OSNOVE

ELI NIH KONSTRUKCIJA

ZNA AJKE ELIKA

Prof.dr.sc.
Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi d.i.g.
d.i.g.

ZNA AJKE

ELIKA

podru je primjene u
kojem je nezamjenjiv ili optimalan i kojeg uvjetuju:
ekonomska prednost (cijene materijala na tr
tritu se
mijenjaju)

PROIZVODNJA I SVOJSTVA
ELIKA

tehni ka svrsishodnost (npr. mostovi za podizanje ne

rade se u betonskoj izvedbi)
zna ajke materijala (mostove velikih raspona ili nebodere
nije racionalno izvoditi u drvu)
na in monta
montae (elementi se sastavljaju na gradili
gradilitu)
estetski zahtjevi (fasadne
(fasadne su stijene obi no od aluminija)
2

RAZVOJ I POVIJESNI
UTJECAJ ELIKA
n

Industrijska proizvodnja eljeza po ela je 1735. godine

Vi
Vie od 3000 godina su elik / eljezo materijali koji
stalno poti u tehni ki napredak parni stroj, eljeznica,
automobil, komunika
, oprema za
istra
istraivanje svemira

PREGLED TEMELJNIH
ZNA AJKI ELIKA
n

Raznovrsnost podru ja primjene

Stalni razvoj novih vrsta elika
Materijal za vrhunske tehni ke i estetske zahtjeve
Vi
Viestruka mogu nost prerade
Povoljni ekonomski pokazatelji

Razvoj elika i pojava novih vrsta elika potaknuli su i

(armirani i
prednapeti beton).

Recikli nost ili obnovljivost

Ekolo
Ekoloka prednost
Velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i
recikliranom materijalu
Vrhunska tehnologija proizvodnje

1. RAZNOVRSNOST PODRU JA
PRIMJENE

2. STALNI RAZVOJ NOVIH

VRSTA ELIKA

n Povoljna svojstva i irok izbor proizvoda svrstavaju elik

u nezaobilazan materijal iroke primjene (graditeljstvo,
strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, medicina,
automobilska, aeronauti ka industriji itd.), a za pojedine
je proizvode i dominantan materijal postavljaju li se
vrhunski zahtjevi u kvaliteti i obradi materijala.
n elik se u graditeljstvu koristi u sljede im podru jima:
Hale i zgrade
Platforme za naftu
Televizijski tornjevi

Temeljne su zna ajke elika sljede e:

Mostovi
Stupovi dalekovoda

Nove vrste elika imaju pobolj

poboljana svojstva koja ih ine
podobnima za primjenu u specifi nim uvjetima
(gr
naftne platforme,
rezervoari i cjevovodi ) i u ekonomi nijim
konstrukcijama (manja vlastita te
teina ve a nosivost).

Razvoj novih vrsta elika usmjerava se na pove anje

trajnosti (
(eljezni ke ine) te na pove anje otpornosti na
koroziju i visoke temperature (slabe to ke elika).

Silose i rezervoari
5

3. MATERIJAL ZA VRHUNSKE
ZAHTJEVE
n

elik
dana
dananje kvalitete, a omogu ava je razvoj koncepta
.

Visoke zgrade eli nog skeleta (

(Guinnes Book of Structures
Structures)

4. VI
VIESTRUKA MOGU NOST
PRERADE

Primjena elika sve je

rairenija i u mostogradnji
mostogradnji..
ra

n Ekonomi nost primjene elika zasnovana je na razli itim

mogu nostima oblikovanja i prerade elemenata.
n Mogu nosti prerade jesu:
Valjanje profila u vru em postupku
Hladno oblikovanje tankostijenih profila
Kovanje
Lijevanje i sl.

Idejna rje
rjeenja mosta preko Gibraltara

10

Sklop sastavljen od osnovnih eli nih elemenata

Elementi za izradu eli nih konstrukcija

11

12

q = 1,30 kN/m2

5. POVOLJNI EKONOMSKI
POKAZATELJI
n

Veliki izbor eli nih elemenata i razvoj njihove

proizvodnje omogu ava visoku tehni ku razinu izvedbe
i optimalnost primjene, a najva
najvaniji parametar
ekonomi nosti jest povoljan omjer vlastite te
teine i
raspona elementa.

Tri generacije trapezno oblikovanih tankostijenih limova

13

6. RECIKLI NOST
MATERIJALA
n

Mogu nost recikla

reciklae jest prednost radi li se o objektima
bez povijesne vrijednosti, a ija su uporabna svojstva
upitna pa bi odr
odr
nerentabilno i skuplje nego zamjena novim objektom.

Demontabilnost eli nih konstrukcija i mogu nost

iskori
iskoritenja potro
potroenog
enog materijala za dio nove sirovine
zna ajna je prednost elika pred betonom (cca
(cca 50%
ukupne proizvodnje elika dobiva se recikla
reciklaom).

7. EKOLO
EKOLOKA
PREDNOST
n

kao ni
tvari na koje se razla
razlae eli ni / eljezni otpad.

