Univerzitet u Tuzli

Prirodno matematiki fakultet

Odsjek: Geografija
Predmet: Geoekologija II

SEMINARSKI RAD
Promjena nivoa okeana

Student: Husein Cvrk

Mentor: dr. sc. Sabahudin Smaji, doc.

Tuzla, maj, 2013 godine

Sadraj:

1. Uvod .......................................................................................................... 2
2. Rasprostranjenost vode na Zemlji ............................................................. 3
3. Mjerenje nivoa okeana .............................................................................. 5
4. Zato je bitan nivo okeana? ....................................................................... 7
5. Promjena nivoa okeana (eustatika promjena) .......................................... 8
6. Nivo okeana danas .................................................................................... 9
7. Faktori koji utiu na promjenu nivoa okeana .......................................... 11
8. Sezonske i viegodinje promjene nivoa okeana .................................... 12
9. Klimatske promjene ................................................................................ 16
10.Posljedice podizanja nivoa okeana .......................................................... 17
11.Zakljuak ................................................................................................. 19
12.Literatura ................................................................................................. 20

1. Uvod

Prema nekim naunicima postojanje globalnog zagrijavanja,,odnosno klimatskih promjena,

vie nije diskutabilno, nego se raspravlja koje mjere poduzeti kako bi se teta, barem u korist
buduih generacija, umanjila. Nekoliina skeptika naune dokaze o klimatskim promjenama
negiraju i kao argument iznose injenicu da se planeta Zemlja milionima godina sama od sebe
bez ikakvih uticaja ovjeka i tehnologije mijenjala. Predvidjeti budunost i u kojem smjeru
konkretno planeta Zemlja kree moe se nagaati. Ukoliko u potpunosti okrenemo ideju i pri
razmiljanju o klimatskim promjenama u potpunosti izoliramo ljudski utjecaj sve promjene
koje se upravo dogaaju nemaju nikako smisla i teko su objanjive kao aktivnosti nastale
same od sebe. U ovome radu emo posebnu panju posvetiti porastu nivoa okeana, koji je u
direktnoj vezi sa klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem

2. Rasprostranjenost vode na Zemlji

Od ukupne povrine nae planete oko 2/3 je pokrivaju mora i okeani, a 1/3 kopno. Vode na
Zemlji dijelimo na morske i kopnene. U morske spadaju okeani i mora. U kopnene rijeke,
jezera, podzemne vode te vode u obliku leda i snijega. Od ukupne koliine vode na Zemlji,
okean i slana voda zauzimaju 97,6 % vodene mase, a na kopnu je preostalih 2,4 % ali slatke
vode. Samo 1 % vode je upotrebljivo za pie.
Slika 1: Odonos kopno-more

kopno-29%

more-71%

Izvor podataka: http://metro-portal.hr/koliko-ima-vode-na-zemlji/58133

Okeani i mora ine vodeni sloj koji se prostire oko 24 000 kilometara du Zemlje, a prosjene
dubine je 3,2 km. Tako srednja dubina okeana je oko 3700 m, dok srednja visina kopna iznosi
samo 870 m. Zapremina mora vea je za oko 10 puta od ukupne zapremine kopna koje se
nalazi iznad povrine mora. I ovi odnosi pokazuju kolika je vodena masa na naem planetu.
Postoje i brojne razlike izmeu morske i kopnene vode. Najznaajnija razlika je u hemijskom
sastavu. Tako kopnene vode sadravaju uglavnom karbonate i sulfate dok u morskim vodama
dominiraju hloridi. Morske vode su takozvane stare vode, nastale su mnogo prije i to je
poetak nastajanja vode na naoj Zemlji. Morske vodene mase su povezane iako je njihova
povrina iznimno velika. Moe se rei da su one u neprestanom pokretu putem morskih struja.
Ti pokreti deavaju se vertikalno i horizontalno to uzrokuje vrlo sline hemijske i fizike
osobine morske vode.
Slika 2: Raspodjela vode na Zemlji

