Elektrini krugovi istosmjerne struje

Elektromotorna sila
baterija razlika potencijala (napon) polje
sila usmjereno gibanje naboja el. struja

baterija = izvor elektromotorne sile (ems, emf)

-povijesni naziv; ne predstavlja silu

nego razliku potencijala

Elektromotorna sila (def) je energija koja je pretvorbom prela iz elektrine u neki

drugi oblik, ili obrnuto, podijeljena s elektrinim nabojem koji je kroz to vrijeme proao
kroz presjek izvora.
Elektromotorna sila je radnja podijeljena s prenesenim nabojem.

dW
=
dQ
Dimenzija elektromotorne sile (ili ems):

W] J
[
= =V
[ ] =
[Q ] C

Elektromotorna sila baterije () je najvei mogui napon koji baterija moe dati na svojim
polovima.
-pozitivni pol je na viem potencijalu od negativnog pola
-izmeu polova baterije postoji unutranji otpor r (otpor slobodnom prolasku naboja kroz
bateriju)
-idealna baterija (r =0)

baterija

Ohmov zakon za strujni krug

-baterija: izvor ems. + unutranji otpor r
-pomiemo se od a b i mjerimo napon (slika b)

V = Vb Va
V = Ir (1)

-napon na bateriji (terminal

voltage)

= napon otvorenog kruga (I =0)

-napon na bateriji (V) ovisi o struji koja tee krugom

Vb Vc = 0

-nema pada napona du vodia

Va Vd = 0
V = Vb Va = Vc Vd = IR

Ir = IR (2)

I=

R+r

(3)

-j. strujnog kruga (Ohmov

zakon):
struja
ovisi
o
ukupnom otporu u krugu

I=

R+r

Struja u zatvorenom strujnom krugu jednaka je

omjeru ems i zbroja svih otpora.

I=
R

Ako imamo vie izvora ems :

Vano! U sumi ems moramo paziti na polaritet.

Dogovor: ems ima pozitivni smjer ako djeluje u smjeru struje, a negativni ako
djeluje obrnuto.

to ako je R = 0 (kratki spoj)?

I=

Ru

Male vrijednosti Ru
vrlo velike struje I
kratki spoj
oteenje

izvora, poar

Ohmov zakon za strujni krug

I=

R + Ru

U = IR = IRu

Primjer:
Kada kroz akumulator tee struja jakosti 10 A,
napon akumulatora padne s 12,6 V na 10,6 V.
Koliki je unutranji otpor akumulatora?
I = 10 A

= 12, 6 V
U = 10, 6 V

Ru =

U
i

12, 6 10, 6
Ru =
= 0, 2
10

Snaga u strujnom krugu

= IR + Ir / I
I = I 2 R + I 2r

-snaga baterije troi se na vanjskom i unutarnjem otporu kruga

Pitanja:
1. Da bismo poveali snagu koju baterija predaje troilu, unutranji otpor baterije treba:
a) smanjiti
b) poveati
c) predana snaga ne ovisi o r
2. to je konstantno kod baterije:
a) baterija je izvor konstantne struje,
b) baterija je izvor konstantnog napona,
c) baterija je izvor konstantne ems.

I=

R+r
V = Ir

Primjer:
Baterija ems od 12 V i unutranji otpor 0,05 spojena je na otpornik od 3 .
a) Izraunaj struju u krugu i napon na bateriji (terminal voltage).
V

b) Izraunaj snagu predanu (potroenu) vanjskom i unutranjem otporniku te bateriji.

98%
2%

Pbaterija = I = PR + Pr = 47.1 W

c) S vremenom, kako baterija stari, njen unutranji otpor raste. Neka se unutranji
otpor poveao na 2 . Kako to utjee na snagu baterije?

60% ems

60%
40%

Premda je =konstanta, poveanje unutranjeg otpora znatno smanjuje

sposobnost baterije da preda energiju u krug (troilima).

Spajanje otpornika serijski spoj otpornika

Serijski?
Serijski = "Na kraj prvog otpornika
spoji poetak drugog, na kraj
drugog spoji poetak treeg, .."

Karakteristika kroz svaki od otpornika prolazi ista el. struja (jer nema gomilanja
naboja u vodiima).
Na svakom od otpornika se "troi" dio energije izvora, tj. na krajevima svakog od
otpornika postoji odreeni pad napona jednak umnoku otpora i jakosti struje :

U = U1 + U 2 + U 3
R = R1 + R2 + R3

IR = IR1 + IR2 + IR3

IR = I ( R1 + R2 + R3 )
n

R = R1 + R2 + ... + Rn = Rn
i =1

Ekvivalentni otpor R serijski vezanih otpornika jednak je zbroju otpora svakog

pojedinog otpornika.

1. Kroz otpornik R1 tee struja I1. Kroz otpornik R2 tee struja

I2. Kako se odnose struje?
a) I1>I2
b) I2>I1
c) I1=I2
2. Ako vodljivom icom spojimo toke b i c, kako e svijetliti
arulja R1?
a) jae
b) slabije
c) isto

3. Kada je prekida P zatvoren, kroz R2 ne tee struja, a ampermetar mjeri neku struju
I1. Kada otvorimo prekida, struja tee kroz R2 i sada ampermetar mjeri struju I2.
Kako se odnose struje:
a) I1>I2
b) I2>I1
c) I1=I2

Spajanje otpornika paralelni spoj otpornika

Paralelno?
Paralelno = "Sve poetke otpornika spojimo
u jednu toke, a sve krajeve u drugu
zajedniku toku."
Karakteristika na krajevima svakog
otpornika jednaka je razlika potencijala.

