1

CAPITVLVM I IMPERIVM ROMANVM

Uenje latinskog poinjemo skokom u prolost: u vrijeme prije dvije tisue
godina, u 2. stoljee poslije krista, kada se Rimsko carstvo protezalo od
Atlantika do Kaspijskog jezera, od kotske do Sahare. U tom prvom
poglavlju dajemo geografski okvir u kojem su smjetene scene iz rimskog
ivota, koje slijede u sljedeim poglavljima. Kroz opis tog ambijenta i vi
ete nauiti itati i razumijeti svakodnevni latinski od prije dvije tisue
godina.
Poinje se s jednostavnim frazama koje se lako razumiju. Treba paziti da se
ne radi samo o razumijevanju teksta. Treba se naviknuti od poetka
prepoznati i spojiti lingvistike injenice. Ta metoda natura je
kontinuirana vjeba kroz sposobnost opaanja. Da bi ubrzali va trud i
napor, uvijek smo podcrtali, oznaili, ili na marginama ili u Grammatica
Latina oblike na koje treba obratiti pozornost.
Italia in Europa est. Graecia in Europa est. Italia et Graecia in Europa
sunt.
Kada se kae est, a kada sunt? Ako uspijete odgovoriti na to pitanje,
nauili ste vano gramatiko pravilo. U toj maniri pomalo ete nauiti cijelu
latinsku gramatiku: kroz vaa vlastita zapaanja moi ete izvesti pravila.
Primjetili ste razliku Italia i Itali i koja rije ima dugo ?
Est i sunt se nalaze na kraju reenice, no kasnije se vidi da to nije uvijek
tako.
Znaenje se razumije kroz itanje teksta. esto se znaenje jedne reenice
razumije kroz odnos s drugim reenicama. Ako niste sigurni u znaenje
rijei quoque, morate samo nastaviti itati jer se rije ponovno javlja.
Syria non est in Europa, sed in Asia. Arabia quoque in Asia est.
Sada bolje razumijete rije quoque, a u isto vrijeme, bez da ste primijetili,
nauili ste rije sed. Takoer ete nauiti kako postaviti pitanje: est-ne?
U odgovoru ne postoji da i ne, nego se odgovara ponavljanjem dijela
pitanja (afirmativno) ili koristei rije non.
Ubi? njeno znaenje proizlazi iz odgovora.
singularis

pluralis

US

AE

UM

EST

SUNT

fluvius magnus fluvii magni

insula magna insulae magnae
vocabulum Latinum vocabula Latina
Italia in Europa est Italia et Graecia in Europa
sunt.

magnus, magna, magnum

parvus, parva, parvum
Graecus, -a, -um, Romanus, -a, -um
Latinus, -a, -um, primus, -a, -um
multi, -ae, -a, pauci, -ae, -a

pridjevi koji se slau s imenicama

Est-ne Sparta in Graecia? Sparta in Graecia

est.

Italia in Itali

Num Sparta insula est? Sparta non est

insula.

Imperium Romanum in Imperi

Roman

Ubi est Sparta? Sparta est in Graecia

Quid est Sparta? Sparta est oppidum.