Izvor: http://ga.water.usgs.gov/edu/watercycleserbian.html

3. Mjerenje nivoa okeana

Mjerenje promjena nivoa mora obavlja se pomou dvije osnovne skupine okeanografskih
instrumenata:
1. pomou mareografa, koji kontinuirano mjere promjene nivoa mora u vremenu na
jednoj lokaciji odnosno u jednoj taci, te
2. pomou satelitskog visinomjera (satellite altimeter), koji mjeri promjene nivoa mora
u prostoru i vremenu, ali s grubom vremenskom razluivosti u odnosu na mareografe.
4

Mareografi su ureaji koji mjere vremenske promjene nivoa mora perioda viih od minute,
direktnom ili indirektnom metodom. Direktna metoda ukljuuje oitavanje zapisa visine nivoa
mora, dobivenog pomou sistema plovak - protuuteg ili pomou radarskog/akustinog snopa.
Indirektna metoda pretpostavlja mjerenje pritiska u moru, te se uz poznavanje zranog
pritiska, dubine senzora i gustoe stupca mora, moe odrediti visina nivoa mora pomou
hidrostatske aproksimacije. Prema nainu rada mareografi mogu biti mehaniki, tlani,
akustiki i radarski. Mehaniki ureaj se redovito nalazi unutar kuice, mjerei promjene
nivoa mora u zdencu povezanom s vanjskim morem spojnom cijevi. Tlani mareograf biljei
vrijednosti pritiska u moru, direktno mjerei pritisak na nekoj dubini ili mjerei ravnoteni
pritisak pomou tzv. sistema mjehuria (bubbler pressure gauge). Princip akustikog
ureaja je mjerenje udaljenosti od izvora akustikog snopa do povrine mora, koji se zbog
rasaipa snopa odvija u cijevi, te je zbog razlike temperature unutar cijevi i vanjske
temperature potrebno napraviti odgovarajuu korekciju. Slian princip, ali na drugim
frekvencijama i uz drugu vrstu odailjanog signala, ima radarski ureaj koji se postavlja bez
zatitne cijevi, te je zbog toga jednostavniji za odravanje i kontrolu mareografske konstante.
Slika 3: Shema rada mehanikog mareografa u sistemu zdenca i spojne cijevi

Izvor: http://skola.gfz.hr/d1_5.htm
Satelitski visinomjer usmjerava snopove zraka prema povrini Zemlje te mjeri jainu i trajanje
puta odailjanog i reflektiranog signala. Mjerenja je nuno upotpuniti s preciznim
odreivanjem putanje (orbite) satelita te se na taj nain moe odrediti topografija oceana, leda
i kopna u odnosu na standardni geodetski elipsoid. Satelitsko odreivanje trenutne topografije
povrine mora odvija se uzdu putanja satelita, koji periodino prelaze preko istih staza, te se
nivo mora rauna oduzimanjem trenutne od srednje topografije povrine mora. Periodi jednog
ciklusa satelita TOPEX/Poseidon, koji je u upotrebi od 1992. godine, te Jason - 1, koji je u
orbiti od 2002. godine, iznose oko 10 dana. Stoga satelit ne moe mjeriti procese na manjim
periodima, no moe odrediti karakteristike pravilnih signala, npr. amplitude i faze plimnih
komponenti u okeanima. Preciznost odreivanja topografije mora je na centimetarskoj
ljestvici, pa se pomou polja nivoa mora mogu proraunati i struje u okeanima.
5

Slika 4: Shema rada Jason - 1 satelitskog visinomjera

Izvor: http://skola.gfz.hr/d1_5.htm

3. Zato je bitan nivo okeana?

To je ploha iznad koje prevladavaju procesi erozije/troenja stijena, a ispod koje pretee
akumulacija sedimenata. Morski nivo odreuje poloaj obale. To je granica izmeu tri
osnovna (Aristotelova) elementa vode, vrstoga tla i zraka. Lokalni srednji nivo mora se
odreuje kao srednja visina mora, s obzirom na referentnu taku na kopnu, kao prosjena
vrijednost u nekom duem vremenskom periodu (mjeseci ili godine), dovoljno dugom da se
kolebanja uzrokovana valovima i morskim mijenama poravnaju. Promjene morskog nivoa u
vremenu mogu biti globalne i regionalne. Globalne su one kod kojih dolazi do istovremene
transgresije ili regresije na cijeloj Zemlji. To su eustatske promjene nivo mora. Nastaju zbog
promjene zapremine vode u okeanskim prostorima, ili zbog promjene zapremine okeanskog
prostora. Regionalne promjene nivoa mora nastaju zbog sputanja ili izdizanja pojedinih
elfova, najee zbog regionalnih tektonskih poremeaja, uslijed slijeganja zbog kompakcije
dijela elfa, ili zbog izostatskog izravnavanja. Poloaj nivoa mora vrlo je vaan jer relativno
6