8. OSIGURANE REZERVE SIROVINA

n

Kemijski element eljezo (Fe

(Fe)) zastupljen je s 5,6% u
Zemljinoj kori, a recikla
reciklaa osigurava 50% nove sirovine.

15

16

PROIZVODNJA I SVOJSTVA
ELIKA

9. VRHUNSKA TEHNOLOGIJA
PROIZVODNJE
n

Moderna proizvodnja elika obradom u vakuumu daje

materijalu vrlo visoka svojstva.

Temeljni pojmovi

Postupci proizvodnje i lijevanje elika

U zadnjih 25 godina, potro

potronja koksa se u proizvodnji
smanjila za 2/3 to smanjuje i koli inu otpadnog
materijala (neuporabljiva ljaka) deponiranog u prirodu.

Utjecaj prate ih i legiraju ih elemenata na svojstva

Metalografska svojstva, transformacije u eljeznim

legurama i termi ka obrada elika

Karakteristi ne veli ine i definicije osnovnih svojstava

Hipoteze loma i te enja

Umornost materijala

Za 80% se snizila emisija pra

praine koju proizvode
eli ane.

Linz Donovan (LD) postupak smanjio je utro

utroak
energije i vrijeme proizvodnje deset puta, a kvaliteta
Siemens Martin (SM) postupka se zadr
zadrala.

elika

n
17

Proizvodi valjanja

18

1. TEMELJNI
POJMOVI
elik

Smjesa eljeza, ugljika, prate ih i legiraju ih elemenata

Sirovo eljezo

eljezo iz visokih pe i jo

Visoka pe

Po etak proizvodnje elika pri temperaturi od 1600C

dodavanjem eljezne ruda e, koksa i kre a

Sirovi elik

Dobiven pro i avanjem iz sirovog eljeza viak kisika

Pro i avanje

Postupak prerade sirovog eljeza u sirovi elik ugljik i

prate i elementi uklanjaju / reduciraju se sagorijevanjem

Dezoksidacija

Postupak redukcije kisika iz sirovog elika (pro i avanje)

eli ni lijev

2. FAZE I POSTUPCI PROIZVODNJE

ELIKA

Teku i metal dobiven lijevanjem nema daljnjih obrada

Proizvodnja elika Tri su glavna pogona:

a)
Pogon visokih pe i sirovo eljezo iz ruda e
u eljezarama
b)
c)

Pogon eli ane elik se lijeva kontinuirano ili u

blokove (konverteri, visoke pe i, elektrope i)
Pogon valjaonice izrada osnovnih eli nih proizvoda 19

Osnovne faze proizvodnje elika variranje kisika i ugljika

20

n
n

I. FAZA u visoke pe i ubacuje se eljezna ruda, koks i

vapnenac. Pri temperaturi od 1600
1600C ve ina materijala
izlaze kao plinovi ili se skupljaju kao drozga.
Sirovo eljezo, skupljeno na dnu pe i, lijeva se u kalupe i
sadr
sadri 3,5 4,25% ugljika.
II. FAZA u eli anama se sirovom eljezu sni
sniava udio
ugljika, a kisik se reducira deoksidacijom (naj e e se
primjenjuje SM ili T postupak pro i avanja sirovog
eljeza).

Pro i avanje sirovog

eljeza dovodom zraka
pod pritiskom u kiselo
ozidanom konverteru.
Proizvodnja zahtijeva
sirovo eljezo iz vedske,
siroma
siromano fosforom.
n

elik je kovna slitina eljeza, sadr

sadri 1,7 2,06% ugljika
(ili vi
vie, ovisno o udjelu drugih elemenata).
n

III. FAZA daljnja obrada elika u valjaonicama gdje se

iz ingota dobivaju valjani profili.

Thomas postupak (1880.)

3. LIJEVANJE
ELIKA

Linz Donawitz postupak (1950.)

Pro i avanje puhanjem tehni ki
istog kisika na teku e sirovo
eljezo pri temperaturi 2500
2500C.
elik siroma
siromaan ugljikom je te
tei i
tone. Kvalitete je SM elika, ali je
proizvodnja 10 puta kra a.

Elektro pe i
Skupa proizvodnja ograni ava primjenu. Dobiva se legirani
elik velike vrsto e i s malim udjelom gre
greaka.

Dupleks postupak
Kombinacija npr. B i SM tra
trai veliki investicijski tro
troak, ali
tedi gorivo i produ
produava vijek pe i.

Siemens Martin postupak

(1865.)
Pro i avanje sirovog
eljeza u ognji
ognjitu pomo u
ostatka zraka u plamenu
plina i dodatku eli nog
otpada. Proizvod je
troska dobre kvalitete.

Sli an B postupku, ali je konverter bazi an, a tro

trokovni je
materijal vapnenac.
n

Bessemer Birne postupak

(1855.)

elik s niskim postotkom ugljika sadr

sadrava nakon
pro i avanja previ
previe kisika koji se mora reducirati kako
ne bi prouzro io tzv. crveni lom na kraju postupka
pro i avanja u konverter se dodaje feromangan.
feromangan.

