1.

Interferencija svjetlosti
interferencija - zbrajanje (superpozicija) valova koherentne svjetlosti, koja u nekoj toci prostora dovodi do njihovog
pojaanja ili ponitenja
Da bismo vidjeli interferentnu sliku svjetlosnih valova (stojni val
tzv. interferentne pruge) potrebno je imati tzv.
KOHERENTNE VALOVE
Koherentni valovi to su oni valovi za koje vrijedi : 1. f = konst. , tzv. monokromatinost i 2. = konst. , stalna
razlika faza ( tj. = konst . , stalna razlika hoda promjena oznake xz)
Valovi su tada potpuno jednaki, to znai da su im jednake i valne duljine i amplitude.
Veza izmeu razlike hoda i razlike faza za dva koherentna vala : =

razlika optikih puteva dvije zrake svjetlosti

openito je : = n2 r2 n1 r1
nr optiki put zrake svjetlosti u sredstvu indeksa loma n

= n(r2 r1 )
za n1 = n2 = n

= r2 r1 , razlika geometrijskih puteva (koliko je jedna zraka dua od druge)

za n = 1
Koherentni svjetlosni valovi se mogu dobiti : pomou filtera ( f = konst. ) i pukotine ( = konst. ); Youngove
(Jungove) pukotine Youngov pokus; Fresnelova (Frenelova) biprizma; Fresnelovih zrcala; laser

Youngov pokus sa dvije pukotine :

pruge, kako se vide na zastoru
2. red interferencije (k = +2)

1. red interferencije (k = +1)

I1
I0

0. red interferencije (k = 0)

I2

1. red interferencije ( k = -1)

pukotine
2. red interferencije ( k= -2)
itd....

Z , zastor (projekciono platno, ekran)

d - udaljenost izmeu pukotina dva koherentna izvora
a - udaljenost pukotina (izvora) i zastora
s - udaljenost dviju susjednih svijetlih/tamnih pruga
irina interferentnih pruga
k oznaava red interferentne pruge

sin =

tan =

sk
a

( u S0 je uvijek svijetla pruga )

Budui se za male kutove moe uzeti da je

tan sin , slijedi da je :

sk

a d

sd
a

Pri emu je : = k , za SVIJETLE PRUGE, tj. pojaanje svjetlosti

za k = 1 imamo prvi red interferencije : =

sd
a

sk d
konstruktivna interferencija
ka

2. Optika razlika hoda,

= n( x2 x1 )
geometrijska razlika puteva (hoda)
Uvjeti za :
1. konstruktivnu interferenciju : = k
2. destruktivnu interferenciju : = (2k + 1)

k = 0,1,2,3,...

Dodatak :
refleksija na vrstom kraju : dolazi do pomaka u fazi za ( odnosno razlika hoda je

)
2
( kod svjetlosti se zapravo radi o refl eksiji na sredstvu sa vei m i nd ek s om l o ma n )
Ako postoji neparan broj refleksija vala od vrstog kraja, uvjeti za pojavu maksimuma i minimuma se
mijenjaju zbog pomaka u fazi za . To znai, na onim mjestima u prostoru u kojima oekujemo tamne pruge
d o b i t
e m o
s v i j e t l e
p r u g e
i
o b r n u t o .
refleksija na slobodnom kraju ( zapravo na sredstvu sa manjim indeksom loma n ) : nema skoka u fazi

Interferencija na tankom listiu

U toki A val 1 ima pomak u fazi za , tj. razliku hoda

Ukupna razlika hoda zrake 1 i 2 je :

= 2n +

Uvjeti za :

konstruktivnu interferenciju : = k

destruktivnu interferenciju : = (2k + 1)

2n +

2n +

= k

= (2k + 1)

3. Interferencija svjetlosti optiki klin, Newtonovi kolobari

Optiki klin kojemu je debljina jednoliko poveana

udaljenost ploa P1 i P2
n indeks loma
kut izmeu ploa
Optika razlika hoda zraka 1 i 2 : = 2n +

TAMNA PRUGA destruktivna interferencija :

2nd +
tan =

= ( 2k + 1)

k = 0, 1, 2, 3, ....