malom promjenom veliki prostori elfa bivaju potopljeni ili izranjaju. To moe znaajno
uticati na klimu, jer voda apsorbira znatno vie suneve energije. Stoga e klima biti blaa kad
je nivo mora vii. Stepen erozije kontinenata i ukupna sedimentacija u okeanima ovise
takoer o nivou mora. Erozija e biti jaa ukoliko je nia erozijska baza. Ukoliko je nivo mora
visok, iri elfovi djelovat e kao zamka za terigene sedimente. Suprotno, kad je nivo mora
nizak (blie rubu elfa) vie terigenih sedimenata nakupljat e se na rubu, te e se ee
transportovati mutnim strujama u dubokomorsko podruje.

4. Promjene nivoa mora (eustatika promjena)

Na Zemlji se morski nivo redovno podie i sputa zbog klimatskih promjena. Tokom hladnih
perioda veina je vode na Zemlji pohranjena u obliku leda u lednicima dok se tokom toplijih
perioda ona oslobaa pa nivo mora raste i prekriva vie kopna. Nivo mora je trenutno
poprilino visok, dok je samo prije 18 000 godina tokom pleistocenskog ledenog doba bio
poprilino nizak. Tokom hladnijih klimatskih perioda, formira se vie ledenih kapa i gleera,
to umanjuje koliinu vode u okeanima. Obrnuto je u toku toplih perioda. U toku poslednjeg
ledenog doba, gleeri su prekrivali skoro treinu kopna na Zemlji, a okeani su bili oko 122
metara (400 stopa) ispod nivoa na kome su danas. Prije oko tri miliona godina, kada je planeta
Zemlja postala toplija, okeani su se podigli za 50 metara (165 stopa). Globalno
zagrijavanje moglo bi rezultirati u daljnjem porastu u budunosti to predstavlja rizik za
priobalne gradove jer bi veina gradova bila potopljena ve samo malim porastom nivoa
mora. Kako se nivo mora povisuje, tako nastaju fjordovi i rijasi. Fjordovi su potopljene
glacijalne doline, dok su rijasi potopljene rijene doline. Fjordovi tipino imaju strme
7

stjenovite strane dok rijasi imaju dendritike drenane obrasce tipine za drenane
zone. Tektonske ploe koje plutaju na Zemlji mogu se uzdii ili spustiti zbog promjene
pritiska i prisutnosti lednika. Ako se plaa pomie uvis u odnosu na ostale ploe, onda se to
naziva izostatika promjena ime se formiraju uzviene plae.
Slika 5: Porast nivoa okeana od posljednjeg ledeng doba

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Post-Glacial_Sea_Level.png
5. Nivo okeana danas

Lagani rast nivoa od 1-2 mm/god. prosjeno 1,27 mm/god. smatra se zbog sterikih promjena
(promjena zapremine vode zbog zagrijavanja vode). Globalno zagrijavanje moglo bi
rezultirati daljnjim porastom u budunosti to predstavlja rizik za priobalne gradove, jer bi
veina gradova bila potopljena ve samo malim porastom nivoa mora. Nivo mora podie se
dvaput bre nego to je predvieno. Porast nivoa mora ima trenutno vrijednost 1,8 mm na
godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 mm na godinu, u zadnjih 7 godina. Uzrok trenutnog
porasta mora je globalno zagrijavanje, koje e se nastaviti i u budunosti. Poveanje
temperature dovodi do toplinskog istezanja vode i topljenje lednika, koji imaju otprilike
jednak doprinos porastu nivoa mora. Satelitsko mjerenje sa laserskim visinomjerom, od 1993.
govori da je trenutni porast nivoa mora izmeu 2,9 do 3,4 mm na godinu. Najnovija
predvianja govore da bi nivo mora mogo porasti do kraja 21. stoljea, od 90 do 880 mm, sa
srednjom vrijednosti 480 mm.