Prema Ohmovom zakonu, struje kroz otpornike su:

VAB
I1 =
R1

VAB
I2 =
R2

I = I1 + I 2 + I 3

VAB
I1 =
R3

Budui se naboj na voritima A i B ne

gomila, struja kod A mora biti jednaka zbroju
triju struja I1, I2 i I3.

VAB VAB VAB VAB

=
+
+
R
R1 R2 R3
n
1
1
=
R i =1 Ri

1 1 1 1
= + +
R R1 R2 R3

Spajanje otpornika paralelni spoj otpornika

1 1 1 1
= + +
R R1 R2 R3

n
1
1
=
R i =1 Ri

Reciprona vrijednost ekvivalentnog otpora

R paralelno vezanih otpornika jednaka je
zbroju recipronih vrijednosti pojedinih
paralelno vezanih otpornika.

1 1 1 1
= + +
R R1 R2 R3

G = G1 + G2 + G3

Ukupna vodljivost G paraleno vezanih otpornika jednaka je zbroju vodljivosti

svakog pojedinog otpornika.
Serijsko vezanje otpornika
Ukupni otpor je vei od najveeg.
Paralelno vezanje otpornika
Ukupni otpor je manji od najmanjeg.
Praksa? Najee kombinacija serijskog i paralelnog spajanja- mjeovito.

Spajanje otpornika primjer mjeovitog spajanja

Izraunaj ekvivalentni otpor
kombinacije otpornika na slici, ako je:
R1 = R5 = 200

R2 = R3 = R4 = 300
Ru = 5

R = R1 + R234 + R5 + Ru
1
1 1 1
=
+ +
R234 R2 R3 R4

1
3
1
1
1
1
=
+
+
=
R234 300 300 300 R234 300

R234
R = ( 200 + 100 + 200 + 5 )
R = 505

300
=
= 100
3

1. Ako u seriju dvama otpornicima dodamo trei, struja u krugu e se:

a) poveati
b) smanjiti
c) ostati ista

2. Napon na bateriji e se:

a) poveati
b) smanjiti
c) ostati isti

V = Ir

1. Ako u paralelu dvama otpornicima dodamo trei, struja u krugu e se:

a) poveati
b) smanjiti
c) ostati ista
2. Napon na bateriji e se:
a) poveati
b) smanjiti V = Ir
c) ostati isti

3. Nakon zatvaranja sklopke, struja koju

mjeri ampermetar e se:
a) poveati
b) smanjiti
c) ostati ista

4. Jesu li krugovi (a) i (b) ekvivalentni?

5. Odredi otpor dane mree otpornika.

priblino =

Potenciometar
Promjenljivi otpornik u strujnom krugu
pad napona na njemu kao izvor ems

Napon izmeu toaka A i B kao funkcija

poloaja klizaa?

I=

R1 + R2

VA VB = R1 I

R1
VA VB = R1
=
R1 + R2
R1 + R2

U AB

R1
=
R

Jednostavnim pomicanjem klizaa
mijenjamo UAB od 0 do .

Promjenljivi otpornik u strujnom krugu
pad napona na njemu kao izvor ems

U AB =

R1
R

Obino se za potenciometar koristi

homogena ica konstantnog promjera i
duljine l

l1

l
R=
S

l1
R1 =
S

U AB

l1

= S
l

U AB

l1
=
l

Napon izmeu toaka A i B je proporcionalan duljini ice l1!

Kirchhoffova pravila
Ohmov zakon
jednostavni strujni krugovi
Kirchhoffova pravila
sloeniji strujni krugovi tzv. elektrine mree
elektrine mree:
 grane vodii i ems u seriji, ili samo vodii u seriji
 vorovi toke gdje se spajaju grane
 petlje grane koje tvore zatvoreni krug, koji ne presjeca druge grane
Gustav Robert Kirchhoff (1824-1887)
njemaki fiziar dao pravila za nalaenje
veze izmeu ems-a, otpora i struja u mrei.

Prvi Kirchhoffov zakon Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je zbroju jakosti
struja koje izlaze iz vora.
Posljedica zakona ouvanja naboja; naboji u vodiima (kroz koje tee struja) ne
mogu se gomilati.

U svakoj toki vodia (pa i u voru) zbroj naboja koji ulazi u neku
toki jednak je naboju koji izlazi iz te toke.
Struje koje ulaze u vor pozitivan smjer.
Struje koje izlaze iz vora negativan smjer.
Zbroj struja u nekom voru jednak je nuli! (koliko naboja
ue u vor, toliko i izae)

I
i

=0

I1 I 2 I 3 + I 4 I 5 = 0

Drugi Kirchhoffov zakon odnosi se na petlje mree

Drugi Kirchhoffov zakon - U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila
jednak je zbroju svih padova napona na otporima.

= R I
i

i i

Drugi Kirchhoffov zakon - Posljedica zakona sauvanja energije.

Rad po zatvorenoj putanji u elektrinom polju = 0. Stoga,
ako premjetamo naboj u strujnom krugu i vratimo se u
poetnu toku, ukupni rad = 0.

Dogovor: Za svaku petlju se izabire smjer

obilaenja petlje. Pad napona e biti pozitivan ako
je smjer struje kroz taj otpor u smjeru obilaenja
petlje. Ems ima pozitivan smjer ako djeluje u
smjeru el. struje.