Iz slike je vidljivo da vrijedi : s k =

sk

Udaljenost k- te tamne pruge od vrha klina : s = s k +1 s k =

Razmak izmeu susjednih tamnih (svijetlih) pruga : s =

tan

k +1
k

2 n
2 n

sk =

, tj.
sk =

k
2 n

2 n

zrani klin ... za n = 1

sk =
s=

k
, udaljenost k- te tamne pruge od vrha klina
2

, razmak izmeu susjednih tamnih (svijetlih) pruga

2

Newtonovi kolobari

Optika razlika hoda zraka 1 i 2 : = 2n +

2 n +
2 n +

= k

P1

k = 1,2,3... konstruktivna interferencija

= ( 2k + 1)

k = 0,1,2... destruktivna interferencija

Sa slike je vidljivo : R 2 = ( R ) 2 + rk2

P2

R 2 = R 2 2 R + 2 + rk2
rk2 = 2 Rd

rk =
u sreditu
je tama zbog
skoka u fazi
za

rk =

(2k 1) R
2n
k R
n

polumjer k-tog svijetlog kolobara

k = 1, 2, 3, ....

polumjer k-tog tamnog kolobara

k = 1,2,3, ...

4. Difrakcija (ogib) svjetlosti

Difrakcija ili ogib valova na je pojava koja nastaje kada se val iri izvan granica geometrijske sjene (slika gore
desno).
Uvjet za ogib
Koliko e se valovi ogibati ovisi o irini pukotine u odnosu prema
valnoj duljini valova :
- ako je irina pukotine puno vea od valne duljine, ogib je
zanemariv
- ako je irina pukotine priblino jednaka ili manja od valne
duljine, ogib je osobito izraen
Ukratko, da bi nastao ogib valna duljina svjetlosti mora biti
sumjerljiva veliini pukotine ili prepreke na koju val nailazi.
Konstatacija vrijedi za sve vrste valova.
Optika mreica ( reetka ) niz uskih pukotina, koje su
meusobno jednako udaljene
- sve su pukotine izvor koherentne svjetlosti
- pomou mreice se dobije tzv. ogibna slika
- koristi se za analizu sastava svjetlosti po valnim duljinama
1817.g. Jozef Fraunhoffer, njemaki fiziar analiza svjetlosti Sunca i prirodnih izvora
d konstanta optike mreice ; udaljenost izmeu dvije susjedne pukotine
1cm
- reetka ima npr. 10000 zareza po 1 cm d =
= 104 cm = 106 m
10000

Formula ( jednadba ) optike mreice

= d sin , razlika optikih puteva zraka svjetlosti

Za = k
Za = ( 2k + 1)

dobije se pojaanje svjetlosti

k = d sin jednadba optike mreice

k = 0,1,2,3,

dobije se ponitenje svjetlosti

2
Dakle, dobili smo tzv. jednadbu optike mreice. esto se pie i ovako : k = d sin k da se naglasi da
pojedini kut pripada odgovarajuem redu ogibnog maksimuma.
Zbog velikog broja pukotina, sa prolaskom svjetlosti kroz optiku mreicu viestruko se pojaava uinak
razlike hoda izmeu zraka svjetlosti iz razliitih pukotina. Zato su svijetle pruge, dobivene pomou optike
reetke mnogo otrije i svjetlije (intenzivnije) od pruga nastalih pri prolasku svjetlosti kroz samo dvije
pukotine (Youngov pokus). To je razlog da difrakcija omoguuje mnogo tonije odreivanje valne duljine
svjetlosti.

optika reetka

Analiza formule optike reetke

k = d sin k

1) Uvjet za nastanak difrakcije :

Znamo da su mogue vrijednosti funkcije sin (u 1.kvadrantu):
sin k [0,1] (uvrtavanjem u jednadbu optike mreice, za k = 1 ) : d
Dakle, valna duljina svjetlosti mora biti manja ili jednaka veliini pukotine ili prepreke na rkoju nailazi.
2) Ogib bijele svjetlosti :

sin
sin

izvor (bijele svjetlosti)

cr lj

lj cr

Valna duljina crvene svjetlosti vea je od valne duljine ljubiaste, pa e i kut ogiba crvene biti vei
od kuta ogiba ljubiaste svjetlosti : cr > lj cr > lj
Vie se ogiba ( imati e veu difrakciju ) svjetlost vee valne duljine.
3) Odreivanje maksimalnog reda difrakcije :
a) za svijetle pruge
k = k max sin = 1

k max = d

k max =
b) za tamne pruge
k = k max sin = 1

(2k max + 1)

k max +

=d

=d

k max =

Z (skup cijelih brojeva)

