2 paviljona na 2 uža kraja trga (paviljon kralja i kraljice) imaju
različit istaknutiji tretman
 Oblikovanje pročelja asocira na gotičko preplitanje vertikalnih i
horizontalnih motiva nego na klasičnu strukturu (nema dojam
skeleta već dekoriranog zidnog platna)



 Place cardinal (danas place royal)
 Projekt lemerciera
 Osobna rezidencija kardinala richelieua, a poslije kraljevska
rezidencija
 Tijekom revolucionarnog perioda – otvaranje vrta palače – vrt se
okružuje pravilnim kolonadama


 Place des victoires
 Projekt mansarta
 Kružni tlocrt trga rješava problem povezivanja s okolnim prostorom i
ostvaruje dinamičan i protočan prostor
 Trg je sjecište 6 ulica – prostorni zglob
 Uniformirana pročelja
 Rustična prizemlja s arkadama, katovi ujedinjeni kolosalnim jonskim
pilastrima
 U centru konjanička skulptura luja XIV.



 Place vendome
  Projekt mansarta
 U slavu luja XIV.
 Oktogonalan tlocrt
 Nekad u centru konjanička skulptura Luja XIV. – uništena tijekom
francuske revolucije
 Uniformirana pročelja, prizemlje s arkadama, katovi ujedinjnei
kolosalnim pilastrima


 Od trgova se u prostor protežu bulevari i centrifugalne osi – novi odnos s
okolišem
 Idejna pologa iz arhitekture perivoja
o Perivoji
 Projektirane zelene površine smještene uz zgradu ili samostalno u prostoru
 Osnovni elementi oblikovanja:
 Parterre – površina prekrivena niskim raslinjem oblikovanim u
razrađeno projektirane uzorke
 Bosquet – grupa visokog zelenila
 Vodene površine
 Francuski perivoj
 Nije ekstenzija kuće kao u renesansi u italiji već predstavlja dio veće
pejzažne kompozicije
 Izuzetno velikih dimenzija
 Ispresječen alejama koje ga dijele na manje zelene površine
 Bitno da se može sagledati iz dvorca
 Voda u funkciji ogledala
 Važna os koju naglašavaju fokusi u formi velikih vodoskoka uz vodene
površine
 Dodatni akcenti fontane i skulpture
o Palače
 Hotel – osnovni tip gradske rezidencije francuskog plemstva
 Chateaux – rezidencija plemstva van grada
 Corps de logis – stambeni prostor
 Enfilade – nizanje prostorija s vratima u istoj osi
 Cour d'honneur – počasno dvorište
 Paviljon – vertikalni blok
 Rizalit – ploha istaknuta iz ravnine pročelja
 Appartement simple – tip organizacije prostora u kojoj su prostorije
postavljene u niz u formu zvanu enfilade
 Appartement double – tip organizacije prostorija u cjelinu bez hodnika
 Osobine francuske barokne palače:
  Arhitektura je odraz hijerarhijski strukturiranog društva te dvorci
reprezentiraju značaj i položaj u društvu
 „U“ oblik palače s corps de logis u sredini i bočnim krilima
 Razlika od talijanske barokne palače – francuska se orvara prema
urbanom prostoru dok je corps de logis povučen prema unutra
 Središnji dio stambenog dijela građevine oblikovan je kao samostalni
blok
o Sastoji se od: središnjeg paviljona (vertikalni blok) ili rizalita
(ploha istaknuta iz ravnine pročelja) pokrivenih vlastitim
krovom
o Iz sredine corps de logis pruža se os u vrt
o Ugaoni dijelovi oblikovani kao ugaoni paviljoni ili ugaoni
rizaliti
o Le notre
 Perivojni arhitekt
 Radovi: vaux-le +-vicomte, versailles, tuiliers (uz Louvre)
 Perivoj palače tuiliers
 Produljio zapadnu vizuru što kasnije postaje avenija Champs-elysees
o Salomon de brosse
 Objedinjuje ideje u novu tipologiju – francuski rani barok
 3 velike palače – značajna palais du luxembourg
 Rustično pročelje asocira na palazzo pitti
 Svi dijelovi striktno i jasno razdvojeni
 Sastoji se od različitih kubusa objedinjenih pod raščlanjenim krovom
 U središnjem dijelu je corps de logis s ugaonim paviljonima, bočnim
krilima i niskim ulaznim krilom čije je središte naglašeno kupolom
 Interijerski inovativno rješenje uglovnih paviljona koji sadržavaju
kompletne apartmane koji se sastoje od različitih prostorija
 Jedinica se sastoji od velike i 2 manje sobe te garderobe što će
postati standard


o Lamercier
 Radio na louvreu – najveći doprinos pavillon de l'Horloge na sredini
zapadnog krila
 Kapela u sorbonnei, palais cardinal
 Pavillon de l'Horloge