 = R I
i

i i

2 1 = R4 I1 R1 I 3 R2 I 2 R3 I 2
Obrada el. mrea: Primjenom 1. i 2. Kirchhoffovog
zakona na dovoljan broj vorova i petlji dobiva se
dovoljan skup jednadbi koje omoguavaju da se
nae veza izmeu ems otpora i struja.

Ako nakon primjene Kirchhoffovih zakona dobijemo negativnu vrijednost jakosti

struje, to znai da je naa pretpostavka o smjeru te struje bila pogrena, tj. ta struja ima
suprotan smjer od smjera na emi, a iznos struje je dobar.

Kirchhoffova pravila - primjena

= R I

antiranje vodia promatramo strujne krugove na slici

i i

Primjena Kirchhoffovih zakona:

Petlja ABCA

1 = Ru I + R1 I1

(1)

Petlja ADBA

vor A

I = I1 + I 2

0 = R2 I 2 R1 I1

(2)

(3)

Zadano: , R1, R2, Ru; nepoznato: I1, I2 i I3

(3)

(2)

I 2 = I I1

R1
I 2 = I1
R2

R1
I I1 = I1
R2

R1
I = I1 1 +
R2

R2
I1 = I
R1 + R2

I1 =

I
1+

R1
R2

1 = Ru I + R1 I1
0 = R2 I 2 R1 I1

(1)
(2)

I = I1 + I 2

(3)

(1)

R1 I1 = 1 Ru I

I1 =

Ru 1 R R + R
R2
I
+I
=
1( 1
2)
R1 + R2
R1 R1
I=

I1 =

Zadano: , R1, R2, Ru;

nepoznato: I1, I2 i I3

R2
I1 = I
R1 + R2

1 Ru I
R1

I ( R1 R2 + Ru ( R1 + R2 ) ) = 1 ( R1 + R2 )

1 ( R1 + R2 )

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

1
R1
R1 + Ru 1 +
R2

1 Ru I
R2
=
I
R1 + R2
R1

I1 =

1 ( R1 + R2 )

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

R2
R1 + R2

1 = Ru I + R1 I1
0 = R2 I 2 R1 I1

(1)
(2)

I = I1 + I 2

(3)

I1 =

Zadano: , R1, R2, Ru;

nepoznato: I1, I2 i I3

1
R1
R1 + Ru 1 +
R2

R1
I 2 = I1
R2

R1
I2 =
R1 R2
R1 + Ru 1 +
R2

I2 =

1 R1

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

I2 =

R1
I2 =
R2
R1 + R2 R2
R1
+ Ru
R2
R2

1R1

R2
R1 R2 + Ru 1 +
R1

I2 =

1
R2
R2 + Ru 1 +
R1

I1 =

I2 =

1
R1
R1 + Ru 1 +
R2

1
R2
R2 + Ru 1 +
R1

Specijalan sluaj:
Neka je otpor R1 konstantan, a mijenjamo otpor R2.

Promjenom otpora R2 mijenjamo jakost struje kroz otpornik R1.
Otpornik R2 se zove ant (engl. shunt).

R2 = 0
R2 =

I1 = 0

I1 =

Kratkim spajanjem krajeva otpora R1 tim

otpornikom ne tee struja.

1
R1 + Ru

Otporom R1 tee maksimalna struja.

Sigurnost na radu
-paziti na ispravnost strujnog kruga (uzemljenje, osigura)
-izbjei mogunost nastanka kratkog spoja (kuite, izolacija...)
-stajati na elektriki dobro izoliranoj podlozi (obua; nikako bosi na zemlji ili u vodi)
Mogue ozljede od strujnog udara ovise o:
-iznosu struje kroz tijelo
-vremenu prolaska struje kroz tijelo
-dijelu tijela koji je u kontaktu s visokim naponom
-dijelu tijela kroz koji prolazi struja
Stupanj ozljede u ovisnosti o jakosti struje:
-do 5 mA laki strujni udar bez ozbiljnih posljedica
-preko 10 mA kontrakcija miia i nemogunost otputanja visokonaponskog voda
-reda 100 mA teke/kobne posljedice (paraliza respiratornih miia i spreavanje
disanja)
-reda 1 A teke opekotine (+ prethodne ozljede)

Instrumenti za mjerenje struje i napona

antiranje Vana primjena kod mjernih instrumenata jer omoguuje da mijenjamo
struje u antiranom vodiu od 0 do maksimalne vrijednosti, a da se pri tom ne mijenja
otpor samog antiranog vodia.
Instrumenti podjela:
 analogni pomina kazaljka pokazuje mjerenu vrijednost
 digitalni rezultat mjerenja prikazuju brojkama
Analogni Zavojnica od bakrene ice u mag. polju koja se
moe pomicati (vrti se) kada kroz nju tee el. struja.
Otklon kazaljke je razmjeran jakosti struje kroz zavojnicu.
Galvanometar Svaki instrument gdje je otklon kazaljke razmjeran jakosti struje
kroz zavojnicu.
Otpor zavojnice je reda veliine 10 1000 oma, a struje koje uzrokuju pun otklon
kazaljke oko 50 A do 100 A.
Spajanjem serijskih i paralelnih otpora dobivamo instrumente za mjerenje razliitih
vrijednosti napona ili struja.

antiranje ampermetra
Ampermetar Instrument za mjerenje jakosti struje.
Ima malen unutarnji otpor (da ne bi puno utjecao na struju kroz troilo).
S troilom se spaja serijski.
antiranje ampermetra da bi se istim
instrumentom mogle mjeriti razliite
struje.
antiranje ampermetra = Ampermetru se
postavi paralelan otpor.
Uloga otpornika Rs je da "pokupi" viak struje
i tako zatiti ampermetar.
Kako se mijenja struja kroz ampermetar ako
mijenjamo otpor otpornika Rs?