Slika 6: Porast nivoa mora

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_mora
Na osnovu mjerenja sa mareografom, prosjeni porast nivoa mora u 20. vijeku je bio izmeu
0.8 do 3,3 mm godinje, ili srednji porast nivoa mora je bio 1,8 mm godinje. Najdue stalno
mjerenje nivoa mora se vri u Amsterdamu, od 1850. god. do danas, mjerenja pokazuju da
nivo mora raste 1,5 mm godinje. Mjerenja nivoa mora su pokazala porast nivoa mora od 200
mm u 20. stoljeu. Za vrijeme maksimuma posljednjeg ledenog doba, prije oko 18 000
godina, nivo mora je bio nii oko 120 metara. Ipak, prije otprilike 6 000 godina, nivo mora je
bio otprilike jednak dananjem. Danas je situacija takva da trenutna mjerenja nivoa mora
ukazuju na porast koji je na gornjim vrijednostima predvianja ili ak i premauje gornju
granicu oekivanog raspona, sugerirajui da bi ukupni porast razine mora mogao dostii
granicu od jedan metar ili vie do kraja stoljea. Kako se plutajui led topi u okean se otputa
vea koliina slatke vode s Arktika koju potom priticanjem s juga zamjenjuje slanija toplija
voda. To je zapravo velika toplinska pumpa koja dovodi toplinu na Arktik. Ta toplija voda
polako pretvara Arktik u podruje bez leda, koje e, umjesto dosadanje funkcije odbijanja
sunevih zraka nazad u atmosferu preko plutajueg leda, sada upravo apsorbirati te iste zrake.
to je vea otvorena vodena povrina, to vie topline ostaje zarobljeno u vodama Arktika, i
time situacija postaje sve gora. Zatim imamo one ogromne koliine leda koji se nalazi na
Grenlandu i Antarktiku. Za vrijeme posljednjeg interglacijalnog (meuledenog) razdoblja,
nivo mora je porastao za 10 metara zbog topljenja svog tog leda - i to bez pomoi ovjeka. S
obzirom na to da se na podruju Antarktika i Grenlanda nalazi ak 99% ukupnog leda na
Zemlji. 85% dananjih ledenika je na Antarktiku, koji predstavlja najvei rezervoar pitke vode
na svijetu. Ako bi se otopio sav antarktiki led, nivo mora na cijelom svijetu bi se povisio za
60 m. Iako projekcije porasta razine mora u periodu od narednih 100 godina dosta variraju,
kreui se u rasponu od 29 pa do 100 i vie centimetara, izvjesno je da e, bez obzira koje se
prognoze na kraju obistine, posljedice biti katastrofalne po ovjeka i njegov okoli. Ubrzano
9

otapanje leda predstavlja realnu opasnost za otprilike 23% svjetske populacije koja danas ivi
u blizini obalnih podruja.

6. Faktori koji utiu na pronjenu nivoa okeana

Razliiti faktori mijenjaju zapreminu i masu okeana, vodei do promjene nivoa mora. Dva
najvea faktora su temperatura (gustina mora ovisi o temperaturi) i masa svjee vode koja
pritie u more (rijeke, jezera, ledenici, polarni ledeni pokriva, morski led). Glavni uzrok
promjene nivoa okeana je promjena zapremine okeanskih bazena, koja se dogaa zbog
izostatskih tektonskih pokreta. Na to se nadovezuju:

Promjena optereenja Zemljine kore zbog zadebljanja ili otapanja ledenog pokrova

Poveanje ili smanjivanje

poveavanja leda na kopnu

Optereenje zbog rada vulkana

Promjena gustine morske vode zbog promjene temperature i saliniteta ( poveanje

temperature vode do dubine od 4000 m za 1 C izaziva rast nivoa mora za 60 cm.