 
 Kapela u sorbonnei
 Smatra se remek dijelom i pretečom mansartove crkive dome des
invalides
 Razlika od tipologije crkava svog vremena transept nije pomaknut
prema apsidi već se nalazi po sredini glavnog broda (crkva
simentrična po obje osi)
 Utjecaj rima vidljiv na pročeljima
 Kupola u središtu s obzirom na odnos pročelja i dvorišta


o Mansart
 Snažno modeliranje pročelja
 Mansardni krovovi – ime
 Dominantan, istaknuti središnji dio u formi rizalita
 Maisons chateau (maisons-lafitte)
 Rezidenciju koncipira kao zbroj važnih načela i elemenata uklopljenih
u kompaktan sklop
 Corps logis je jednokrilna građevina – dominantni središnji paviljon
neznatno izlazi van osnovnog objekta na obje strane kao i ugaoni
paviljoni na prednjoj strani – rizaliti jedva naglašeni
 Na vrtnoj strani ugaoni paviljoni izlaze značajnije van osnovnog tijela
 Pred ugaonim paviljonima su dodane plitke građevine ravnog krova
te se naslućuje trokrilno stupnjevanje (začetak oblikovanja court
d'honneur)


o Louis le vau
 Najznačajniji arhitekt ere Luja XIV.
 Hotel lambert
 Gradska palača na plitkoj parceli kojoj se prilagođava – dvorište
(court d'honneur) i vrt smješta jedan uz drugog umjesto iza
 Na pročelju kombinira francusku eleganciju i rimsku
monumentalnost
 Između kolosalnih jonskih pilastara postavlja francuske prozore
(njegov izum) – pečat arhitekture francuskih palača
 Jonski stupovi su postavljeni iznad dorskih, a kontinuirana
entablatura povezuje ostale dijelove u cjelinu



 Chateau de vaux le vicomte
 Na otoku okruženom jarkom
 Palača je fokus prostora što je dodatno naglašeno ovalnom kupolom
nad središnjim dijelom
 Prostorije su funkcionalno organizirane
 Posjetilac ulazi kroz cour d'honneur te ga se kroz simbolički centar
usmjerava ka beskonačnom prostoru koji se nastavlja na vrtnoj strani
 Na kraju osi pozlaćena skulptura herkulesa


 Perivoj – le notre – osjećaj kretanja u dubinu koje se nastavlja na
drugu stranu zgrade, vrhunac harmoničnosti i cjelovitosti
kompozicije
 Versailles
 Gradi velike apartmane za kralja i kraljicu te oko dvorišta simetrična
krila u istom stilu, konjušnice i velike zajedničke građevine
 Na sredini kompleksa na 1. katu smješta spavaću sobu Luja XIV.
(pogled na cijelo dvorište)
 Prema vrtnoj strani oblaže pročelje kamenom (vauova omotnica)
 Usvaja talijanski model – nevidljivi krov skriven iza završetka s
balustradom
o Hardouin-Mansart
 Vrhunac baroka u francuskoj
 Kraljevska kapela eglise du dome des invalides
  U okviru kompleksa hotel (national) des invalides
 Za smještaj i lječenje vojnih invalide
 Sinteza 2 geometrijska oblika – tijela crkve poput bloka s ulaznim
portalom i visoke kupole nad bazom
 Velika visina kupole – vidljiva i s druge strane kompleksa


 Proširenja versaillesa
 Sjeverno i južno krilo, kraljevska kapela, dvorana ogledala
 Van dvorca grand trianon i oranžerija
 Grand trianon – pastelne boje, svjetliji kolorit, nježniji opći dojam,
raskoš u interijeru i eksterijeru