Kako se mijenja struja kroz ampermetar ako

mijenjamo otpor otpornika Rs?

I = IS + I A
0 = I S RS RA I A
IS = I I A

IS = I I A
I S RS
IA =
RA
I S RS
IS = I
RA

RA
IS = I
RA + RS
Struja koja prolazi ampermetrom

RS
I S 1 +
=I
RA

I
IS =
RS
1+
RA

RS
RA RS
=I
IA = I
RA + RS RA
RA + RS

Izborom anta mijenjamo mjerno podruje ampermetra.

antiranje voltmetra
Voltmetar Instrument za mjerenje napona.
Ima veliki unutarnji otpor (da ne utjee na jakost struje kroz troilo).
S troilom se spaja paralelno.
Zadatak: Koliki predotpor (shunt) treba
serijski spojiti s voltmetrom poznatog
unutranjeg otpora da biste s njim mogli
mjeriti N puta vei napon?

I = I1 + IV

U = UV + U p
U p = IV R p

UV = IV RV

Zahtjev je:

N=

U p = ( N 1)UV

U
UV
IV R p = ( N 1) IV RV
R p = ( N 1) RV

Mjerenje elektromotorne sile metodom kompenzacije

tzv. Poggendorffova metoda Kako izmjeriti ems nepoznatog izvora?
Pogledajmo elektrini krug:
Ideja: Izvor poznate ems se spoji s promjenljivim
otpornikom R. Nepoznatu ems spojimo na kliza
otpornika R i toku A. Serijski s nepoznatom ems
spojimo galvanometar G.

Kliza otpornika R se pomie sve dok struja kroz

galvanometar ne bude IG = 0. U tom sluaju je
nepoznata ems jednaka razlici potencijala UAB. (ems
je kompenzirana padom napona UAB.)

I G = 0 1 = U AB
I G = 0 U AB = IR1

IG = 0

I=

U AB

R1
=
R

tzv. Poggendorffova metoda Kako izmjeriti ems nepoznatog izvora?

1 = U AB

U AB

R1
=
R

R1
1 =
R

Ako je otpornik R iani otpornik

l
R=
S

l1
R1 =
S

l1
1 =
l
Odreivanje nepoznate ems se svodi na mjerenje poloaja klizaa.

Mjerenje otpora pomou Wheatstoneovog mosta

Charles Wheatstone (1802 1875) engleski fiziar (akustika, elektromagnetizam)
Wheatstoneov most ureaj za precizno
mjerenje otpora. Temelji se na primjeni
Kirchhoffovih zakona.
Nepoznati se otpor mjeri pomou tri poznata
otpora i galvanometra, a da se pri tom ne mjere
ni napon ni struje.
Pribor:
- izvor ems
- klizni otpornik
- poznati otpornik (R3)
- galvanometar
- nepoznati otpornik (Rx)

Mjerenje:
Pomie se kliza (B) sve dok struja kroz
galvanometar ne bude IG = 0

Mjerenje otpora pomou Wheatstoneovog mosta 2

Openito:

I3 = I 4 + IG

Toke A i B

I1 + I G = I 2

Promatramo petlje

I1 R1 I G RG + I 4 Rx = 0
I 2 R2 + I 3 R3 + I G RG = 0
Mjeri se tako da je IG = 0

I3 = I 4
I1 = I 2
I1 R1 = I 4 Rx
I 2 R2 = I 3 R3

I1 R1 + I 4 Rx = 0
I 2 R2 + I 3 R3 = 0

I1 R1 I 4 Rx
=
I 2 R2 I 3 R3
l1
Rx = R3
l2

R1 Rx
=
R2 R3

l1
Rx = R3
l l1

R1
Rx = R3
R2

Elektroliti
Vodii (do sada) = metali (tzv. vodii 1. reda)
metali U vanjskoj ljusci imaju slobodne elektrone koji se pod djelovanjem el.
polja ponu gibati (vode struju).
vodi (metal) = "Kanal kroz koji prolaze elektroni."
tekuine = Kako se ponaaju?
Pokus: U posudu s destiliranom vodom uronimo 2 bakrene
elektrode. Ukljuimo izvor istosmjernog napona (el. polje).
to pokazuje ampermetar?
Nema otklona kazaljke
Voda ne vodi el. struju.
Samo djelomino istina, s vrlo preciznim instrumentom bi
otkrili i da kroz vodu tee vrlo slaba struja.
Voda nije dobar vodi elektriciteta (jer u njoj nema slobodno pokretnih nosilaca
naboja). Provodnost vode je 10-7 10-10 S/m, a dobri izolatori imaju provodnost oko 1014 S/m.

Elektroliti 2
to se dogaa ako u posudi otopimo malo eera ili kuhinjske soli?
eerna otopina - ne vodi el. struju
otopina kuhinjske soli (NaCl) vodi el. struju
Zakljuak:
Neke tekuine vode elektrinu struju, a neke ne.
Veina istih tekuina su izolatori.
Vodene otopine kiselina, soli i luina dobri vodii
Elektroliti Tvari koje otopljene u vodi ine otopinu vodljivom.
Elektroliti Tvari koje u rastaljenom stanju provode el.struju.
Elektroliza Pojava protjecanja el. struje kroz otopinu, praena kemijskim
promjenama u otopini.

