Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

1. VJEBE IZGOVORA

Syra
iam
maior
iustus
Byzantum
Xerxes
lux
credo
Philppus
caput
Cicro
Caesar
cura
schola
Delphi
aqua
Quis?
qinque
lingua
sanguis
video
suado
suavis
Suebi
Suetonus
aetas
poena
centum
rosa
nato
socilis
aerarum
Ianuarus
Ianus
Iulus
Aegyptum
Corinthus
thetrum
terrae
accentus

Zapii rimskom
kapitalom
SYRIA

Klasino
(rimski)
Siria

Tradicionalno
(kolski)
Siria

IVSTVS

justus

justus

Znaenje
Sirija
ve
vei (komparativ)
pravedan
Bizant
Kserkso
svjetlo
vjerujem
Filip
glava
Ciceron
Cezar, car
briga, lijeenje
kola
Delfi
voda
Tko? / Ko?
pet
jezik
krv
vidim, znam
nagovaram,savjetujem
ugodan, mio
germ.pleme > Schwaben

rimsko prezime
dob, vrijeme
kazna
sto
rua
narod
drutven
blagajna
Januar, Sijeanj
Jan
rimsko prezime
Egipat
Korint
kazalite
zemlje,kopna (N. m.)
naglasak, akcent
1

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

possesso
voclis
sententa
praeposito
declinato
Accusatvus
iuvnis
Iuppter
divitae
castrum
pulcher
pur
iustita
pta

na
chirurga
chorus
chorda
orato
amicus
amicita
totus
bestia
mixtio
Miltides
caecus
Universtas
diphthongus
lecto
prasnus
Kaeso
Kalendae
Gaius, Gaia
Graeca

posjedovanje, zauzee
samoglasnik
miljenje, tvrdnja
prijedlog
sklonidba
akuzativ
mladi
Jupiter
bogatstvo
tabor
lijep
djeak
pravednost
pjesnik
Jonija
kirurgija
kor, ples
ica (struna); ue
govor
prijatelj
prijateljstvo
itav (Gen. sg.)
zvijer
mijeanje
Maraton (490. a.Ch.)
slijep
Sveuilite, Univerzitet

dvoglas, diftong
itanje
zelen
rimsko ime
1. dan u mjesecu
rimska imena
Grka

Zabiljei primjere u kojima se ne razlikuju klasini i tradicionalni izgovor i klasificiraj ih.

Npr.
- y , i kao i
- i + vokal na poetku rijei kao j

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

2. PRVA (a-) DEKLINACIJA

Po njoj se sklanjaju imenice enskog roda s Nominativom na a i Genitivom na ae.
Izuzeci u rodu su imenice mukog roda koje oznaavaju muko ime, zanimanje, narod ili
naziv rijeke, npr. nauta mornar, pota pjesnik, Nasca rimski cognomen: nadimak
(Nosonja), agricola ratar, Sequana rijeka Seina, Celta Kelt itd.
Usporedi u naem jeziku rijei Vanja, Mirza, hoda (muko lice, ali enska deklinacija).
Paradigme:
Nom.
Gen.
Dat.
Acc.
Voc.
Abl.

Sg.
Terra
Terrae
Terrae
Terram
Terra
terr

Pl.
Terrae
Terrrum
Terris
Terras
Terrae
terris

Sg.
Nauta
Nautae
Nautae
Nautam
Nauta
naut

Pl.
Nautae
Nautrun
Nautis
Nautas
Nautae
nautis

Dekliniraj imenice:
silva, -ae, f.
pota, -ae, m.
Nasca, -ae, m.
luna, -ae, f.
historia, -ae, f.
concordia, -ae, f.
Graecia, -ae, f.
scientia, -ae, f.
procella, -ae, f.
dea, -ae, f.
audacia, -ae, f.
discordia, -ae, f.
mora, -ae, f.
Aurora, -ae, f.
amica, -ae, f.
doctrina, -ae, f.
amicitia, -ae, f.
potentia, -ae, f.
filia, -ae, f.

uma
pjesnik
Nosonja
mjesec
povijest
sloga
Grka
znanje, znanost
oluja
boica, boginja
hrabrost/drskost
nesloga
odgaanje
Zora
prijateljica
nauka
prijateljstvo
mo, snaga
ki

stella, -ae, f.
vita, -ae, f.
schola, -ae, f.
puella, -ae, f.
magstra, -ae, f.
patria,- ae, f.
Roma, ae, f.
Issa, ae, f.
insula, -ae, f.
fabula, -ae, f.
via, -ae, f.
machina, -ae, f.
bestia, -ae, f.
Musa, -ae, f.
lingua, -ae, f.
colonia, -ae, f.
Dalmata, -ae, m.
Fortuna, -ae, f.
ora, -ae, f.