zapremine

10

vode u okeanima zbog smanjivanja ili

7. Sezonske i viegodinje promjene nivoa okeana

Sezonske promjene u moru posljedica su djelovanja atmosferskih parametara na sezonskoj

vremenskoj ljestvici. Oscilacije rnivoa mora na sezonskoj skali posljedica su prvenstveno
sterikog efekta, zatim sezonskih oscilacija bilance vode na povrini mora, kao i sezonskih
promjena zranog pritiska i vjetra. Steriki efekt predstavlja pojavu irenja i stezanje stupca
mora pod uticajem sezonskog hoda zagrijavanja i hlaenja povrinskog sloja, odnosno
sezonskih promjena u bilanci topline na povrini mora. Naime, tokom ljetnih mjeseci unos
toplinske energije u more je maksimalan te kao posljedicu ima porast nivoa mora, dok je
ohlaivanje izraeno tokom zimskih mjeseci to ima za posljedicu stezanje stupca mora. Ovaj
efekt je znaajniji u podrujima s izraenim sezonskim hodom bilance topline na povrini
mora, to je karakteristika umjerenih geografskih irina. Promjene nivoa mora na
viegodinjoj skali su posljedica klimatskih fluktuacija openito, npr. u zranom pritisku i
vjetru, u povrinskim protocima topline i mase, u promjenama cirkulacije u moru i drugo. Na
klimatskoj vremenskoj skali promjene nivoa mora su posljedica sterikog irenja stupca mora,
topljenja odnosno stvaranja ledenika i polarnih kapa te tektonski uzrokovanih vertikalnih
pomaka tla. Ovdje je aktualan problem globalnog porasta nivoa mora koji je u zadnjih 100
godina procijenjen na 18 cm, a posljedica je klimatskih promjena u toplinskoj bilanci
atmosfere koje su dijelom rezultat ljudskog djelovanja na okolinu.
Tabela 1: Kratkotrajne promjene nivoa okeana
Kratkotrajni (periodiki) uzroci

Vremenski raspon
(P = periodiki)

Vertikalna
promjena

Periodike promjene nivoa mora

Jednodnevne i poludnevne astronomske morske
mijene

11

1224 sati (P)

0,210 m

Valovi sa dugakim periodom

Kolebanja uzrokovana kolebanjem (Chandlerovo
kolebanje)

14 mjeseci (P)

Mjesecev vor - astronomske morske mijene

18,613 godina

Meteoroloka i oceanografska kolebanja

Atmosferski tlak

Sati do mjeseci

0,7 to 1,3 m

Vjetrovi (olujni valovi)

15 dana

Do 5 m

Hlapljenje i padaline (mogu imati dugotrajni

period)

Dani do tjedni

Topografija oceanske povrine(promjene u gustoi

mora i morskim strujama)

Dani do tjedni

Do 1 m

El Nio

6 mjeseci, svakih
510 godina

Do 0,6 m

Sezonska kolebanja
Sezonska ravnotea oceana (Atlantski, Tihi,
Indijski)
Sezonske promjene u nagibu vodene povrine
Istjecanja rijeka (i poplava)

2 mjeseca

1m

Sezonske promjene gustoe mora

(temperatura i salinitet)

6 mjeseci

0.2 m

Minute do sati

Do 2 m

Stojni valovi
Stojni valovi
12

Potresi
Cunami (stvara katastrofalne dugotrajne valove)

Sati

Do 10 m

Iznenadne promjene u visini kopna

Minute

Do 10 m

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_mora
Transgresija - regresija nije isto to i plima i oseka. Vidljivo je samo u litoralu (obalno
podruje). Transgresija predstavlja napredovanje mora prema kopnu (poplavljivanje).
Regresija - napredovanje kopna prema moru, pad nivoa mora. Da bi se regresivni sedimenti
sauvali, mora postojati subsidencija (sputanje, tonjenje) kopna, inae se regresivni sljed
uniti erozijom. Transgresijai regresija odvojeno (ne postoji u prirodi). Vano je da se
regresija vrlo rijetko kao sedimentoloki zapis sauva, ee je obiljeena emerzijom
(izronjavanjem) i stratigrafskom prazninom. Plima i oseka pojavljuju se
zbog gravitacijskih sila koje djeluju izmeu Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom kretanju
kroz svemir. Mjesec sa okree oko Zemlje, te se izmeu njih javlja privlana sila koja djeluje
na Zemlju, s obzirom da na Zemlji sve, osim velike vodene mase (71% Zemljine povrine
prekriveno vodom), nije dovoljno fleksibilno da bi ih Mjesec privukao, on privlai prema sebi
vodenu masu na velikim povrinama (okeani, mora, velika jezera), to uzrokuje povlaenje
nivoa mora na obali, odnosno nivo mora opada kako uticaj jaa i to zovemo osekom. Uticaj
postupno slabi, te dolazi do postupnog poveanja nivoa mora u prvobitnotno stanje, tu pojavu
zovemo plimom.
Slika 7: Porast nivoa okeana u svijetu za 100 m