Elektroliti 3
Elektroliti Tvari koje otopljene u vodi ine otopinu vodljivom.
Vodljivost elektrolita je manja od vodljivosti vodia i ovisi o vrsti elektrolita,
koncentraciji i temperaturi. Tipine vrijednosti provodnsoti za elektrolite su oko 10
S/m.
Kako objasniti vodljivost elektrolita? to se dogaa kada sol otopimo u vodi?

Odgovor dielektrina svojstva vode, teorija Arhenniusa

Svante Arhennius (1859 1927) - vedski fiziar teorija elektrolitike disocijacije
Nobelova nagrada 1903.
NaCl otopljen u vodi
Dolazi do razbijanja molekula NaCl na el. nabijene
dijelove Na+ i Cl-, tzv ione.
grki = koji putuje, onaj to se giba
Ion je el. nabijeni atom ili skupina atoma koji nastaje kada neutralni atom ili skupina
atoma izgubi ili primi jedan ili vie elektrona.

Elektroliti 4
Kako objasniti vodljivost elektrolita? to se dogaa kada sol otopimo u vodi?
Na ima 11 elektrona, 2 popunjene ljuske (10) i 1 elektron u vanjskoj ljusci

valencija +1
Cl ima 35 elektrona, u vanjskoj ljusci nedostaje 1 elektron da bi bila puna
valencija
-1
Spojimo atome Na i Cl
Natrijev atom predaje svoj "slobodni" elektron atomu klora i
tako nastaju pozitivan ion natrija Na+ i negativan ion Cl- meusobno povezani u
molekulu NaCl kulonskom silom.
NaCl u vrstom stanju
pravilno graeni kristal kristalna reetka
NaCl u vodu
Reetka se raspada zbog velike vrijednosti dielektrine konstante vode
(r = 81)
Sila izmeu iona natrija Na+ i iona Cl- je 81 puta slabija!!!

Energija termikog gibanja (titranje) je dovoljna za disocijaciju molekula NaCl na ione

Na+ i ione Cl- .

Elektroliti 5
Energija termikog gibanja (titranje) je dovoljna za disocijaciju molekula NaCl na ione
Na+ i ione Cl- .
Ioni se u elektrolitu gibaju kaotino u svim smjerovima.
Sudari i stvaranje molekula
(tzv. rekombinacija iona)
Na odreenoj temperaturi postoji dinamika ravnotea
izmeu disocijacije i rekombinacije iona, tj broj disociranih molekula je stalan (to nisu
uvijek iste molekule).

U posudu ubacimo elektrode spojene na ems
Stvara se el. polje.

Usmjereno gibanje iona prema elektrodama.
Pozitivni ioni (kationi) putuju prema negativnoj elektrodi (katoda).
Negativni ioni (anioni) putuju prema pozitivnoj elektrodi (anoda).
Kada dou na elektrode, ioni se neutraliziraju
Taloe se na elektrodama, izlaze kao
plinovi ili kemijski reagiraju s otapalom ili elektrodom.

Elektroliti 6
elektrolitika vodljivost:
- ovisi o koncentraciji iona
- dielektrinoj konstanti otapala (voda (81), alkohol (35), benzol (2))
- temperaturi otopine (ovisnost nije uvijek linearna)
Kemijski ista voda se takoer ionizira na H+ i OH-. U 1 litri vode ima po oko 1010
pozitivnih i negativnih iona.
Malen broj.
Detekcija samo pomou vrlo osjetljivih
instrumenata.
Faraday 1836. Otkrio zakonitosti u procesu elektrolize.
Izraun mase tvari izluene
na elektrodama.

Faradayev zakon elektrolize

Faradayev pokus:
3 posude (elije)
serijski spojene s
izvorom struje.
AgNO3 srebrni nitrat
CuSO4 - bakreni sulfat
SbCl2 antimon klorid
serijski spoj
Struja kroz svaku eliju je jednaka.
Faradayev
Postoji veza izmeu koliine naboja koji proe kroz svaku eliju i
koliine materije nataloene na elektrodama.

Faradayevi rezultati mjerenja za q = 96500 C:
srebro 108 g
bakar 31,8 g
antimon 40,7 g

m = kq

Faradayevi rezultati mjerenja

za q = 96500 C:
srebro 108 g
bakar 31,8 g
antimon 40,7 g

MAg = 108 g/mol

MCu = 63,6 g/mol
MSb = 122 g/mol

Ag = 1
Cu = 2
Sb = 3

Faraday Povezao te brojeve s atomskim (molarnim)masama i valencijama elemenata.

Faraday Prolaz struje od 96486,6 kulona nataloi onoliko grama elementa iz otopine
kolika mu je molarna masa podijeljena s valencijom.
Faradayeva konstanta

F = ( 96486,56 0,27 ) C / mol

Faradayev zakon:
Kod prolaska struje kroz otopinu koliina materije elementa nataloenog ili
osloboenog na elektrodi, izraena brojem mola i pomnoena s valencijom elementa u
spoju u otopini, jednaka je koliini naboja koji proe kroz otopinu izraenoj u
jedinicama Faradayeve konstante.

Faradayev zakon matematiki?

Avogadrova konstanta: NA =6,022045 . 1023 mol-1
Avogadrova konstanta Broj estica (atoma) u 12 grama ugljika C12.
1 mol Koliina tvari. Masa NA atoma neke tvari.