rije in mijenja um ->

DICTA ET SENTENTIAE:
Historia est magistra vitae.
Periculum in mora.
Licentia poetica.
Post nubila Phoebus.
Aurora Musis amica.
Povijest je uiteljica ivota.
Opasnost je u odlaganju.
Pjesnika sloboda.
Poslije oblaka sunce.
Zora je prijateljica Muza.
CIVILIZACIJA:
Latinski jezik dobio je ime po Italskom plemenu Latina koji su ivjeli u
sredinjoj Italiji. irenjem drave izvan granica Italije, irio se i latinski jezik
sve do obala Atlantskog oceana na zapadu, Kaspijskog jezera na istoku i
sjeverne Afrike na jugu. Ve u ranoj povijesti latinski je imao dvije
varijante: VULGUS- jezik puka, trgovaca i vojnika iz kojeg su se kasnije
razvili romanski jezici ( talijanski, panjolski,katalonski, francuski,
portugalski, rumunjski, retoromanski, sardski, veljotski na otoku Krku!)
KNJIEVNI- jezik obrazovanih, pisaca, politiara, govornika i filozofa kojeg
mi i danas uimo.
Latinski je bio slubeni jezik Europe kroz gotovo 2 tisue godina, a u
Hrvatskoj je bio slubeni jezik Sabora do kraja 19. stoljea, dok se u crkvi
zadrao i do dananjih dana.
Poznavanje latinskog je veliki duhovni dobitak, neprocjenjiva kulturna
vrijednost jezika koji ima univerzalnu vanost. Posjet kulturnim
spomenicima, muzejima, crkvama, knjinicama, antikim graevinama
pokazat e prisutnost latinskog jezika na svakom koraku. I sam pogled na
kompjuter otkriva latinske rijei koje su preko engleskog ponovo dole u
upotrebu( kompjuter, delete, insert, page, format, table, internet), a
mnoge rijei naeg jezika koje svakodnevno koristimo su isto latinske
( kola, sjediti, vidjeti, stajati, dati, familija, nov, nula, vila, oko....i jo
tisue drugih).
Danas latinski ivi novim ivotom zahvaljujui elektronskim medijima i
nainu pouavanja po metodi natura. Zanimljivo je rei da je latinski u
prolim stoljeima doprinio stvaranju ideje o zajednici Europe, a danas je

on slubeni jezik svih onih iz cijelog svijeta koji i dalje njeguju humanistike
vrijednosti i antiku kulturu i civilizaciju ne zaobilazei dogaaje vremena u
kojem se nalazimo te putem elektronskih medija odravaju komunikaciju,
izdaju knjige i asopise, snimaju tv- emisije i video spotove i razne
sadraje na internetu.

CAPITVLVM II FAMILIA ROMANA

Upoznajemo likove koji e se pojavljivati u sljedeim poglavljima. Likovi s
kojima poinje poglavlje predstavljaju se u jednostavnoj i ozbiljnoj odjei
Rimljana, za razliku od likova na margini na kojima se vidi da nisu
gospodari. Nauit ete imena tih osoba, jer je to uvjet za daljnje
upoznavanje.
Imena tih osoba uvijek zavravaju na us (muka) ili a (enska), a nikada
na um
masculinum (m) fluvius, titulus, vir, liber
(m. r.)
femininum (f)
filia, insula, pagina
(. r.)
neutrum (n)
oppidum, exemplum, vocabulum
(s. r.)
Kada dobro razumijete znaenje rijei pater ili filius, razumijet ete dvije
fraze:
Iulius est pater Marci et Marcus est filius Iulii.
Odnos izmeu dvije osobe se izraava nastavkom i, a u enskom rodu
ae.
To je pade genitiv, koji oznaava i posjedovanje ili pripadanje.
genetivus
singularis -i, -ae, -i
pluralis
-orum, -arum, -orum
Aemilia est mater Iuliae. Iulius est dominus servorum. Aemilia est
domina ancillarum.
Kako postavljamo pitanja?
QUIS (m.sg.)
Quis est Marcus? Marcus est puer.
QUAE (f.sg.)
Quae est Iulia? Iulia est puella.
QUI (m.pl.) Qui sunt liberi Iulii? Liberi Iulii sunt Marcus, Quintus et
Iulia.
QUAE (f.pl.) Quae sunt ancillae Aemiliae? Delia et Syra sunt ancillae
Aemiliae.
CUIUS?
Cuius servus est Davus? Iulii est.
genitiv svih tih
upitnih oblika

QUOT?
sex, centum...