zvijezda
ivot
kola
djevojka
uiteljica
domovina
Rim
otok Vis
otok
pria
put
stroj
zvijer
Muza
jezik
kolonija
Delmat
Srea
obala

Izuzeci u deklinaciji:
Grke imenice amphora (vr) i drachma (gr.novac) imaju Gen. Pl. na um umjesto na arum:
amphorum, drachmum (umjesto amphorarum, drachmarum).
Kad se imenice dea i filia nau uz imenice deus, filius imaju Dat. i Abl. Pl. na abus umjesto na
is: diis et deabus = diis deabusque (boginjama i bogovima), filiis et filiabus = filiis filiabusque
(kerima i sinovima).

3. DRUGA (o-) DEKLINACIJA

3

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

Po njoj se sklanjaju imenice mukog roda na us i er te srednjeg roda na um. genitiv

jednine ove deklinacije je i.
Izuzeci u rodu su imenice na us kojeg su enskog (alvus trbuh, colus preslica, humus
zemlja, vannus vijaa te imenice uzete iz grkog jezika: diphthongus, dialectus, atmus) i
srednjeg roda (virus otrov, vulgus svjetina, rulja, pelagus more, sve tri se koriste samo u
jednini).
Od imenica na er, neke gube e-, a neke ga zadravaju (usp. u naem jeziku nepostojano a:
N. maak, G. maka).
Zadravaju ga puer djeak, Liber Bakho, vesper veer, socer zet, gener tast, punac. Kod
ostalih imenica, -e- se gubi. npr. magister, -tri uitelj.
Paradigme:
N.
G.
D.
A.
V.
Ab.

Sg.
campus
campi
campo
campum
campe
campo

Pl.
campi
camprum
campis
campos
campi
campis

Sg.
pur
puri
puro
purum
pur
puro

Pl.
puri
purrum
puris
puros
puri
puris

Sg.
bellum
belli
bello
bellum
bellum
bello

Pl.
bella
bellrum
bellis
bella
bella
bellis

Izuzeci u deklinaciji:
-

vlastita imena na eius, -aius: u Gen. sg. steu ii > (Gaius, Vergilius, Pompeius), i
imaju Voc. sg. na -
imenica vir, -i deklinira se kao puer
imenica deus u Nom. pl. moe zavravati dei / dii / d, a u Dat/Abl. Pl. deis / diis / ds.
imenica locus ima dvije mnoine: loci (mjesta u knjizi) i loca (mjesta na Zemlji).

Dekliniraj imenice:
N.
G.
D.
A.
V.
Ab.

Sg.
magister

Pl.

Sg.
Vergilius

Pl.

Sg.
amicus

Pl.

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

IMENICE II. DEKLINACIJE (primjeri za vjebu):

poplus, -i, m.
inimcus, -i, m.
vicus, -i, m.
oppdum, -i, n.
aegrtus, -i, m.
consilum, -i, n.
medcus, -i, m.
lupus, -i, m.
liber, -bri, m.
verbum, -i, n.
servus, -i, m.
Romnus, -i, m.
ovum, -i, n.
periclum, -i, m.
vocablum, -i, n.
studum, -i, n.
disciplus, -i, m.
Homrus, -i, m.
granum, -i, n.
cibus, -i, m.
delictum, -i, n.
Graecus, -i, m.
pilus, -i, n.
pilum, -i, n.
domnus, -i, m.
Illyrii, -rum, m.
elementum, -i, n.
Slavi -rum, m.
proverbum, -ii, n.
Spaltum, -i, n.
palatum, -ii, n.
Diocletinus, -i, m.

narod
neprijatelj
selo
utvreno mjesto
bolesnik
odluka, vijee, savjet
lijenik
vuk
knjiga
rije; glagol
rob
Rimljanin
jaje
opasnost
rije
nastojanje, uenje
uenik
Homer
zrno
hrana, jelo
prekraj
Grk
dlaka
koplje
gospodar
Iliri
poetak, osnova
Slaveni
poslovica
Split
palaa, dvor
Dioklecijan

poplus, -i, f. jablan

malus, -i f. jabuka (stablo)
malum, -i, n. jabuka (plod)

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

4. KONJUGACIJA: prezentska osnova

4.
5.