Prolaskom struje I u vremenu t prenese se naboj Q s elektrode u elektrolit:

Q = It
Neka se za to vrijeme izlui N iona na elektrodi.
ukupan naboj tih iona iznosi:

Q = Ne
Masa tvari izluena na elektrodi iznosi:
mm masa molekule (iona)

m = Nmm

Q = It

Q = N e

Masa tvari izluena na elektrodi iznosi:

Izrazimo mm pomou molarne mase:
M masa jednog mola tvari

It = N e
m
It = N A e
M

m = Nmm
M
mm =
NA

M
m=N
NA
m
N = NA
M

M
m=
It
N Ae

M
m=
It
F

F = N Ae = 96487 C / mol
Napomena:
Mjerenjem mase tvari nataloene na elektrodi, poznavajui jakost struje i vrijeme
trajanja elektrolize, mogue je odrediti elementarni naboj e!

Primjer: Pri elektrolizi vodene otopine sulfatne kiseline na platinastim elektrodama

izdvajaju se sastavni dijelovi vode: vodik i kisik. Kolika je masa izluenog kisika za
vrijeme od 1 sekunde pri jakosti struje od 1 A?

H 2 SO4 2 H + + SO4

H2SO4 u vodenoj otopini disocira na:

Neutralizacija iona na elektrodi:

2 H + + 2e H 2

SO4 2e SO4

Vodik se izluuje na elektrodi, a neutralna skupina SO4 reagira s vodom:

1
SO4 + H 2O H 2 SO4 + O2
2
Rezultat:
Kisik se izluuje (kao plin) na elektrodi, a H2SO4 se vraa u vodu.

M = 16 g
I = 1A
t = 1s

=2

M
m=
It
F

1, 6 102 11
m=
kg
4
9, 65 10 2

m = 8,3 108 kg

Izvori stalne elektromotorne sile

el. izvor Ureaj koji stalno moe odravati napon u strujnom krugu.
el. izvor Razliite vrste energije pretvaraju u elektrinu energiju.
el. izvor Razdvojeni pozitivni i negativni naboji na 2 elektrode.
Primjeri:
 el. generatori mehaniku energiju u elektrinu
 galvanski lanci i akumulatori kemijsku energiju u elektrinu
 fotoelije sunanu energiju u elektrinu
elektroliza
el. izvori tzv. elektrokemijski izvori napona

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal

elektrodni potencijal dolazi od oksido- redukcijskih reakcija izmeu elektroda i
otopine
Primjer: bakrena ploa u istoj vodi
Rezultat

Cu Cu ++ + 2e

Zato? Detaljno zakonima kvantne mehanike, ali

pojednostavljeno

Privlane sile izmeu molekula vode i iona bakra nadjaaju sile
izmeu iona u kristalnoj reetki bakra.
Svaki ion bakra, kada ode u otopinu, "ostavi" na elektrodi 2 elektrona
elektroda
postaje negativno nabijena u odnosu na vodu
Dio pozitivnih iona bakra bude privuen neg. nabojem bakrene ploe
povratak Cu
na plou
natrag u otopinu

++

Cu
Cu

+ 2e

ravnotea oba procesa na odreenoj razlici potencijala ploe i otopine (jednak broj
iona se odvaja od ploe i vraa na nju) - elektrodni poten.

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal 2

Cu
Cu ++ + 2e
ravnotea oba procesa na odreenoj razlici potencijala ploe i otopine (jednak broj
iona se odvaja od ploe i vraa na nju) elektrodni poten.
elektrodni potencijal ovisi o koncentraciji bakrenih iona, temperaturi otopine i sl.
Osim bakra, elektrodni potencijal imaju i mnogi drugi elementi ili atomske skupine,
npr. Li, Ca, Na, F2, SO4, CO3, NO3,
Pogodni elementi su:
1.i 2. stupac periodnog sustava 1 ili 2 "usamljena" elektrona
+
6. i 7. stupac periodnog sustava 1 ili 2 upljine u vanjskoj ljusci
-

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal 3

Tablica:
Elektrodni potencijal nekih elemenata (prema vodiku) pri temp. 25 0C.

Elektroda

Ion

Potencijal (V)

Li

Li+

- 3,02

Ca

Ca++

- 2,87

Na

Na+

- 2,712

Zn

Zn++

- 0,762

Pb

Pb++

- 0,126

H2

H+

Cu

Cu++

+ 0,344

Ag

Ag+

+ 0,7995

Cl2

Cl-

+ 1,3583

F2

F-

+ 2,85

Galvanski lanci
Galvanski lanci Zajedniko ime za kemijske izvore elektrine struje.
Luigi Galvani (1737 1798) talijanski fiziar, lijenik skalpel sluajno dotaknuo
svee preparirani ablji krak
grenje
u ivotinjama postoji elektricitet

Alessandro Volta (1745 1827) talijanski fiziar Objasnio Galvanijev pokus,

napravio prvu eliju koja je davala el. struju.
Galvanska elija = 2 ploe razliitog kemijskog sastava uronjene u vodenu otopinu
nekog elektrolita (kiseline, luine, soli).
Naponski niz:

(+) C , Pt , Ag , Cu, Fe, Sn, Pb, Zn, Al , Mg , Na()

Volta je uzeo bakar (Cu) i cink (Zn) uronjeni
u H2SO4.
Voltina elija
Mana nije prikladna za dugorono davanje struje (tzv.
napon polarizacije)

