Vjezbenica

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja
Les charmes enchanteux de cette sublime

science ne se dclent dans toute leur beaut
qu' ceux qui ont le courage de l'approfondir.
C. F. Gauss
PREDMETAK
Vidjevi da nema poetnice namijenjene polaznicima ie. seminara, pokuao sam sastaviti
jedan takav prirunik.
Vjebe su kurzorne naravi, a sadrajno prate Uvod u ie. lingvistiku M. Kapovia i samo
neznatno odstupaju od slinih propedeutika (Beekes, Meier-Brgger). Graa se zadataka osobito
oslanja na klasinu osnovicu (vedski, sanskrt, grki i latinski), a drugim svojim dijelom otkriva
osobne interese autora (hetitski, toharski, mikenski, frigijski). Premda su esto dijelom grae,
baltoslavenskim i germanskim jezicima nije poklonjena onolika panja koliku uivaju oni jezici.
Klju sadri opaske i upute gdje je postanje rijei zatamnjeno drugotnim pojavama. Na koncu se
nalazi niz dodataka koji imaju pomoi aku s poslom u prvom dijelu vjebenice.
Pri uvjebavanju navedenog gradiva pretpostavio sam da e se student sluiti
objanjenjima sadranim u mnogobrojnim udbenicima. Stoga sam svakoj vjebi predmetnuo
izbor iz literature. Naslovi su uvijek u istom redu:
a) OPA LITERATURA:
1. Beekes = Beekes, R. S. P. 1995, Comparative Indo-European Linguistics, John Benjamins,
Amsterdam, Philadelphia;
2. Ivanov i Gamkrelidze = Ivanov, Vja. Vs. Gamkrelidze, T. V. 1984, Indoevropejskij
jazyk i Indoevropejcy, Izdatelstvo Tbilisskogo universiteta, Tbilisi;
3. Kapovi = Kapovi, M. 2006, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, skripta, Zagreb;
4. Matasovi = Matasovi, R. 1997, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika,
Matica hrvatska, Zagreb;
5. Meier-Brgger = Meier-Brgger, M. 2003, Indo-European Linguistics, Walter de Gruyter,
Berlin, New York.
b) LITERATURE ZA ANATOLIJSKE JEZIKE:
1. Melchert = Melchert, C. H. 1994, Anatolian Historical Phonology, Rodopi, Amsterdam,
Atlanta.
c) LITERATURA ZA KLASINI SANSKRT I VEDSKI:
1. Mayrhofer = Mayrhofer, M. 2002, Sanskritska gramatika s poredbenim objanjenjima,
Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia, Novi Sad.
d) LITERATURA ZA TOHARSKE JEZIKE:
1. Adams = Adams, D. Q. 1988, Tocharian Historical Phonology and Morphology, American
Oriental Society, New Haven, Connecticut;
1. Van Windekens = Windekens, A. J. van 1994, Morphologie compare du Tokharien, Bureaux
du Museon, Louvain.
2
e) LITERATURA ZA LATINSKO I GRKO JEZIKOSLOVLJE:

1. Palmer G = Palmer, L. R. 1996, The Greek Language, University of Oklahoma Press,
Norman;
2. Palmer L = Palmer, L. R. 2001, The Latin Language, Bristol Classical Press, Bristol;
3. Sihler = Sihler, A. L. 1995, New Comparative Grammar of Greek and Latin, Oxford
University Press, New York, Oxford.
f) LITERATURA ZA SLAVENSKE JEZIKE:
1. Ivi = Ivi, Stj. 1970, Slavenska poredbena gramatika, kolska knjiga, Zagreb.
g) LITERATURA ZA BALTIKE JEZIKE
1. Endzelns, J. 1971, Comparative Phonology and Morphology of the Baltic Languages,
Mouton, Paris, The Hague;
Nakon vjebi iz rekonstrukcije slijedi nekolicina zadataka koji se tiu transkripcije, ie.
naglaska i povijesti indoeuropeistike. Sve skupa, vjebenica ima 29 vjebi. Nastojao sam da
nijedna od njih nema manje od 10 zadataka.
Uspjeh nee izostati onome tko pomno proradi sve zadae iz vjebenice.
O. L.
POKRATE
v. visoko-
> daje
< postaje od
# granica rijei (poetak ili kraj)
$ granica sloga (poetak ili kraj)
* rekonstruirano
** nemogue, neposvjedoeno
| ili (ukljuno, lat. vel, -ve)
usp. usporedi
v. vdi
n. v. non vid (nedostupna literatura)
alb. albanski
arm. armenski
at. atiki
av. avestiki
bsl. baltoslavenski
cak. cakonski
cip. ciparski
dor. dorski
eng. engleski
frig. frigijski
gal. galski
germ. germanski
got. gotski
gr. grki
het. hetitski
hom. homerski
hrv. hrvatski
ir. irski
iran. iranski
jon. jonski
kimr. kimriki (velki)
lat. latinski
latv. latvijski
lezb. lezbijski
lit. litavski
luv. luvijski
mik. mikenski
njem. njemaki
nord. nordijski
prus. pruski
rus. ruski
sl. slavenski
skr. sanskrt
srp. srpski
TA toharski A (turfanski)
TB toharski B (kuanski)
ved. vedski
ak. akuzativ
nom. nominativ
gen. genitiv
lok. lokativ
dat. dativ
instr. instrumental
abl. ablativ
sg. jednina
pl. (tnt.) mnoina, pluralia tantum
du. (tnt.) dvojina, dualia tantum
m. muki rod
f. enski rod
n. srednji rod
neut. genus neutrum (het.)
comm. genus commune (het.)
l. lice
prez. prezent
aor. aorist
impf. imperfekt
perf. perfekt
fut. futur
ptcp. particip
n.1 novon.2 niskop(ra). prasr. srednjest. staro4
NAPOMENA
Grau navodim onako kako se ustalilo. Imenice se pojavljuju u nominativu (het. pahhur,
gr. kephal, lat. vrus stsl. brza, lit. mt, stir. fer, arm. air) ili u osnovi (skr. ka- ved. rthafrig. an(a)r- ). Onako kako su posvjedoene navode se mikenske i katkad hetitske rijei (mik. temi, het. hasti-). Genitiv ili kosu osnovu navodim u ovim sluajevima: a) kada je imenica
heterokliton (Skr. nom. ykrt, gen. yakns) b) kada naknadne pojave u nominativu zaklanjaju
pravi lik (gr. nyx, nykhos) 3) u nom. plurala ili duala kada su dotine imenice dualia ili
pluralia tantum (gr. sse, lat. fors). Pridjevi se navode u nom. sg. m. (starija su feminina
homonimina) u pozitivu (gr. hds, lat. suavis, lit. dubs, itd.) ili u osnovi (skr. brhnt-).
Glagoli se navode 1) u prvom licu sg. ind. prez. akt. (skr. bhrmi, gr. phg, lat. sum), 2) u
treem licu (het. ezi, ved. gcchati, skr. bhujti ) 3) bilo u prvom licu bilo u infinitivu (lit. kal,
klti, stsl. kolj, klati) 4) u osnovi (frig. dak-). Od ovoga odstupam: 1) kada je glagol bezlian
(gr. phlgei, lat. tonat) 2) kada se trai ie. particip. Participe ne biljeim posebno jerbo imaju
uoljive sufikse (TB, papaykau, gr. legmenos, lat. tactus, stsl. bery, itd.). U ie. prajeziku
navodi se uvijek osnova.
Razlikuj C| u mikenskom i frigijskom od C u vedskom i sanskrtu. U prvom sluaju
potpisana toka znai paleografsko kolebanje oko ispravnog itanja (tzv. lectio incerta, najee
na poetku ili na kraju retka, npr. frig. kinanogava), a u drugom sluaju retrofleksan glas
(cerebral, kakuminal, npr. skr. vri).
Neki suvremeni lingvisti objedinjuju vedski i sanskrt pod imenom staroindijski. U
vjebenici se svugdje uva razlika.
VJEBA 1.
BEZVUNI OKLUZIVI *P, *T, *K
(Beekes: 127 - 133, Gamkrelidze-Ivanov: 5 - 80, Kapovi: 97 - 100, Matasovi: 57 - 58, Meier-Brgger: 124 136; Melchert:60 63, 92 96; Mayrhofer: 23 -25; Adams: 36 42, van Windekens: 40 -43; Palmer G: 228 - 235,
Palmer L: 224 - 230, Sihler: 136 - 165; Ivi:134 147; Endzelns: 48 77)
1. Ved. pa, lat. ab, got. af = ie. *h2e_o ? 2. Ved. tan-, njem, dnn, eng. thin = *_ nnu- ? 3.
Skr. tryati, gr. trsomai, got. ga-airsan, njem. dorret. = ie. *_ers- ? 4. Ved. tyjati, gr.
sbomai = ie. *_yegw- ? 5. Het. happina, skr. pas- = ie. *h3e_o- ? 6. TB pcer; gr. patr, got.
fadar = ie. *_h2_r ? 7. TB cake, brit. Vo-tepo-rx =*_ekwo- ? 8. TB kauenta, lit. kuti, steng.
hawan = *_h2ew- ? 9. TB klyptsi, gr. klptein, got. hlifan = ie. *_le_- ? 10. TB lyuketr, skr.
rcate, lat. lucet = ie. *lew_- ? 11. Skr. tats, lat. tentus = ie. *_n_o- ? 12. Skr. srp-, gr. hrp
= ie. *ser_- ? 13. Ved. krav, eng. raw = *_rewh2- ? 14. Lit. viey-pats, gr. psis, lat. im-pos
(gen. im-potis), got. bru-fas = ie. *_o_i- ? 15. Lat. faci, frig. dak- = ie. *dheh1-_- ? 16. Ved.
svpna-, lat. somnus, stsl. spati, stnord. svefn = ie. *su_-no- ? 17. Ved. upri, gr. hypr, stvnj.
ubir = *su_- ?
VJEBA 2.
ZVUNI OKLUZIVI (*B), *D, *G
(Beekes: 127 - 133, Gamkrelidze-Ivanov: 5 - 80, Kapovi: 100 - 102, Matasovi: 58 - 60, Meier-Brgger: 124 136; Melchert:60 63, 92 96; Mayrhofer: 23 -25; Adams: 36 42, van Windekens: 40 43; Palmer G: 228 - 235,
Palmer L: 224 - 230, Sihler: 136 - 165; Ivi: 134 147; Endzelns: 48 77)
1.Ved. di-, njem. zeigen = *_ey- ? 2. Gr. istos, hrv. nvid = *nwi_-(_o-) ? 3. Het.
harnikzi, harninkanzi, stir. orgid = *h3rn_ _i ? 4. TA tpr, lit. dubs, stsl. dbr, got. diups =
*_ew_- ? 5. Het. iu, gr. Zes, lat. dis, steng. Tiwes-dg = *_yws ? 6. Ved. jas, av. aog
(ak. sg.), lat. auge = *h2ew_- ? 7. Ved. dru-, gr. dry, got. triu = *_oru- 8. Ved. duhitr-, gr.
thygtr, stsl. dti, lit. dukte = dhu_h2_r ? 9. Het. wetena (g. sg.), gr. hdr, lat. unda = *wo_r
? 10. Skr. bla-, gr. bl-teros, lat. d-bilis = *_el- ? 11. Skr. jnu-, gr. gny, lat. gen, got. kniu
= *_on- 12. Skr. dvr-, arm. taygr, stsl. dver = *_h2eywr ? 13. TB tk-, stnord. taka = *_e_? 14. Ved. -, rus. jadr = h1en_ro- ? 15. Ved. gu-, got. kuna-wida, lit. garas = *_owr 16.
Het. lip-, luv. lapan-, lat. labium, eng. lip = *le_- ?
VJEBA 3.
H
H
H
ASPIRIRANI OKLUZIVI *B ,* D , *G
(Beekes: 127 134, Gamkrelidze-Ivanov: 5 80, Kapovi: 103 - 106, Matasovi: 60 - 61, Meier-Brgger: 124
136; Melchert:60 63, 92 96 ; Mayrhofer: 23 -25; Adams: 36 42, van Windekens: 40 -43; Palmer G: 228
235, Palmer L: 224 230, Sihler: 136 - 165; Ivi: 134 147; Endzelns: 48 77)
1. Ved. dvru (n. dual.), gr. thr, lat. foris, lit. durs (ak. pl.) = *_wor ? 2. TA pk, TB
pke, skt. bhgas, stsl. bog = *_h2e_o- ? 3. TA plkssi, TB bezl. plketr, gr. bezl. phlgei,
lat. bezl. fulget = *_le_- ? 4. Lat. (dies) fstus, arm. dikc = *_eh1s- ? 5 Av. mida, gr. misths,
got. mizd = *mis_o- ? 6. Lat. verbum, lit. vardas, got. waurd = *wer_o- ? 7. Lat. ebulus, lit.
eygl, stprus. addle = *h1e_l- ? 8. TB tsakstr, skr. dhati = *_e_- ? 9. Lat. glaber, njem. glatt =
*_leh2_- ? 10. Gr. peth, lat. fd = *_ey- ? 11. Gr. ath, lat. (pl. tnt.) aedes = *h2ey_- ? 12.
Gr. phlagx, lit. balenas, stvnj. balko = *_elh2- ? 13. TB traksi, gr. thrx, srir. Gairb-driuch
= *_ri_- ? 14. Lat. funda, gr. sphendn = *(s)_on_eh2 ? 15. Ved. nbhi-, stprus. nabis, eng.
nave = *h3no_- ? 16. Skr. mdhyas, gr. ms(s)os, lat. medius = *me_yo- ?
VJEBA 4.
PONAVLJANJE
1. Het. pahhur, gr. pyr = *_eh2wr ? 2. Het. hater-, av. star-, gr. astr = *h2s_er- ? 3. Ved.
rudhir-, mik. e-ru-ta-ra = *h1ru_ro- ? 4. Het. nepia, gr. nphos, steng. nifol = *ne_- ? 5.
Stvnj. bar, stsl. bos, lit. bsas = *_oso- ? 6. Skr. npt-, lit. nepuotis, steng. nefa = *ne__- 7.
Ved. grsate, gr. gr, lat. grmen = *_ras- ? 8. TB ke, lat. acus, got. ahs = *h2e_o- ? 9. TB
ikna gr. aor. hik-sthai, lit. at-sekti = *sey_- ? 10. Ved. rtha-, lat. rota = *Hro_-_-o ? 11.
Het. pattar, gr. ptomai, lat. pet = *_e_- ? 12. Skr. bhr-, gr. ophrs, steng. br = *h3_ruH- ?
13. TA pl, gr. kephal, got. gibla = *_e_oHl- ? 14. TAB ktk-, gr. gth = *_eh2_- ? 15.
Ved. sjati, stsl. sgnti = *se_- ? 16. Ved. kanisth-, lat. re-cens, stir. ct- = *_en- ?
VJEBA 5.
PALATALNA SERIJA
(Beekes: 129 134, Gamkrelidze-Ivanov: 5 80, Kapovi: 107 - 110, Matasovi: 57 61, Meier-Brgger: 129
136; Melchert:60 63, 92 96; 74; Mayrhofer: 23 -25; Adams: 36 42, van Windekens: 40 -43; Palmer G: 228
1. Skr. vi-, gr. okos, lat. vcus, lit. vieypats = *woy_o- ? 2. Skr. jsa-, gr. ge, lat. gustus,
eng. choose = *_ews- ? 3. Skr. lih-, gr. lekh, lat. ling, lit. liei = *ley_- ? 4. Ved. hu-, gr.
kh, lat. perf. fd, got. giutan = *_ew-_- ? 5. Skr. piti, TB pik, lat. ping = *_i-n-_- ?
6. Het. kammar-s-, skr. hadati, TB kenmer = *_o_-mVr-? 7. Skr. nyati, gr. nks, nkros, TA
nitr, TB ntr = *ne_- ? 8. Skr. rvas, TA om-klyu, skr. gr. klos, lat. cluor, stir. chl =
*_lewo- ? 9. Skr. v (gen. nas), TAB ku, gr. kn (gen. kyns), lat. cnis = *_u ? 10. Skr.
au, TA okt TB okt, gr. okt, lat. oct, got. ahtau = *h3e_ _eh3 ? 11. Skr. ru-, TA krunt
TB akrna, gr. dkry, eng. tear = *_h2e_ruh2- ? 12. Skr. bh-, TA poke, gr. phys, eng.
bough = *_eh2_u-? 13. Skr. vhnis, TA wk, steng. wgn = *we_-no- 14. Skr. j-, TA knats,
gr. gi-gnsk, lat. (g)nosc, stsl. znati = *_neh3- ? 15. Het. parkus, skr. brhnt-, av. brzant-,
TA prkr, TB prkare = *_r_o- ? 16. Ved. has-, gr. khaos, lat. gaesum, stir. gae = *_h2eyso- ?
VJEBA 6.
LABIOVELARNA SERIJA
(Beekes: 129 134, Gamkrelidze-Ivanov: 5 80, Kapovi: 110 - 117, Matasovi: 57 62, Meier-Brgger: 129
136; Melchert:60 63, 92 96; Mayrhofer: 23 -25; Adams: 36 42, van Windekens 21, 40 -43; Palmer G: 228
1. Skr. sagarbhya-, gr. adelphs = *sm-_el_ ? 2. Ved. girati, gr. bibrsk, lat. vor, lit.
geri = *_erh3- ? 3. TA kua, gr. then, lat. of-fend = *_en- ? 4. Gr. ban, lat. veni =
*_em- ? 5. Ved. nikt-, stir. nigid, mik. qe-ni-ke-te-we = *ney_- ? 6. Ved. cakr-, gr. kklos,
steng. ol = *_e_lo- ? 7. Ved. aj-, lat. unguen = *h3en_- ? 8. Ved. hi-, av. ai, gr. phis =
*h3e_i- ? 9. Skr. jani-, TA TB ana, gr. gyn, got. qino = *_enh2 ? 10. Ved. ragh-, TB
latse, gr. elakhs, stsl. lgk = *h1ln_- ? 11. Lat. frend, steng. grindan, lit. grndiu =
*_ren_- ? 12. Gr. adn, lat. inguen = *n_en- ? 13. Ved. gharm-, gr. therms, lat. formus, stsl.
gorti = *_or-mo- ? 14. Gr. aor. thss-asthai, mik. qe-te-a2, stir. guidiu = *gwhedh- ? 15. Skr.
pcati, gr. fut. peps, lat. coqu = *_e_- ?
VJEBA 7.
PONAVLJANJE
1. TA tka, TB ke, gr. khthn = *_(e)_m ? 2. Skr. trit, TB tryka, gr. trikonta,
lat. trgint =*_rih2(d)_om_h2 ? 3. Skr. akh-, gr. kgkhos = ie. *_on_o- ? 4. Het. kita(ri)-,
ved. ye-, gr. kemai, lit. eim = *_ey ? 5. Ved. has-, gr. gkh, lat. angor = *h2en_- ? 6.
Het. nekumanza, got. naqas = *ne_- ? 7. Ved. p-, gr. skptomai, lat. spici, nvnjem. sphen
= *(s)_e_- ? 8. Ved. rga-, lat. corn, got. haurn = *_rn- ? 9. Skr. nktam, lat. nox (gen. noctis),
gr. nx (gen. nykts), got. nahts = *no_-_- ? 10. Skr. ykrt, gr. hpar, lat. iecur, lit. jknos =
*ye_r ? 11. Skr. bh-, lat. fr = *_eh2- ? 12. Lat. veru, stir. bir = _eru- ? 13. Skr. kti-, gr.
psos, lat. quot = ie. *_o_i ? 14. Ved. prni-, gr. perkns, kimr. erch = *_er_- ? 14. Gr. thl,
stsl. elti = *_el- 15. Ved. ndhas-, gr. nthos, alb. nde = *h2e_ _es- ? 16. Ved. akrt, gr.
kpros = *_e_- ?
VJEBA 8.
*S I SUGLASNIKI ODRAZI LARINGALA