Dva su na ina skru ivanja sirovog elika lijevanjem:

Blokovima u kokilni lijev (proizvod je neumireni ili umireni
elik)
Kontinuirani u bezdani lijev (moderni postupak tijekom
kojeg se sirovi elik u teku em stanju kontinuirano lijeva u
velike plo e, a one se zatim izrezuju u manje komade)
24

4. UTJECAJ PRATE IH I LEGIRAJU IH

ELEMENATA NA SVOJSTVA

KOKILNI LIJEV
ELIKA
n

Kad se skru ivanje u posudi

kokili
elik kipi,
dobiva se tzv. neumireni elik.

Dodavanjem silicija lijevanjem

u kokilu,
kokilu, skru ivanje nastaje u
mirnom stanju i dobiva se tzv.
umireni elik.

Dodavanjem aluminija koji ve

vee kisik i du
duik dobije se
dvostruko umireni elik.

U novije se vrijeme koristi postupak prolaza elika kroz

vakuum komoru ime mu se znatno pove ava kvaliteta.

elik je legura eljeza, ugljika, prate ih i planski

legiraju ih elemenata.

Prate i elementi djeluju povoljno ili nepovoljno, a zbog

tehnologije proizvodnje nije ih mogu e izbje i.

Legiraju i elementi su proizvod planskog dodavanja i

utjecaja na svojstva elika tijekom proizvodnje.

Ugljik je najva
najvanija komponenta elika i bitno mu mijenja
mehani ka svojstva udio ugljika ne smije prije i 2% da
bi se postigla dobra zavarljivost elika (sigurnost od
krtog loma)

25

SASTAV ELIKA I UTJECAJ

NA SVOJSTVA

26

KARAKTERISTI NE VRIJEDNOSTI
ELIKA

isto eljezo

27

28

UTJECAJ UGLJIKA NA MEHANI KA

SVOJSTVA ELIKA
Ovisnost koli ine ugljika i
mehani kih svojstava elika
fu vrsto a elika
relativno izdu
izduenje pri
lomu
n

Postotak ugljika u dobro

zavarljivim elicima
(sigurnost od krtog loma)
ne smije prelaziti 0,2%
29

Dijagram fu u ovisnosti od % C

Dijagram

elik s 0,2%C

Podru je pobolj
poboljanja u ovisnosti o %C

OSTALI LEGIRAJU I
ELEMENTI U ELIKU
n

MANGAN pove ava vrsto u i zavarljivost,

zavarljivost, slu
slui za
dezoksidaciju i ve
vee nepo
nepoeljni sumpor u MnS

SILICIJ pove ava tvrdo u, vla nu vrsto u i granicu

popu
poputanja, smanjuje relativno izdu
izduenje i sposobnost
hladnog oblikovanja, a koli ina iznad 0,5% smanjuje i
zavarljivost te tako pove ava opasnost krtog loma

FOSFOR sklon je segregaciji u pojedinim dijelovima

eli nih profila, osjetno sni
sniava ilavost, ali pove ava
postojanost na koroziju

SUMPOR jo
jo je vi
vie od fosfora sklon segregaciji,
smanjuje sposobnost zavarivanja i ilavost

OSTALI LEGIRAJU I
ELEMENTI U ELIKU
n

Terasasti lom
materijala

33

OSTALI LEGIRAJU I
ELEMENTI U ELIKU
n

VODIK sni
sniava ilavost to je uzrokom krtosti
materijala (manja sposobnost zavarivanja)

KROM pobolj
poboljava vrsto u, otpornost na koroziju i
habanje

NIKAL spre ava krtost pri niskim temperaturama

VANADIJ pove ava otpornost na starenje

34

OSTALI LEGIRAJU I
ELEMENTI U ELIKU

DU
DUIK tetan kad je prisutan u nevezanom obliku jer
pove ava mogu nost pojave krtog loma i sklonost
starenju, a koristan kad je kemijski vezan u obliku
aluminijskog nitrata (oblik prisutnosti du
duika ne mo
moe se
utvrditi kemijskom analizom).

KISIK oksidi i silikati koji nastaju tijekom oksidacije

mogu prouzro iti stvoriti vlaknastu strukturu elika
(poput drva) koja je tetna jer pove ava mogu nost
terasastog loma.

35

MOLIBDEN smanjuje ilavost elika u kojem ga ima u

koli inama od 0,2% do 0,5% i uglavnom kombiniranog
s drugim legiraju im elementima.

BAKAR pove ava otpornost elika na koroziju

(obavezan
ih elika).

VOLFRAM pove ava vrsto u elika na obi noj i

povi
povienoj temperaturi, kao i tvrdo u i otpornost na
habanje uz neznatno izdu
izduenje pri lomu.