Latinski ima ukupno etiri konjugacije.

6.
7. Glagoli se u latinskom navode u prvom licu prezenta, koje zavrava na o, pored ega
stoji broj konjugacije: laudo 1.; deleo 2.; scribo 3.; punio 4.
8. Broj konjugacije proitat emo infinitivom prezenta aktivnog, koji tvorimo tako da na
prezentsku osnovu dodamo zavretak -re:
1. konjugacija:
2. prezentska osnova laud re > laudre (hvaliti)
3. konjugacija:
4. prezentska osnova del re > delre (razarati, unitavati)
5. konjugacija:
6. prezentska osnova leg re > legre (itati),
7. konjugacija:
8. prezentska osnova pun re > punre (kanjavati).

9. Prezent aktivni I. i II. konjugacije

10. Prezent tvorimo dodavanjem nastavaka za prezent na prezentsku osnovu:
1. konjugacija
2. konjugacija
11. Sg. 1. laud o
Sg. 1. del -o
12.
2. laud s
2. del - s
13.
3. laud t
3. del - t
14. Pl. 1. laud mus
Pl. 1. del - mus
15.
2. laud tis
2. del - tis
16.
3. laud nt
3. del - nt

17.
18.Biljeka:
19. Od te prezentske osnove tvore se aktiv i pasiv prezenta, imperfekta, futura I, imperativa
te infinitiv, particip prezenta (koji odgovara naem glagolskom pridjevu radnom na i:
npr. hvalei) i gerund (koji odgovara naoj glagolskoj imenici na nje: npr. hvaljenje).

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

20.Drugi primjeri za I. i II. konjugaciju:

21.
22. firmo, 1. (firmre jaati, uvrivati)
noceo, 2. (nocre tetiti, koditi)
23. dono, 1. (donre darivati)
terreo, 2. (terrre straiti)
24. do, 1. (dre davati, dati)
debeo, 2. (debre morati)
25. supero, 1. (superre nadvisivati koga/to ime)
pareo, 2. (parre pokoravati se
komu/emu)
26. navigo, 1. (navigre ploviti)
habeo, 2. (habre imati)
27. amo, 1. (amre voljeti)
augeo, 2. (augre poveavati)
28. narro, 1. (narrre pripovijedati)
video 2. (vidre vidjeti: znati)
29. pugno, 1. (pugnre boriti se s kime/ime)
30. guberno, 1. (gubernre vladati, upravljati + Ak.)
31. delecto, 1. (delectre veseliti, razveseljavati)
32. educo, 1. (educre odgajati)
33. paro, 1. (parre spremati, pripravljati)
34. libero, 1. (liberre oslobaati koga/to od ega (Abl.)
35. sano, 1. (sanre lijeiti)
36. muto, 1. (mutre mijenjati)
37. capto, 1. (captre hvatati, loviti)
38. iuvo, 1. (iuvre pomagati)
39.
40.

41.Prezent glagola biti (ESSE)

imperfekt

42. Glagol biti je nepravilan glagol i ima svoju konjugaciju:

43. Sg.

Pl.

44. 1. sum (jesam/ ja sam, itd.)

45. 2. es
46. 3. est
47.

1. sumus
2. estis
3. sunt

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

48.PRIDJEVI I. i II. DEKLINACIJE

49.