(Beekes: 134, 142 145, Gamkrelidze-Ivanov: 81 147, Kapovi: 125 -131, Matasovi: 66 - 72, MeierBrgger: 102 124; Melchert: 63 - 64, 97 99; Mayrhofer: 26; Adams: 20 -42, van Windekens: 39 40; Palmer G:
235 239, Palmer L: 230, Sihler: 168 - 173; Ivi:147 149; Endzelns: 48 77)
Ved. ka-, gr. ksn, stsl. os, lit. as = *h2e_ _- ? 2. Skr. pact, lit. pasku, alb. pas =
*_o_ _o/e- ? 3. Het. huwapzi, got. ubils = *_ wo_- ? 4. Skr. vast-, lat. vessica = *wn_(_)_i- ? 5.
Skr. vsiti, TB kws-, lat. queror = *_we_H- ? 6. Ved. syl-, stsl. ur, arm. hor = *_yowro- ?
7. Ved. ati, gr. e, lat. r = h1ew_- ? 8. Het. rra, rri, gr. rrhos, arm. or = *_or_o- ? 9.
Av. snaoa-, balu. nd, lat. nbs = ie. _new_-? 10. Gr. rhgos, lat. frigus = *_riH_o- ? 11.
Gr. sklos, steng. scolh, lit. klnas, stprus. culczi = *_ _el ? 12. Gr. kros, het. hekur, lit.
atrs = *_e_- ? 13. Luv. sihwal ved. svr-, gr. hlios, lat. sl, got. sunn = *_e_wl ? 14. Het.
hartka-, ved. rka-, gr. rktos, lat. ursus = *_r_ _o-? 15. Ved. pi-, ved. pistus, stsl. pxati =
*_i_-_o- ? 16. Gr. zos, got. asts = *h2o_ _o- ?
VJEBA 9.
*M, *N, *L, *R
(Beekes: 135 136, Gamkrelidze-Ivanov: 195 - 213, Kapovi: 132 - 139, Matasovi: 78 80, Meier-Brgger:
96 102; Melchert: 74 76; Mayrhofer: 25; Adams: 34 - 36; van Windekens: 38 - 39; Palmer G: 223 228, Palmer
L: 222 224, Sihler: 174 - 175; Ivi:129 - 131; Endzelns: 48 77)
1. Het. laman, ved. nman-, gr. noma = ie. h3_o_n ? 2. Het. malla-, ved. mrntas, lat.
mol, got. malan = ie. *_e_H ? 3. Ved. tm, gr. tn, lat. is-tum, got. an-a = *_o_ ? 4. Ved.
sna-, gr. hnos, lat. senex (gen. senis) = *_e_- ? 5. Ved. gm, ep. gr. bn = *__ 6. Skr. nar-,
gr. anr, stsl. nrv = ie. h2_e_- ? 7. Gr. gras, arm. cer, far. zar = *_e_h2o- ? 8. Gr.
orphans, lat. orbus, stsl. rab, stir. orbe = *h3e_ _o- ? 9. Gr. lzomai, steng. lccan =
*(_)_h2e_- ? 10. TB l-, gr. al, lat. ambul = *h2e_- ? 11. Gr. pl. dllithes, lit. gelu =
*_e_oH_- ? 12. Skr. muk-, gr. mskhon = *_u_ _o- ? 13. Skr. na-, lat. caver-na = *_owHr ?
14. Got. anses, av. ahu- *h2e_su- ? 15. Gr. omekh, lat. mi, lit. min = h3_ey_o- ? 16. Ved.
pur-, av. pouru-, gr. pols = *_e_h1u_- ?
VJEBA 10.
IE. *M, *N, *L I *R
(Beekes: 136 137, Gamkrelidze-Ivanov: 195 213, Matasovi: 84 86, Meier-Brgger: 96 102; Melchert:
74 - 76; Mayrhofer: 25; Adams: 34 36; van Windekens: 35 36; Palmer G: 215 223, Palmer L: 222 - 224,
Sihler: 90 - 108; Ivi: 129 - 131; Endzelns: 28 40)
1. Ved. kr-, stsl. rn = *_ _ _ _o- ? 2. Stind. krp-, av. krf, lat. corpus, steng. hriff,
stir. cr = *_ _ _o- ? 3. Gr. trma, mik. te-mi, lat. termen = *_e_ _ _ ? 4. Gr. rhbdos, lat.
verbna, lit. virbas = *w_ _- ? 5. Ved. prth-, av. pru-, gr. plats = *_ _ _h2u- ? 6. Skr.
jaghna-, gr. kokhn = *_ _ _e_o- ? 7.Ved. mrt-, mrd-, gr. mlth, got. mulda = *_ _ _e- ? 8.
Gr. phros, lit. brva, latv. burves = *_ _w- ? 9. Got. dulgs, stsl. dlg, stir. dligid = *_ _ _- ?
10. Ved. -trta-, gr. strats = *(_)_ _ _-_o- ? 11. Skr. mat-, gr. matos, lat. mens (gen.
mentis) = *_ _ _i- ? 12. Het. pangu, gr. pakhs, stvnj. bungo = *_ _hu-? 13. Het. anz, ved.
asmn, gr. hom. mme, njem. uns = *_ _(_e) ? 14. Skr. gti-, gr. bsis, got. ga-qums = *_ _ _
i- ?
VJEBA 11.
IE. *I(H), *U(H), *Y I *W
(Beekes: 135, Gamkrelidze-Ivanov: 161 - 165, Kapovi: 135 139, 145 146, Matasovi: 79 - 80, MeierBrgger: 75 - 91; Melchert:76, 83 85; Mayrhofer: 20 21, 25 26; Adams: 18 19, 34 36, van Windekens: 32
33, 36 -37; Palmer G: 21 -215, Palmer L: 214 - 224, Sihler: 35 52, 178 - 196; Ivi:102 - 125; Endzelns: 28 40)
1. Ved. srvati, gr. rh, stsl. o-strov = *s_e_- ? 2. TB wrkl, gr. rhz, got. warkjan =
*_e_ _- ? 3. Ved. mrya-, gr. merax, alb. shemr = *_e_ _o- ? 4. Av. yr, gr. hra, got. jer =
*_oh1_- ? 5. Gr. llos, lat. alius = *h2e_ _o- ? 6. Gr. htos, stsl. vetx = *_e_-es- ? 7. Ved.
va-, gr. hekyr, stsl. svekry = *s_e_ _u-h2- ? 8. Got. harjis, lit. krias, stprus. kargis = *_o_
_o- ? 9. Steng. sr, stprus. suris, lit. sras = *_ _ _ _o- ? 10. Ved. dhar (gen. dhns), gr.
othar, lat. ber, lit. pa-dr = *h1_ _ _ _ ? 11. Luv. hv, ved. vi-, gr. is = *h2ow_- ? 12.
Gr. s, lat. vrus = *_ _ _ _-o- ? 13. Ved. n, gr. nn = *_ _ _( _) ? 14. Ved. ysyati, mik. zeso-me-no, gr. z = *_e_- ? 15. Lat. flum, lit. gsla = *_ _ _ _ _o- ? 16. Ved. putrs, osk. ak.
puklum = *_ _ _ _o- ? 17. Ved. y-, gr. zym, lat. is = *_ _ _ _- ?
VJEBA 12.
IE. *CRHV I CRHC STRUKTURE
(Beekes: 145 - 148, Gamkrelidze-Ivanov: 152 - 213, Kapovi: 147 - 151, Matasovi: 86 - 88, Meier-Brgger:
96 - 102; Melchert:76 - 85; Mayrhofer: 20, 22; Adams: 30 36, van Windekens: 18 - 19; Palmer G: 215 - 223,
Palmer L: 222 224, Sihler: 90 - 108; Ivi:94 - 100; Endzelns: 28 40)
1. Skr. pl-, gr. prkts, arm. pl. erast-ank = *_ _h3_ _o- ? 2. Gr. kphn, got. humbal =
*_ _h2_H- ? 3. Gr. rhdix, stnord. rt = *_ _ _ _- ? 4. Ved. jt-, gr. kas-gntos, lat. (g)ntus =
*_ _h1_o- ? 5. Ved. -rta-, gr. -krtos = *_ _ _ _o- ? 6. Gr. tlts, lat. ltus, kimr. tlawd = *_
_ _ _o- ? 7. Skr. str-, gr. strts = *_ _ _ _ _o- ? 8. Skr. gur-, gr. bars, got. kaurus = *_ _
_ _- ? 9. Gr. kmatos = *_ _o- ? 10. Ved. drgh-, lit. lgas, got. tulgus = *_ _ _ _o- 11. Gr.
rhx (gen. rhgs), lat. pl. frga = *_ _ _ _o- ? 12. Gr. klros, stir. clr, kimr. clawr = *_ _ _ _o?
10
VJEBA 13.
PONAVLJANJE
1. Av. maoir, gr. mrmos, lat. formica, stsl. mrav = *_o_ _i- / *_o_ _- ? 2. Skr. para, TB peret, mik. pe-re-ke-we-, gr. plekys = *_e_e_ _- ? 3. Lat. liber, lit. lubas, alb. lab =
*_ow_o- ? 4. TB kleke, lat. cling, stnord. hlekkr = *_ _e_ _- ? 5. Lat. uls, got. alls, stsl. lani =
*h2e_ _o- ? 6. Het. istarkzi, ved. trhi, strhti = *(_)_e_ _- ? 7. TA wir, got. wairs, stir. fer =*_
_ _ _o- ? 8. Het. milit, lat. mel (gen. mellis), gr. mli (gen. mlitos) = *_ e_ _ _- ? 9. Ved.
vcas-, gr. ()pos = *_e_- ? 10. Ved. ys, gr. hs = *_o- ? 11. Ved. dvs, dv-, gr. ds, d-, lat.
bis, bi- = *_ _ _ _ ? 12. Gr. hnnmi, got. wasti = *_ _ _- ? 13. Ved. svd-, gr. hds, eng.
sweet = *_ _eh2_ _- ? 14. Ved. mdhu, gr. mthy, steng. medu = *_e_ _ ? 15. Ved. pravanta,
gr. pl(), lat. bezl. pluit = *_ _ew- ? 16. Het. kit-kar, ved. ras-, gr. kr = *_ _ _o 17. Ved.
ran-, av. varn-, mik. we-re-ne-ja = *_ _ _ _o- ?
VJEBA 14.
IE. *E, *O, * I
(Beekes: 137 139, Gamkrelidze-Ivanov: 152 - 213, Kapovi: 154 -161, Matasovi: 73 - 75, Meier-Brgger:
75 - 85; Melchert: 76, 83 85; Mayrhofer: 19 20; Adams: 15 19, van Windekens: 29 32; Palmer G: 213 - 215,
Palmer L: 214 224, Sihler: 35 - 52; Ivi: 94 - 125; Endzelns: 28 40)
1. Stnord. hvelfa, gr. klpos = *_ _ _ _- ? 2. Het. hasti-, ved. sthi, gr. oston, lat. os (gen.
ossis) = *h2_ _ _ ? 3. Gr. phg, steng. bacan = *_ _ _ _ _ ? 4. Skr. vhmi, stsl. vez = *_ _ _? 5. Gr. ar, stsl. vesna = *_ _ _ _? 6. Ved. lok. hman, gr. khemn, lit. iem = *_ _ _ _- ? 7.
Av. ama-, gr. mbrotos = *_ _ _ _ _- ? 8. Steng. lf, lit. lpas, gr. lps = *_ _ _ _- ? 9. Ved.
mak, stir. m, srkimr. moch = *_ _ _ _- ? 10. Ved. rj-, lat. rx (gen. regis) = *_ _ _ _-? 11.
Skr. us, lat. aurra = *_ _ _ _ _- ? 12. Skr. hrdi, gr. kr = *_ _ _ _- ? 13. Gr. kakhz, lat.
cacchinus, stsl. xoxot = *_ _ _ _- ? 14. Skr. uk, steng. oxa = *_ _ _ _-? 15. Gr. granos, lit.
grv, steng. cran = *_ _ _ _uH- ? 16. Skr. catvras, lat. quattur, arm. ork = *_ _ _ _ _ _ ?
VJEBA 15.
IE. *H1E, * H2E, *H3E, *EH1, *EH2 I *EH3
(Beekes: 142 145, Gamkrelidze-Ivanov: 152 - 213, Kapovi: 167 - 173, Matasovi: 76 - 78, Meier-Brgger:
106 -124; Melchert: 76, 83 85; Mayrhofer: 19 20; Adams: 15 19, van Windekens: 29 -32; Palmer G: 213 215, Palmer L: 214 224, Sihler: 35 - 52; Ivi: 94 - 125; Endzelns: 28 40)
1. Ved. andh-, gal. anda-bata = *_ _ _ _- ? 2. Lat. arcus, got. arazna, steng. earh = *_ _ _ _
_ _-? 3. Skr. ksate, TB kosi, lit. kosuls, stvnj. huosta = *_ _ _ _- ? 4. Ved. dhtr-, av. dtar-,
gr. thtr = *_ _ _ _ _ _-? 5. Het. pahzi, TB psk-, stsl. pasti = *_ _ _- ? 6. Lat. dnum, stsl. dar
= *_ _ _-? 7. Gr. mph, stsl. oba = *_ _(_)_ _ _? 8. Gr. eg, lat. ego = *_ _ _ _ _? 9. Gr.
11
nyx (gen. nykhos), lat. unguis = *_ _ _ _- ? 10. TA pl. ti, TB t, lit. su-tgti = *_ _ _ _- ?
11. Lat. ob-stculum, stsl. stadlo = *_ _ _ _ _ _ _- ? 12. Got. seius, stir. sr = *_ _ _ _ _- ? 13.
Ved. tvat-, gr. tes =*_ _ _ _ _ _? 14. Gr. ox, lat. ornus, stnord. askr = *_ _ _ (_)- ? 15. Gr.
lpt, lat. lamb = *_ _ _?
VJEBA 16.
LARINGALI U SLOGOTVORNIM POLOAJIMA #HC I CHC
(Beekes: 142 145, Gamkrelidze-Ivanov: 152 213, Kapovi: 173 - 176, Matasovi: 68 72, Meier-Brgger:
106 - 124; Melchert: 64 74; Mayrhofer: 20; Adams: 18, van Windekens: 33; Palmer G: 215 - 223, Palmer L: 222
224, Sihler: 90 108)
1 .Skr. jgrti, gr. perf. egrgora, lat. experg = *_ _ _ _- ? 2. Gr. eregomai, lat. rg,
arm. orcam = *_ _ew_- ? 3. Skr. vti, gr. si, stsl. vjati = *_ _ _ _- ? 4. Gr. nemos, lat.
animus = *_ _ _ _ _ _- ? 5. TA ko, TB koy, gr. khos, lit. gomurs = *_ _ _ _- ? 6. TA orkm,
TB orkamo, skr. rjas, arm. erek = *_ _ _ _ _ _ ? 7. Het. maklant-, gr. makrs, stvnj. magar = *_
__o- ? 8. Gr. amlg, lit. mlu, stir. milgid = *_ _ _ _ _- ? 9. Lat. natrix, got. nadrs, stir. nathir
= *_ _ _ _ _ _- ? 10. Gr. mr, lat. manus, alb. marr, got. mund = *_ _ _ _- ? 11. TA lykly, TB
lykake, arm. alkat = *_ _ _ _ _- ? 12. Gr. leison got. leiu = *_ _ey-? 13. Gr. khlaza, stsl.
ldica = *_ _ _(_)_- ? 14 Ved. as, av. ah-, gr. or = *_ _ _ _-?
VJEBA 17.
PONAVLJANJE
1. Skr. kkate, gr. kgkei, stnord. hunigr = *_ _ _ _- ? 2. TAB sprk-, gr. sprkh,
steng. springan = *_ _ _ _ _- ? 3. Lat. collis, lit. klnas, steng. holm = *_ _ _ _-? 4. Gr. kdos,
stsl. udo = *_ew_ _- ? 5. Gr. stma, kimr. safn = *_ _ _ _ _? 6. Ved. P-, gr. Pn (gen.
Pns) = *_ _ _ _ _ _- ? 7. Gr. robos, lat. ervum = *_ _ _ _ _ _ - ? 8. Ved. brahmn-, lat.
flmen, mesap. blamini = *_ _ _ _-_ _ _? 9. Ved. sa-hsram, gr. khlioi = *_ _ _ _ _- ? 10. Skr.
drti, gr. apo-didrsk = *_ _ _ _- ? 11. Skr. a-, lat. cnus = *_ _ _ _- ? 12. Gr. ld, stsl.
ln = *_ _ _ _- ? 13. Skr. yas, got. aiz = *_ _ _o_ ? 14. Gr. rotron, stsl. ralo = *_ _ _ _ _ _ _? 15. Skr. ybhati, TB yp-, gr. oph = *_ _ _ _- ?
VJEBA 18.
PREDNJI DIFTONZI
(Beekes: 140 - 141, Gamkrelidze-Ivanov: 152 - 213, Kapovi: 177 181, Matasovi: 88 - 91, Meier-Brgger:
91 96; Melchert: 83 85; Mayrhofer: 20; Adams: 15 19, van Windekens: 33 - 35; Palmer G: 213 - 215, Palmer
L: 214 224, Sihler: 52 - 59; Ivi: 94 - 125; Endzelns: 28 - 45)
12
1. Ved. vci-, gr. ek, lit. vkis = *_ _ _ _ ? 2. Gr. lais, stsl. lv = *_ _ _ _ _ _-? 3. Lat.
vie, lit. vti = *_ _ _H- ? 4. Gr. emi, stsl. iti = *_ _ _- ? 5. Lat. nus, got. ains = *(H)_ _ _ _- ?
6. Ved. rkas-, gr. loips, lit. t-laikas = *_ _ _ _ _- ? 7. Lat. caecus, got. haihs = *_ _ _ _ _ _? 8. Skr. mekayati, stsl. msiti = *_ _ _ _-? 9. Ved. dna-, stprus. deinan, lit. dien = *_ _ _ _ _? 10. Lit. degiu, steng. dc = *_ _ _ _- ? 11. Skr. ka-, alb. qeth = *_ _ _ _-? 12. Gr. otos, got.
ais, stir. oeth = *(H)_ _ _ _-? 13. Skr. tvate, gr. se = *_ _ _ _ _ ? 14. Skr. likhti, lit. rieki
= *h1_ _ _ _- ?
VJEBA 19.
STRAN JI DIFTONZI
(Beekes: 140 - 141, Gamkrelidze-Ivanov: 152 - 213, Kapovi: 181 184, Matasovi: 57 61, Meier-Brgger:
124 136; Melchert: 83 85; Mayrhofer: 20; Adams: 15 19, van Windekens: 33 - 35; Palmer G: 213 215,
Palmer L: 214 224, Sihler: 52 - 59; Ivi: 94 - 125; Endzelns: 28 - 45)
1. Ved. cyati, got. bi-hts, stsl. uiti, lit. kis, arm. usanim = *_ _ _ _- ? 2. Skr. bhujti, got.
biugan, stir. boc = *_ _ _ _- ? 3. Skr. rujti, gr. leygalos, lat. lge, lit. luti = *_ _ _ _- ? 4.
Gr. eletheros, lat. lber = *_ _ _ _ _- ? 5. Lit. ausis, stir. = *_ _ _ _- ? 6. Skr. a-, gr. aos
= *_ _ _ _ _ _- ? 7. Av. raoxna-, stprus. lauxnos = *_ _ _ _ _ _ _- ? 8. Ved. roc-, got. liuna =
*_ _ _ _- ? 9. Got. iuda, lit. taut = *_ _ _ _ _-? 10. TAB sruk-, gr. stregomai = *_ _ _ _ _ _- ?
11. Ved. jas-, lat. augur = *_ _ _ _- ? 12. Stnord. hraustr, lit. kruts = *_ _ _ _ _- ? 13. Lat.
pdet, lit. spudiu = *_ _ _ _ _- ?
VJEBA 20.
PONAVLJANJE
1. Gr. askhos, got. aiwiski = *_ _ _ _ _- ? 2. Got. bi-leiban, gr. lipars = *_ _ _ _- ? 3.