ALUMINIJ slu
slui za dezoksidaciju (proizvodnja
umirenog elika), ve
vee slobodni du
duik (sitnozrnati
(sitnozrnati ALALnitrati) pa raste ilavost, otpornost na starenje i krti lom. 36

5. OSNOVE METALOGRAFSKIH
KARAKTERISTIKA ELIKA

LEGIRAJU I ELEMENTI I
PODJELA ELIKA
n

Podjela elika prema postotku legiraju ih elemenata

Obi ni uglji
elici
Niskolegiraju i elici
postotak legura < 5%
Viskokolegiraju i elici
postotak legura > 5%

Ograni enje postotka nepo

nepoeljnih elemenata u eliku
Sumpor
(S)
< 0,05 do 0,06%
Fosfor
(P)
< 0,05 do 0,06%
Du
(N)
< 0,008 do 0,012%
Duik

estica kristala metala metalna veza se zasniva na

elektrostatskom privla enju pozitivnih iona metala i
negativnih slobodnih elektrona (elektronski plin).

Fizika metala podloga za poznavanje pona

ponaanja
strukture metala

37

38

NORMALNA NAPREZANJA
ESTICA KRISTALA

estica kristala metala kristali iona metala i

slobodnih elektrona (negativni elektronski plin koji
ispunjava preostali prostor kristala)

Po etno stanje nenaponsko stanje

kristalne mre
mreice, m
djeluju kohezijske sile uravnote
uravnoteene na
razmaku .

Kristalna mre
mreica je izlo
izlo ena vanjskom
normalnom naponu pa se razmak
ao u smjeru
djelovanja sile na `( = `/ 1;
= /E).

Normalni napon dosti

dosti e kriti nu
vrijednost T
kristalnoj ravnini atomi odvajaju
zbog dekohezije / razaranja.

TANGENCIJALNA NAPREZANJA
ESTICA KRISTALA
n

TANGENCIJALNA NAPREZANJA
ESTICA KRISTALA

Nenaponsko stanje kristalne mre

mreice

uravnote
uravnote ene na razmaku , a kristalne
ravnine a-a i b-b
.
n

Kristalna mre
mreica je izlo
izlo ena vanjskom
tangencijalnom naponu pa nastupa
promjena kuta ravnina aa-a i bb-b za
veli inu (G = 0,5 E/(1+
E/(1+); = /G).

Posmi ne deformacije izazvane

naprezanjem estica kristala
posmi nim naponom

Naprezanja estica kristala

40
normalnim naponom

41

Dostizanje kriti ne vrijednosti

smicanja, kr, izaziva pomak
kristalnih ravnina za
atoma, .
sile su u
ravnote
ravnotei i bez djelovanja
vanjskog optere enja.
Djelovanje vanjskog
optere enja izaziva te enje
materijala (plasti ne
deformacije).
Ravnine aa-a i bb-b ponovo su
.

Posmi ne deformacije
izazvane naprezanjem
estica kristala posmi nim
naponom

42

KRISTALNA
MRE
MREICA
n

KRISTALNA
MRE
MREICA

Kristalna mre
mre
atomima jest figura sastavljena od niza spiralnih opruga
koje omogu avaju njene elasti ne deformacije.

Prikaz kristalne mre

mreice

Elasti na svojstva kristala ovise o smjeru naprezanja pa

su za tzv. eljezo (Ferit)
Ferit) moduli elasti nosti sljede i:
E = 135 000 N/mm2

u smjeru bridova kocke

E = 216 000 N/mm2

u smjeru dijagonala na plohama

E = 290 000 N/mm2

u smjeru prostornih dijagonala

Usprkos takvoj anizotropiji pojedinih kristala (mikro(mikroanizotropija),

anizotropija), elik je izotropni materijal jer na makromakroskopskoj razini u svim smjerovima ima pribli
priblino jednaka
svojstva.
E = 210 000 N/mm2

43

TRANSFORMACIJE U ELJEZNIM
LEGURAMA
n

srednja vrijednost modula

elasti nosti elika

44

TRANSFORMACIJE U ELJEZNIM
LEGURAMA

Tijekom proizvodnje, elik se nekoliko puta

transformira, ovisno o temperaturi i postotku ugljika.

Transformacije se
konstantnim
temperaturama i
mije
mijeanja faza, a
dodavanjem
legiraju ih elemeelemenata, mijenjaju se
temperature
transformacija.

45

TRANSFORMACIJE U ELJEZNIM
LEGURAMA
n

46

TRANSFORMACIJE U ELJEZNIM
LEGURAMA

Granica pretvaranja
kristala iz u
strukturu ozna ava
se kao linija AC3 i
za elik iznosi
900
900C 930
930C.

an pojam tzv. metalur

metalurkog
eljeza sastav eljeza iz kristala ferita (Fe,
Fe, prakti ki
isto eljezo s 0,08% C) i kristala eljeznog karbida
(Fe3C, s max.
max. 6,7% C).