o
o Perivoj versaillesa
 Le nortre
 Veličanstvena cjelina bez prethodnog uzora u funkcji odraza statusa i moći
vlasnika (luj XIV.)
 Duljina parka oko 3km, a jezera 1.7 km
 Dio kompleksa vezan uz grand trianon
o Tipologija i utjecaj
 Tipologija nastaje izborom, sintezom i varijacijama
 Novi model – središnji istaknut dio završava trokutastim zabatom + ugaoni
rizaliti + zasebni krovovi (mansardni)
 Tipološki elementi dvoraca postaju statusni simboli – postaju konvekcija za
sve barokne dvorce u europi, a kasnije i tipologija za svu profanu arhitekturu
 Le notre – perivoj u veaux-le-vicomte – postavlja standard perivojne
arhitekture
 Le notre – versailles perivoj – model za plan washingtona (L'Enfant)
 Europski prostor
o Engleska
 Barok počinje otkrićem renesanse
 Razvoj arhitekture odvojeno od ostatka europe
 3 faze razvoja arhitekture
 Paladijanizam – prve dvije trećine 17. st.
  Pravi barok vezan uz christophera wrena – nakon velikog požara
(1667.)
 Neopaladijanizam ranog 18. st. – usko vezan uz ljubitelja umjetnosti
lorda Burlingtona – Richarda Boylea
 Paladijanizam
 Društvo 17. st. nije pod dominacijom ni crkve ni apsolutističke vlasti
– obilježeno demokratičnijim ustrojem nego u ostatku europe
 Indigo jones
o Putovanje u italiju – utjecaj palladija
o Queen's house, greenwich
 Paradigmatska promjena arhitektonskog izričaja u
odnosu na uvriježeni arhitektonski jezik
 Građevina H oblika – 2 pravokutna bloka povezana
mostom
 Rustično obrađeno prizemlje s manjim otvorima
 Jednostavni piano nobile – otvara se prema vrtu
preko velike loggie
 Ravni krov – talijanizirani dojam
 Uzor villa medici (Sangalo)
 Blago istaknut središnji dio pročelja – ukazuje na
unutarnji prostor (dvoetažni hol)


o Banqueting house, whitehall
 Dodatna razrada rješenja neizvedene star chamber –
trebalo asocirati na rimsku baziliku
 Dva reda polustupova odijeljenih galerijom na
konzolama uokviruju interijer
 Oblikovanje interijera prati i rješenje pročelja
uključujući udvostručene stupove na uglovima
 Strop – oslikao rubens
o Covent garden & st paul's church
 Urbanistički uspjeh – projekt trga i crkve
 Covent garden piazza – prvi formalni londonski trg
 Trg uokviren arkadama koje ga oblikuju kao
jedinstven prostor fokusiran na crkvu
 Projekt crkve – potpuno nova crkva izgrađena nakon
reformacije – striktni vitruvijevski toskanski stil
 Ulazi se s jednostavnije zapadne strane koja ima
postament, ali ne i portik (poštivanje tradicionalne
orijentacije te je oltar smješten na istok prema
projektiranom glavnom ulazu)
  Organiziranje tržnice na prostoru trga pred crkvom –
kasnije gradnja zatvorenih zgrada tržnice


 Pravi barok
 Sir christopher wren
o Donosi rimski barokni klasicizam
o Urbanističke ideje – barokni radijalni sistem ulica vezanih na
piazze s fokusom u zgradi burze uz značajan položaj st. paula
između dviju ulica te nizom manjih crkava na koje su
usmjerene ulice
o Katedrala st. paul's
 Utjecaj michelangelove crkve st. petra
 Tradicionlana građevina izduljenog tlocrta
 Utjecaji na oblikovanje: paladijanizam indigo jonesa,
talijanski barok, mansartove građevine,
srednjovjekovne engleske katedrale
 Glavni pomoćnik Hawksmoor
 Sinteza longitudinalnog, križnog i centralnog oblika –
objedinjuje osobine rimskog baroka s ozbiljnošću
kalvinizma
 111m dvostruka (trostruka) kupola – visina kako bi
izvana ppstala landmark, a s druge strane da
unutrašnjost bude vizualno prilagođena percepciji iz
unutarnjeg prostora
 Velika visinska razlika unutarnje (66m) i vanjske
kupole (110m) – u međuprostoru dodaje kupolu
konusnog oblika
 Pitanje konstrukcije – robert hooke
 Ključni konstruktivni detalji/elementi
 Zahtjevnost gradnje na slabom glinastom tlu
 Kupola oslonjena na 8 potpornja umjesto
uobičajenih 4 kako bi se bolje rasporedila
težina
 Nakošeni tambur (lančanica)
 Specifičnost – kripta se nalazi ispod čitavog tlocrta i
u funkciji je konstrukcije
 
o Greenwich hospital (royal naval hospital)
 U neposrednoj blizini queen's house indigo jonesa
 Dom za umirovljene mornare kraljevske mornarice
uz dio namijenjen medicinskoj pomoći
 Prema uzoru na versailles krila formiraju nekoliko
dvorišta jedno iza drugog
 Varijacija baroknih tema sa zrelim modeliranjem
odnosa između masa i prostora
 Postojeća zgrada queen's house zatvara os koja se
proteže uzduž široke avenije između 2 dijela sklopa
 Jedinstvo koncepta ostvareno je kontinuiranom i
dosljednom primjenom udvojenih stupova
 Prijelaz između volumena naglašen je visokim
kupolama iznad kapela i hola