50. Prvoj i drugoj deklinaciji pripada najvei broj pridjeva u latinskom.

51. To su pridjevi koji uglavnom imaju tri zavretka, a to znai da imaju poseban oblik za
sva tri roda.
52. Pridjevi mukog roda imat e zavretke us i er (II. deklinacija), a pridjevi enskog roda
zavretak a (I. deklinacija).
53. Ti se pridjevi u latinskom navode u mukom rodu, pored ega stoji broj zavretaka koji
je uglavnom 3.
54.
55. Na primjer:
56. bonus, 3 (itaj: bonus, bona, bonum)
dobar
57. carus, 3 (itaj: carus, cara, carum)
drag, mio
58. clarus, 3 (itaj: clarus, clara, clarum)
jasan, vedar: slavan
59. praeclrus, 3 (itaj: praeclarus, praeclara, praeclarum) vrlo slavan, preslavan
60. tuus, 3 (itaj: tuus, tua, tuum)
tvoj
61. meus, 3 (itaj: meus, mea, meum)
moj
62. potcus, 3 (itaj: poeticus, poetica, poeticum)
pjesniki
63. Latnus, 3 (itaj: latinus, latina, latinum)
latinski
64. Romnus, 3 (itaj: romanus, romana, romanum)
rimski
65. multus, 3 (itaj: multus, multa, multum)
mnogi
66. notus, 3 (itaj: notus, nota, notum)
poznat
67. pretisus, 3 (itaj: pretiosus, pretiosa, pretiosum)
dragocjen
68. necessrius, 3 (itaj: necessarius, necessaria, necessarius) potreban, nuan
69. pertus, 3 (itaj: peritus, perita, peritum)
iskusan, vjet
70. novus, 3 (itaj: novus, nova, novum)
nov
71. varus, 3 (itaj: varius, varia, varium)
razliit
72. odisus, 3 (itaj: odiosus, odiosa, odiosum)
mrzak
73. vanus, 3 (itaj: vanus, vana, vanum)
isprazan
74. antquus, 3 (itaj: antiquus, antiqua, antiquum)
star
75. inhumnus, 3 (itaj: inhumanus, inhumana, inhumanum) neovjean, neljudski
76. verus, 3 (itaj: verus, vera, verum)
istinit, pravi
77. Batoninus, 3 (itaj: Batonianus, Batoniana, Batonianum) Batonov, batonski
78. maritmus, 3 (itaj: maritimus, maritima, maritimum)
morski, primorski
79. situs, 3 (itaj: situs, sita, situm)
smjeten
80. Hadriatcus, 3 (itaj: Hadriaticus, Hadriatica, Hadriaticum)
jadranski
81. sanus, 3 (itaj: sanus, sana, sanum)
zdrav
82. rarus, 3 (itaj: rarus, rara, rarum)
rijedak
83.
84. ali:
8

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

85. liber, 3 (itaj: liber, libera, liberum)

slobodan
86. aeger, 3 (itaj: aeger, aegra, aegrum)
bolestan
87. noster, 3 (itaj: noster, nostra, nostrum)
na
88. vester, 3 (itaj: vester, vestra, vestrum)
va
89. miser, 3 (itaj: miser, misera, miserum)
jadan, bijedan
90. pulcher, 3 (itaj: pulcher, pulchra, pulchrum)
lijep
91. niger, 3 (itaj: niger, nigra, nigrum)
crn
92.
93. U deklinaciji, ponaaju se uvijek kao imenice, samo treba paziti da li je muki rod na us
ili na er i da li se e gubi u deklinaciji (a to vidimo prema enskom rodu).
94.
95. Prema tome, dekliniraj:
96. 97. 98. clarus (kao
99. clara
100.
clar
populus)
S
N
um
101. 102. 103.
G

104.

105.

107. 108.
D

109.

110.

112. 113.
A

114.

115.

117. 118.
V

119.

120.

122. 123.
A

124.

125.

126. 127. 128.

P
N

129.

130.

131. 132. 133.

G

134.

135.

137. 138.
D

139.

140.

142. 143.
A

144.

145.

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

147. 148.
V

149.

150.

152. 153.
A

154.

155.

156.
157. 158. 159.
noste
S
N
r (kao magister)

160.
ra

nost

161.
rum

162. 163. 164.

G

165.

166.

168. 169.
D

170.

171.

173. 174.
A

175.

176.

178. 179.
V

180.

181.

183. 184.
A

185.

186.

187. 188. 189.

P
N

190.

191.

192. 193. 194.

G

195.

196.

198. 199.
D

200.

201.

203. 204.
A

205.

206.

208. 209.
V

210.

211.

nost

10

Filozofski Fakultet u Sarajevu

Kolegij: OSNOVE LATINSKOG JEZIKA I (zajedniki

akad. god. 2015./2016.

predmet za studente arheologije, povijesti te francuskog i talijanskog

jezika i knjievnosti)

213. 214.
A

215.

216.

217.
218.
Pridjevi na er kod kojih se gubi e (kao to je noster, nostra, nostrum ili niger, nigra,
nigrum) izgubit e ga i u genitivu mukog roda; npr. niger, nigri, nigro itd.

11

219.

III. DEKLINACIJA

220.
221.
Trea deklinacija dijeli se na konsonantske i vokalske (i-) osnove. Obje osnove
sadre sva tri roda koji razliito mogu zavravati u Nominativu jednine, ali sve u
Genitivu zavravaju na is.

222.