Kristali metalur
metalurkog eljeza mogu biti kombinacija
ferita,
ferita, cementita i perlita (mje
(mjeavina ferita i cementita).
cementita).

elik se u metalur
metalurkom smislu definira kao dvofazni
sustav ferit perlit ili ferit cementit.
cementit.

elici su elici s udjelom ugljika od 0,10%

Transformacije kristalnih re
reetki
ovisno o temperaturi

Transformacije kristalnih re
reetki
ovisno o temperaturi

do 0,20%.
47

48

TRANSFORMACIJE U ELJEZNIM
LEGURAMA

UTJECAJI NA MEHANI KA
SVOJSTVA VRSTO E ELIKA
n

Na granicu popu
poputanja i vrsto u elika utje u:
Slobodni atomi (dodavanjem legiraju ih elemenata)
Deformacije u hladnom stanju (vu enje ili
oblikovanje u hladnom stanju)
Namjerna toplinska obrada otvrdnjavanja (kaljenje
pobolj
poboljavanje)

Dvofazna legura eljeza

Pozornost treba obratiti na opasnost od krtog loma

(zavarljivost).
zavarljivost).

49

50

6. OSNOVE TERMI KE
OBRADE ELIKA
n

ARENJE

elik za konstrukcije tijekom proizvodnje i prerade

do
doivljava niz termi kih obrada.

arenje je postupak zagrijavanja i dr

dranja elika na
(promjene strukture) s ciljem
pobolj
poboljanja svojstava normalizacijsko arenje
(normalizacija) i arenje za uklanjanje napona.

Normalizacijsko arenje pobolj

poboljanja svojstava livenog,
vru e ili hladno valjanog i kovanog elika te elika koji
je starenjem postao krt.

arenje za uklanjanje napona reducira vlastite napone

koje u nekim slu ajevima treba razgraditi, a prouzro eni
su zavarivanjem, valjanjem ili hladnim oblikovanjem.

Planske obrade
(arenje, kaljenje, pobolj
poboljanje)
Neplanske obrade konstrukcijskih elemenata (zbog
zagrijavanja)

51

52

NORMALIZACJSKO
ARENJE

ARENJE ZA UKLANJANJE
NAPONA
arenje se provodi
na temperaturi
ispod linije AC1
(400 450
450C) bez
promjene kristalne
re
reetke, ali uz pad
(iznad 300
300C)
vla ne vrsto a i
granice popu
poputanja
tako da se vlastiti

Normalizacija je
postupak na
temperaturi iznad
linije AC3, 900
950
950C ime
eljezo prelazi u
eljezo, a nakon
ega slijedi
bez cirkulacije.
pretvaranje u eljezo .

Normalizacija
53

plasti nom
deformacijom.

arenje za uklanjanje
vlastitih napona

54

KALJENJE
n

elika prethodno zagrijanog

na temperaturu iznad linije AC3.
, uljem ili zrakom, a svrha

mu je:
Pove anje tvrdo e ili otpornosti protiv habanja
Pove anje ilavosti, u kombinaciji s postupkom
napu
naputanja
Smanjenje odnosa granice razvla enja prema vla noj
vrsto i ime se pobolj
poboljavaju plasti na svojstva, u
kombinaciji s postupkom napu
naputanja

Ovisnost svojstava elika o temperaturi

55

56

POBOLJ
POBOLJANJE

POBOLJ
POBOLJANJE
n

elik se rijetko upotrebljava u kaljenom stanju i bez

daljnje termi ke obrade.

Uobi ajeno je da se nakon kaljenja zagrijava na neku

temperaturu ispod linije AC1.

Postupak termi ke obrade nakon kaljenja pri emu se

zagrijava na temperaturu ispod AC1 kako bi se stvorila
struktura koja daje bolja mehani ka svojstva zove se
postupak napu
naputanja.

Dijagram temperatura vrijeme u postupku pobolj

poboljanja 58

57

7. OSNOVE O VLASTITIM
NAPONIMA U ELIKU

POBOLJ
POBOLJANJE
n

Postupak pobolj
poboljanja
je kombinacija
postupaka kaljenja i
napu
naputanja.

Termi

elici

59

Mjerenje vlastitih napona vrlo je slo

sloen postupak koji
zahtijeva posebne metode jer nastupanjem plasti nih
deformacija ne vrijedi HookeHooke-ov zakon tako da
izmjerena veli ina relativnog izdu
izduenja,
enja, mjereno vi
vie nije
proporcionalna naponu, tj. = E mjereno.

Vlastiti naponi imaju velik utjecaj na problem izvijanja

tla nih elemenata zbog mogu eg utjecaja na njihovu
deformaciju, ali i na problem umaranja materijala.

60

10

8. KARAKTERISTI NE VELI INE I

DEFINICIJE OSNOVNIH SVOJSTAVA

UZROCI POJAVE VLASTITIH

NAPONA U ELIKU
Djelomi no zagrijavanje (zagrijavanje raste
izdu
izduenje,
enje, a smanjuje se granica popu
poputanja,
obrnut u inak).

Neke su definicije ostvarene dogovorno

(konvencionalno), ali su utemeljene na geometrijskim i
materijalnim svojstvima elika.