 Nicholas hawksmoor i sir john vanbrugh
o Vodeći barokni arhitekti kasnog 17. i ranog 18. st.
o Suradnja s wrenom na st. paul's katedrali i greenwich
hospital
o Razvoj wrenovog stila u još monumentalniji izričaj
o Castle howard - vanbrugh
 Novina – orijentacije kuće u smjeru sjever – jug te
prostorije orijentira s pogledom prema uređenom
okolišu
 Prvi put važniji pogled iznutra nego onaj posjetilaca
koji prilaze zgradi
 U sklopu posjeda i hram 4 vjetra
 Novina na posjedu ha-ha ograda
 o Blenheim palace
 Monumantalan primjer barokne palače
 Kompleks izgrađen oko unutarnjeg dvorišta
 Prostrani hol i salon smješteni u središtu u osi
velikog dvorišta oko kojeg je palača sagrađena dok
su kuhinjski dio i konjušnica smješteni bočno na
poprečnoj osi oko pripadajućih dvorišta
 Ulazni portal neizveden
 Vanjski prostor – promjena paradigme – usporedno
sa zaokretom ka paladijanskoj arhitekturi uz puno
pravila i simetrije što vodi ka uniformiranosti i
kasnije neoklasicizmu
 Jedan od prvih primjera koji se odmakao od
krutosti pravilnih geometrijskih vanjskih
prostora je oblikovano umjetno jezero
serpentine u hyde parku po projektu
charlesa bridgermana


 Naopaladijanizam
 Promjena stila – cilj stvaranje arhitekture temeljene na istini i prirodi
oslobođena od ispraznog šepurenja i grandioznosti koju je
posjedovala većina wrenove arhitekture
 Promjena vezana uz društvenu promjenu – jačanje gornje srednjeg
sloja i zemljoposjednika
 Promjena vezana uz izdanje prijevoda palladijevih quattro libri
dell'architettura i dvotomne vitruvius britannicus s primjerima
klasičnih britanskih građevina
 Predvodnik – richard boyle – cilj povratak pravih i plemenitih pravila
koja vidi u antici i interpretaciji antike indigo jones
o Chiswick house
 Reminescencija na palladijeve ville osobito rotondu
 Nije bila rezidencija već prostor za uživanje u
umjetnosti
 
 Urbanizam
o Bath – otac i sin wood
 Čuveno termalno lječilište još s antičkom tradicijom
postaje model urbanog dizajna koji u projekt
uključuje elemente krajolika
 3 ključna javna prostora
 Queen square
 Circus
 Royal crescent
 Princip uključivanja krajolika u oblikovanje prostora
kod royal crescenta postaje model i izvorište
repertoara elemenata oblikovanja engleskog vrta
 Queen square
 Kvadratni oblik
 Kuća na sjevernoj strani trga dominira svojim
veličanstvenim pročeljem
 Vrt u središtu je bio okružen niskom
ogradom u obliku balustrade s ulazima na
sredini stranica kvadrata
 Unutrašnjost ispunjena pravilnim travnatim
kvadratima ispresijecanim šljunčanim
stazama
 U središtu je bio okrugli bazen sa obeliskom
u središtu
 Isprojektirao je 6 kategorija objekta za
različite potrebe različitih korisnika te
isprojektirao pročelja, a njima prepustio
potpunu slobodu kreiranja unutarnjeg
rasporeda, ali uz uvjet poštovanja dizajna
vanjštine građevina


 King's circus
  Trg promjera oko 96m
 Odvojene 3 radijalne ulice između kojih se
nalaze stambeni nizovi s ukupno 33 jedinice
s podrumom, 3 etaže i potkrovljem, različitih
tlocrta, ali uniformiranih pročelja visine 13m
 Kompaktnost i monumentalnost rješenja je
zasigurno bila još dojmljivija u vrijeme
izgradnje budući da je trg bio popločan