Skr. nva, gr. enna, lit. devyn = *_ _ _ _ _ ? 4. Skr. khni-, stfrig. keneman = *_ _ _ _H-? 5.
Gr. ennp, stlat. imp. insece = *_ _ _ _-? 6. Gr. arkhn, lat. araneus = *_ _ _ _-*? 7. Het.
harkis, skr. rjuna = *_ _ _ _ _-? 8. Gr. eregomai, lat. rgi = *_ _ _ _ _- ? 9. Gr. orss, lit.
rakas = *_ _ _ _ _- ? 10. Skr. ti-, gr. nssa, hrv. tva = *h2_ _ _ _- ? 11. Steng. wrian, lit.
risti = *_ _ _(_)_- ? 12. Gr. omph, eng. sing = *_ _ _ _- ? 13. Gr. alphs, hrv. lbd = *_ _ _
_- ? 14. Gr. a, lat. Iiubil = *_ _ _- ? 15. Lat. avis, arm. hav = *_ _ _ _- ?
VJEBA 21.
PONAVLJANJE
1. Lat. stagnum, lit. tgas = *(_)_ _ _ _- ? 2. Lit. eras, stsl. jezero = *_ _h_ _ _- ? 3.
Ved. akt, got. htw = *_ _ _ _- ? 4. Skr. putau, gr. pnnos = *_ _ _(_)_- ? 5. Gr. nephrs,
13
stvnj. nioro = *_ _ _ _ _-? 6. Skr. brsva, gr. olon = *_ _ _ _ _ _- ? 7. Gr. khoros, alb. derr =
*_ _ _- ? 8. Av. rsa-, gr. srx, stir. torc, = *_ _ _ _ _ _- ? 9. Stvnj. vibil, lit. vbalas = *_ _ _
_ _- ? 10. Gr. krnos, lat. cornus = *_ _ _ _- ? 11. Arm. sisern, mac. pl. kkerroi = *_ _ _ _ _- ?
12. Pal. ppa, skit. (sc. Zes) Papaios = *_ _ _ _ ? 13. Lit. nedti, ga-naitjan, arm. anc = *(_)_ _
_ _- ? 14. Gr. psmathos, lat. sabulum, stnord. sandr = *_ _ _ _ _ _- ? 15. Lat. vts, stnord.
inn = *_ _ _ _ _-?
OSTALE VJEBE IZ IE. JEZIKOSLOVLJA
VJEBA 22
VJEBA TRANSKRIPCIJE
1. Transkribiraj na latinicu: ATa y<gaanaSaasanama. y<gaeaavaeaenar<DaH. Tada d\XH svapa|vasTaanama. vaeasaa-pyaematar. vaayaH paWcatayyaH ekla\Xae]la\XaH..(sa sandhijem,
Yogastra, I 1 -5)
2. Transkribiraj na latinicu: , / , ,
/ , /
. / , , /
, / /
, . (rga ka hmrai, I 1 -8)
3. Transkribiraj na latinicu: saei fravjai aivvau sokjai guv. allai uswandidedun
samana unbrukjai waurvun. jah ju uf dauvaus atdrusun stauai. inuh vis qam gamains
allaize nasjands allaize frawaurhtins afhrainjanni ibna nih galeiks unsarai
garaihtein ak silba garaihtei wisands ei gasaljands sik faur uns. hunsl jas sauv
gudavizos manasedais gawaurhtedi uslunein. (Skeireins,
Codex Ambrosianus, I a)
4. Transkribiraj na latinicu: : :
: : : :
: : :
: (Zografsko evanelje, Lk XI 8 - 9)
VJEBA 23
VJEBA TRANSKRIPCIJE
1. Transkribiraj na devangar: brhadava uvca. / sd rj nalo nma vrasenasuto bal /
upapanno guair iai rpavn avakovida / atihan manujenendrm mrdhni devapatir yath
/ uparyupari sarvemditya iva tejas / brahmayo vedavicchro niadheu mahpati /
akapriya satyavd mahnakauhipati. (bez sandhija, Nalopkhyna I 1-3).
14
2. Transkribiraj na grki alfabet: Ion d kal Paina, / m tinas antipnoys Danaos
khron- / as ekhenidas aploas texi speydomna thysan het- / ran nomn tin' daiton, /
neikn tktona smphyton oy deis- / nora: mmnei gr phober palnortos / oikonmos dola
mnmn Mnis teknpoinos. (Eshil, Agammnon 146 - 55)
3. Transkribiraj na gotsko pismo: atta unsar u in himinam, weihnai namo ein. qimai
iudinassus eins. wairai wilja eins, swe in himina jah ana airai. hlaif unsarana ana
sinteinan gif uns himma daga. jah aflet uns atei skulans sijaima, swaswe jah weis afletam aim
skulam unsaraim. jah ni briggais uns in fraistubnjai, ak lausei uns af amma ubilin (Codex
Argenteus, Mt, VI 9 - 13 )
4. Transkribiraj na irilicu: Ree e m: egda molite s glagolite: te na, e esi na
nebesx, da svtit s im tvoe, da pridet csarstvie tvoe, da bdet vol tvo ko na nebese
na zemli. Xlb na nadnevny dai nam na vsk dn. ostavi nam grxy na, bo sami
ostavlem v'skomu dlniku naemu, ne vvedi nas v skuene, n izbavi ny ot
neprizni. (bez ligatura, Zografsko evanelje, Lk XI 2 - 3)
VJEBA 24.
VJEBA TRANSKRIPCIJE
1. Transkribiraj na devangar: agnim e purohita / yajasya devam rtvijam / hotram
ratnadhtamam. / agni prvebhir ribhir / o ntanair uta / sa dev eha vakati. Agnin rayim
anavat / poam eva divedive / yaasa vravattamam. / (bez sandhija, Rg-veda I 1- 3)
2. Transkribiraj na grki alfabet: Mnin eide the Plde Akhilos / oylomnn, he
myr' Akhaios lge' theke / polls d' iphthmoys psykhs di proapsen / hrn autos d
elria tekhe knessin / oinos te psi, Dis d' eteleeto boyl / ex o d t prta diasttn
ersante / Atreds te nax andrn ka dos Akhilles. (Ilis A 1 - 7)
VJEBA 25.
INDOEUROPSKI NAGLASAK
Rekonstruiraj ie. rije i mjesto naglaska: 1. Gr. nphos, hrv. nbo = *_ _ _ _ ? 2. Ved.
bhramas, gr. phermenos = *_ _ _ _ _ _ _ _- ? 3. Ved. u, gr. hs = *_ _ _ _ _- ? 4. Ved.
prth-, lit. platus = *_ _ _ _ _- ? 5. Ved. vi-, gr. is = *_ _ _ _- ? 6. Ved. roc-, gr. leyks =
*_ _ _ _- ? 7. Ved. dhm-, gr. thms = *_ _ _ _ _- ? 8. Skr. pr-, lit. plnas, hrv. pn = *_ _
_ _ _- ? 9. Ved. ytar-, gr. entr = *_ _ _ _ _ _ _ ? 10. Stvnj. swigar, rus. svekrv = *_ _ _ _ _
_ _- ?
VJEBA 26.
KOJI JE ZAKON NA DJELU?
15
1.*wroto- zakletva > stsl. rota 2. Gr. > lezb. 3. *prtHo- prst > skr. prtha- 4. *nokwtno > gr. nx 5. *h3epo- trud > het. happina 6. *gherbh- utroba > stsl. rb 7. Gr. lezb.
oranos, at. oyrans 8. *doru drvo > skr. dru- 9. Stlat. Papisius > klalat. Papirius 10. Gr.
lssa bijes < *lysja 11. *woyno- vino > alb. tosk. ver 12. *tuH kwe, suHnow? 13. Gr. inf.
thptein pokopati gr. tphos grob 14. Ved. <svr-> sunce, ali [suwar] 15. Skr. lubdha
uen, ali lubhymi udim 16. *-ons (ak. pl.) > gr. -oys 17. Stsl. ssti, ali lat. sede.
VJEBA 27.
VJEBA IZ POVIJESTI INDOEUROPEISTIKE
Povei lingvista i pojavu:

1. J. Kuryowicz 2. Vj. Ivanov i T. Gamkrelidze 3. A. Schleicher 4. F. de Saussure, H. Mller
5. W. Jones 6. H. Grassmann 7. K. Brugmann 8. J. Rozwadowski 9. J. Schmidt 10. E. Sturtevant
11. Antoine Meillet 12. A. Morgenstierne 13. J. Gilleron.
a) Chaque mot a son histoire b) Bsl. *#a ili bsl. *#e? c) Gr. ph : gr. perf. pphyka d)
Indohetitski prajezik e) Postoje dvije razliite grupe: baltika i slavenska; mnoge slinosti
koje se pokazuju meu njima ukazuju vie na njihov usporedan razvoj nego na kasno
razdvajanje f) Avis, jasmine varn na ast, itd. g) Valna teorija h) *p, *b, *bh = *p, *p, *ph i)
Die Lautgesetze kennen keine Ausnahme j) 1, 2, 3 k) The Sanskrit language, whatever be its
antiquity, is of a wonderful structure l) Nuristanska grana m) *h2, *h3 > het. h.
VJEBA 28.
Povei lingvista i znamenito mu djelo:

1. H. Winkler 2. M. Mayrhofer 3. A. Lubotsky 4. W. P. Lehmann 5. F. H. H. Kortlandt 6. V.
M. Illi-Svity 7. V. V. Ivanov T.V. Gamkrelidze 8. K. Brugmann 9 F. Bopp 10. . Benveniste
11. R. S. P. Beekes 12. M. Lejeune 13. A. Meillet 14. J. Kellens 15. G.-L. Pinault 16. H. Rix 17.
O. Szemernyi 18. J. Kuryowicz 19. G. Neumann 20. R. Katii 21. J. H. Jasanoff 22. H. Hirt.
a) Noms dagent et noms daction en indo-europen b) Introduction au tokharien c)
Phontique historique du mycnien et du grec ancien d) Phrygisch und Griechisch e) Grundri

der vergleichenden Grammatik der indo-germanischen Sprachen f) Introduction ltude
comparative des langues indo-europennes g) Indoevropejskij jazyk i Indoevropejcy h) Salvic
Accentuation i) Ancient Languages of the Balkans j) Germanische Casussyntax k) The
16
Development of the PIE Laryngeals in Greek l) The System of nominal accentuation in Sanskrit
and PIE m) Imennaja akcentuacija v baltiyskom i slavjanskom n) PIE Syntax o)
Indogermanische Grammatik p) Stative and middle in IE r) Einfhrung in die vergleichende
Sprachwissenschaft s) Indogermanische Grammatik t) Le verbe avestique u) ber das
Conjugationssystem der Sanskritsprache etc. v) Historische Grammatik des Griechischen z)
tudes indo-europennes.
VJEBA 29.
Povei lingviste i jezik:

1.P. Kretschmer, C. D. Buck, R. S. P. Beekes, H. Rix 2. R. Thurneysen, H. Pedersen, C.
Watkins 3. W. Krause, E. Sieg, W. Siegling 4. F. Hrozn, F. Sommer 5. R. Rask, F. Bopp, J.
Grimm 6. M. Ventris, J. Chadwick 7. H. Hbschmann, A. Meillet 8. O. Haas, C. Brixe, A.
Lubotsky 9. E. C. Polom, R. Katii, V. Georgiev 10. M. Gimbutas, J. Endzelns, V. Maiulis,
R. Derksen 11. A. Meillet, G. Devoto, L. R. Palmer 12. S. Mann, S. Demiraj.
a)germanski b) albanski c) baltiki d) grki e) hetitski f) frigijski g) italski h) mikenski i)
traki j) toharski k) armenski l) keltski.
17
KLJU
VJEBA 1.
1.*
*h2epo od, usp. gr. ap, frig. ap; lat. ima ozvuen krajnji okluziv (ab, ali ap-eri <
*apwerj), usp. stlat. perf. feced = klalat. fcit 2. *tnnu
nu- tanak, usp. lat. tenuis, gr. tanas; pazi
na asimilaciju u grkom! 3. *ters- eati, usp. lat. torre gorjeti, terra zemlja sa rs- > -rr-,
usp. *wers- (skr. vr-, TB kau-re muko govedo) mujak > lat. verre vepar 4. *tyegwizbjegavati; pazi na jotaciju u gr., #tj-, #thj- (<*dhy) > #s- 5. *h3epo
epo-- trud, usp. lat. opus;
obrati pozornost na Sturtevantov zakon u hetitskom 6. *ph2tr otac, usp. skr. pit- (n. sg. pitr
otac, ali u pl. ima znaenje rodbina, usp. fr. parent), frig. pl. paters; pazi na Vernerov zakon
(v. naglasak u skr. i gr.) 7. *tekwo- trk; skr. takti uri, TB cake rijeka, pazi na
palatalizaciju! 8. *kh2ew
ew-- udariti; stsl. kovati, TA koant znai ubojstvo 9. *klep- ukrasti;
gr. klpt < *klepj, stprus. au-klipts skriven 10. *lewk- / *luk- sijati; skr. rcate, ali ved.
lok- < *lowko-, TA luksam lucens 11. *tnto
toto- nategnut, razapet; gr. tats 12. *serp*serpzavijen, lat. serpens guja 13. *krewh2- / *kruh2- sirovo meso, usp. gr. kras (i kras)
meso, lat. cruor krv, stsl. krv 14. *poti*poti- gospodar, usp. lit. vieypats pater familis <
*woy- nastamba (usp. skr. v-, gr. okos kua, lat. vcus selo), gr. despts < *dems(usp. *domos dom, skr. dmas, gr. dmos, lat. domus); lat. possum mogu < *poti(s) sum u
stanju sam 15. *dheh1-k- metnuti; sufiks se rekonstruira prema frigijskom i latinskom, ostali
ga jezici nemaju, usp. gr. tthmi i ved. ddhti 16. *supno-- / *swepno-- san, usp. TA p,
*sup-no
*swep-no
TB pane, gr. hpnos, lit. spnas; pazi na*-pn- > mn u lat. 17. *sup- preko; uoi da je korijen
isti u posljednja dva zadatka.
VJEBA 2.
1.*
*dey- pokazati, usp. lat. dc, stlat. gerundiv exdeicendum, gr. deknymi, frig.
deik- 2. *nwid
widwid-(to
(to--) neopaen; *-dt- > gr. -st-, kao i u stsl; hrv. nvid je siuan kukac;*-to- je
participski sufiks (usp. bez sufiksa, gr. Hids id.) 3. *h3rngti
ngti (ne *h3rngti! cavet C.
h
Watkins) unitava; pazi na palatalizaciju u hetitskom! 4. *d ewb- dubok, nvnjem. tief, eng.
deep 5. *dyws nebo, caelicola, usp. skr. dyu, stprus. Deyws; pazi na palatalizaciju u
hetitskom i grkom, usp. gr. Zes ali gen. Di()s < *diwos, dat. Di(), itd.; pazi na Osthoffov
zakon; steng. Tiwes-dg = eng. Tuesday 6. *h2ewgewg- umnoiti; gr. ax; pazi na palatalizaciju
u vedskom, usp. av. aojah < *h2ewges- 7. *doru*doru- drvo, usp. stsl. drvo, eng. tree; obrati
h
pozornost na Brugmannov zakon 8. *d ugh2tr ki, usp. indoeuropsku frazu *dhugh2tr diwos
ki neba > ved. duhit diva, gr. dijal. thygtr Dis, mbrot' Athna Atena besmrtnica, ...
9. *wodr voda, gen. *udnos (heterokliton); lat. unda val nastaje premetanjem konsonantske
grupe u kosoj osnovi; slav. rijei pokazuju Winterov zakon 10. *bel*bel- snaga, usp. slav. bolj
blteros; nekada se smatralo da skr. bla < *vala to se onda povezivalo s lat. valre biti
dobro 11. *gon*gon-/*gen/*gen- koljeno; lat. gen stari je dual, pazi na Brugmannov zakon i
palatalizaciju u sanskrtu 12. *dh2eywr djever, muev brat, usp. gr. dar, lat. lvir < dvir
kao lacrima suza < dacruma 13. *deg
deg-- zgrabiti, usp. got. tkan; upitna rekonstrukcija,
18
CzvuVCzvu je fonotaktiki nedozvoljena struktura u prajeziku 14. *h1endro- testis ~ *h1enunutra; ved. -- je cerebralizirano zbog zahodeeg -r- 15. *gowr ivotinjska dlaka; imenica
je heterokliton, gen. *gunos 16. *leb
lebleb- usnica.
VJEBA 3.
1. 3. *dhwor vrata, usp. stsl. dver, eng. door; vedski ima dv- mjesto oekivanog dhvgo- dio, est, usp. skr. bhgas res secundae i
jerbo je ukriena s dv(u) dva 2. *bhago
Hesihijevu glosu Bagaos Zeys Phrgios Bagej, frigijski Zeus 3.*bhleg
leg--/*bhlg- sijevati, usp.
skr. bhrgas phlgos 4. *dheh1s- posveen, usp. lat. fnum svetite < *dhh1snom, gr. thsphatos odreen od boga, frig. deo- < *dh1so- 5. *misdho- naknada, usp. stsl. mizda, hrv. dmazda 6. *werdho- ime, rije 7. *hh1edhl- jla, uoi anaptiksu u latinskom. 8. *ddhegwhgorjeti; uz *dhewgh-/*dhugh nainiti (> TB tsukle kojeg valja popiti.), ovo je jedini
primjer Grassmanova zakona u toharskom. Primjere je pronao W. Winter 9. *g
ghleh2dhgladak, usp. stsl. gladk, lit. glodns 10. *b
bheydh- vjerovati, obrati pozornost na
Grassmannov zakon 11. *h2eydh- paliti, usp. skr. dhas- drvo za ogrjev 12. *bhelh2greda, usp. lat. fulci poduprijeti < *bhl- 13. *d
dhrigh- kosa; pazi na Grassmannov zakon u
grkom, nom. thrx, ali gen. trikhs, usp. prez. kh imam (frig. eg-), ali fut. hks imat u
14. *(s)bhondeh2 praka; gr. sphendn postaje metatezom od *sphondn 15. *h
h3nobhlaa, usp. gr. omph-als, lat. umb-ilcus, eng. navel; pazi na Brugmannov zakon 16. *medhyo
yosrednji; pazi na razliite ishode jotacije u grkom: msos (atiki), mssos (lezbijski, dorski),
mttos (kretski).
VJEBA 4.
1. *peh
peh2wr vatra, usp. lat. prus (vatrom) oien, gr. pyr < *ph2ur (pazi na
metatezu laringala) 2. *h2ster- zvijezda, usp lat. stella < *h2ster-leh2; lat. astra je posuenica iz
grkog 3. *h1rudhro- crven, usp. gr. erythrs, mik. e-ru-ta-ra je zapravo /eruthr/, stsl. rdr 4.
*nebh- nebo, usp. ved. nbhas-, lat. nebula, stsl. nebo (gen. nebese) 5. *bhoso- bos, usp. arm.
bok < bhoso-go-; pazi na rotacizam u germ., usp. steng. br 6. *nept-s unuk; lat. neps (gen.
neptis) < *nepts, gr. npodes iuvenes 7. *gras- trava; skr. grsate jesti, preivati veli se
eko- igla 9. *seyksamo za stoku; lat. grmen < *grasmn uz naknadno duljenje vokala 8. *h2eko
*seyk/*sikHroth2o- kota, usp. alb rreth; pazi na aspiraciju u vedskom 11. *pet
pet/*sik- dosei 10. *Hroth
pet
letjeti, usp. skr. pat-, steng. feer, eng. feather; obrati pozornost na Sturtevantov zakon 12.
*h3bhruH- obrva 13. *g
ghebhoHloHl glava, usp. mjesto u Grkoj Kinoskefal (< kyns kephal
psea glava) i hrv. posuenicu ak. cpal, dubr. cp vrst ribe (palatalizacija tipa Cavtat) <
dalm. ? < gr. kephal 14. *geh
segseg vezati, pazi na
geh2dh- radovati se, usp. lat. gaude 15. *seg
palatalizaciju u vedskom 16. *ken
ken- nov, usp. skr. ka- nedozrelo zrno (rie) i kanyken
djevoje te gal. Cintu-gntus prvoroenac, Prvul; gr. kains nov postaje iz ie. duine.
VJEBA 5.
19
1. *woyo- nastamba, usp. i gr. Dries trikh-k-es Dorani troplemenice i gal.

