TALIJANSKA GOTIKA

Sna na tradicija, ulazak goti kih dekoracija u postoje i uzorak Freske glavna uloga u dekoraciji prostora Zid dovoljno vrst da podr ava kri no-rebrasti svod iako u sredi njem brodu imamo naj e e drveno krovi te Franjevci i dominikanci Arhitektura - Burgundije i cistercita U romani ki luk ume e se iljasti luk rastvaranje prostora Samostani po uzoru na cistercitske

Sta. Maria i St. Stefano, Fossanova

- romani ka forma sa monumentalnim pro eljem, samo to ima pove anu rozetu koja upu uje na gotiku i iljaste lukove - Unutra njost trobrodnost, sna ni piloni i visoke arkade - Zona arkada + slijepi prostor - Maleni otvori za osvijetljenje - Nema pretjerane dekoracije Masivnost zi a

Casamari, cistercitski samostan

kri no-rebrasti svod

Ostaci samostanske crkve u Monte San Galganu

- monumentalnost pilona i dvoeta na elevacija prostora - Kapiteli ukra avani rakovicama (crocket kapiteli) - Otvori se uvode u zonu lateralnog osvijetljenja

Samostanska crkva Morimondo

gra ena u svim raspolo ivim materijalima

Sv. Franj

Assisi

2 nivoa Giottove freske u gornjoj crkvi ciklus ivota sv. Franje Kri no-rebrasti svodovi kontraforni sustav Postoje bifore u gornjem dijelu kako bi se vidjele freske Lebde i kontrafori legli na oble kontrafore

Kontrafori nemaju dekoraciju isklju ivo za podr avanje zida Chimagne Giottov u itelj koji je oslikao freske u apsidi i kri i tu

Sv. Klara, Assisi

- lebde i kontrafori kao da grade novi bo ni brod (masivnost

Sv. Franjo, Bologna

franjeva ki samostan Opeka Lebde i kontrafori kod apside, ali opet masivni funkcija

(statika) jedina bitna - 2 eta nost arkade + prozori - Jednostavni piloni

Sta. Maria Novella, Firenza

- vanjski pla t + unutra njost polikromnost; zebrasti uzorak - Kri norebrasti svod i pojasnice dodatno poja avaju polikromiju

St. Croce, Firenza

nije presvo ena u sredi njem brodu Pro elje mramor Izdu eni iljasti dio

Sta. Maria Assunta, Sienna

- promijena graditelja prenamijena dvoranske u baziliku; na trobrodni tlocrt transept, sa kupolom na kri i tu - Kri no-rebrasti svod u obliku heksagona - Polikromija i na vanjskom i u unutarnjem dijelu; zebrasti uzorak Izme u zone arkade i zone prozora ukrasna traka sa glavama traveji odijeljeni duboko spu tenim pojasnicama Giovanni Pisano Arnolfo di Cambio

Katedrala Sanctissima Corporale, Orvieto

polikromnost pro elja Utjecaj na sijensku katedralu Mozaici na pro elju Polukru ni luk, drveno krovi te Postavlja se kapitelna zona (zbog su avanja stupovlja) Samo se pro elje u potpunosti prilago ava gotici

Santa Maria del Fiore, Firenza

- 1. Faza Arnolfo di Cambio - Kupola Bruneleschi - Brod originalan, kri no-rebrasti svod - Visina arkada ve a nego u fran. - Kampanil 14. st. Giotto nacrt, pred njegovu smrt, izgradnju preuzima Arnolfo di Cambio Santa Maria della Spina, Pisa - skultpure, tabernakuli... poznavanje fran. gotike - unutra njost jednostavna, jednobrodna, zebrasti uzorak - skulpture Nicole i Giovannia Pisana

Sv. Ante, Padova - utjecaj Bologne i Sv. Marka (Venecija) - isticanje tradicije + ne eg novog

Milano, katedrala fr. utjecaj 5 brodova, 3-brodni transept, poligonalna apsida Spor oko unutra nje elevacije Kapitelna zona ispunjena ni ama sa skultpurama Po etkom 19. st. dovr en vanjski pla t Dekoracija kontrafornog sustava

St. Giovanni e Paolo, Venecija

- utjecaj na isto nu Jadransku obalu - dominikanci - ponavlja strukturu cistecitskih crkvi - nema ravni zavr etak, ve kapele sa pravokutnim zavr etkom i apsidom

St. Maria Gloriosa dei Frari

djeluje nisko, zatvoreno

Got. elementi i na profanoj arhitekturi utvrde, mostovi, vje nice

Palazzo Ducale, Mantova

arkade na trijemu Stambeni prostor Fortifikacija sustav kruni ta

Ponte Scaligero, Verona Du deva pala a, Venecija

gotico fiorito Oculus u obliku djeteline sa 4 lista (cvjetna gotika)