 Royal crescent
 Grad se trebao širiti po blago brežuljkastom
terenu što je iskorišteno u ovom projektu
 Integracija zelenila u prostor sklopa
 Koncepcija striktno definiranih pročelja i
slobodnih tlocrtnih rješenja 30 međusobno
povezanih građevina i ovdje je primijenjena
 Tlocrt prati obris polovine elipse te se
pročelja otvaraju prema padini i prekrasnom
netaknutom krajoliku
 Kompaktno prizemlje je baza za gigantske
jonske stupove koji raščlanjuju pročelje
dajući mu ritam


o Njemački prostor
 Početak tridesetogodišnjeg rata – dugogodišnja kriza te zastoj razvoja
barokne arhitekture na tom prostoru
 Poslijeratna teritorijalna podjela protestantskog sjevera i katoličkog juga i na
umjetnički izričaj – sjever naklonjeniji klasicizmu uvezenom iz nizozemske i
francuske, a jug talijanskom (rimskom) baroku
 Prva zgrada njemačkog baroka – jezuitska crkva st. michael u minhenu – uzor
il gesu
 Austrija
 Ključni arhitekti fischer von erlach i von hildebrandt – kombinacija
rimske grandioznosti i slikovite dekorativnosti – utjecaj edukacije kod
carla fonrane u rimu
 Fischer Von erlach
o Autor prve opsežne i komparativne povijesti svjetske
arhitekture
o Utjecaj berninija i borrominija
o Karlskirche
 Amblematska crkva austrijskih habsburgovaca
 Odražava stav da svaka građevina treba biti
jedinstvena
 Referira se na sta. Agnese i panteon ali postiže svoju
zrelost i stvara originalnu koncepciju
 Visoka kupola nad ovalnom unutrašnjošću
 Klasični portik flakiran s 2 visoka trijumfalna stupa
rimskog stila te nižim bočnim tornjevima
 Dojam grandioznosti postiže postavljajući široko, ali
plitko pročelje ispred tijela crkve znatno skromnijih
dimenzija u obliku ovala koji je u unutrašnjosti
raskošno dekoriran


o Obnova dvorca schonbrun
 Izrađuje nacrte ljetne rezidencije na kosom terenu te
zgradu projektira kao epitom carske arhitekture koja
je trebala proslaviti cara leopolda I. po čitavom
svijetu – manjak sredstava rezultira skromnijim
rješenjem
 Jean trehet – perivoj (francuski park) – cjelovito
djelo – sklad arhitekture i perivoja
 Današnji izgled vrtnog pročelja – pacassi
o Carska knjižnica/hof bibliothek
 Jedan od najsjajnijih baroknih interijera
 U sklopu plaače hofburg – vanjština pokazuje utjecaj
francuskog baroka
 Unutrašnjost koncipira koristeći oval kao osnovni
centralni oblik nadsvođen kupolom
 Na centralni ovalni prostor nastavljuju se 2 izduljena
pravokutna prostora biblioteke presvođena
bačvastim svodovima – jedan namijenjen znanosti
mira drugi rata, centralni prostor je osvjetljen kroz
otvore na kupoli
 Koristi asocijaciju na herkulove stupove
  U centralnom prostoru smještena je skulptura cara
karla IV.
 Von Hildebrandt
o Palača daun-kinsky
 Odustaje od uvriježenog isturenog položaja
središnjeg dijela – naglašen plastičnim oblikovanjem
portala i pilastara
 Ulaz naglašava konkavnim portalom s rascijepljenim
zabatom, a u središte postavlja obiteljski grb
 Entablaturu portala nose atlanti, a alegorijske
skulpture na dijelovima zabata svjedoče o vrlinama
vlasnika


o Palača belvedere (gornji)
 Njegovo najpoznatije ostvarenje
 Ljetna rezidencija princa na brežuljku
 Terasasto uređenje terena
 Perivoj projektirao girard
 Prvotno palača zamišljena kao vrhunac parka no
projekt postao dostignuće europske arhitekture
palača
 Na vrhu padine
 Središnji dio se izdiže iz bočnih strana, s gornje
strane se nalazi jezero
 Na sredini se pročelje rastvara prema jezeru velikim
lučnim otvorima
 bogata dekorativna plastika
 s vrtne strane se voda iz visoko položenog jezera
slijeva u kaskadama prema donjem belvedereu
 izuzetno uska građevina no nedostatke nadoknađuje
dispozicija sadržaja i oblikovanje
 sustav različitih dijelova koji su povezani u cjelinu
uvodi francuski barokni model palače u njemački
prostor
 posebno pažljivo oblikovanje stepeništa i ulaznog
hola
 
 Opatije
o Utjecaj sekularne arhitekture raskošnih palača
o Prandtauer - Benediktinska opatija melk na dunavu
 Utjecaj borrominija, guarinija i von erlacha
 Izuzetno jedinstvo arhitekture i prirodnog okoliša
 Pred crkvom smješten isturen plato poput balkona
na samom rubu hridi sa kojeg se pruža veličanstven
pogled
 Pročelje samostana duljine 240m okrenuto na jug –
cilj vidljivost iz daleka
 Unutar kompleksa i mramorna dvorana i carske
odaje raskošno opremljene
 Dostignuće – postignuta estetska ravnoteža između
volumena crkve i samostana
 Istok – prelatsko dvorište i radne prostorije, središnji
ido – opatove odaje
 Sjever – knjižnica
 Elementi barokne raskoši u svim dijelovima