plemena Ordo-vic-es, Lemno-vic-es 2. *ews- kuati, usp. got. kiusan; skr. ja- je vrddhi
korijena ju- 3. *leyh- lizati, usp. stsl. lizat; ovaj glagol tvori korijenski prezent u ie. pa lat.
li-n-g nije infigirano *-n-, nego je postalo prema lamb liem ili lingua jezik, kako hoe A.
Sihler 4. *hew
ew-dd- lijevati, tei; pazi na 3 l. sg. prez. u gr. khe < *khei, za diftong usp. aor.
kheya < *h1ehews-; av. i ved. sveenici koji liju svetu tekuinu somu (av. haoma < skt. savistisnuti < ie. *sewH, usp. prazninu *suHnus sin) zovu se htar- i zaotar (< *hew-); fund je
jedini primjer za #*hu- > lat. #fu- 5. *pi
pi--n-- risati, slikati, usp. gr. poiklos aren (Sto
poikl areni trijem ~ stoici); korijen v. u lat. participu pic-tus naslikan ili u imenici pic-tr
slikar 6. *hod
od--mVrne-- propasti, usp. gr.
mVr izmet, usp. av. dual. zadaha guzica 7. *ne
nktar < *(H)netrh2 koji nadilazi smrt, superstes, lat. nex smrt 8. *klewolewo- slava; TA i TB
lewo
em-klywe (< *#h3nomn- ime, frig. onoman-, arm. anun), ie. pjesniki izrazi ouvani su u
skr. kitam rvas, gr. klos phthiton < *klewos ndhgwhitom besmrtna slava ili av. vohu
sravah, stir. fo chl < *wesu klewos dobra slava 9. *ku
u ps, usp. lit. u (gen. us); pazi na
Lindemanov zakon, gr. kn < *uwn 10. *h3ekteh
teh3 8; PT kt > kt je analogija prema PT
pt 7 i w 9 11. *daruh2- suza; lat. lacrima < *dacrima 12. *bheh2hu- ruka, za
vokalizam u gr. usp. i dor. pkhys 13. *weh-no
no-- staza, usp. TB yakne, stir. fn 14. *neh3znati, usp. ved. rtaj- koji znade Rtu, poredak, TB akntsa ignorans < *nneh3- 15.
ro-- visok 16. *hh2eyso*bhrhro
eyso koplje ~ *hh2i- bacati, usp. got. Gaisa-reix kralj kopalja,
steng. gr (Hwt w Gr-Dena in ger-dagum... Hej! kopljometnih Danaca u dni davne...,
Beowulf I 1).
VJEBA 6.
1. *sm-gwelbh- koji imadu istu utrobu, braa, usp. *gwolbho- > ved. grbha- utroba,
av. grbu, stsl. rb; hom. gr. a-delphes < ie.*gwelbhew-o- (vrddhi ie. pridjeva) 2. *gwerh3/*gwrh3 pojesti; lat. vor prodrijeti < kauz. *gworh3-ey- 3. *gwhenen- ubiti, usp. het. kuenzi,
skr. hnti, stsl. goniti, stvnj. gund-fano bojna zastava; gr. theno < *gwhenyoh2, ali phnos
smrt < *gwhonHos kao u imenu Tisi-phon (tn platiti kaznu <*kwey-, usp. gr. poin, stsl.
cna) 4. *gwem- ii, usp. got. qiman; gr. ban < *gwmyoh2; gr. imp bske!, ved. gcchati
<*gwm-sk-o/e 5. *neygw-/nigw- prti; mik. ke-ni-ke-te-we vjerojatno predstavlja /*khernikwtwes/ perai ruku, usp. gr. kher-nptomai prati ruke, khr-nips voda za pranje ruku
6. *kwekwlo- > *kwukwl- kota, usp. eng. wheel 7. *h3engw- pomazati; stvnj. anc(h)o maslo
8. *h
h3egwhi- udovite, zmija, skr. esto i Vrtra 9. *ggwenh2 ena, usp. stsl. ena, stir. ben;
skr. jani- dea < *gwenh2-; got. quino < pragerm. qenn; veli se da se zavretak (-h2) ove imenice
homojoteleutiki poopio na sve imenice enskog roda 10. *h
h1lngwh- lagan 11. *gwhrendhkripati zubima, trti 12. *ngwen- izraslina, gr. adn je lijedza 13. *gwhor
or--mo
mo-- topao;
wh
usp. gr. Thermo-plai paklena vrata, gr. thros ljeto < *g er- (bez sufiksa *mo-); TA
rme 14. *gwhedh- eljeti, usp. gr.polthestos mnogo eljen, mik. qe-te-a2 vjerojatno valja
interpretirati kao /kwhesteha/ 15. *pek
pekw- pei, usp. stsl. pek (peei), eng. cook; gr. je prez.
20
jotiran, pss < *pekw-y-oh2, ali fut. pps < *pekw-s-oh2 i ptcp. ppn dozreo (dubr. ppn
dinja); pazi na asimilaciju labiovelara u latinskom!
VJEBA 7.
1.*ddhehm zemlja, usp. satemski odraz u frig. zemelon rob (Hesihije: zemelen
brbaron andrpodon Phrges), lat. hom < *hemon < *dhhm-; pazi na metatezu u grkom
*dhh- > *hdh- 2. *trih2(d)omth2 30 3. *onkho- koljka 4. *ey- leati, usp. gr. kot
postelja, lat. civis < *(kon-)ey-wi koji zajedno lijee, got. heiwa-frauja pater familis,
rus. semja obitelj; usp. i epitaf iz Termopila: xen', agglein Lakedaimonois hti tde
kemetha, tos konn rhmasi peithmenoi Strane, reci Spartancima da leimo ovdje,
ispotovavi im zakone 5. *h
h2enh- sziti; gr. gkh zadaviti, av. aah- nevolja, kripac,
stsl. zk 6. *nekw- / *nokw- gol, usp. ved. nagn-, lat. ndus < *nokw-edos, stsl. nag, lit.
nugas (uoi Winterov zakon) 7. *spe- promatrati; pazi na premetanje u gr. 8. *rn- rog,
usp. stsl. srna; lat. corn je stari dual 9. *nokw-t- no; skr. nktam hoe rei noct, nktr;
obrati pozornost na Cowgillov zakon 10. *yek
yekwr jetra, stari heterokliton, usp. skr. ykrt,
yakns, gr. hpar, hpatos, lat. iecur, iecinoris 11. *bbheh2- govoriti, usp. gr. dor. phm, gr.
at. phm s jon. at. > ; lat. f-r govoriti, f-ma glasina 12. *gweru- raanj, usp. got.
qairu 13. *kwoti koliko, usp. bret. pet < *kweti 14. *per- tokast, usp. frig. perk- grphein,
njem. Forelle pastrva, lat. pulcher postaje disimilacijom od *porcer < *porcros; pazi na #p >
u britskom 14. *g
el- eljeti, pazi na palatalizaciju! 15. *hh2endhes
es- cvijet; nostratiari
gwhel
w
povezuju ovu rije sa semit. int-(at)- ito 16. *ek
ek - izmet; imenica je heterokliton, usp.
skr. krt, ali gen. akns.
VJEBA 8.
1. *hh2eses osovina, usp. lat. axis, stvnj. ahsa, stprus. assis 2. *posk
poskwo-/e
/e-- straga < *po
/e
w
straga + sek - slijediti; pazi na palatalizaciju, usp. av. paskt, ali paca 3.*h2/3wopwopnapastovati; pazi na odraz u germ. < *h2/3woplo- 4. *wnd(s)tid(s)ti- mjehur; pazi na
d(s)ti
svarabhaktiko s meu dentalima; lat. vessica < *vensica 5. *wesH
wesHwesH duboko uzdisati, usp.
eng. wheeze; skr. pored vsiti ima i vsati 6. *syowro- enin brat, usp. srp. ra; O.
Szemernyi kao prvi izvor predlae guu *suH- ena 7. *h1ewsews gorjeti, alb. ethe vruica
h
< *h1ews-d iyeh2 8. *h
h1orsoorso stranjica; lat. d-orsum lea < (?) *tod h1orsom ta stranjica;
gr. rr- < *-rs-, ali usp. ekspresivne geminate u byll < *buli- (skr. buli- guzica); het. rije ne
valja pomijeati s homonimom rra- < *h1erH- prti (TA yr) 9. *snewd
snewdh- izmaglica, oblak,
usp. kimr. nudd 10. *sriHgo
sriHgosriHgo hladnoa, studen; lat. #fr < *#sr-, i inae sC esto alternira u
lat., usp. funus ukop, ali prid. funebris mjesto **funesris 11. *skel
skelskel zavinut; usp. lat. scelus i
arm. el, oboje u znaenju zloin; moda i TA kolye bedro 12. *h
e- otar, usp. stsl.
h2e
ostr 13. *seh
seh2wl sunce (heterokliton, gen. *suh2nos); luv. i- < *--, a h katkada i nestaje
pred -w- 14. *h2rto
toto- medvjed ili s interdentalnim frikativom *h2ro- 15. *pis
pis--to- slomljen,
21
pazi na RUKI 16. *h

h2osdoosdo grana > *h2ozdo- jednaenjem po zvunosti; pazi da gr <z> =
[zd].
VJEBA 9.
1. *h3nomn ime, lat. nmen sa sekundarnim duenjem prema (g)ntus < *neh3-; pazi
na disimilaciju u hetitskom 2. *melH
melHmelH mljeti, usp. stsl. mlti s metatezom; gr. ml mlin,
stir. melid 3. *tom toga (ak. sg. zamjenice *so, seh2, tod taj), usp. frig. so-, stsl. t i lit. t,;
obrati pozornost na supleciju 4. *sen
sen- star, usp. lit. snas, got. superl. sin-ista maximus nat
w
w
5. *g
g m (Stangov zakon) < *g owm govedo, bovem; gr. bn ak. je imenice bs (dor.) tit
od volujske koe, govedo koja u klasino vrijeme glasi bos, a njen ak. analoki bon; lat. bs
posuenica je iz sabinskoga (mjesto **vs) 6. *h2ner- mukarac, vir, skr. snra- zgodan
ovjek < *s-h2ner-o-, frig. an(a)r-, lat. Ner 7. *erh
erh2o- starac, usp. gr. geroys skuptina
h
< *gerh2ont-ih2- 8. *h
h3erb o- siroe, arm. ar-ban-eak sluga slae se sa slavenskim znaenjem
w
(s)lh2eg - uzeti, drati; pazi na jotaciju u grkom, lzomai < *lagw-yo/e- 10. *hh2el
el- lutati,
9. *(s)lh
w
usp. gr. alomai hoditi naokolo i alsk pobjei 11. *g
g eloHneloHn alac; gr. dllithes ose
w
h
(Hesihije) < *g el-nid - 12. *musko- muka ili enska genitalia < (?)*mus-ko- maleni mi;
u gr. mskhon, kh je ekspresivno 13. *owHr
owHr graak (gen. *uHnos, heterokliton), usp.
gr. kar, TB kor < *uHr 14. *h2ensu- duh, bog, usp. stnord. pl. sir bogovi, av. ahura
gospod < *h2nsu-ro- 15. h3meyho- piati, skr. meha-, TB mio piina 16. *pelh1umnogo, usp. lat. komp. pls vie < *pleh1yo-, gr. pril. pollkis esto < *plh1u-kwid (skr.
parcid), got. filu.
VJEBA 10.
1.*k
snosno crn; jatv. Kirsna Crna (sc. rijeka), alb. sorr vrana < *kwrneh2 2.
*kwrsno
*kr
popo- tijelo je kosa osnova imenice*kreps 3. *termn granica, usp. skr. trman-, gr.
krpo
atrmn bez granica < *ntermn 4. *wrb- grana; gr. i rhmnos 5. *plth
th2u- irok, usp. lit.
h h
platus 6. ng eno
eno-- guzica; skr, jaghna ~ jgh- brada, mentum; pazi na asimilaciju u gr.
kokhn < * kakhn 7. *mldhe- glina ~ *meldh- mekan 8. *bhrw- dio odjee, usp. mik.
pa-we-a2 /parweha/ i gr. phrai presti (Hesihije) 9. *dhlgh- dg 10. *(
*(n
to-- (in)victus;
n)str-to
gr. strats (lezb. strots) hoe rei vojska 11. *mnti
ti- um, usp. got. ga-muns i stsl. pa-mt;
gr. matos < *mnto- nalazi se u sloenicama poput aut-matos ultro 12. *bhnhu- abundus,
s(me) mi, usp. lat. ns; gr. mme
usp. ved. bah- gust, i puninu u superl. bhiha- 13. *ns(me)
mjesto amm (eolska baritoneza, usp. lezb. naos, ali dor. n()s), jon. at. hemes < *m + es
(nom. pl.) < amm sa sekundarnom aspiracijom 14. *gwmti
titi- hod, usp. gr. kat-basis
w
silazak, an-basis uzlaz, bats premostiv < *g mto-, lat. con-venti.
VJEBA 11.
1. *srew- tei, usp. lat. Rmo Tiber, lit. srav menstruacija, hrv. strja,; pazi na
epentetsko -t- u stsl., usp. hrv. strara ~ srti 2. *wer
werwer raditi, usp. steng. weorc; gr. rhz <
22
*wer-yo, usp. i *werom rad > gr. rgon djelo 3. *meryo

meryomeryo dikla, usp. lit. merg, lat.
martus < *merih2-to- 4. *yoh1r- / *yeh1r- godite, usp. njem. Jahr, eng. year 5. *h2elyodrugi, usp. cip. a-i-lo- s metatezom; *-ly- > gr. -ll- pravilno 6. *wet
wetes-- star, usp. lat. vetus,
wet-es
h2-lit. vtuas; gr. i tos, usp. mik we-to (ak. sg.) i ved. tri-vats- tri godine star 7. *swerusweru-h2
svekrva, usp. gr. hekyr, lat. socrus < *sweru-o-, njem. Schwiger; pazi na asimilaciju u
koryovedskom, s... > ... 8. *koryo
koryo vojska, usp. gr. koranos vojvoda sa *-ry- > -yr-, Tri-corii
ime plemenu, koji se sastoje od tri vojske 9. *suHro- sirutka, usp. stsl. syr 10. *h
h1uHdhr
(heterokliton, gen. *h1uHdhnos) prsa, usp. hrv. vme, rus. vmja 11. *h
h2owiowi ovca, usp. lat.
ovis, stsl. ov-ca, eng. ewe 12. *wiHs*wiHs-o- otrov; skr. se vi- izvodi iz *wis-o-; pazi, lat. vrus je
neutrum 13. *nuH(n)
nuH(n) sada, usp. gr. n, lat. nu-dius, nun-c(e), stsl. nyn id. ~ *newonov
yes- vreti, usp. stvnj. jesan; mik. ze-so-me-no vjerojatno predstavlja /djesomenoy/ 15.
14. *yes
yes
*gwhiHsloputloiHslo ila, usp. jiy-, gr. bis, hrv. la 16. *putlo
putlo sin, usp. av. pur-; osk. -tl- > -cl-,
kao i lat. naritula > naricla 17. *yuHs
yuHsyuHs juha, usp. stsl. juxa.
VJEBA 12.
1. *pr
to-- anus, skr. pl- < *proh3i- 2. *kmh2pH- pela radilica, usp. sinonim
prh3to
*d ren- (gr. thrnax, stvnj. trno) 3. *wrh2d- korijen, grana, usp. lat. rdix 4. *nh1to
to-stvoren, roen, usp. skr. jtarpa prirodno lijepa got. aira-kunds od zemlje roen 5.
*rh2to
to-- pomijean, korijen *erh2, v. u gr. aor. kers(s)ai 6. *tlh2to
to-- noen, gr. i tlts
w
(dor.) 7. *strh3to
to-- poloen, usp. lat. strtus leaj 8. *g rh2u- teak, usp. lat. gravis, av.
gouru- < *garu- 9. *mh2o- umor; usp. CRHC u skr. nt-, gr. pol-kmtos < *mh2to- 10.
*dlh1gho- dg, usp. gr. dolikhs, lat. in-dulge, lat. dlg; lit. #l < #dl- pravilno; jatv. Dulgas
Dugo (sc. jezero) 11. *srh2go
go-- bobice, starija je paradigma u grkom rhx, gen. rhgs <
*sroh2gs, gen. *srh2gos; lat. #fr- < #sr- pravilno 12. *klHro*klHro- greda; kimr. aw < * pravilno.
h
VJEBA 13.
1. *morwi
morwi-/*morm
morwi /*morm/*morm- mrav, usp. stir. moirb < *morwi; lat. formica disimilacijom <
*morm-ica 2. *peleu- sjekira; smatra se da je rije posuena iz semitskih jezika, I. je
Diakonov povezuje sa sem. *plq rascijepiti 3. *lowb
lowbho- kora; stir. luib trava i got. laufs
(steng. laf, neng. leaf) vjerojatno nisu srodni s ovom rijei 4. *kleng
klengkleng savinuti, usp. stsl. kl,
h
lit. klnkti 5. *h
*(ss)ter - unititi, u prez. *(s)trnehti 7.
h2elnoelno s druge strane, nakon 6. *(
*wiHro
wiHromelitwiHro mukarac, usp. lat. vir s pokraenim vokalom 8. *melit
melit med, usp. got. mili id.
w
w
9. *wek - / *wok - glas, usp. TA wak, TB wek, lat. vx id. 10. *yo
*yo-- koji, odnosna
zamjenica (*yos, yeh2, yod) koja je vidljiva i u gen. sg. o- osnova os-yo (usp. skr. asya, gr.
hom. oio, stlat. osio); starije stanje dade se rekonstruirati iz het. koji ima nom. = gen. 11.
*dwis dva, usp. steng. twi-; za lat. #dw- > #b-, usp. bellum < *dwellom dvoboj; skr. dvi-,
gr. di- i lat. bi- nalaze se u sloenicama, npr. skr. dipada, gr. dpoys, lat. bipes dvonoac 12.
*wes*wes- odjea, usp. lat. vestis; gr. hnnmi < *wesnew-, usp. lezb. mma ~ ved. vasman 13.
*sweh
sweh2du
du- sladak, usp. gr. dor. hdys, lat. suvis 14. *med
medhu medovina, usp. strprus.
23
meddo, stir. mid (gen. meda); isto znaenje med v. u stsl. med i TB mit (posueno u kineski
*mjit); gr. mthy hoe rei vino 15. *plewplew tei, usp. stsl. plyti, eng. flow, flood 16.
*rh2o- glava je kosa osnova imenice*rreh2, usp. lat. cerbrum (ili crbrum, muta cum
liquida) < *erh2sro- 17. *wrh1no
no-- janje, usp. gr. ()arn, cak. vanne.
VJEBA 14.
1. *kwelp- nadsvoditi, usp. steng. hwealf i gr. kolp 2. *h2ostH kost (heterokliton,
gen. *h2ostnos), usp. arm. oskr < *h2ostwr; poetno k- u stsl. kost nije objanjeno; hrv. jstog
(zastog) < gr. astaks < *h2estnko- 3. *b
bhgoh2 pei; gr. i phz < *bhgyoh2; esto se, zbog
neobjanjenog Lautverschiebunga predlae da je frig. bekos kruh (Herodot, Hesihije,
Hiponakt) posuenica 4. *we
weh- voziti, usp. lat veh (zapravo s hijatom v), lit. ve 5.*wesr
wesr
proljee, usp. skr. vasanta-, lat. vr id.; slav. oblik postaje od kose osnove *wesn- ie.
heteroklitona 6. *
eym- zima, usp. lat. hiems, stir. gim-red 7. *nmr
mrto
toto- neumrli, usp. ved.
heym
amta- id. i gr. ambros jelo, pomast bogova 8. *loHp- kouh; ini se da bal. odraze (lit.
lpas, latv. lps) valja izvoditi iz *leh2p- 9. *mos- skoro, usp. av. mou, lat. mox 10. *Hrvladar, usp. got. reix, gal rix, stir. r 11.*h
h2ewsews zora, usp. gr. s (hom. rhododktylos
ruoprsta) 12. *rd- srce, usp. stprus. seyr, arm. sirt; #h- u skr. je analoko 13. *kakHsmijati se; dozvoljeno je rekonstruirati *-a- jerbo se radi o ekspresivnoj rijei; lat. -ch- stvar je
uzora grke grafije 14. *uks- vol, usp. eng. pl. oxen 15. *gerh2uH- dral, usp. lat. grs, hrv.
dl s epentetskim d, usp. dubr. zdrk 16. *kwetwr
etwr 4, usp. gr. tssares.
VJEBA 15.
1. *h
h2endho- slijep, gal. anda-bata je gladijator koji se bori s kacigom bez otvora za oi
2. *h
h2erkwoerkwo lk, usp. stlat. arquus 3.*kweh2s- kaalj, usp. stsl. kal, kimr. pesychaf 4.
*ddheh1terter stvoritelj ~ *dheh1- initi (gr. tthmi, firg. dak-, itd.), usp. stsl. dtel ergts i
lat. con-dtor 5. *peh2- psti, usp. lat. psc < *peh2-s-oh2 6. *deh
deh3-nono dar, usp. skr. dnam
h
id. s istim sufiksom kao stsl. i gr. dron 7. *h2e(m)b oh1 oba, usp. (?) skr. bh, eng. both;
lat. je amb uz du dva jedini preitak starog duala 8.*h
h1eoh2 ja; lat. g < *g (jampsko
kraenje, usp. ml < *ml); ini se da se zavretak -oh2 homojoteleutiki poopio na 1. l. sg.
tematskih glagola 9. *h
h3nogwh- nokat, usp. nogt 10. *teh2g- smjestiti, usp. gr. tgs
vojvoda i gr. tss < *teh2gyoh2; lit. sutgti hoe rei udati se 11. *steh2tlo
tlo- mjesto, pazi
na alternaciju i anaptiksu u lat; steng. staol < *steh2tlo- 12. *seh
ro- dg, usp. lat. stius
seh1ro
manje, gore~ srus kasan, neki primeu i ved. sym- veer 13. *teh
teh2wotwot tantus, usp.
skr. tvatkrtvas toliko puta, dor. t()os, TB tot 14.*h
esk- jasen, usp. het. hassikk- id.;
h3esk
pazi na metatezu u grkom 15. *lab
lab- lizati, ini se da valja rekonstruirati *-a-; gr. lpt
srkati < *labyoh2; -m- se u latinskom neetimoloki pojavilo pred bilabijalom.
VJEBA 16.
24
1. *h1ger probuditi 2. *h1rewg- podrigivati, usp. lit. riugmi, rus. rygt'; u lat. #e- je
prefiks 3. *h
h2weh1- puhati, usp. skr. vt-ikabhaka kojemu je vjetar jedina hrana, lat. ventus
vjetar < *h2weh1-nto- ; TA want id., TB yente, *w > TB y pravilno 4. *h
mo- dah,
h2enh1mo
h
wo- rupa, usp. steng. goma id.; TB
moda srodno s ved. nila- daak < *anima- 5. *
h2wo
h
koy < * uh2yom ~ *heh2w- zijevati 6. *hh1regwes
es- tama, aithr, usp. gr. rebos
ro- velik,
podzemni svijet, got. riqis mrak; TAB o-# postaje iz drukije tvorbe 7. *mh
mh2ro
usp. lat. macer 8. *h
h2melmel musti, usp. lat. mulge, stsl. mlz 9. *nh
nh1trik- zmija, usp. egn.
adder < steng. ndre (#n- je pogreno shvaeno kao neodreeni lan) 10. *mh2no- ruka, aka
je kosa osnova ie. heteroklitona *meh2r 11. *h
h3ligoligo bolestan, usp. gr. olgoi = lat. pauci, lit.
lig, alb. lig 12. *hh2ley
ley- pokrenuti, usp. lat. ltus obala, stsl. lj, lij 13. *gghel(h2)d
)d-- mraz;
sisi- ma, bode, usp. lat. ensis.
stls. oblik ne trai laringal; pazi na asimilaciju u grkom 14. *h2nsi
VJEBA 17.
kenksperh- hitati, usp.

