KOMPARATIVNA ANALIZA VANJSKE POLITIKE

VELIKE BRITANIJE I RUSIJE

U ovom eseju pokuat u odgovoriti na pitanje koja je drava bila uspjenija u
vanjskoj politici - Velika Britanija ili Rusija. Iako ni jedna ni druga drava nisu bile previe
uspjene to se tie vanjske politike, smatram da je Velika Britanija ipak malo bila bolja od
Rusije. Da bismo mogli rei da li je neka drava bila uspjena u voenju vanjske politike ili
ne, prvenstveno trebamo gledati koliko je bila uspjena u irenju svog teritorija, zatim koliko
je bila uspjena u zadravanju ve osvojenog prostora te njezin udio u svjetskoj trgovini.
Velika Britanija u ovom razdoblju nije imala znaajnijih teritorijalnih proirenja, ali je bila
vodea sila u svjetskoj trgovini zbog mnogobrojnih kolonija. Rusija je htjela ostvariti prevlast
na Balkanu osvajajui dio teritorija Osmanskog Carstva, to joj je djelomino i uspjelo.
Sredinom 19. stoljea, Rusija je eljela iskoristiti slabljenje Osmanskog Carstva kako
bi proirila svoj teritorij na pravoslavne zemlje pod turskom vlau te tako dobila izlaz na
Sredozemno more te tjesnace Bospor i Dardaneli. To je uzrokovalo mnogobrojne sukobe
izmeu Rusije i europskih velesila. Prvi od veih sukoba bio je Krimski rat koji je rezultirao
Parikim mirom. Parikim mirom ogranieno je rusko teritorijalno irenje u Europi, Crno je
more proglaeno neutralnim, a Bospor, Dardaneli i Dunav postali su slobodni za
meunarodnu trgovinu. Ipak, Rusi se nisu dali obeshrabriti ovim odredbama te su ponovno
napali Osmansko Carstvo zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Rumunjskom, no umijeala se
Velika Britanija, to je dovelo do potpisivanja mira u San Stefanu kojim je Srbiji, Crnoj Gori i
Rumunjskoj priznata neovisnost te je stvorena Velika Bugarska pod ruskom zatitom.
Odredbe Sanstefanskog mira ubrzo su promijenjene na Berlinskom kongresu. Velika
Bugarska podijeljena je na kneevinu Bugarsku i Besarabiju, koja je pripala Rusiji. Iako su
ovim mirom Rusi proirili svoje carstvo, Besarabija im nije mogla donijeti utjecaj nad
meunarodnom trgovinom kakav bi donijeli tjesnaci Bospor i Dardaneli. Svaki rat kota te je,
zbog pokuaja prevlasti na Balkanu, doveo ruski narod do tekog siromatva. Njihova vanjska
politika je loa zato jer su rtvovali puno ljudi i novca uzalud.
Velika Britanija je u 19. stoljeu bila najvea kolonijalna i pomorska sila svijeta.
Njezine kolonije su bile Kanada, Australija i Novi Zeland. Kolonije su u drugoj polovici 19.
stoljea dobile status dominiona imale su svoju autonomiju i samoupravu. Iako su politiki,
gospodarski i kulturno jo uvijek bile vezane uz Veliku Britaniju, injenica da su u kolonijama
postojali zaseban parlament i vlada nagovjeuje njihovo skoro proglaenje njihove
neovisnosti. U to vrijeme Viktorija je proglaena kraljicom Indije te su Britanci kupili
veinski udjel u Sueskom kanalu. Kupovinu veinskog udjela u Sueskom kanalu smatram
dobrom odlukom zato jer su tim smanjili trokove trgovine s istonim narodima, tj. vie nisu
morali ploviti oko Afrike. Takoer, sami su odreivali cijenu prolaska kroz kanal, kome e
dozvoliti prolazak itd. ime su ostvarili monopol nad trgovinom s Azijom.
Rusija, koja je u napretku kaskala za ostatkom Europe, nije imala velikih izgleda da
ostvari prevlast na Balkanu nakon to se Velika Britanija ukljuila u rat, te su je ovi sukobi
samo dodatno osiromaili. Kupnjom Sueskog kanala Velika Britanija je ostvarila prevlast na
azijskom tritu i zadovoljila jedan od kriterija uspjene vanjske politike, a to je njezina velika
vanost u svjetskoj trgovini, stoga smatram da je Velika Britanija bila bolja u vanjskoj politici
od Rusije.