13

Izvor: http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/aktuelnosti/otapanje/potop.html

Slika 8: Porast nivoa okeana Meksiki zaliv

Izvor: http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1912008/klima.asp
Slika 9: Poplavljena podruja Evrope porastom nivoa okeana za 100 m
14

I
zvor: http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/aktuelnosti/otapanje/potop.html
Mjerenjem srednjeg godinjeg nivoa mora dugi niz godina na mnogim mareografskim
stanicama, uoljiv je porast nivoa mora kao posljedica globalnih klimatskih promjena.

8. Klimatske promjene

Klimatske promjene u moru su posljedica klimatskih promjena u atmosferi, promjena u

geotektonici i drugih svojstava morskog dna te drugih procesa koji djeluju na kinematike i
dinamike karakteristike mora. Zagrijavanje okeana, opaeno u zadnjih stotinjak godina,
dovelo je do promjena hemijskih i biolokih svojstava mora, primjerice do migracija riba iz
jednog podruja u drugo. Jedna od znaajnih posljedica zagrijavanja okeana kao i promjena
drugih parametara na rubu mora, jest globalni porast nivoa mora, koji je u zadnjih stotinjak
godina uoljiv na mjerenjima mareografskih stanica. Porast razine mora jest primarno rezultat
zagrijavanja gornjeg sloja okeana, no znaajan je doprinos i topljenje lednika i arktikog leda.
Naalost, zbog nedostatka mjerenja veine bitnih okeanografskih i meteorolokih parametara,
kao i kvantificiranja ljudskog utjecaja i emisije staklenikih plinova, te nemogunosti
preciznih predvianja numerikim modelima za dua klimatska razdoblja, javlja se znaajna
greka pri odreivanju projekcija klimatskih promjena u budunosti. Ipak, prema sadanjim
predvianjima Meuvladinog savjeta za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for
Climate Change IPCC), najvjerovatniji je porast srednjg globalng nivoa mora od 40 do 50
cm u slijedeih stotinjak godina. Naravno, ove promjene bi se trebale jae osjetiti u pojedinim
podrujima, dok bi neka podruja bila poteena drastinih klimatskih promjena. Klimatske

15

promjene uzrokovat e poveanje razine mora dvostruko vie od do sada predvianog.

injenice klimatskih promjena:

Prosjena temperatura Zemljine povrine porasla je od 0,4 do 0,6C od kraja 19.

stoljea.

Deset najtoplijih godina 20. stoljea zabiljeene su u 15 posljednjih godina prolog

stoljea.

Godina 1998. najtoplija je godina otkad se biljei temperatura.

Naunici razmatraju razliite scenarije do kraja ovog stoljea, koji ve sada

upozoravaju na mogue dodatno zagrijavanje od 1,4 do 5,8C, to vodi najbrem
mijenjanju klime na Zemlji u posljednjih 1 100 godina.

Padavine na svjetskom nivou (iznad kopna) poveane su za oko 1%.

Snjeni pokriva na sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku smanjuju se.

Nivo svjetskog mora porastao je za 15 - 20 centimetara tokom prolog stoljea.

Otprilike 2 - 5 centimetara ovog rasta ima uzrok u topljenju gleera, a 2 - 7
centimetara u irenju morske vode usljed povienih temperatura vode.