1.*kenk
kenk glad, skr. rije nije siguran uesnik etimologije 2.*sper
sprhyti iz ie. praznine 3. *klHn
Hn- brijeg, usp. gr. koln mogila, grobni humak < *kolHn,
pazi na asimilaciju *-ln- > -ll- u latinskome 4. *kewdo- magija ~ *kewh1-, usp. lat. cave
paziti, i iz punine skr. kav- sapiens 5. *stomn
stomn mandibula, usta, usp. njem. Stimme glas
6. *peh
peh2wsws pastirsko boanstvo; ved. Pn < *puh2sno- je uvar stada i djelitelj sree 7.
w
*h1ereg o- grah, usp. stvnj. arahweiz; pazi na asimilaciju vokala u grkom 8. *b
men
bhlah-men
sveenik, usp. brmayam ~ lat. flmonium; lat. flmen < *flags-men; ini se da treba
rekonstruirati *-a- 9. *heslo- 1000, gr. dijal. i khllioi; ved. ima prefiks sm- jedan 10.
*dreh2- trati, za duljinu usp. gr. aor. drn i perf. ddrka 11. *h
es- siv, lat. cnus sijed
h2es
< *kasno- uz naknadno duljenje vokala; skr. a- zec < *as- analoki 12. *leh
leh1d- lagan,
usp. lat. lnis < *leh1d-, got. lats id. 13. *h1eyo- bronca, bakar, usp. lat. as (gen. aris) i
pridjev a(h)nus 14. *h
tro- plug, usp. lat. artrum; stsl. ralo disimilacijom i metatezom od
h2erh3tro
< *ordlo, usp. lit. rklas 15. *yeb
/o-- prodrijeti, usp. i hrv. jbm.
yebhe-/o
/o
VJEBA 18.
1.*weyk
weykweyk savinuti, usp. lat. vinci svezati; stnord. vikja svinuti <*weyg, nejasno je
kakov je odnos meu ovim oblicima 2. *laywo
laywolaywo lijevi, usp. lat. laevus id., lit. ilaivti
vijugati 3. *weyH
weyHweyH , usp. stsl. viti 4. *h1ey- ii, usp. skr. emi, lat. re; hrani razliku gr. emi
idem i eim (je)sam 5. *(H)oyno- jedan, usp. gr. on, strprus. ains id. 6. *loykwoostatak ~ *leykw- napustiti (gr. lep, lat. linqu, itd.), usp. stsl. ot-lk 7. *kayko
kaykokayko
slijep, usp. skr. kekara- razrok, stir. cech slijep, alb. keq lo; rekonstrukcija je upitna jer
sadri rijetko *-ay- (v. zadatak 1. ove vjebe) i fonotaktiki nedozvoljenu strukturu *kVk- 8.
*meyk- mijesiti, usp. misce, gr. msg id. 9. *deyno-/*dino- dan, usp. skr. dina-traya
triduum, lat. nun-dinae trina devetodnevnica, za puninu usp. i got. adv. sinteins 10.
25
*ddheygw- zabiti, usp. lat. fv; -g- u fg je analoki dolo iz perf. fx 11. *koy- strii kosu,
usp. lit. kiiu 12. *(H)oyto*(H)oyto- hod, gr. kelt. znaenje je zakletva jer je ljudima koji su se
zaklinjali bilo naloeno hodati meu poklanim ivinama kako bi zakletva bila valjana 13.
*tweys- tresti ili *twey-, usp. av. wayah- 14. *h
h1reykreyk smrviti, za protetski laringal usp.
gr. erek razbiti.
VJEBA 19.
1.*h
h1ewkewk naviknuti (se), usp. stsl. vyknti iz istog korijena 2. *bbhewgewg savinuti, usp.
eng. bow, el-bow, rain-bow; pazi na homonimiju: gr. pheg, lat. fugi < *bhewg- bjeati 3.
*lew
lewlew otkinuti, usp. guu u gr. lygrs tuan 4. *hh1lewdh- slobodan ovjek, dijete
slobodnih roditelja, usp. stsl. ljudje eljad, njem. Laute id.; lat. lber < *lberos (sonus
medius) 5. *hh2ewsews uho, usp. lat. auris, stsl. uxo 6. *sh2ewso- suh, usp. steng. sear, stsl. sux
7. *lowksno- Mjesec, usp. lat. lna, rus. lun 8. *lewk- bio, usp. gr. leyks, lat. (Iuno)
Lcna Junona Primalja 9. *tewte- pleme, ljudi, usp. got. iuda narod, steng. odcyningas kraljevi nad ljudima, Danci stir. tatha (d Danann), ilir. Teuta 10. *strewg- umoriti
se, TA sruk- ubiti, ali TB sruk- poginuti 11. *h
h2ewgewg poveati, usp. guu u skr. bez
palatalizacija ugr- moan ~ lat. auge poveati, usp. i lat. Augustus 12. *krewt- tresti 13.
*spewd- odgurnuti, usp. gr. sped uriti (gr. spede brads = lat. festn lent).
VJEBA 20.
1. *h2eygwhe- sramota 2. *leyp- lijepiti; vie oblika postaje iz ie. punine, nego iz
duine, usp. skr. limpti (korijen je lip-, usp. perf. lilpa), TB lyipr, gr. lpos mast, lat. lippus
mutnih oiju, stsl. pri-lpj 3. *h
h1newn 9, usp. lat. novem, TAB u; bsl. (stsl. devt) ima
#d- analoki prema *demt 10 (lit. dimt, stsl. dest); 9 je doslovno novi broj ~ *newonov ini se da su Indoeuropljani imali oktalni brojvni sustav 4. *kh1enH- kopati, usp. lat.
can-alis lijeb u polju; pazi na aspiraciju u skr.; nfrig. knouman je, ini se, prijevojna duljina
jerbo frig. ou < * 5. *nsek
sekw- poredati; usp. ndra moi nnepe... (Odsseia A 1) i prijevod
Livija Andronika virum mihi...insece 6. *h2erh2- pauk; lat. araneus < *arak-sn-, steng. renge <
*h2rh2k- 7. *hh2rrorro bio, usp. gr. rgyros id. 8. *h1rewgrewg vikati, podrigivati; gr.
eregomai bljuvati, ali aor. rygon rikati, usp. stsl. rykati < *h1rewk- 9. *h3rewg- kopati,
usp. lat. rga bora 10. *h
Hti- patka, lat. anas < *h2entH- 11. *wri(s)th2nHti
*wri(s)t- okretati, pazi na
wh
Lidnov zakon u litavskom 12. *song - glas; neng. postaje od -e- prijevojnog oblika 13.
*h2elbh- bio, usp. lat. albus id. 14. *h
yu- vikati; neki povezuju s ovim korijenom i gr.
h2yu
iyg vika, ali ovo je fonoloki neuvjerljivo 15. *hh2evi
evi- ptica, imenica se deklinira
proterodinamiki, pa skr. vyas- < *h2wey-.
VJEBA 21.
1. *(
*(ss)tnh2g- bara, usp. gr. tnagos pliak < *tenh2g- 2. *h1ehero- jezero; aspirata
se moe rekonstruirati prema gr. Akhrn ime rijeci u podzemnom svijetu 3. *nkwtu
tu-praskozorje, usp. gr. akts suneva zraka s neobjanjenim -kti- mjesto -pty- 4. *put(n)o*put(n)o26
guz(ica); skr. putau guzovi su dualia tantum; pazi na asimilaciju u gr. nn- < *-tn- 5.
*negwhro
ro-- bubreg, usp. stlat. nefrns testisi 6. *wolswo- dsni; pazi na disimilaciju u skr.
brsva < *vrsva 7. *hor
or-- odojak; pazi da gr. khoros < * horyo- 8. *tworo- divlja svinja;
el--/*wobhel
el-- buha 10.*krno
nono- trenja, usp. lit. Krnis
gr. srx meso < *twr-s 9. *webhel
mitski zatitnik trenjina drva < *krne- 11. *ier
ierier graak, usp. lat. cicer (i patronimik
Cicer), gr. krs id. < *kikrios 12. *papa tata, dozvoljena je ovakva rekonstrukcija jerbo se
radi o ekspresivnoj rijei, usp. i geminate u gr. pppa(s) id.; takoer usp. skr. akk mama,
gr. Akk, lat. Acca (Lrentia) 13. *(H)neyd(H)neyd- uvreda, na protetski laringal upuuje i grki
h
oneidz koriti 14. *samh2d o- pijesak; u grkom je priraslo neetimoloko #p- 15. *weh
weh2ti
tibogom nadahnut, usp. stir. fith prorok, gal. pl. oyateis.
VJEBA 22
1. atha yognusanam. yogacittavrttinirodha. tad drau svarpevasthnam.
vrttisrpyamitaratra. vrttaya panycatayya klikli.

2. Mosai Pierthen, aoidisi kleoysai / dete, D ennpete, sphteron patr hyneoysai;
/ hnte di broto ndres homs phato te phato te, / rhto t rrtto te Dis megloio hkti. /
rha mn gr briei, rha d brionra khalptei, / rhea d arzlon minthei ka dlon aksei, / rhea d t
ithnei skolin ka agnora krphei / Zes hypibremts, hs hyprtata dmata naei.
3. saei frajai aiau sokjai gu. allai uswandidedun, samana unbrukjai waurun. jah ju
uf dauaus atdrusun stauai. inuh is qam gamains allaize nasjands, allaize frawaurhtins
afhrainjan, ni ibna nih galeiks unsarai garaihtein, ak silba garaihtei wisands, ei gasaljands sik
faur uns. hunsl jas sau guda, izos manasedais gawaurhtedi uslunein.
4. Glagolj vam: ate ne dast emu vstav, zane est drug emu, n za bezostvo ego
vstav dast emu eliko trbuet. az glagolj vam: prosite dast c vam, tate obrtete, tlcte
otvrzet s vam.
VJEBA 23.
1. baGda uvaaca . Aasaid raja nal< naama vairs<nsata< bali. upapanna< gaN>r E pavaana Aak<evadH.
Aetana manaz<nXraNaama maea dvapaetar yaTaa. upaya upaer sava\aama Aaedtya Eva tajasaa. baNya< vadevaca
Cr< ena\aDa\a mahipaetaH. AxaepayaH satyavadi mahana Axa>ehNaipaetaH/
2. , / - /
- / ' / - /
/ .
3. atta unsar vu in himinam, weihnai namo vein. qimai viudinassus veins. wairvai
wilja veins. swe in himina jah ana airvai. hlaif unsarana vana sinteinan gif uns himma
daga. jah aflet uns vatei skulans sijaima, swaswe jah weis afletam vaim skulam
unsaraim. jah ni briggais uns in fraistubnjai, ak lausei uns af vamma ubilin.
4. R : egda molite s glagolite: wt : :

: : :
: : : :
27
: : :
: :
VJEBA 24.
1. Aegnma IL par<ehta. Yawsya dvamaetvajama. h<tarma rtaDaatamama.. AegnaH pavaeBar ?e\aeBar. Ie<
ntanar uta. Sa dvaa Oh vaxaeta.. Aegnanaa reyama Aavata . pa<sama Ova edvaedva. yaSasa vairvaamama ..
2. , / , , /
/, /
, , / /
.
VJEBA 25.
1. *nbho- nebo, usp. skr. nbha- 2. *bhr-o-mh1no- kojega valja nositi; u grkom je
naglasak s etvrtog sloga povuen na trei od kraja jer je naknadno uvedeno ogranienje kojim
naglasak ne ide dalje od antepenultime 3. *h2ewso- zora 4. *plth2- irok, usp. gr. plats 5.
*h2ow- ovca 6. *lewk- bio, usp. lat. Lcius 7. *dhuHm- dim, usp. lit. dmai, stsl. dym;
obrati pozornost na Hirtov zakon 8. *plHn- pun; u lit. naglasak je protrahiran Hirtovim
zakonom 9. *ynh2tr jetrva, grka proparoksitona postaje paroksitona ako je ultima duga,
usp. i gr. hom. pl. einteres 10. *swekru-h2- svekrva, usp. skr. svar-.
VJEBA 26
1. Lidnov zakon 2. Psiloza 3. RUKI pravilo 4. Cowgillov zakon 5. Sturtevantov zakon 6.