Zavarivanje (na mjestu vara lokalno zagrijavanje

izaziva vla ne napone dok je u ostatku materijala je
tlak, pri sprije enim deformacijama tijekom grijanja
).

Definicije su zasnovane na primjeni metoda mjerenja.

Osnovno je ispitivanje elika vla na proba pa se i sve

definicije uglavnom ve
veu na analizu grafi kog zapisa
( dijagram ili radni dijagram elika) i geometrijske
promjene uzorka tijekom ispitivanja.

Valjanje (nejednoliko

profila, kao i na
vlastitih napona po popre nom presjeku elementa.

61

62

L izdu
izduenje
L izmjerena
du
duina
nakon
loma
Lo izmjerena
po etna
du
duina
Ao po etni
popre ni
presjek
nazivni
napon,
= P / Ao

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

KARAKTERISTI NE VRIJEDNOSTI
L izdu
izduenje
L izmjerena du
duina
nakon loma
Lo izmjerena po etna
du
duina
Ao po etni popre ni
presjek
nazivni napon,
= P / Ao

Karakteristi ne veli ine

elika pri vla noj probi

63

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Jednoosno vla no ispitivanje normirane epruvete

(polagano razvla enje do sloma) daje uvid u pona
ponaanje
elika pod jednoosnim naponskim stanjem.

Analizom radnog dijagrama elika i promjene uzorka

definiraju se sljede i pojmovi:

Elasti nost
Jednozna
deformacije.

Modul elasti nosti E

E = / , konstantan u elasti nom podru ju i jednak
za sve kvalitete elika, E = 210 000 N/mm2.

65

Poissonov broj
Odnos relativne popre ne prema relativnoj uzdu
uzdunoj
deformaciji, = popre no/ uzdu
=
0,3
kao
rezultat

no
uzdu
svojstva da tap smanjuje popre ni presjek pri
izdu
izduenju.
enju.

Granica elasti nosti fE

Naprezanje pri kojem prvi put nastaje zaostalo
izdu
izduenje.
enje.

66

11

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Tehni ka granica elasti nosti f0,01

Dogovorno usvojena vrijednost napona pri kojem
zaostale deformacije iznose 0,01%.

Plasti nost
Trajna deformacija pri kojoj prestaje povratna ovisnost
.

67

Granica popu
poputanja fy
Pri optere enju
konstantnom silom P (plato
te enja) tijekom vla ne
probe nastupa vidljivo
plasti no izdu
izduenje u
vla noj se zoni to zove
granica razvla enja, a u
tla noj zoni granica
gnje enja, a nominalna je
vrijednost gornja vrijednost
granice popu
poputanja.

Granice popu
poputanja
68

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Podru je te enja
Podru je plasti nog izdu
izduenja (od
0,5% do 4,0%) u kojem je sila
pribli
priblino konstantna.

Tehni ka granica popu

poputanja

Podru je o vr
vr avanja
Nakon platoa te enja materijal
postaje vr
vr i pa izdu
izduenje uzorka
nastupa tek nakon pove anja sile P.

Izdu
Izduenje g
Ukupno izdu
izduenje do po etka su
suenja (kontrakcije)
popre nog presjeka (nakon prekora enja granice
popu
poputanja).

popu
poputanja elika koji pri vla noj
probi nema izra
izraen plato te enja
Usvojena je vrijednost tehni ke
granice ona pri kojoj trajno
izdu
izduenje iznosi 0,2%.

Tehni ka (dogovorena) granica popu

poputanja

69

70

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Vla na vrsto a fu
Najve i do sloma nazivni napon, fu = Pmax / Ao.

Odnos fy / fu
Iznosi cca 70%, a za pobolj
poboljane elike i 90%, slu
slui za ocjenu
sposobnosti plasti nosti materijala.

Su
Suenje popre nog presjeka
Dostizanjem najve eg nominalnog napona na jednom mjestu
(lokalno) dolazi do su
suenja popre nog presjeka, a os tapa se
produ
produuje do vrijednosti o (izdu
izduenje pri su
suenju presjeka).

Izdu
Izduenje pri slomu
Nakon sloma se dijelovi epruvete sastave i izmjeri du
duina, L
pri emu se
:
= g + e =

71

L Lo
100 [%]
Lo
72

12

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Su
Suenje pri slomu
Au je najmanja povr
povrina presjeka na slomljenoj epruveti tako
da veli ine (su
(suenje) i (izdu
izduenje)
enje) pokazuju ilavost i
duktilnost tj. rastezljivost materijala dogovorene veli ine.
=

Utjecaj du
duine epruvete
Vrijednosti izdu
izduenja e i ovise o omjeru Lo / do po etne
du
duine epruvete Lo i promjera epruvete do, dok veli ina
su
suenja, , nije ovisna o du
duini epruvete.