225.
(ime)

Konsonantske osnove

223. Konsonantske osnove se zovu, jer im osnova rijei zavrava na konsonant,

a osnovu dobijemo kad u Genitivu odbacimo zavretak is.
224.
Npr. victr, -is, m. (pobjednik);
fortitudo, -dnis, f.(hrabrost)
nomen. mnis, n.
226.
dux, ducis, m. (voa)
uxr, -is, f. (supruga)
n. (vrijeme)
227.
le, -nis, m. (lav)
facultas, -tis, f. (sposobnost)
-mnis, n. (pjesma)
228.
labor, -is, f. (napor)
veritas, -tis, f. (istina)
(obala)
229.
homo, -mnis, m. (ovjek)
libertas, -tis, f. (sloboda)
n. (rana)
230.
Cicero, onis, m.
servitus, -tis, f. (ropstvo)
n. (tijelo)
231.
consul, -is, m.
lux, lucis, f. (svjetlost)
(med)
232.
miles, -tis, m. (vojnik)
multitdo, -dnis, f. (mnotvo)
(u)
233.
mos, moris, m. (obiaj)
superstito, -nis, f. (praznovjerje)
(usta)
234.
inventr, -is, m. (izumitelj) laus, laudis, f. (hvala, pohvala)
(kost)
235.
piscatr, -is, f. (ribar)
honos, -ris, f. (ast)
n. (glava)
236.
imperatr, -is, m. (zapovjednik)
sal, salis, f. (sol)
n. (posao, rad)
237.
varitas, -tis, f. (raznolikost)
238.
brevitas, -tis, f. (kratkoa)
239. repetito, -nis, f. (ponavljanje)
240. celertas, -tis, f. (brzina)
241. dominato, -nis, f. (prevlast)
242. socitas, -tis, f. (druenje, drutvo)
243. 244.
S
N

245.
dux

246.

Cicro

247.
for
titdo

250.

251.

252.

Cicern-

253.

for

tempus, -ris,
carmen,
litus, -ris, n.
vulnus, -ris,
corpus, -ris,
mel, mellis, n.
fel, fellis, n.
os, oris, n.
os, ossis, n.
caput, -ptis,
opus, opris,

248.
t
empus
**
254.
t

258.
i

Cicern-

259.
for
titudn-i

empris
260.
t
empr-i

264.
em

Cicern-

265.
for
titudn-em

266.
t
empus

268.
V

263.
duce
m
269.
dux

270.

Cicro

271.
for
titdo

272.
t
empus

274.
A

275.
duc-e

276.
e

Cicern-

277.
for
titudn-e

279. 280.
P
N

281.
duces
287.
ducu
m
293.
ducib
u
s
299.
duces
305.
duces
311.
ducib
u
s

282.
es

Cicern-

283.
for
titudn-es

288.
um

Cicern-

289.
for
titudn-um

278.
t
empre
284.
t
empra
290.
t
emprum

294.
bus

Ciceron-

295.
for
titudinbus

296.
t
emporbus

300.
es

Cicern-

301.
for
titudn-es

306.
es

Cicern-

307.
for
titudn-es

312.
bus

Cicern-

313.
for
titudinbus

302.
t
empra
308.
t
empra
314.
t
emporbus

256.
D
262.
A

286.
G

292.
D

298.
A
304.
V
310.
A

315.

ducis
257.
duc-i

is

titudn-is

316.

pravilo srednjeg roda: a) akuzativ i vokativ ravnaju se prema nominativu i u

jednini i mnoini; b) u mnoini sve imenice srednjeg roda (bez obzira na deklinaciju)
zavravaju se na a!!!

317.

KONJUGACIJA

318.
319.

Ponovi prezentske osnove na str. 9.

320.

III. deklinacija

IV. deklinacija

321. leg re (itati)

(kanjavati)
322.

Sg. 1. leg-o
1. puni-mus

Pl.

pun re
1. leg-i-mus

Sg.

1. puni-o

Pl.

2. leg-i-s
2. leg-i-tis
2. puni-s
2. puni-tis
3. leg-i-t
3. leg-unt
3. puni-t
3. puni-u-nt
323.
324.
325.
326.
Ostali primjeri za treu i etvrtu konjugaciju (konjugiraj ih za vjebu):
327.
328.
defendo 3. (braniti)
dormio 4. (spavati)
329.
committo 3. (povjeravati, kome? to?)
330. vinco 3. (pobjeivati)
331. vivo 3. (ivjeti)
332. dissero 3. (raspravljeti se, s kim?)
333. divido 3. (dijeliti koga? od ega?)
334. veho 3. (voziti se po neemu: per)
335.