Metateza likvida 7. Eolska baritoneza 8. Brugmannov zakon 9. Rotacizam 10. Grka jotacija 11.
Toskijski rotacizam (geg. ven) 12. = gr. ka s, tknon;, Wackernagelov zakon 13.
Grassmannov zakon 14. Sieversov zakon 15. Bartholomaeov zakon 16. Osthoffov zakon 17.
Winterov zakon.
VJEBA 27.
Rjeenje: 1 m, 2 h, 3 f, 4 j, 5 k, 6 c, 7 i, 8 2, 9 g, 10 d, 11 e, 12 l,
13 a.
VJEBA 28.
Rjeenje: 1 j; 2 o; 3 l; 4 n; 5 h; 6 m; 7 g; 8 e; 9 u; 10 a; 11 k; 12 c;
13 f; 14 - t; 15 b; 16 - v; 17 - r; 18 z; 19 d; 20 i; 21 p; 22 s
VJEBA 29.
Rjeenje: 1 d; 2 l; 3 j; 4 e; 5 a; 6 h; 7 k; 8 f; 9 i; 10 c; 11 g; 12 b.
28

APPENDIX 1.
VRST IE. PRAJEZIKA KOJOM EMO SE SLUITI
STRUKTURA IE. PRAJEZIKA

Fonoloki se inventar prajezika oslanja se na Beekesovu rekonstrukciju (1995: 124 -126)
i sadri pet redova okluziva: labijale (*p, (*b), *bh), dentale (*t, *d, *dh), palatale (*, *, *h),
velare (*k, *g, *gh) i labiovelare (*kw, *gw, *gwh); zatim, samo jedan frikativ (*s) i laringale
(*h1, *h2, *h3). Svi sonanti (*m, *n, *l, *r, *y, *w) imaju slogotvorne alofone (*m, *n, *l, *r, *i,
*u). Postoje etiri vokala (*e, *o, *, *). Ne postoji *a. Naravno, prajezik imade i diftonge, i to
prednje (*ey, *oy, *h2ey) i stranje (*ew, *ow, *h2ew). Najvei je predloeni broj 72 (sic!). Iako
se podrazumijevaju, nekolicina se ie. alofona u naelu ne rekonstruira (*z, *, *, * , itd.).
Dozvoljenje strukture sloga su: CVC, CCVC, CVCC, CCVCC. Rije ne moe poeti sa
*r ili homorganskim konsonantima. Slog ne moe sadravati dva ista konsonanta, dva zvuna
konsonanta ili aspirirani i bezvuni konsonant.
Problemi u rekonstrukciji tipoloke naravi su neuobiajeno rijetko *b i aspirirani okluzivi
h
(*b , *dh, *gh) koji nemaju bezvunih paranjaka. Osim toga lingvisti se spore oko *a (*dapjelo, ghans- guska, *sal- sol, *albho- bio, *mtr mati i sl.) i broja laringala. Puhvel
primjerice uzima da ih je est, a Szemernyi misli da je tek jedan.
Naputeni simboli brugmannovske rekonstrukcije su: ph, kh, th, , (), h, (), h, m, n, l,
r, , a i sl. Devetnaestostoljetna poredbena lingvistika slabo razlikuje foneme i alofone nazivajui
i jedne i druge Sprachlaut.
Najee diskrepancije u notaciji su:* = *k; * = *, itd.; *kw = *ku = *qu, itd.; gwh =
gwh; *y = *i; *w = *u; *h1 = he, *, * x, 1, E ; *h2 = ha, , *x, 2, A; *h3 = ho, w, xw, 1, O; CHC
= CC; rH = r, itd.
FONOLOKA PRAVILA I ZAKONI IE. PRAJEZIKA
Laringali boje prileee vokale: *h1e > *h1e, *h2e > *h2a, *h3e > *h3o; *eh1 > *eh1, *eh2
> *ah2, *eh3 > *oh3. U kasnijem ie. oni nestaju: *He >e, *Ha > a, *Ho > o, *Hi > i, *Hu > u;
*eHC > *C, *aHC > *C, *oHC > *C,*iHC > *C, *uHC > *C. Katkada *CHi, *CHu >
*CiH, *CuH (metateza laringala), npr. gr. pyr vatra < *puh2r < *ph2ur u praznini od *peh2wr.
Sandhi: moemo pretpostaviti da su se na granici rije u ie. zbivale ove promjene: *VH# C- > *-V:#C- (v. i Stangov zakon) i *-VH#V- > *-V#V-.
Jednaenje po zvunosti: *CbezvCzvu > *CzvuCzvu, *ped u praznini *pd > *db, usp. av.
frabda-, gr. epbdai; esto je ozvuenje ie. *s, npr. *misdho- naknada > *mizdho-.
Bartholomaeov zakon : *ChC > *CCh, npr. *budh-to probuen > skr. buddh i u
sufiksima *-tro < *-dhro- i -tlo- < *-dhlo-, npr. *peh2-dhl-om > lat. pabulum krmivo i poculum
pehar < *peh3-dhl-om sa svarabhaktikim -u-.
Siebsov zakon: *#sCzvu- > #sCbezvu-, npr. *bhrHg- (lat. fragor grmljavina), ali
*sbhrHg- > *sphrHg- (ved. sprjati grmi). Ovaj je zakon zapravo progresivno obezvuenje.
Stangov zakon: VHM > V:M, VwM > V:M, npr. *gwm bovem < *gwowm.
29
Svarabhaktiko (anaptiktiko) *s: *CdentCdent > *CdentsCdent (> skr. -tt-, -dd- av. -st-, -zdgr. bsl. -st-, ital. kelt. germ. -ss-). Pojava je osobito esta u u glagolskoj promjeni (het. ezten <
*h1ed-te jedete) i u tvorbi (lat. infestus, av. ajasta (mjesto ajazda-) < *n-gwhedh-to- neumoljiv
). Toharski pokazuje velik broj primjera, npr. TB wartstse prema lat. versus < *wrt-to-. U
rekonstrukciji se katkada biljei i *-tst-.
Thorn: gdje se u materijalu nalaze ovakve podudarnosti: skr. -k- : gr. -kt-, skr. -k- :
gr. khth-, skr. -k- : -phth- moemo u prajeziku rekonstruirati interdentalni frikativ i njegov
zvuni alofon , npr. *h2rto- medvjed > *h2ro-. Hetitski je i toharski materijal objasnio da
se radi o metatezi kojom dentalni okluziv dolazi pred velar (*-t-, *-d(h)h-, *-dhgwh-) a nakon
toga se frikativizira u ili .
Geminate: *-ss- > *-s- na granici morfema, npr. *h1es-si > *h1esi (skr. si, gr. e, lat. s,
itd.). ini se da su geminate bile snano markirane u prajeziku budui da se pojavljuju samo u
ekspresivnim rijeima (het. atta, gr. tta, got. atta otac) i stilskom, pjesnikom, jeziku (gr.
ak. pphin zmija!, ali obino phis < *h3egwhis)
NAGLASAK
Premda nisam biljeio naglasak na rekonstruiranim entitetima, valja napomenuti da se
mjesto ie. naglaska dade rekonstruirati na temelju vedske udtte i grkog akuta, npr. ved. pit-,
gr. patr < *ph2tr. Mnoge rijei potvrene u oba jezika pokazuju isto mjesto naglaska, npr.
thyms : ved. dhm-, gr. phronti : ved. bhranti i impf. istog glagola gr. pheron : ved.
bharan. Dodatno u ovom poslu pomae baltoslavenski materijal i posljedice Vernerova zakona
u germanskom, npr. ved. duhit, lit. dukte ili got. fadar, a ne **faar, zbog ie. oksitone. Naglasak
je mogao imati i razlikovnu ulogu, npr. gr. bos ivot : bis lk (Ti on txi noma bos,
rgon d thnatos Tom je dakle luku ime ivot, a uinak smrt, Heraklit 48), ved. vra izbor
: ved. var koji polae pravo na.
Pravila se ie. prozodije mogu saeti ovako: ie. je naglasak slobodan i tonski. svaka ie.
rije, osim atona i enklitika, ima samo jedan naglasak, a njegovo mjesto ovisi o obliku i
izvedenosti, to e rei o poloaju rijei u promjeni i tvorbi. Naglasak moe biti fiksan ili
pokretljiv; ako je pokretljiv njegovo mjesto ovisi o spomenutim dvama kategorijama. Dalje,
glagol zavisne reenice snanije je naglaen od onog glavne reenice, ali kada je poredak glavne
reenice u ie. VOS / VSO (kao u keltskim jezicima) glagol je u njoj snano naglaen (usp. i gr.
sti hemn mjesto Est hemn...).
Ovakav je sustav samo djelomino ouvan u ie. jezicima
HETITSKI
ini se da je u hetitskom scriptio plena nekada biljeila mjesto naglaska, usp. e-e-zi
je(st) /stsi/ < *h1sti.
VEDSKI
Vedski je naglasak tonski. Razlikuju se tri stupnja: povieni (udtta), srednji (svarita) i
niski (anudtta). Svarita <v> je uzlazno-silazni ton (cirkumfleks), a anudtta <v> je niski ton
30
slogova koji prethode onom s udttom. Udtta je jedini ton koji se u Vedama grafiki ne biljei,
jerbo uvijek pada izmeu anudtte i svarite, npr. ved. agnin = agnn. Svi slogovi nakon svarite
ostaju neobiljeeni, npr. agnim ie purohita / yajasya devam rtvijam / hotram ratnadhtamam
= agnm ie purhita / yajsya devm rtvjam / hotram ratnadhtamam (Rgveda I 1). Premda
udtta naelno pokazuje mjesto ie. naglaska, u vedskim tekstovima i svarita moe biti glavni ton.
Neke sloenice nose dva naglaska, npr. brhas-pti. Atone iz sintaktikih razloga esto postaju
vokativi (osim na poetku) i finitni oblici glagola u glavnim reenicama (osim na poetku).
SANSKRT
Naglasak je u sanskrtu predvidljiv i dinamiki. Kada je penultima duga, nosi naglasak,

npr. Rmayna; kada je kratka, naglasak pada na dugu antepenultimu, npr. Himlaya. Ako je pak
i ona kratka, naglasak lei na etvrtom slogu od kraja, npr. dhitaram ker. Vokali mogu biti
dugi natur (po naravi), ako sadre dug vokal ili diftong, i positione (po poloaju), u zatvorenom
slogu. Valja imati na umu da poluvokali v i y ne ine poziciju s konsonantima u penultimi, npr.
skr. dat. dtrbya, a ne **dtrbya. Naglasak se grafiki se ne biljei.
TOHARSKI
O toharskom se naglasku ne zna gotovo nita, no dozvoljeno je o njegovoj naravi

zakljuivati i poredbeno, s osobitim obzirom na naglasak u armenskom. Svaka ultima u
toharskim jezicima trpi apokopu. J. je Pokorny ukazao na slianu pojavu u armenskom koja se
zbiva uslijed fiksnog dinamikog naglaska na penultimi. K tome penultima se gotovo uvijek
kompenzatorno dulji, npr. TA mk prema gr. mgas, TAB pl- prema gr. kephal. Takoer
poput armenskoga, i toharski pokazuje promjene u antepenultimi. ini se da je turfanski imao i
sekundarni inicijalni naglasak, usp. lat. Platnus.
GRKI
Grki ima tonski naglasak. Razlikuju se otri (akut) i zavinuti (cirkumfleks) naglasak,
npr, anr, ()onon. Pod akutom <> glas se die, a pod cirkumfleksom < | > se najprije die, a
onda pada. Akut moe stajati na ultimi (oksitona), penultimi (paroksitona) i antepenultimi
(proparoksitona), a cirkumfleks samo na ultimi (perispomena) i penultimi (properispomena).
Baritona je rije koja nije naglaena na zadnjem slogu. K tome akut stoji i na kratkim i na dugim
vokalima, a cirkumfleks samo na dugim. Ako iza oksitone ne slijedi pauza, akut se preoblikuje u
teki naglasak, grav < #>, npr. nes Athens ts thes. Grafiki se otri naglasak pie desno od
haka, a zavinuti povie njega. Enklitike nakon klitika gube naglasak i ine fonetsku rije, npr.
kaln estin ap ts patrdos apothnskein. Jedini izuzetak pravila da svaka rije ima samo jedan
naglasak je kada proparoksitona ili properispomena i enklitika naine fonetsku rije. npr.
nthrps tis, dln estin...
LATINSKI
Latinski je naglasak dinamiki. Kada se biljei izraen je akutom, <>. Njegovo je mjesto
lako predvidljivo: ako je penultima vieslonih rijei duga, nosi naglasak; ako je kratka, naglasak
pada na antepenultimu bez obzira je li duga ili kratka, npr. artrum, ali agrcla i animla. Sve
su dvoslone rijei paroksitone bez obzira na duinu penultime, npr. stva, puer. Jedini su
primjeri oksitoneze apokopirane rijei illc, Samns, < illice, Samnitis i sl. Kao i u sanskrtu,
31
vokali mogu biti dugi ili po naravi (natur) ili po poloaju (positione). Sporedni je mehanizam
odreivanja duine slogova odreen krilaticom vocalis ante vocalem corripitur (ili brevis), npr.
mn, ali monre. Od ovog se pravila izuzimaju lat. rijei illus, dii i sl. i gr. posuenice, npr.
Darus < gr. Dareos. Vokal pred okluzivom i likvidom (muta cum liquida) moe za potrebe
metrike biti i kratak, npr. qudsi sla tims || latebrs intrre ferrum (Meatmorphoses I 593)
BALTOSLAVENSKI
Prvobitni je bsl. naglasni sustav, koji je imao baritonsku i oksitonsku paradigmu,

izmijenio velik broj zakona: Hirtov zakon (baltoslavenski), Winterov zakon (baltoslavenski),
Saussureov zakon (litavski), Meilletov zakon (slavenski), Dyboov zakon (praslavenski), Stangov
zakon (praslavenski) i novotokavsko povlaenje naglasaka.
Dijakritika jezika najvanijih za rekonstrukciju bsl. naglaska izgledaju ovako: 1) litavski
akut <>, cirkumfleks <^>, kratki <`>; 2) latvijski: uzlazni < y>, silazni <`>, prelomljeni <^>; 3)
hrvatski: kratkosilazni < >, dugosilazni <^>, kratkouzlazni <`>, dugouzlazni <>, neoakut < y>; 4)
slovenski: kratki < >, silazni <`>, uzlazni <>.
GOTSKI
Goti nisu biljeili naglasak, pa ne znademo pouzdano kakav je on bio. Posredno je lako
zakljuiti da se radi o snanom inicijalnom naglasku, gotovo uvijek na prvom slogu rijei, npr.
skalks [sk'alks], aihtrn ['aixtro:n] ili taihunda [t'+hunda] "deseti". Izgovorni je intenzitet u
pragermanskome slabio prema kraju rijei. Posljedica je toga esta apokopa u germanskim
jezicima, npr. got. habaidedun, stvnj. habtun, eng. had. Kod imenskih sloenica prvi element
nosi naglasak, npr. ana-stodeins ['anasto:i:ns], doim je u glagolskim sloenicama naglaen
drugi element, npr. ana-stodjan [anast'o:djan]. Ovom ide u prilog to imenske sloenice imadu
prefiks anda-, a glagolske apokopirano and-, npr. anadnumts ['andanumts], ali andniman
[andn'iman]. Posljedice Grimmova i Vernerova zakona trag su slobodnog naglaska u
pragermanskom, koji se po miljenju W. Lehmanna uvao sve do 4. st. n. e.
STAROIRSKI
Staroirski je naglasak dinamiki, ne biljei se i uvijek lei na prvom slogu.

DIJALEKTALNA GENERALIA
Kentumski su jezici: hetitski, palajski, toharski, grki, italski i keltski. Satemski su jezici:
baltoslavenski, indoiranski, albanski, armenski i luvijska grana anatolijskih jezika.
*
*k
*t
th []
z [ts]
IE.
KENTUMSKI
SATEMSKI
pred
ALBANSKI (/_V )
LUVIJSKI
*k
*k
*k
k
kk
*kw
*kw
*k
s
kku
Dijalekti ie. prjezika dijele se na etvoro: germanski, baltoslavenski, albanski (sjeverni

dijalekti), grki, frigijski, armenski (juni dijalekti), indoiranski (istoni dijalekt), keltski, italski,
toharski (zapadni dijalekti).
32

APPENDIX 2.
FONOLOKE PODUDARNOSTI IE. JEZIKA
HETITSKI
*i > i
*u > u
*iH > i
*uH > u
*e > e, ?i
*o > a
*h2e > (h)a
* > i, ?e
* > a
*eh2 > a(h)
*ey > e
*oy > e
*h2ey > e
*ew > u
*ow > u
*h2ew > u
*CHC > a
*#HC > a,
*CrHC > Cr(h)C
*ClHC > Cl(h)C
*CmHC > Cm(h)C
*CnHC > Cn(h)C
*CrHV > Cr(h)V
*ClHV > Cl(h)V
*CmHV > Cm(h)V
*CnHV> Cn(h)V
*p > #p, -pp*b > p

*bh > p
*t > #t, -tt-, z/_*i
*d > t, z/_*i
*dh > t, z/_*i
*kw > ku
*gw > ku
*gwh > ku
* > #k, -kk* > k
*h > k
*k > #k, -kk*g > k
*gh > k
*s >
*r > r
*l > l
*m > m, n#
*n > n
*y > y
*w > w
*r > ar
*l > al
*m > am
*n > an
VEDSKI/SANSKRT
*gw > g, j/_*e, *, *i, *y

*gwh > gh, h/_*e, *, *i, *y
* >
* > j
*h > h
*k > k, c/_*e, *, *i, *y
*g > g, j/_*e, *, *i, *y
*p > p
*b > b
*bh > bh
*t > t
*d > d
*dh > dh
*kw > k, c/_*e, *, *i, *y
33
*gh > gh, h/_*e, *, *i, *y

*s > s, /*r, *u, *k, *i_, -#
*r > r
*l > l, r
*m > m
*n > n
*y > y
*w > v
*r > r, -ar#
*l > r, -ar#
*m > a, -amR
*n > a, anR
*i > i
*u > u
*iH >
*uH >
*e > a
*o > a, /_(C)V
*h2e > a
* >
* >
*eh2 >
*ey > e
*oy > e
*h2ey > e
*ew > o
*ow > o
*h2ew > o
*CHC > CiC
*#HC >
*CrHC > CrC, CrC
*ClHC > CrC, CrC
*CmHC > CC
*CnHC > CC
*CrHV > CirV, CurV
*ClHV > CirV, CurV
*CmHV > CamV
*CnHV> CanV
TOHARSKI
*m > m
*n > n
*y > y
*w > w
*r > r, ar
*l > l, al
*m > m, am
*n > n, an
*i >
*u >
*iH > y
*uH > w
*e > , (A), a (B)
*o > a (A), e (B)
*h2e >
* > a? (A), o (B)
* > ?, u#
*eh2 > a? (A), o (B)
*p > p
*b > p
*bh > p
*t > t, c/*e, *, *i, *, tc/_*y
*d > t, c/*e, *, *i, *, C*dh > ts, /*e, *, *i, *, tc/_*y
*kw > k, /*e, *, *i, *
*gw > k, /*e, *, *i, *
*gwh > k, /*e, *, *i, *
* > k, /*e, *, *i, *
* > k, /*e, *, *i, *
*h > k, /*e, *, *i, *
*k > k, /*e, *, *i, *
*g > k, /*e, *, *i, *
*gh > k, /*e, *, *i, *
*s > s
*r > r
*l > l
34
*ey > i
*oy > ei (A), ai (B)
*h2ey > ei (A), ai (B)
*ew > u
*ow > ou (A), au (B)
*h2ew > ou (A), au (B)
*CHC >
*#HC >
*CrHC > CrC

*ClHC > ClC
*CmHC > CmC
*CnHC > CnC
*CrHV > CrV (A), CarV (B)
*ClHV > ClV (A), CalV (B)
*CmHV > CmV (A), CamV (B)
*CnHV> CnV (A), CanV (B)
GRKI
*i > i
*u > y
*iH >
*uH >
*e > e
*o > o
*h2e > a
* >
* >
*eh2 >
*ey > ei
*oy > oi
*h2ey > ai
*ew > ey
*ow > oy
*h2ew > ay
*CHC > e (*h1), a (*h2), o (*h3)
*#HC > e (*h1), a (*h2), o (*h3)
*CrHC >CrC (*h1), CrC (*h2), CrC (*h3)
*ClHC >ClC (*h1), ClC (*h2), ClC (*h3)
*CmHC >CmC (*h1), CmC (*h2), CmC (*h3)
*CnHC > CnC (*h1), CnC (*h2), CnC (*h3)
*CrHV > CarV
*ClHV > CalV
*CmHV > CamV
*CnHV> CanV
*p > p
*b > b
*bh > ph
*t > t
*d > d
*dh > th
*kw > p, t/_*e, *i, k/_*u
*gw > b, d/_*e, *i, g/_*u
*gwh > ph, th/_*e, *i, kh/_*u
* > k
* > g
*h > kh
*k > k
*g > g
*gh > kh
*s > s, #h-, -s#, VV
*r > r
*l > l
*m > m, -n#
*n > n
*y > #h-, #z-, VV
*w > , #h-, VV
*r > ra
*l > la
*m > a
*n > a
FRIGIJSKI
35
*p > p
*b > ?
*bh > b
*t > t
*d > d
*dh > d
*kw > k
*gw > ?
*gwh > g
* > k
* > g
*h > ?
*k > k
*g > g
*gh > g
*s > sC, -s#, VV
*r > r
*l > l
*m > m
*n > n
*y > y
*w > v
*r > ar
*l > ?
*m > am
*n > an
*i > i
*u > u
*iH > i
*uH > u
*e > e
*o > o
*h2e > a
* > a
* > o
*eh2 > a
*ey > ei
*oy > oi
*h2ey > ?
*ew > ?
*ow > ou, ov
*h2ew > eu
*CHC > CaC, CeC
*#HC > a, e
LATINSKI
*p > p
*b > b
*bh > #f, b
*t > t
*d > d
*dh > #f, d, b /u, r_, _r, l
*kw > qu, c /_u, o, C
*gw > v, gu /n_, g /u, o, C
*gwh > v, f#, gu /n_, g /u, o, C
* > c
* > g
*h > #h, g, VhV
*k > c
*g > g
*gh > #h, g, VhV
*s > s, VrV
*r > r
*l > l
*m > m
*n > n
*y > i, VV
*w > v
*r > or
*l > ol
*m > em
*n > en
*i > i
*u > u
*iH >
*uH >
*e > e
*o > o
36
*h2e > a
* >
* >
*eh2 >
*ey >
*oy > oe
*h2ey > ae
*ew >
*ow >
*h2ew > au
*CHC > CaC