Ao Au
Ao

Standardne epruvete
Duga ka
Lo / do = 10
izdu
izduenje tzv. 10
Kratka
Lo / do = 5
izdu
izduenje tzv. 5
gdje su Lo i do, po etna du
duina i po etni promjer epruvete

Dijagram u ovisnosti o odnosu Lo / do

73

STATI KA TRAJNA VRSTO A

VLA NO ISPITIVANJE ELIKA

DEFINICIJA

DEFINICIJE

Stvarni napon
Nazivni napon

= P Ao

Stvarni napon

Stati ka trajna vrsto a ili vrsto a fu

Najve a sila pri kojoj jo
jo uvijek nema pojave izdu
izduenja
uzorka za elik se ova vrijednost nalazi ispod granice
popu
poputanja i pada tek na temperaturi ve oj od 300
300C.

, = P A s

Podru je 2: deformacija
nekontrolirano raste i nakon to
se zaustavi prirast sile

Ao povr
povrina po etnog
Nazivni i stvarni odnos
popre nog presjeka
As povr
povrina popre nog presjeka nakon su
suenja

Stati ka trajna vrsto a

75

Podru je 1:
Kad se prirast sile zaustavi,
deformacija je nepromjenjiva

gdje su:

74

PUZANJE I POPU
POPUTANJE

ILAVOST I KRTOST

DEFINICIJA

DEFINICIJA

Puzanje
Plasti na deformacija prouzro ena konstantnim
optere enjem i ovisna o vremenu, a k
je izazivaju tek vi
vie temperature.

76

ilavost i krtost op enito

Ako te enje materijala ne mo
moe nastupiti, postoji opasnost
od sloma bez plasti ne deformacije, a granica popu
poputanja,
fy, jednaka je vrsto i, fu ova se pojava naziva krti lom.
lom.

elika

Ovisno o stati kom tretmanu i konstrukcijskom

oblikovanju, upravo je svojstvo plasti nosti najva
najvanije
svojstvo eli nih konstrukcija i na njemu se zasniva
sigurnost objekta, gubitak svojstva plasti nosti mo
moe
prouzro iti katastrofu konstrukcije.

Popu
Poputanje
Pad napona pri konstantnom izdu
izduenju jest stati ka granica
popu
poputanja.

77

elik ima potpuno plasti na svojstva na normalnoj epruveti

i u normalnim uvjetima (relativna deformacija u trenutku
78
loma, u > 20%).
20%).

13

ILAVOST I KRTOST

ILAVOST I KRTOST

DEFINICIJA

DEFINICIJA

ilavost i krtost uzroci

ilavost
Svojstvo materijala da i pod nepovoljnim uvjetima
(metalur
(metalurki i eksploatacijski uzroci) zadr
zadri plasti na svojstva
(ima sposobnost plasti ne deformacije) tj. ne do
doivi krti lom.

Krti lom ili potpuna krtost

Stanje u kojem je plasti na deformacija = f (R, V, T) =0, a
granica popu
poputanja, fy, poklapa se s vrsto om, fu (nema
te enja materijala)
Da bi se sklonost elika krtom lomu mogla utvrditi, razvijene
su mnoge metode zasnovane na sposobnosti materijala da
je irenje pukotine mogu e bez pojave krtog loma pa se
osiguranje od potpune krtosti provodi izborom materijala.

Do gubitka svojstva plasti nosti / krtosti elika mo

mo e do i i
tijekom obrade i tijekom uporabe, pa se uzroci dijele na:

a) Metalur
Metalurke postupci obrade i izrade elemenata
(ravnanje, rezanje, bu
buenje, zavarivanje i sl.) izazivaju
promjene u strukturi (otvrdnjavanje, starenje,
prekristalizacija i sl.) i mehani kim svojstvima
b) Eksploatacijske vanjski uzro nici zbog kojih se elik,
ina e plasti an materijal, pona
ponaa kao krt:
prostorno stanje napona (R)
niske temperature (T)
79
brzina prirasta napona (V)

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

POSTUPCI

POSTUPCI

80

Proba udarom na epruveti sa zarezom

Laboratorijski test na epruveti sa zarezom (10x10x 55mm)
(R, V, T) pri
emu su dva uvijek konstanta, a tre i se varira.
Varirana je vrijednost mjera za usporedbu ilavosti razli itih
vrsta elika, a test se obavlja na CharpyCharpy-evom
su R i V konstantni, a varira se prijelazna temperatura Tpr
temperatura pri kojoj lom prelazi iz plasti nog u krti.

81

CharpyCharpy-eva

ilavosti

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

POSTUPCI

POSTUPCI

ilavost izmjerena na CharpyCharpy-evom

ozna ava s ak i iznosi:
ak =

82

no se

E
[Joula / cm 2 ]
Az

gdje su:
E potrebna energija za lom epruvete
Az mjerodavni popre ni presjek sa zarezom
83

Prijelazna temperatura, Tpr

84

14

ISPITIVANJE SKLONOSTI KRTOM LOMU

TVRDO A ELIKA

POSTUPCI

ISPITIVANJE

Proba na savijanje epruvete s navarom

Pribli
Priblina metoda, primjenjiva in situ
situ (na gradili
gradilitu koristi
se samo za grupu procjenu), gdje pri savijanju epruvete do
90
90 treba zapo eti irenje pukotine u zavaru.
zavaru.