9. Posljedice podizanja nivoa okeana

Posljedice rasta nivoa okeana su sljedee:

Periodino i/ili stalno plavljenje niskih obalnih dijelova pojaano olujnim
nevremenom
Pojaana erozija obale te pojava odrona i klizita
Poveane tete na obalnim graevinama
Oteana odvodnja u naseljima
Zaslanjivanje vodonosnika
Promjena ekosistema
Poveanje prosjene globalne temperature i otapanje polarnog leda direktno su povezani.
Posljedice tih klimatskih dogaanja (direktne i indirektne) osjetit e sva otona i obalna
16

podruja irom svijeta. Posebno ugroene i ranjive u tom smislu su niske obale Azije.
Pakistan, Indija, ri Lanka, Banglade, Burma te obalna crta od Tajlanda do Vijetnama
ukljuujui Indoneziju i Filipine su meu najugroenijim podrujima. U pojedinim dijelovima
kao to je obala Bangladea problem je dodatno multipliciran "nestankom" kopna kojeg
jednostavno odnosi okean. Otprilike 10 % teritorije Bangladea ima nadmorsku visinu do 1 m.
Slian problem imaju Indija i Pakistan. Zbog trenda podizanja nivoa mora (koje je neminovna
posljedica globalnog zagrijavanja, otapanja polarnog leda i kopnenih lednika) na pojedinim
otonim skupinama doi e do smanjivanja raspoloivog ivotnog i produktivnog prostora za
proizvodnju hrane. Dalja opasnost rastuih voda lei u potapanju ua velikih rijeka poput
Nila, Nigera, Ganga, Inda, Mekonga, Rajne, Elbe, Dunava, Volge, Misisipija, Jangcea i
mnogih drugih rijeka koje su ivotna i ekonomska ila kucavica ne samo odreene drave
nego ak i ire.
Problem visoke vode (AQUA ALTA) izraen je i u Veneciji.
Uzroci su:
Tonjenje podruja delte zbog izostazije i slijeganja
Kompakcija sedimenata zbog dodatnog optereenja novih graevina
Crpljenje podzemne vode (od 1920. do 1970. godine)
U Veneciji se nivo mora podigao za 22 cm u 80 god. (od 1908. do 1988.), od toga 9
cm zbog stvarnog dizanja nivoa mora, a 3 cm zbog konsolidacije sedimenata, i 10 cm
zbog crpljenja plina i podzemne vode
Pojava povremenog porasta nivoa mora i za vie od 100 cm od srednjeg nivoa (acqua
alta) je izraen problem.
Najvii zabiljeeni vodostaj bio je 4.11.1966. kada je morsmorski nivo bio 194 cm
vei od srednjeg nivoa mora.
Nakon prestanka crpljenja podzemne vode 1970. godine uestalost pojave visokih
voda se smanjivala sve do kraja devedesetih godina kada se opet naglo poveala. Zbog
toga je poela izgradnja sistema pokretnih brana koji mogu uspjeno zaustaviti
nadiranje vode u lagunu Venecije.
Slika 10: Venecija Italija

17

Izvor: http://onebigphoto.com/venice-italy-from-above/
Slika 11: Mal, glavni grad Maldiva

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Male-total.jpg
10. Zakljuak

18

ovjeanstvo se u ovom trenutku nalazi na polovini ciklusa izmeu dva ledena doba i
dugorono gledano mi polako idemo ka novom zahlaenju koje e trajati oko 15 000 godina,
do dostizanja najniih prosenih temperatura kada e led okovati Zemlju, kao to se to u
njenoj prolosti deavalo nebrojeno puta. Poslednjih dvadesetak godina koliko traje neto jae
otopljavanje, samo je jedan kratak "izlet" koji e neminovno proi.
Bez ikakve sumnje moe se zakljuiti da e i minimalnim porastom nivoa svjetskih mora i
okeana sigurno biti ugroeno na desetke, moda i stotine miliona stanovnika obalnih
podruja. Broj ugroenih e rasti razmjerno s veliinom globalnog zagrijavanja i brzinom
otapanja polarnog leda. Vrlo vaan faktor pri podizanju nivoa mora bit e i gravitacija na koju
utiu ledene povrine na Grenlandu i Antarktici.

11. Literatura

19

1. Matas, M., Geografski pristup okoliu, Petrinja, 2001. godine

2. Spahi, M., Osnove geoekologije - Geografske osnove ivotne sredine,
Harfo-graf, Tuzla, 1999. godine
Ostali izvori:
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_mora
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda
3. http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=4309&idkat=55
4. http://metro-portal.hr/do-kraja-stoljeca-razina-svjetskih-mora-mogla-biporasti-za-metar/44042
5. http://metro-portal.hr/koliko-ima-vode-na-zemlji/58133
6. http://skola.gfz.hr/d1_5.htm

20