*#HC >
*CrHC > CrC
*ClHC > ClC
*CmHC > CmC
*CnHC > CnC
*CrHV > Carv
*ClHV > CalV
*CmHV > CamV
*CnHV> CanV
STAROSLAVENSKI
*i >
*u >
*iH > i
*uH > y
*e > e
*o > o
*h2e > o
* >
* > a
*eh2 > a
*ey > i
*oy >
*h2ey >
*ew > 'u
*ow > u
*h2ew > u
*CHC >
*#HC >
*CrHC > CrC, CrC
*ClHC > ClC, ClC
*CmHC > CC
*CnHC > CC
*CrHV > CrV, CrV
*ClHV > ClV, ClV
*CmHV > CmV, CmV
*CnHV> CnV, CnV
*p > p
*b > b
*bh > b
*t > t
*d > d
*dh > d
*kw > k, /*e, *, *i, *y, z/_*oy, *iH, iN
*gw > g, /*e, *, *i, *y, z/_*oy, *iH, iN
*gwh > g, /*e, *, *i, *y, z/_*oy, *iH, iN
* > s
* > z
*h > z
*k > k, /*e, *, *i, *y, c/_*oy, *iH, iN
*g > g, /*e, *, *i, *y, z/_*oy, *iH, iN
*gh > g, /*e, *, *i, *y, z/_*oy, *iH, iN
*s > s, x/*r, *u,*k, *i_
*r > r
*l > l
*m > m
*n > n
*y > j
*w > v
*r > r, r
*l > l, l
*m >
*n >
37
LITAVSKI
*i > i
*u > u
*iH > y
*uH >
*e > e
*o > a
*h2e > a
* >
* > uo
*eh2 > o
*ey > ei, ie
*oy > ai, ie
*h2ey > ai, ie
*ew > iau
*ow > au
*h2ew > au
*CHC > C C
*#HC >
*CrHC > CrC, CrC
*ClHC > ClC, ClC
*CmHC > CmC, CmC
*CnHC > CnC, CnC
*CrHV > CirV, CurV
*ClHV > CilV, CulV
*CmHV > CimV, CumV
*CnHV> CinV, CunV
*p > p
*b > b
*bh > b
*t > t
*d > d
*dh > d
*kw > k
*gw > g
*gwh > g
* >
* >
*h >
*k > k
*g > g
*gh > g
*s > s, /*r, *u, *k, *i_ (sporadino)
*r > r
*l > l
*m > m
*n > n
*y > j
*w > v
*r > ir, ur
*l > il, ul
*m > im, um
*n > i, u
GOTSKI
* > h, g, k/*s* > k

*h > g
*k > h, g, k/*s*g > k
*gh > g
*s > s, z
*r > r
*l > l
*p > f, b, p/*s_
*b > p
*bh > b
*t > , d, t/*s_
*d > t
*dh > d
*kw >
*gw > q
*gwh > w, gw/*n_, g/*o, *u, h/*t, #b
38
*m > m
*n > n
*y > j
*w > w
*r > aur
*l > ul
*m > um
*n > un
*i > i
*u > u
*iH > ei
*uH >
*e > i
*o > a
*h2e > a
* > e
* > o
*eh2 > o
*ey > ei
*oy > ai
*h2ey > ai
*ew > iu
*ow > au
*h2ew > au
*CHC > a, CC
*#HC >
*CrHC > CaurC
*ClHC > CulC
*CmHC > CumC
*CnHC > CunC
*CrHV > Caurv
*ClHV > CulV
*CmHV > CumV
*CnHV> CunV
39

APPENDIX 3.
VANIJI ZAKONI I PRAVILA U IE. JEZICIMA
Ovdje se nalaze samo oni zakoni kojim se student ima sluiti u zadaama. Svi zakoni na
djelu u ie. jezicima mogu se nai u knjizi N. E. Collingea, The Laws of Indo-European, n. v. Za
zakone koji sinkronijski djeluju u prajeziku, v. Appendix 1.
BRUGMANNOV ZAKON
*o > skr. /_(C)V, npr. *onu koljeno > jnu, ali gr. gny. Ovog se zakona zbog
navodne sporadinosti ak i sam K. Brugmann odrekao, ali nakon brojnih revizija pokazalo se da
je od iznimne vanosti. Kada naime ne bi bio na djelu, valjalo bi na svakom takvom mjestu
pretpostaviti dug vokal to bi nesrazmjerno umnoilo distribuciju vrddhi oblika.
COWGILLOV ZAKON
RoClab, ClaboR > gr. RyClab, ClabyR, npr. *h3nogwh- nokat > gr. nyx. Ime nosi po
amerikom indoeuropeistu W. Cowgillu.
GRIMMOV ZAKON
Grimmov je zakon ime za glasovni pomak (njem. Lautverschiebung) u pragerm. kojim se
ie. zvune aspirate (*bh, *dh, *gh) deaspiriraju (got. b, d, g), zvuni se pak okluzivi (*b, *d, *g,
*gw) obezvuuju (got. p, t, k, q), a bezvuni se okluzivi (*p, *t, *k, *kw) frikativiziraju (got. f, ,
h, ). Prvi ga je uoio Danac R. Rask. Slian pomak postoji i u armenskom.
HAVLLKOV ZAKON
U slavenskom se poluglasi vokaliziraju u jakom, a ispadaju u slabom poloaju, npr. stsl.
zl hrv. zao, stsl. db hrv. dub.
HIRTOV ZAKON
Naglasak se u bsl. povlai na prethodni slog ako laringal dui vokal u njemu, npr. skr.
*dhm-, gr. thms, ali lit. dmai. H. Hirt je njemaki indoeuropeist.
LESKIENOV ZAKON
Zakon njemakog mladogramatiara Leskiena kae da se akut u litavskom na
posljednjem slogu pravilno krati, npr. *rank > lit. rank ruka.
OSTHOFFOV ZAKON
U grkom *, * > e, o /_*m, *n, *l, *r, *y, *w, npr. *dyws nebo > gr. Zes.
PEDERSENOV ZAKON
Albanski pred prednjim vokalima razlikuje odraze triju ie. serija: *kw >s, *k > k, * > th.
Ista se pojava nalazi u armenskom.
PRAVILO OGRANIENJA NAGLASKA
U grkom otri naglasak moe lei samo na posljednja tri sloga, doim u sanskrtu ide do
etvrtog sloga od kraja. Ako je posljednji slog dug proparoksitona postaje paroksitona, npr. klos
phthiton, ali gen. kloys aphthtoy
RUKI PRAVILO
40
*s > skr. , av. , lit. , stsl. x /*r, *r, *u, *w, *k, (*), *i, *y, npr.*snuseh2 > ved. snu,
stsl. snxa. RUKI pravilo djeluje beziznimno u indoiranskom i u slavenskom, a u litavskom
dosljedno djeluje samo iza *r.
ROTACIZAM
Rotacizam je tipoloki esta pojava, nalazi se u albanskom, germanskom, slavenskom,
itd. Meutim, to je ponajprije ime za pojavu u latinskom kojom VsV > VrV, npr. lat. aurra, ali
skr. us. Zbila se oko 4. st. pr. n. e., a ime nosi prema grkom slovu rh.
SIEVERSOV ZAKON
Sieversov je zakon (Cy, Cw >Ciy, Cuw /C_) isprva uoen na uzoru rgvedske metrike, a
kasnije su ga potvrdile i neke pojave u gotskom. U tragovima se nazire i u latinskom, npr.
*medhyos srednji > medius. LINDEMANOV je ZAKON inaica Sieversova zakona na poetku
jednoslonih rijei, npr. *ku > skr. v, ali gr. kn < *uwn.
STAROINDIJSKA ASPIRACIJA
U vedskom i sanskrtu laringali aspiriraju susjedne bezvune okluzive, npr. *dhugh2tr >
skr. duhitr. Slino, u armenskom *kH > x.
STURTEVANTOV ZAKON
U sredini se rijei u hetitskom razlikuju u pismu odrazi ie. bezvunih okluziva *p, *t i *k
i zvunih te aspiranih okluziva *b, *d, *g, *bh, *dh i *gh. Prvi se piu udvojeno: -pp-, -tt-, -kk-, a
drugi neudvojeno: -p-, -t-, -k-. Na poetku rijei i jedni i drugi piu se neudvojeno. Istom, prvi su
se fonetski ostvarivali kao forts, a drugi kao lens. E. je Sturtevant am. hetitolog.
ZAKON THURNEYSENA I HAVETA
Ie. *o > lat. a /_wV, npr. lat. lav, ali ptcp. lotum. Ako je -ov- postalo od -ev- onda zakon
ne djeluje.
VERNEROV ZAKON
Vernerov je zakon na djelu u pragermanskom gdje ozvuje frikative (got. f, , h, s > got.
b, d, g, z) samo ako im ne prethodi naglaen slog, npr. got. fra-wardjan < *wert-, skr. vartyate .
Naao ga je 1877. Danac K. Verner, a obino ga se navodi kao dopunu Grimmova zakona.
WINTEROV ZAKON
Bsl. *e, *a, *o > bsl. *, *, * /_Czvu u zatvorenom slogu, npr. *h1ed- > lit. esti, ali lat.
ed. 1979. otkrio ga je Nijemac W. Winter. Beekes ga zove i Kortlandt-Winterovim zakonom,
ali ovaj naziv nije ni opravdan ni opeprihvaen.
41

APPENDIX 4.
FONETSKI SIMBOLI I TABLICE

POKRATE:
C konsonant
CC dugi (geminirani) konsonant (= C:)
Cw labijalizirani konsonant (= Co)
palatalizirani konsonant (= Cy)
Ch aspirirani konsonant (= C)
C' glotalizirani konsonant
C nazalizirani konsonant
R slogotvorni sonant
V vokal
V dugi vokal (= V:)
nazalizirani vokal (=V)
nita
// fonoloke zagrade
[] fonetske zagrade
<> transkriptivne zagrade
prednji
-zaob.
+zaob.
i
I
e
/i
u
U
o
/ +
,
x,
k, g q, G
kx
x, x,
R
y
42
uvulari
, j
,
,
velari
,
c
,
palatali
t, d
c, j
s, z
n
l
h
l
t d
l, l
r
laringali
faringali
/ +
a
palatalni
alveolari
t, d
kakuminali
dentali
niski
niski
p, b
p , p f
, f, v
m
stranji
-zaob.
+zaob.
trills
Aproks.
/y
alveolari
Okluzivi
Afrikate
Frikativi
Nazali
Laterali
Lt. frik.
Lt. afr.
visoki
labiodentali
bilabijali
srednji
visoki
srednji
-zaob.
, h,

APPENDIX 5.
PISMA IE. JEZIKA U LITERATURI
Jezici koji ne rabe latinicu (osim grkoga) obino se ne navode na svom izvornom pismu,
nego se transkribiraju. Kadto meutim lingvisti uvaju izvorna pisma i to najee devangar,
alfabet, gotsko pismo i irilicu. Toharsko se pismo, klinopis, runsko i ogamsko pismo uope ne
pojavljuju u literaturi. Evo stoga kratkog pregleda ona etiri pisma:
VEDSKI / SANSKRT
ka k <ka> [k], kha Ka <kha> [kh], ga ga <ga> [g], gha Ga <gha> [gh], a _ <a> [], ca
ca
<ca> [t], cha C <cha> [th], ja ja <ja> [d], jha Ja <jha> [dh], a Wa <a> [], a X
<a> [], ha Y <ha> [h], a R <a> [], ha Z <ha> [h], a Na <a> [], ta ta <ta> [t],
tha Ta <tha> [th], da d <da> [d], dha Da <dha> [dh], na na <na> [n], pa pa <pa> [p], pha P
<pha> [ph], ba ba <ba> [b], bha Ba <bha> [bh], ma ma <ma> [m], ya ya <ya> [j], ra r <ra>
[r], la la <la> [l], va va <va> [], a Sa <a|a> [], a \a <a|a> [], sa sa <sa> [s], ha h
<ha> [a], a L <a> [a], pa pa <pa> [p], p paa [pa:], pi epa <pi> [pi], p pai [pi:], pu
pa
<pu> [pu], p pa [pu], pr pa < pr> [pr], pr pa <pr> [pr:], pe p< <pe> [pe:], pai p> <pai>
[pai], po paa< <po> [po:], pau pa> <pau> [pa:u], pa pa <pa> [pa], pa pa <pa> [p], pa paH
<pa> [ph], pl pa <pl> [pl], pl pa < pl> [pl:].
Devangar je slogovno pismo, ima 12 svara (vokala) i 34 vyajana (konsonanata). Svara se i
vyajana zajedno nazivaju akara ili abda.
Vokali se na poetku rijei piu ovako: a A, A:, i E, I, u u, U, r ?, r @, l ;. E i o su
stari diftonzi s prvim kratkim dijelom, doim su ai i au isto tako diftonzi, ali s dugim prvim
dijelom. Postoji mnotvo ligatura, npr. <gha> [gh], <a> [a], gDva <gdhva> [gdh], xa
<ka> [k], itd. itav se popis moe pronai u McDonellovom priruniku ( 13) ili u gramatici
M. R. Kalea ( 12 d). Znak <H> zove se visarga (zavrni hak), znak <~> anusvra (nazalizacija),
znak < > candrabindu ili anunsika (nazalizacija), a znak < > virm(a) (odsustvo vokala u
zadnjem slogu rijei). Znak <|> je avagraha (izostavnik), a <}> je pokrata.
Devangar ne razlikuje minuskule i majuskule.
GRKI
lpha <a> [a, a:], bta [b], gmma <g> [g], dlta <d> [d], epsiln
<e> [e], zta <z> [dz, zd], ta <> [:], thta M| <th> [th], ita [i, i:, i], kppa
<k> [k], lmbda <l> [l], m <m> [m], n <n> [n], kse <x> [ks], omikrn
<o> [o], pe [p], rh <r> [r, rh], sgma <s> [s, z], ta <t> [t], ypsiln
<y> [y, y:, u], phe <ph> [ph], khe <kh> [kh], pse <ps> [ps], mga <> [:]
Diftonzi su: ai, ei, oi, i i, yi, ay, ey, y, oy.
43
Ita se izgovara [i] u drugom dijelu diftonga, npr. okos ['oikos], ali nikada u #iV- sluaju,
npr. Ina je [i:n'ia], a ne [j:n'ia]. Ypsiln se u drugom dijelu diftonga ita kao [u], npr. gr.
pheyg je [ph'eug:]. Diftong oy izgovaramo [u:].
Gmma se ostvaruje kao [] ispred velarnih glasova kppe, gmme, kse i khe, npr. tgg
itamo [t'eg:]. Sgma se ostvaruje kao [z] pred zvunom btom, dltom i gmmom, npr,
dysdamon itamo [dyzd'aimon]. Sgma na kraju rijei pie se <>.
Postoje dva haka (gr. pnema, lat. spiritus): otri (asper) <> [h] i laki (lenis) <> kojega ne
itamo.
Vi = iota subscriptum; # Vi- = iota adscriptum; [w] = dgamma
STAROSLAVENSKI
az A a <a> [a], buky B b [b], vd V v <v> [v], glagol G g <g> [g], dobr D d
<d> [d], est E e <e> [+], ivti <> [], lo <> [dz], zemli Z z <z> [z], ie I i
 [i], i <i|> [i], erv 6 <> [d], kako K k <k> [k], ljudje L l <l> [l], myslite M m
<m> [m], na N n <n> [n], on O o <o> [o], pokoi P p [p], rci R r <r> [r], slovo S s
<s> [s], tvrdo T t <t> [t], uk OU u [u], frt F f <f> [f], hr H h <x> [x], ot W
<> [o:], ta <t> [t], ci C c <c> [ts], rv <> [t], a <> [], jer
<, > [], jery <y> [y], jer <, > [], t <> [ja], ju <ju> [ju], ja
<ja> [ja], je <je> [je], s <> [+], s <> [], js <> [+], s
<j> [j], tita <th> [th], ksi Z 5 <ks> [ks], psi <ps> [ps], iica <> [].
Katkada se razlikuju dva znaka za t; <> kada ga se ita [ie] i <> kada ga se ita [ia].
Mjesto <>, katkada se pie i <>.
GOTSKI
ahsa A <a> [a, a:], bairkan b [b, ], giba g <g> [g, , ], dags d <d> [d, ], aihvus e
<e> [e, e:], qairthra q <q> [kw], iuja z <z> [z], hagl h <h> [h, x], thiuth v <> [M], eis i [i,
i:], kusma k <k> [k], lagus l <l> [l], manna m <m> [m], nauths n <n> [n], jer j <j> [j], urus u
 [u, u:], pairthra p [p], raida r <r> [r], sauil s <s> [s], teiws t <t> [t], winja w <w> [w],
faihu f <f> [f], iggws c <x> [kh], air x <> [], othal o <o> [o, o:].
Ei = [i:]; ai, au (a, a) = [+, ] /_r, h, ; -gg- = [g], kao u grkom. Iako se nalaze u
alfabetu, y i ! imaju samo brojevnu vrijednost (90, 900).
Transkripcijski naputci za ostale jezike:
Armenski: C = [Ch]; j = [], = [], = [].
44
Avestiki: |M = [], = [], = []; = [].