Ostale probe ispitivanja

sklonosti krtom lomu
Primjenjuju se manje nego
prije navedene:
Robertsonova proba, COD
proba,
proba, DWT proba, proba
izazivanjem eksplozije na
velikim uzorcima i sl.).

Tvrdo a
Mjerenje tvrdo e elika obavlja se laboratorijski (mjerenjem
na uzorcima) u koje se utiskuje:
normirana eli na kuglica (prema Brinellu)
dijamantna piramida (prema Vickersu)
Vickersu)
Iz izmjerene se vrijednosti tvrdo e (HB, po Brinellu)
Brinellu) mogu
dobiti vrijednosti vla ne vrsto e, fu, prema izrazu:
fu [N / mm 2 ] = 0,35 HB

Proba navarom

kih svojstava ( vrsto e)

elika nerazorna i jednostavna za primjenu na gradili
gradilitu.

85

OBLICI LOMOVA

OBLICI LOMOVA

DEFINICIJE

DEFINICIJE

Oblici slomova
Pri jednoosnom vla nom ispitivanju mirnim (stati kim)
optere enjem nastaju tri mogu a oblika sloma eli ne
epruvete:

c) Mje
Mjeoviti slom lom ilavog
materijala iji se uzorak pred sam slom su
suava zbog u inka
posmi nih napona na vanjskim lomnim povr
povrinama
(klizanje pod kutom = 45
45), a u sredini nastupa
odvajanje prouzro eno normalnim naprezanjima koja su
dostigla kohezijsku vrsto u

a) Slom klizanjem uslijed

posmi nih naprezanja
b) Slom odvajanjem uslijed
normalnih naprezanja
koja su dostigla
kohezijsku (prekidnu)
vrsto u krtog materijala
Oblici slomova

87

88

9. HIPOTEZE LOMA I TE ENJA

n

Mehani ka svojstva
normiranog uzorka jednoosnim stanjem naprezanja.

U elementima eli nih konstrukcija uobi ajena je pojava

vi
vieosnog stanja naprezanja pa je potrebno napraviti
.

86

HIPOTEZE LOMA I TE ENJA

n

Vi
Vieosno stanje naprezanja prevodi se na
EKVIVALENTNO jednoosno stanje naprezanja.

Usporedba
vi
vieosnog i
jednoosnog
naponskog
stanja

rje
rjeava se HIPOTEZAMA kojima se obja
objanjava veza
jednoosnog i vi
vieosnog stanja naprezanja pri
slomu i nastupanju te enja materijala.
89

90

15

10. UMORNOSTI MATERIJALA

OSNOVE I DEFINICIJA

HIPOTEZE LOMA I TE ENJA

Ako je nakon jednoosnog ispitivanja nekom od
hipoteza dobiven ekvivalentni napon ekv (za vi
vieosno
naponsko stanje), slijedi:

) ekv (vi
vieosno)
eosno) = fy (jednoosno)
jednoosno) nastupa
te enje materijala (HIPOTEZA TE ENJA
posebno je va
vana zbog plasti nog pon
ponanja elika)
) ekv (vi
vieosno)
eosno) = fu (jednoosno)
jednoosno) nastupa lom
materijala (HIPOTEZA SLOMA)
Stupanj slaganja hipoteza i ispitivanja ovisi o vrsti
materijala (raste za materijala koji je homogen i
izotropan , te bli
blii idealnom materijalu)

Stara definicija lom konstruktivnog materijala nastupa

ispod tzv. Stati ke vrsto e ako je element izlo
izloen
u estaloj promjeni naprezanja dovoljan broj puta
Nova definicija umor predstavlja o
ote enje
konstrukcijskog elementa postupnim irenjem pukotine
izazvane u estalim ponavljanjem naprezanja

91

92

UMORNOSTI MATERIJALA
OSNOVE I DEFINICIJA

FAKTORI KOJI UTJE U NA UMARANJE

n

Sljede i faktori utje u na umaranje nekog

konstruktivnog elementa

Stara i nova definicija umaranja

93

Naponska razlika
Srednji napon m tj. omjer napona r = m / max
Stupanj djelovanja zareza ( vrsto a oblika)
Vlastiti naponi
Prethodno optere enje ( efekt treniranja koje mo
moe
pove ati vrsto u)
Frekvencija optere enja
Stanke pri optere ivanju (pove avanje vrsto e
umaranja)

94

FAKTORI KOJI UTJE U NA UMARANJE

Temperatura (pove anje temperature smanjuje vrsto u

umaranja)
Debljina elemenata (takva su ispitivnja u tijeku)
Postupak zavarivanja (ispitivanja u tijeku)
Vrsta napona pri ekspoatacijia tj. spektar naponskih
razlika
Stupanj djelovanja korozije

95

16