 Bavarska
 Neuman
o Palača wurzburg
 Utjecaj von welsch i von hilderbrandt
 Smještena oko cour d'honneur poput versaillesa
 U središnjem dijelu je smješteno veliko trodjelno
stubište iza kojeg se nalazi ovalna sala terrena koja
vodi u vrt
 Stubište vodi u carsku dvoranu
 4 unutarna dvorišta koja dovode svijetlo i zrak u
pokrajna krila
 Stubište visine čitave palače nadsvođene svodom
dimenzija 32x18 i oslikanim freskama tiepola
 
o Crkva vierzehnheiligen
 Hodočasnička crkva
 Nastavio se na rad krohnea i na temelju postojećeg
tlocrta bazilike – latinskog križa podiže plan ovala i
krugova
 Bočni brodovi su dinamični prostri odvojeni
membranom konstruktivnih elemenata od glavnog
broda
 U središte postavlja scenografsko riješenje svetišta
svetaca zaštitnika
 Dekoracija nosi obilježja rokokoa


o Naresheim
 Hodočasnička crkva
 Remek djelo u konstruktivnom i estetskom smislu
 Plan baziran na ovalima i krugovima
 Bočni brodovi svedeni na formu prolaza
 Konstrukcija tvori napetu opnu
 Vanjštinom i interijerom dominira blještava bjelina –
začetak neoklasicizma
 Tipični barokni elementi: jake profilacije, dinamično
oblikovanje interijera, kontinuirana izmjena
konkavnih i konveksnih formi


o Španjolski prostor
 Društveni okvir
  Vrhunac društva – kralj filip II
 Aristokracija i kralj posvećuju punu pažnju pitanjima duhovnog spasa
dajući bogatstvo za religijske institucije, crkve, kapele, samostane
 Filip V – burbonska dinastija – barok – klasični tip talijanskog i
francuskog baroka
 El escorial
 Kraljevski samostan i palača van madrida
 Planovi de herrere
 Predstavlja izvrstan iskaz jedinstva svjetovne i crkvene moći
 Utjelovljava početak ere apsolutizma
 Estilo desornamentado – neukrašen stil
 Dimenzije sklopa 208x162m
 Sinteza graditeljskih tipologija – objedinjuje funkcije kraljevskog
dvora, samostana, veike crkve i grobnice
 Postao model velikih opatija 18.st.


 Palacio real u madridu
 De mora transformira stari derutni alcazar u modernu palaču –
stradava u požaru
 Juvarra – ambiciozan projekt građevine veće od versaillesa, no gradi
se po projektu sacchettija koji modificira juvarrin projekt te
primjenjiva elemente talijanskog i francuskog baroka


 Katedrala u granadi
 Alonso cano
 Pročelje katedrale – pokazuje jednako bogatstvo imaginacije –
pročelje poput trijumfalnog luka s portalima i duboko uvučenim
zidovima


 Kartuzijanski samostani
 Dekorativni pristup – varijacija barokne teme „uvjeravanja“
 Najznačajnija dijela u interijerima hurtada
 o Preuređenje sagraria u kartuzijanskom saostanu u granadi –
dekoracije vuku podrijetlo iz klasičnih elemenata koji su
prizmatično razlomljeni i umnoženi
o Sagrario u samostanu u el paularu
o Sankt peterburg
 Ruska carska prijestolnica na rijeci nevi
 Osnovan početkom 18.st. – izgradnja petropavlovske tvrđave
 Jedinstven barokni urbanistički zahvat kojim veliki grad nastaje iz temelja
 Početak razvoja vezan uz prostor oko trga trojstva u blizini palače
 Proces isušivanja močvare i izgradnje modernog grada
 Početci izgradnje u stilu nizozemskog baroka te se grade drvene kuće sa
strmim krovovima, velikim prozorima i jednostavnim baroknim ukrasima –
domenico trezzini
 Trezzini – razvija plan grada po uzoru na amsterdam smještajući centar na
vasdilijevski otok te planira neizvedenu ortogonalnu mrežu kanala
 Paterhof – trezzini – ljetna rezidencija petra velikog
 Najznačajniji objekti tog vremena: mmenjšikovska palača (fontana),
kunstkamera, petropavlovska katedrala (trezzini) i dvanaest kolegija
 Požari – gradnja novog plana grada – centar se seli na istočnu obalu neve, a
razvija se uzduž 3 radijalne ulice – nevski prospekt
 Glavni arhitekt – le blond – careva naklonost francuskom baroku – odustaje
se od nizozemskog baroka
 Vrahunac baroka – elizabetanski stil – zimski dvorac (ermitaž)
o Venecija
 Paladijanski utjecaj na oblikovanje
 Gusto izgrađeno gradsko tkivo – malo prostora za zahvate
 Longhena
 Santa maria della salute
o Oktogonalni tlocrt s ovalnom apsidom, oba prostora
natkrivena ovalnim kupolama
o Prijelaz na kupolu s velikim volutama – uloga kontrafora
o Veoma plastična pročelja – chiaro-scuro/tenebrizam efekt u
arhitekturi