Voltina elija - mana nije prikladna za dugorono davanje struje (tzv. napon
polarizacije)
trae se elije relativno stalnog napona
Primjeri:
1. Westonova elija postojan napon upotreba u laboratorijima
2. Leclancheova elija - kao suha elija u svakodnevnom ivotu
3. ivine elije cink i grafit + iva u kalijevom hidroksidu
4. Manganove elije cink i mangan-dioksid u kalijevom hidroksidu

Westonova elija U staklenoj posudi u obliku slova H nalazi se vodena otopina

kadmijeva sulfata. Jedna elektroda je iva, a druga amalgam ive i kadmija.
ioni
kadmija naputaju elekrodu,
razlika napona
Naponska razlika (na 20 0C) je oko 1,0183 V.
Leclancheova elija Elektrode su ugljen (+) i cink (-). Umjesto elektrolita se koristi
smjesa cinkovog klorida i amonijevog klorida uz dodatak manganovog oksida (kao
depolarizator).
Ugljena elektroda se pravi u obliku tapa koji se nalazi u cinanoj posudi

Ugljena elektroda se pravi u obliku tapa koji se nalazi u cinanoj posudi

Ems suhe elije iznosi 1,5 1,6 V. Kako
dobiti 4,5 V ili 9 V?

Elektrokemijski proces:
Ionizacija cinka na negativnoj elektrodi

Zn Zn + 2e
Na pozitivnoj elektrodi ioni amonijaka reagiraju s
manganovim dioksidom:

2 NH 4++ + 2e + MnO2 NH 3 + MnO + H 2O

Proces nije reverzibilan, tj. suha elija se ne moe ponovo napuniti.
elija koje se ne mogu ponovo puniti - primarni galvanski lanci.

Sekundarni galvanski lanci

kada se isprazne mogu se puniti
Akumulatori najpoznatiji sekundarni galvanski
lanci
Olovni akumulator:
2 elektrode od olova u otopini H2SO4
Isti materijal elektroda
Nema napona?
Ionizacija sumporne kiseline:

2 H 2 SO4 4 H + + 2SO4
Na neg. elektrodi ionizacija olova:

Pb Pb ++ + 2e
Na poz. elektrodi stvaranje olovnog
sulfata:

PbO2 + 2 H 2O Pb ++++ + 4OH

Pb ++++ + 2e Pb ++
Pb ++ + SO4 PbSO4
4OH + 4 H + 4 H 2O

Proces punjenja:

4 H 2O 4 H + + 4OH

Ionizacija vode u otopini:

Na neg. elektrodi redukcija olova:

PbSO4 + 2e Pb + SO4

Na poz. elektrodi oksidacija olova i stvaranje PbO2

PbSO4 Pb ++++ + SO4 + 2e

Pb ++++ + 4OH PbO2 + 2 H 2O
Iz vodikovih iona iz otopine i sulfatnih iona nastaje sumporna kiselina na obje
elektrode:

2 H 2 SO4 4 H + + 2SO4

pranjenje

PbO2 + 2 H 2 SO4 + Pb
PbSO4 + 2 H 2O

punjenje

Pranjenje: Na elektrodama se taloi olovni sulfat, a koncentracija sumporne

kiseline u otopini opada.
Punjenje: Iz olovnog sulfata na negativnoj elektrodi nastaje olovo, a na
pozitivnoj olovni dioksid, dok koncentracija sumporne kiseline raste (porast
gustoe otopine).
Napon olovnog akumulatora (1 elija) = 2 V.
Kada napon padne na 1,8
punjenje
Drugi tipovi akumulatora:
- elini Fe i Ni
manja teina
= 1,4 V
- Ag Zn
= 1,5 V
- Li metal
= 3,5 V
- Ni Cd .

Prolaz elektriciteta kroz plinove

Zrak pri normalnim uvjetima
izolator
normalni uvjeti = atmosferski tlak i sobna temperatura
Problem:
Zato se nabijene ploe kondenzatora nakon nekog vremena "izbiju"?
Pokus: Ostvarimo strujni krug kao na slici.

- zrak izmeu ploa
nema struje

- upaljena svijea izmeu ploa
struja
- nabijeni iljak izmeu ploa
struja
Zakljuak: Zrak u odreenim uvjetima moe
postati dobar vodi elektriciteta.
Vodljivost plinova je naroito izraena pri
niskom tlaku.

Zrak pri normalnim uvjetima
izolator

Ioni nosioci elektrine struje u plinu
Ioni elektriki nabijeni atomi ili atomski radikali plina
Ionizacija proces odvajanja elektrona iz atoma ili
molekula plina. Ti elektroni se spajaju s drugim atomima
ili atomskim skupinama.
Energija ionizacije 10 -20 eV
Normalni uvjeti
broj iona je malen
plin ne
vodi struju
Zagrijemo zrak izmeu ploa
molekule dobivaju
energiju
plin se ionizira
struja
Nabijeni iljak izmeu ploa (jako elektrino polje)

molekule dobivaju energiju
plin se ionizira
struja

Objanjenje struje?

Ovisnost struje o naponu (eksperiment):

Zasienje

Napon raste
Raste i struja.