Hetitski: = [s]; z = [ts]; = [x]; -p-, -t-, -k- : -pp-, -tt-, -kk- = lenes : fortes.
Latinski: c = [k]; q = [kw]; u|v = [u]; ae = [ai]; oe = [oi].
Litavski: = [:]; , = [a:, +:]; y = [i:]; e = []; CVpred = Vpred
Staroirski: c = [k] ch = [x], th = []; #p- = [p], -p- = [b], #b- = [b], -b- = [], itd.; = [a:], itd.; iC
=
Toharski: = ?[], a = ?[a]; ts = [ts]; c = [t]; = []; = [], ly = [l]; <> = <>
45
KORIJENI
Redoslijed: *b, *bh, *d, *dh, *e, *g, *gh,*g, *gh, *gw, *gwh, *h1, *h2, *h3, *H, *i/y, *k, *k,
*kw, *l/l, *m/m, *n/n, *o, *p, *r/r, s, t, u/w.
*dlh1gho- dg XII 10
*dhlgh- dg X 9
*dhrigh- kosa III 13
*dhugh2tr ki II 8
*dhuHmo- dim XXV 7
*dhwor vrata III 1
*bel- snaga II 10
*bhago- dio, est III 2
*bheh2- govoriti VII 11
*bheh2hu- ruka V 12
*bhelh2- greda III 12
*bheydh- vjerovati III 10
*bher- nositi XXV 2
*bhewg- savinuti XIX 2
*bhlah-men sveenik XVII 8
*bhleg-/*bhlg- sijevati III 3
*bhnhu- abundus X 12
*bhgoh2 pei XIV 3
*bhoso- bos IV 5
*bhrhro- visok V 15
*bhrw- dio odjee X 8
*geh2dh- radovati se IV 14
*gerh2uH- dral XIV 15
*gon- / *gen- koljeno II 11
*gowr ivotinjska dlaka
*gras- trava IV 7
*ghebhoHl- glava IV 13
*ghel(h2)d- mraz XVI 13
*ghleh2dh- gladak III 9
*erh2o- starac IX 7
*ews- kuati V 2
*neh3- znati V 14
*nh1to- stvoren, roen XII4
*daruh2- suza V 11
*deg- zgrabiti II 13
*deh3- dati XV 6
*dey- pokazati II 1
*deyno- / *dino- dan XVIII 9
*dh2eywr djever I 12
*dyws nebesnik II 5
*doru- drvo II 7
*dreh2- trati XVII 10
*dwis dva XIII 11
*heym- zima XIV 6

*hh2eyso- koplje za bacanje V 16
*heslo- 1000 XVII 9
*hh2wo- rupa XVI 5
*hod-mVr- izmet V 6
*hew-d- lijevati, tei V 4
*hngheno- guzica X 6
*hor- odojak XX 7
*dhehm zemlja VII 1

*dhegwh- gorjeti III 8
*dheh1-k- metnuti I 15
*dheh1s- posveen III 4
*dheh1ter- stvoritelj XV 4
*dheygw- zabiti XVIII 10
*dhewb- dubok II 4
*gweloHn- alac IX 11
*gwem- ii, izai VI 4
*gwenh2 ena VI 9
*gwerh3-/*gwrh3 pojesti VI 2
46
*gweru- raanj VII 12

*gwmti- hod X 14
*gwm govedo, bovem IX 5
*gwrh2u- teak XII 8
*h2endho- slijep XV 1
*h2endhes- cvijet VII 15
*h2rro- polje XX 7
*h2enh- sziti VII 5
*h2enh1mo- dah XVI 4
*h2ensu- duh, bog IX 14
*h2epo od I 1
*h2erh2 pauk XX 6
*h2erh3tro- plug XVII 14
*h2erkwo- lk XV 2
*h2eydh- paliti III 11
*h2eygwhe- sramota XX 1
*h2elbh- bio XX 13
*h2ewg- umnoti II 6, XIX 11
*h2evi- ptica XX 15
*h2ews- uho XIX 5
*h2ews- zora XIV 11, XXV 3
*h2yu- vikati XX 14
*h2ley- pokrenuti XVI 12
*h2ner- mukarac IX 6
*h2nsi- ma, bode XVI 16
*h2nHti- patka XX 10
*h2mel- musti XVI 8
*h2osdo- grana VIII 16
*h2ostH kost XIV 2
*h2owi- ovca XI 11, XXV 5
*h2rto- medvjed VIII 14
*h2ster- zvijezda IV 2
*h2weh1- puhati XVI 3
*gwhedh- eljeti VI 14
*gwhel- eljeti VII 14
*gwhiHslo- ila XI 15
*gwhen- ubiti VI 3
*gweru- raanj VII 12
*gwhor-mo- topao VI 13
*gwhrendh- trti VI 11
*h1edhl- jla II 7
*h1ehero- jezero XX 2
*h1eoh2 ja XV 8
*h1ey- ii XVIII 4
*h1eyo- bronca, bakar XVII 13
*h1endro- testis II 4
*h1eregwo- grah XVII 7
*h1ewk- naviknuti (se) XIX 1
*h1ews- gorjeti VIII 7
*h1ger probuditi XVI 1
*h1lewdh- slobodan ovjek XIX 4
*h1lngwh- lagan VI 10
*h1newn 9 XX 3
*h1orso- stranjica VIII 8
*h1reyk- smrviti XVIII 14
*h1regwes- tama XVI 6
*h1rewg- podrigivati XVI 2, XX 8
*h1rudhro- crven IV 3
*h1uHdhr prsa XI 10
*h3bhruH- obrva IV 12
*h3egwhi- udovite, zmija VI 8
*h3ekteh3 8 V 10
*h3engw- pomazati VI 7
*h3epos trud I 5
*h3erbho- siroe IX 8
*h3esk- jasen XV 14
*h3ligo- bolestan XVI 11
*h3meyho- piati IX 15
*h3nobh- laa III 15
*h2eko- igla IV 8
*h2e- otar VIII 8
*h2es- osovina VIII 1
*h2el- lutati IX 10
*h2elno- s druge strane, nakon XIII 5
*h2elyo- drugi XI 5
*h2e(m)bhoh1 oba XV 7
47
*h3nogwh- nokat XV 9
*h3nomn ime IX 1
*h3rewg- XX 9
*h3rngti unitava II 3
*rd- srce XIV 12

*h2es- siv XVII 11
*ier- graak XX 11
*klewos slava V 8
*onkho- koljka VII 3
*owHr graak IX 13
*mh2o- umor XII 9
*rh2o- glava XIII 16
*rh2to- pomijean XII 5
*rn- rog VII 8
*ku ps V 9
*wesH- duboko uzdisati VIII 5
*h2/3wop- napastovati VIII 3

*(H)oyno- jedan XVIII 5
*(H)oyto- hod XVIII 12
*(H)neyd- uvreda XX 13
*Hr- vladar XIV 10
*Hroth2o- kota IV 10
*yebhe-/o- prodrijeti XVII 15
*yekwr jetra VII 10
*yes- vreti XI 14
*yo- koji XIII 10
*yoh1r- / *yeh1r- godite XI 4
*yuHs- juha XI 17
*kweh2s- kaalj XV 3
*kwekwlo- kota VI 6
*kwelp- nadsvoditi XIV 1
*kwetwr 4 XIV 16
*kwoti koliko VII 13
*kwrsno- crn X 1
*kakH- smijati se XIV 13

*ken- nov IV 16
*kenk- glad XVII 1
*kewdo- magija XVII 4
*kh1enH- kopati XX 4
*kayko- slijep XVIII 7
*kh2ew- udariti I 8
*kleng- savinuti XIII 4
*klep- ukrasti I 9
*klHn- breuljak XVII 3
*klHro- greda XII 12
*kmh2pH- pela radilica XII 2
*koy- strii kosu XVIII 11
*koryo- vojska XI 8
*krewh2- / *kruh2- sirovo meso I 13
*krewt- tresti XIX 12
*krno- trenja XX 10
*krpo- tijelo X 2
*lab- lizati XV 15
*leb- usnica II 16
*leh1d- lagan XVII 12
*leyh- lizati V 3
*leyp- prilijepiti XX 2
*lewk- bio XIX 8
*lew- otkinuti XIX 3
*lewk- / *luk- sijati I 10, XXV 6
*laywo- lijevi XVIII 2
*loHp- kouh XIV 8
*loykwoostatak XVIII 6
*lowbho- kora XIII 3
*lowksno- Mjesec XIX 7
*medhyos III 16
*medhu medovina XIII 14
*mey- mijesiti XVIII 8
*melH- mljeti IX 2
*melit- med XIII 8
*meryo- dikla XI 3
*ekw- izmet VII 16

*ey- leati VII 4
48
*mh2ro- velik XVI 7

*mh2no- ruka, aka XVI 10
*misdho- naknada III 5
*mldhe- glina X 7
*mnti- um X 11
*mos- doskora XIV 9
*morwi- / *morm- mrav XIII 1
*musko- muka ili enska genitalija IX
*plth2u- irok X 5, XXV 4

*poskwo- straga VIII 2
*potis gospodar I 14
*prh3to- anus XII 1
*putlo- sin XI 16
*put(n)o- guz(ica) XIX 4
*(s)bhondeh2 praka III 14
*seg- vezati IV 15
*seh1ro- dg XV 12
*seh2wl sunce VIII 13
*sen- star IX 4
*seyk-/*sik- dosei IV 9
*serpzavijen I 12
*sh2ewso- suh XIX 6
*syowro- enin brat VIII 6
*skel- zavinut VIII 11
*(s)lagw- uzeti, drati IX 9
*samh2dho- pijesak XX 14
*sm-gwelbh- braa VI 1
*snewdh- izmaglica, oblak VIII 9
*songwh- glas XX 12
*spe- promatrati VII 7
*sperh- hitati XVII 2
*spewd- odgurnuti XIX 13
*srew- tei XI 1
*srh2go- bobice XII 11
*sriHgo- hladnoa, studen VIII 10
*steh2tlo- mjesto XV 11
*(s)terh- unititi XIII 6
*(s)tnh2g- bara XX 1
*stomn mandibula, usta XVII 5
*strewg- umoriti se XIX 10
*strh3to- poloen XII 7
*sweh2du- sladak XIII 13
*sweru-h2 svekrva XI 6, XXV 10
*suHro- sirutka XI 9
*sup- preko I 17
*sup-no- / *swep-no- san I 16
12
*nebh- nebo IV 4, XXV 1

*ne- propasti V 7
*nekw- / *nokw- gol VII 6
*negwhro- bubreg XX 5
*nept- unuk IV 6
*neygw-/nigw- prti VI 5
*ngwen- izraslina VI 12
*nh1trik- zmija XVI 9
*nkwtu- praskozorje XX 3
*nmrto- neumrli XIV 7
*nokw-t- no VII 9
*nsekw- poredati XX 5
*ns(me) mi X 13
*(n)str-to- invictus X 10
*nuH(n) sada XI 13
*nwid-(to-) neopaen
*papa tata
*peh2- psti XV 5
*peh2ws- pastirsko boanstvo XVII 6
*peh2wr vatra IV 1
*pekw- pei VI 15
*peleu- sjekira XIII 2
*per- stasit VII 14
*pet- letjeti IV 11
*ph2tr otac I 6
*pi-n-- risati, slikati V 5
*pis-to- lomiti VIII 15
*plew- tei XIII 15
*plHn- pun XXV 8
49
*teh2g- smjestiti XV 10
*teh2wot- tantus XV 13
*tekwos trk I 7
*termn granica X 3
*ters- eati I 3
*tewte- pleme, ljudi XIX 9
*tyegwizbjegavati I 4
*tlh2to- noen XII 6
*tnnu- tanak I 2
*tnto- nategnut I 11
*tom toga IX 3
*trih2(d)omth2 30 VII 2
*tweys- tresti XVIII 13
*tworo- divlja svinja XX 8
*weyH- XVIII 3
*weyk- savinuti XVIII 1
*wekw- / *wokw- glas XIII 9
*werdho- ime, rije III 6
*wer- raditi XI 2
*wes- odjea XIII 12
*wesr proljee XIV 5
*wet-es- star XI 6
*wiHro- mukarac XIII 7
*wiHs-o- otrov XI 12
*wolswo- dsni XX 6
*wri(s)t- okretati XX 11
*uks- vol XIV 14
*wnd(s)ti- mjehur VIII 4
*wrb- grana X 4
*wrh1no- janje XIII 17
*wrh2d- korijen, grana XII 3
*wodr voda II 9
*woyo- nastamba V 1
*webhel- / *wobhel- buha XX 9

*weh- voziti XIV 4
*weh-no- staza V 13
*weh2ti- bogom nadahnut XX 15
50
LITERATURA
Adams, D. Q. 1988, Tocharian Historical Phonology and Morphology, American Oriental
Society, New Haven, Connecticut;
Beekes, R. S. P. 1969, The Development of the Proto-Indo-European Laryngeals in
Greek, Mouton, The Hague, Paris;
Beekes, R. S. P. 1995, Comparative Indo-European Linguistics, John Benjamins, Amsterdam,
Philadelphia;
Benveniste, . 1962, Origines de la formation des noms en indo-europen, Maisonneuve, Paris;
Benveniste, . 2005, Rijei indoeuropskih institucija, Disput, Zagreb;
Benoist, A. de, sine anno, Indo-europens A la recherche du foyer d'origine, .pdf dokument;
Burrow, Th. 1976, Sanskrit, Progress, Moskva;
Collinge, N. E. 1999, The Laws of Indo-European: The state of Art, The Journal of IndoEuropean Studies, vol. 27. 3 -4, 355 - 379;
Derksen, R. 1996, Metatony in Baltic, Rodopi, Amsterdam, Atlanta;
Endzelns, J. 1971, Comparative Phonology and Morphology of the Baltic Languages, Mouton,
Paris, The Hague;
Ivanov, Vja. Vs., sine anno, Comparative Notes on Hurro-Urartian, Northern Caucasian and
Indo-European, .pdf dokument;
Ivanov, Vja. Vs. Gamkrelidze, T. V. 1984, Indoevropejskij jazyk i Indoevropejcy, Izdatelstvo
Tbilisskogo universiteta, Tbilisi;
Held, W. H. Jr. Schmalstieg W. R. Gertz J. E. 1988, Beginning Hittite, Slavica,
Bloomington;
Ivi, Stj. 1970, Slavenska poredbena gramatika, kolska knjiga, Zagreb;
Kale, M. R. 2002, A Higher Sanskrit Grammar, Motilal Banarsidass Publishers, Delhi;
Kapovi, M. 2005, Poloaj mikenskoga meu grkim dijalektima, Suvremena lingvistika 55 -56:
61 83;
Kapovi, M. 2006, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, skripta, Zagreb;
Krause, W. Thomas. W. 1960, Tocharisches Elementarbuch, Carl Winter, Heidelberg;
Kuiper, F.B.J. Aryans in the Rigveda, Rodopi, Amsterdam, Atlanta;
Lehmann, W. 1955, Proto-Indo-European Phonology, University of Texas Press, Austin;
MacDonell, A. A. 1958, A Vedic Grammar for students, Oxford University Press, Bombay;
MacDonell, A. A. 1986, A Sanskrit Grammar for students, Oxford University Press, Oxford;
MacDonell, A. A. 1999, A Vedic Reader for students, Motilala Banarsidass, New Delhi;
Matasovi, R. 1997, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Matica hrvatska,
Zagreb;
Matasovi, R. 2000a, Kultura i knjievnost Hetita, Matica hrvatska, Zagreb;
Matasovi, R. 2000b, A Grammatical Sketch of Some Less-known Indo-European
Languages, skripta, Zagreb;
Matasovi, R. 2001, Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb;
51
Matasovi, R. 2006, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, skripta, Zagreb;

Mayrhofer, M. 1986, Indogermanische Grammatik, Carl Winter, Heidelberg;
Mayrhofer, M. 2002, Sanskritska gramatika s poredbenim objanjenjima, Izdavaka knjiarnica
Zorana Stojanovia, Novi Sad;
Mallory, J. P. Adams, D. Q. 1997, Encyclopedia of Indo-European Culture, Fitzroy Dearborn
Publishers, Chicago, London;
Mallory, J. P. 2006, Indoeuropljani, zagonetka njihovog podrijetla jezik, arheologija, mit,
kolska knjiga, Zagreb
Meier-Brgger, M. 2003, Indo-European Linguistics, Walter de Gruyter, Berlin, New York;
Meillet, A. 1937, Introduction ltude comparative des langues indo-europennss, Paris;
Melchert, C. H. 1994, Anatolian Historical Phonology, Rodopi, Amsterdam, Atlanta;
Mihaljevi, Milan, 2002, Slavenska poredbena gramatika. 1. dio. Uvod i fonologija, kolska
knjiga, Zagreb;
Palmer, L. R. 1996, The Greek Language, University of Oklahoma Press, Norman;
Palmer, L. R. 2001, The Latin Language, Bristol Classical Press, Bristol;
Pokorny, J. 1959 1969, Indogermanisches etymologisches Wrterbuch, Francke Verlag; Bern,
Mnchen;
Ringe, D. 1996, On the Chronology of Sound Changes in Tocharian, Vol. 1., American Oriental
Society, New Heven, Connecticut;
Schrijver, P. 1991, The Reflexes of the PIE Laryngeals in Latin, Rodopi, Amsterdam, Atlanta;
Sihler, A. L. 1995, New Comparative Grammar of Greek and Latin, Oxford University Press,
New York, Oxford;
Szemernyi, O. 1980, Vvedenie v sravnitel'noe jazykoznanie, Progres, Moskva;
Vaan, M. De 2003, The Avestan Vovwels, Rodopi, Amterdam, New York;
Windekens, A. J. van 1994, Morphologie compare du Tokharien, Bureaux du Museon, Louvain.
WWW
W. P. Lehmann, A Reader in Nineghteen Century Historical Indo-European Linguistics, http://
www.utexas.edu/cola/centers/lrc/books/read00.html;
A. Lubotsky, A Phrygian etymological database, http://www.indo-european.nl/index2.html;
A. Lubotsky, Rgvedic word concordance, http://www.indo-european.nl/index2.html.
52
KAZALO
Predmetak........................................................................................................................................2
Pokrate.............................................................................................................................................4
Napomena........................................................................................................................................5
Vjebe..............................................................................................................................................6
Klju...............................................................................................................................................18
Appendix 1. Vrst ie. prajezika kojom emo se sluiti...................................................................29
Appendix 2. Fonoloke podudarnosti ie. jezika.............................................................................33
Appendix 3. Vaniji zakoni u ie. jezicima.....................................................................................40
Appendix 4. Fonetski simboli i tablice..........................................................................................42
Appendix 5. Pisma ie. jezika u literaturi........................................................................................43
Korijeni..........................................................................................................................................46
Literatura........................................................................................................................................51
Kazalo............................................................................................................................................53
53

Vjezbenica

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vjezbenica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

Les charmes enchanteux de cette sublime

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

e) LITERATURA ZA LATINSKO I GRKO JEZIKOSLOVLJE:

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

1. Gr. askhos, got. aiwiski = *_ _ _ _ _- ? 2. Got. bi-leiban, gr. lipars = *_ _ _ _- ? 3.

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

OSTALE VJEBE IZ IE. JEZIKOSLOVLJA

1. Transkribiraj na devangar: brhadava uvca. / sd rj nalo nma vrasenasuto bal /

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

2. Transkribiraj na grki alfabet: Ion d kal Paina, / m tinas antipnoys Danaos

1. Transkribiraj na devangar: agnim e purohita / yajasya devam rtvijam / hotram

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

Povei lingvista i pojavu:

Povei lingvista i znamenito mu djelo:

Phontique historique du mycnien et du grec ancien d) Phrygisch und Griechisch e) Grundri

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

Povei lingviste i jezik:

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

1. *woyo- nastamba, usp. i gr. Dries trikh-k-es Dorani troplemenice i gal.

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

pazi na RUKI 16. *h

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

*wer-yo, usp. i *werom rad > gr. rgon djelo 3. *meryo

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

kenksperh- hitati, usp.

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

1. atha yognusanam. yogacittavrttinirodha. tad drau svarpevasthnam.

vrttisrpyamitaratra. vrttaya panycatayya klikli.

4. R : egda molite s glagolite: wt : :

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

1. Lidnov zakon 2. Psiloza 3. RUKI pravilo 4. Cowgillov zakon 5. Sturtevantov zakon 6.

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

VRST IE. PRAJEZIKA KOJOM EMO SE SLUITI

STRUKTURA IE. PRAJEZIKA

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

Naglasak je u sanskrtu predvidljiv i dinamiki. Kada je penultima duga, nosi naglasak,

O toharskom se naglasku ne zna gotovo nita, no dozvoljeno je o njegovoj naravi

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

Prvobitni je bsl. naglasni sustav, koji je imao baritonsku i oksitonsku paradigmu,

Staroirski je naglasak dinamiki, ne biljei se i uvijek lei na prvom slogu.

Dijalekti ie. prjezika dijele se na etvoro: germanski, baltoslavenski, albanski (sjeverni

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

FONOLOKE PODUDARNOSTI IE. JEZIKA

*p > #p, -pp*b > p

*gw > g, j/_*e, *, *i, *y

vjebenica iz poredbenog indoeuropskog jezikoslovlja

*gh > gh, h/_*e, *, *i, *y

1. Gr. askhos, got. aiwiski = _ _ _ _ _- ? 2. Got. bi-leiban, gr. lipars = _ _ _ _- ? 3.

wer-yo, usp. i werom rad > gr. rgon djelo 3. *meryo

p > #p, -ppb > p

gw > g, j/_e, , i, *y

gh > gh, h/_e, , i, *y

* > h, g, k/s > k

kw, l/l, m/m, n/n, o, p, *r/r, s, t, u/w.

webhel- / wobhel- buha XX 9