1
2

Dodatak : ogib svjetlosti na kristalima Braggova formula 2d sin = k

Kristal je optika reetka za x-zrake.
upadni snop

sin =

k
d

snop reflektiranih
zraka

mrene ravnine
kristala

kut sjaja; kut koji zatvara zraka

svjetlosti sa ravninom kristala

k
= d sin + d sin , ukupna razlika hoda

5. NOVO - Interferencija na tankoj niti

Za ogib na jednoj niti vrijedi jednadba :
s udaljenost susjednih tamnih pruga

sd
a

d debljina niti

a udaljenost zastora od niti

ponavljanje -

Interferencija na dvije pukotine ( Youngove pukotine )

Optika razlika hoda zraka svjetlosti : =

sd
a

Uvjeti : 1. = k , za svijetle pruge (pojaanje svjetlosti) =

sk d
ka

k oznaava red interferentne pruge

za k = 1 imamo prvi red interferencije : =

sd
a

2. = (2k + 1) , za tamne pruge

2

NOVO - Difrakcija (ogib) na jednoj pukotini

d sin = k
d sin = (2k + 1)

minimum svjetlosti tamne pruge

maksimum svjetlosti svijetle pruge

Difrakcija na optikoj mreici - ponavljanje

d sin = k

maksimum svjetlosti svijetle pruge

d sin = (2k + 1)

minimum svjetlosti tamne pruge

6. Polarizacija svjetlosti
- pojava da svjetlost pokazuje orijentaciju s obzirom na smjer irenja; dokazuje da je svjetlost transverzalni val
Definicije koje emo sada nauiti izriu se samo pomou vektora elektrinog polja. Razlog je u tome to nae oko (vidni ivac)
reagira samo na promjene elektrinog polja.

ravnina polarizacije ravnina u kojoj titra vektor elektrinog polja

linearno polarizirani val = potpuno polarizirani val onaj kod kojega vektor jakosti elektrinog polja titra du samo
jednog pravca u ravnini polarizacije
simbol linearno polariziranog vala :
simbol nepolariziranog vala
nepolarizirani val vektor elektrinog polja moe titrati du svih pravaca u ravnini
titranja; smjer titranja elektrinog polja nasumce se mijenja u toj ravnini
Uobiajeni izvori ( Sunce, lampe,... ) zrae nepolariziranu svjetlost.
Od nepolariziranog vala dobit emo polarizirani na sljedee naine :
1. refleksijom na prozirnom sredstvu, uz odreene uvjete - Brewsterov zakon
cbv
2. prolaskom vala kroz polaroide ili optiki aktivne tvari
polaroidi

islandski dvolomac

3. laser je izvor polarizirane svjetlosti

polaroid umjetno naneseni sitni kristali na staklenoj/plastinoj podlozi
prirodni polarizatori su npr. turmalin, otopina eera, vinske kiseline, ....
1. BREWSTER-ov zakon
(Bruster)
Od nepolariziranog vala, refleksijom na optiki prozirnom sredstvu nastat e reflektirani, linearno polarizirani val,
samo ako lomljena i reflektirana zraka ine pravi kut (slika dolje).

nepolarizirani val

linearno polarizirani
val

n=

+ = 90 0

djelomino polarizirani
val

= 90 0

sin
sin
sin
=
=
= tg
0
sin sin 90
cos

n = tg
Brusterov zakon :
Ako je tangens kuta upada nepolarizirane zrake na
Neko sredstvo jednak indeksu loma toga sredstva,
onda je reflektirana zraka potpuno polarizirana.

2. Prolazak svjetlosti kroz polaroid

Nakon prolaska kroz polaroid od nepolariziranog vala nastane polarizirani. Polaroid proputa samo neke komponente
titranja svjetlosnog vala, a sve ostale apsorbira.
Jedan od naina dobivanja polarizirane svjetlosti prolazak svjetlosti kroz polarizator ili kroz optiki aktivnu tvar :
analizator
izvor nepolarizirane
polarizator
uzorak
svjetlosti