o
 Palača ca'pesaro
o Virtuozan tretman mase i volumena te igra sjene i svjetla
o Stupovi na gornjim etažama ponašaju se kao dodatni
prostorni sloj
 Massari
  Naslanja se na rad palladia i longhene ali ne rabi njihovu snažnu
plastičnost
 Palača ca'resonico – nastavlja se na rad longhene
o Otvara gornji kat kako bi dobio dovoljno svjetla za plesnu
dvoranu
 Palazzo grassi
o Najveća i posljednja plemićka palača na canal grande
o Snažno strukturirano pročelje svjesno slijedi venecijansku
tradiciju
o Suzdržan elegantan dojam pročelja – neoklasicizam
o Utvrde
 Tehnika ratovanja vatrenim oružjem
 Škole utvrđivanja (talijanska, francuska, njemačka…)
 Bastionska utvrđenja s velikim zemljanim nasipima, zvjezdastog oblika
 Vaubana – poznati arhitekt
 Značaj nije samo u velikom broju utvrda po europi već i u njihovom utjecaju
na oblikovanje gradova kasnije
 Hrvatski prostor
 Osmanski napadi
 Zvjezdasti idealni grad karlovac
 Utvrđenja u osijeku, slavonskom brodu…
 Na jadranu zadar, trogir, šibenik i split
 Split
o U 17. st. utvrđivanja u 3 navrata – posljednja faza pripada
tipu pravilnog bastionskog utvrđenja
o Polovica pravilnog sedmerokuta s 3 bastiona i 2 polubastiona
o Uz bastionski prsten oko grada i ranije izgrađeni bastion
bernardi izgrađena su i 2 zasebna utvrđenja na uzvisini gripe
i rtu bačvice

o
o Barok u hrvatskoj
 Hrvatska između istoka i zapada pod utjecajima Italije i Austrije
 Društvene okolnosti i tipološki utjecaji
 Orijentiranost banske hrvatske srednjoeuropskim pokrajinama, a
zapadne istre i srednje Dalmacije Veneciji
 Vremenski okvir
 Barok u hrvatskoj se manifestira stilski i vremenski različito uz još
prisutne gotičke, renesansne i manirističke utjecaje
 U 18. st. barok zahvaća sve naše krajeve
  Djela u hrvatskoj su prvenstveno djelo uvezenih majstora pa nema
autohtonih osobnosti što ne umanjuje vrijednost građevina,
urbanističkih zahvata i umjetničkih djela
 Župna crkva majke božje snjene, belec
 Starija crkva jednobrodnog oblika
 Prenamjena u hodočasničko središte – dobiva na poprečnoj osi po
jednu kapelu s baroknim skošenjem uglova na vanjskoj strani
 Oslikana freskama ivana krstitelja ragnera


 Župna crkva sv. Terezije avilske, požega
 Povlašteni urbanistički položaj na novoformiranom prostranom trgu
 Elegantan visoki zvonik smješten u os pročelja te integriran u tijelo
crkve s 2 reda kontrafora u obliku voluta
 Otvori su uokvireni profilacijama klasičnog i rokoko oblikovanja
 Blago konveksne i konkavne zidne plohe pročelja i zvonik artikulirani
su plitkim pilastrima i vijencima
 Tlocrtno sinteza centralnog i longitudinalnog prostora
 Centralizacija postignuta postavom transepta u obliku stiješnjenih
kapela po sredini tlocrta