Nakon nekog vremena struja ne raste s poveanjem napona
Zasienje (elektrode
su pokupile sav naboj).
Jako veliki napon
Atomi se jako ubrzaju.
ionizacija
porast struje

Prolazak struje kroz plinove

Izboj plina

Primjer: MUNJA
Razlika potencijala Nuna za postojanje el.struje.
Oblaci
Gibanje oblaka
Meusobno trenje
Razdvajanje naboja
Oblaci se nabijaju
Induciranje naboja na tlu
el. polje E = U/d
Rezultat trenja oblaka
El.polje izmeu oblaka, ili izmeu oblaka i tla.
El.polje
ionizacija zraka
napravi se "kanal struje" kroz zrak

Struja u zraku (MUNJA).
Red veliine:
- Napon oko 100 MV.
- Struje do 100000 A!!!
Zagrijavanje zraka
irenje zraka
stvara se val koji ujemo kao um

GROM

Zagrijavanje zraka
irenje zraka
stvara se val koji ujemo kao um

GROM
Gromobrani metalne trake, jedan kraj ukopan u tlu.
Gromobrani Drugi kraj (vrh zgrade) ima iljak.

iljak oko sebe ima jako el. polje
ionizacija zraka
smanjuje se razlika
potencijala izmeu tla (zgrade) i oblaka)

Radioaktivni gromobrani Sadre americij (radioaktivan)
Ionizacija zraka

Plazma Plin ispunjen ionima.

Zvijezde nalaze se u stanju plazme 30 % molekula su ioni
Neonske lampe
Sudari iona s atomima plina
Ionizacija ili pobuda atoma
Elektroni se "vraaju"
na "svoje mjesto"
Pojava svjetlosti
1 vrsta plina u cijevi
Svjetlost je jedinstvene boje
Unutranjost cijevi se
premazuje fluorescentnom bojom.
Koriste se niski tlakovi. Zato?
Normalni tlak
Velik broj meusobnih sudara iona.
Kaotino gibanje iona u svim
smjerovima. Komponenta gibanja u smjeru polja relativno mala.

Nii tlak
Smanji se broj iona, ali jo se vie smanji broj sudara
Plin kod
nieg tlaka pone voditi struju.
Nii tlak
Vei slobodni put iona.
Vee ubrzanje iona (energija)
u sudarima s
atomima pobude elektrone
svjetlost

Struja u vakuumu
Nii tlak
Smanji se broj iona, ali jo se vie smanji broj sudara
Plin kod
nieg tlaka pone voditi struju.
Vrlo nizak tlak ( 0,1 Pa)
veoma mali broj iona
nema voenja struje
Vakuum
Nema iona
Nema voenja struje?
Vakuum Treba "pronai" nove nosioce naboja!
Ideja: Izbaciti elektrone iz materijala!
Zagrijavanje metala
Elektroni dobiju dovoljno energije da napuste metal.

Termionska emisija.
Fotoelektronska emisija
Metal obasjavamo svjetlou.
Elektroni dobiju dovoljno
energije da napuste metal.
Uspostavimo el. polje
Gibanje elektrona.
Nastaje elektrina struja.

Struja u vakuumu vakuumska dioda

Vakuumska dioda 2 elektrode u vakumiranoj staklenoj cijevi
KATODA (-) = ica koja se ari
elektroni izlaze "van"
ANODA (+) = "skuplja" elektrone

Vakuumska dioda Vodi struju samo u

jednom smjeru
Ispravlja

Simbol diode:

Izvedbe mogu biti razliite.

"PRA RADIO"

Struja u vakuumu trioda

Trioda vakuumska cijev s 3 elektrode (anoda, katoda i mreica)
MREICA = kontrolira protok elektrona
MREICA = napon na njoj
ubrzava ili usporava
elektrone
trioda upotreba kao pojaalo signala

Simbol triode:

Struja u vakuumu - katodna cijev

Katodna cijev vakuumska cijev (monitori, televizori, )

K = Katoda
grijanje
termionska emisija elektrona

A = Anoda(e)
ubrzavaju snop elektrona
Rezultat = Snop brzih elektrona brzine v0 prolaze kroz otvor u anodi i ulaze u prostor
iza anode gdje udaraju u fluorescentni ekran koji zasvijetli kad u njega udare
elektroni
Px, Py = Parovi otklonskih ploica
Skreu elektrone u horizontalnom ili
vertikalnom smjeru.

Kolika je brzina v0 elektrona koji izlaze

iz katode?

U0 = Napon ubrzanja
Daje kinetiku energiju elektronima.
v0

mv02
= eU 0
2

v0 = 2

e
U0
m

Crno bijeli TV
U0 = 18 kV
v0 =7,95 . 107 m/s

TV u boji
U0 = 25 kV
v0 =9,4 . 107 m/s
osciloskopi
U0 = 1 kV
v0 =2 . 107 m/s

Osciloskopi isto elektrostatski otkloni

a = ?, v0 = ?, otklon elektrona = ?

eE
a=
m

Drugi Newtoneov zakon
ma = F = eE

Gibanje s konstantnom akceleracijom
Slino gibanju tijela kod horizontalnog hica u

gravitacijskom polju!
y -os
Smjer elektrine sile.

Jednoliko ubrzano gibanje.

vy = a t =

x -os
Nema sile.
Jednoliko gibanje.

e
Et
m
vx = v0

mv02
= eU 0
2
e
v y = a t = Et
m
Pomak elektrona:

a 2
e
y = t =
Et 2
2
2m
eE x 2
y=
2m v02

eE
a=
m
vx = v0

x = v0t
x
t=
v0
E
y=
x2
4U 0 d

Jednadba parabole.

Izvan otklonskih ploa elektron se giba pravocrtno.