 Profane građevine
 Graditeljski modeli podrijetlo vuku iz ranijih razdoblja, a pojavljuju se
u 2 oblika
o Četverokrilni kaštel/dvorac
o Kurija (jednokrilno feudalno obitavalište) često unutar
četverokrilnih kaštela ili dvoraca
 Četverokrilni dvorci
o Osnovna dispozicija odgovara onoj talijanskih renesansnih
palača, tj kaštela
o U središtu uobičajeno dvorište uokvireno arkadama
o Dvorac zrinski, čakovec
 Kurije
 o Tlocrtna dispozicija trodjelna ili šesterodjelna
o U 17. st. razvija se i tip trodjelna građevine s
komunikacijskim prostorom u sredini
o Dvorac oršić, gornja bistra
 Trokrilni dvorac
 Razvijeni u tlocrt
 Specifičnost – primjena ovalnog oblika za centralnu
dvoranu
 Dvoetažni oval zadire duboko u dvorišni hodnik, a
prema van formira istaknuti rizalit
 U krilima se pojavljuje grupiranje prostorija u
zasebne apartmane
 Pročelje ukrašeno arhitektonskom plastikom od
žbuke
 Kameni portal je dinamično oblikovan te flankiran s
2 pilastra kolosalnog tipa
 Rizalit završen trokutastim timpanonom


 Rijeka
 Gradnja kopnenih cesta u svrhu povezivanja panonskog i jadranskog
prostora
 Najveći procvat od svih primorskih gradova – car karlo VI –
proglašava je slobodnom lukom
 Potres potiče razvoj izvan skučene povijesne jezgre – civitas nova
 Pojas uz zidine postaje glavna promenada – šetnica korzo uz koju se
grade rezidencije plemstva i bogatog građanstva
 Nakon potresa – obnova gradskog tornja s vratima
 Razvoj trgovine – lučka skladišta i lazaret na koji se nadovezuje
kompleks šećerane
 Šećerana – oblikovanje pokazuje i elemente klasicizma u smirenom
dojmu koji ostavljaju jednostavni prozori s trokutastim i
segmentiranim zabatima, no ostaje vidljiva tipična barokna
organizacija pročelja s istaknutijim srednjim i 2 uža bočna rizalita

o
 Crkva sv. Vid, rijeka
 o Rješenje u obliku centralne građevine zbog neprikladnosti
terena i parcele
o Longitudinalnost djelomično postignuta plitkim ulaznim
prostorom iza pročeljnog rizalita
o Blizina postojećih fortifikacija utjecala je i na provotnu visinu
crkve

o
 Dubrovnik
 Barok prisutan i prije velikog potresa nakon kojeg dobiva puni zamah
 Dubrovačka republika zbog političke neovisnosti i političkih veza
dovodi umjetnike iz raznih krajeva
 Barokne palače i ljetnikovci
o Duh baroka uvezen iz rima
o Palače: sorkočević, pucić, bassegli, ranjina…
o Van grada gradnja i uređivanje ljetnikovaca
 Stradun – podređivanje cjelini – hijerarhijska centraliziranost
 Ljetnikovac bos(z)dari-čaljkovići, rijeka dubrovačka
o Arhitekt marino gropelli
o Velika dvorana na 1. katu presvođena visokim koritastim
svodom nad drvenim rebrima presedan je u baroknoj
tipologiji dubrovačkih ljetnikovaca
 Katedrala gospe velike
o Početak projekta prema bufaliniju, a dovršena prema
napoliju
o Koncepcija se naslanja na il gesu
o Centralizacija longitudinalne građevine

o
 Sklop jezuitske crkve s kolegijem (sv. Ignacije)
o Neizvedeni projekt prema fabriniju
o Poslije potresa promijenjen – projekt pozza
o Sv. Ignacije – novo pročelje kojim je formirana boškovićeva
poljana djelo passalacque (stepenice isto)
 o
 Crkva sv. Vlaha
o Arhitekt gropelli
o Tlocrt u obliku grčkog križa – venecijanski tip tlocrta s 5
kupola
o Uvodi se venecijanski tip baroka
o Pročelje blago tretirano ornamentalnom i figuralnom
plastikom

o
 Loža gradske straže
o Arhitekt gropelli
 Kapela – knežev dvor
o Napoli
 Split
 Ograničavajući elementi: skučeni raspoloživi prostor unutar
povijesne jezgre, osobito palače, složene političke prilike, slaba
financijska moć stanovništva, novi projekti objedinjuju više parcela –
nepravilnost tlocrta
 Crkva sv. Filipa neria
o Najznačajnija splitska barokna crkvena izgradnja
o Arhitekt je melchiori
 Barokne palače i kuće
o Palača cindro
 Tipična četverokrilna palača s dvorištem u sredini
o Palača milesi
 Ujednačen ritam osi prozora pokazuje uvođenje
klasicističkih elemenata oblikovanja