Quot servi sunt in familia Iulii? Unus, duo, tres,

nepromijenjiv upitni oblik, na njega se odgovara brojem

Brojevi:
I
unus servus, una insula, unum oppidum
II
duo servi, duae insulae, duo oppida
III
tres servi, tres insulae, tria oppida
magnus numerus servorum = multi servi
parvus numerus insularum = paucae insulae
filii et filiae = filii filiaeque
(que se vee na drugu rije i zbog toga
naglasak pada na slog prije)
meus, mea, meum
tuus, tua, tuum
zamjenice koje oznaavaju
posjedovanje
DICTA ET SENTENTIAE:
Senes bis pueri.
Dominus vobiscum!
Filius legitimus.
Filius naturalis.
Ecce homo!

Starci su po drugi put djeca.

Gospodin s vama.
Zakoniti sin.
Nezakoniti sin.
Evo ovjeka

CIVILIZACIJA:
Rimsku obitelj sainjavali su osim krvnih roaka i svi oni koji su ivjeli pod
istim krovom te priznavali vlast jednog oca porodice (pater familias). U
krugu obitelji stjecale su se tri osnovne vrline: odgovornost (gravitas),
pobonost (pietas) i jednostavnost (simplicitas). U ranoj povijesti pater
familias imao je neogranienu vlast ak i nad ivotima svoje obitelji. Npr. u
Zakonu XII ploica Leges XII tabularum se kae: Otac neka ubije sina sa
znakom nakaznosti. ( Pater filium cum signo deformitatis necato.)
Lari (Lares)- su bili zatitnici kunog ognjita, za koje su Rimljani vjerovali
da bdiju nad cijelom porodicom. Pater familias im je prinosio rtve.
Penati (Penates)- uvari kue, brinuli se o blagostanju i napretku porodice.
U svojoj ranoj formi rimska porodica je izrazit primjer patrijarhata.

CAPITVLVM III PVER IMPROBVS

Upoznajemo Iulijevu obitelj. Poinjemo s djecom jer e biti lake razumijeti
njihov svijet i njihove obiaje: djeca su ista u svakom vremenu. Nove rijei
su glagoli. Glagol oznaava ili ono to se radi ili ono to jest.
cantat, pulsat, plorat... -t je kao u est i na kraju reenice
Marcus Iuliam pulsat.
subjekt
objekt
predikat
Red rijei u reenici nije vaan jer se iz nastavka vidi tko je subjekt, a tko
objekt.
nominativ
us

accusati
vus

nom.

acc.

-us

-um

Marcus ridet.

Quintus Marcum pulsat.

-a

-am

Iulia plorat.

Marcus Iuliam pulsat.

eum

Pater eum non audit.

eam

Iulia eam vocat.

me

Quis me vocat?

te

Iulia te vocat.

qui

quem

Puer qui ridet est

Marcus.

Puer quem Quintus pulsat est

Marcus.

quae

quam

Puella quae plorat est

Iulia.

Puella quam Marcus pulsat est

Iulia.

quem?
Upitne zamjenice:
Odnosne zamjenice:

Quem vocat Quintus? Iulium.

quis/quae
qui/quae/quod

quem/quam
quem/quam quod

Cur.....? Quia.....

Cur mater filium verberat? Mater filium verberat

quia improbus est.
Neque = et non, sed non
DICTA ET SENTENTIAE:
S.P.Q.R. = Senatus populusque Romanus Senat i rimski narod (naziv
drave)

Non quis, sed quid.

Ne tko nego to.

CIVILIZACIJA:
Pria o Eneji
Antiki pisci Homer i Vergilije nas vraaju u daleku povijest mitova i
legendi kroz svoja djela
Ilijadu i Eneidu. Homer nas vodi kroz Trojanski rat i propast Troje, a Vergilije
kroz pustolovine
trojanskog junaka Eneje nakon pada Troje.
Zato mi uimo latinski? Zato to je Eneja pobjegao iz zapaljene Troje, sa
ocem Anhizom na
leima i sinom Askanijem te nekolicinom preivjelih Trojanaca i uputio se
brodovima prema
zapadu.Budui da je Eneja bio vrlo poboan , sluao je bogove koji su mu
prorekli da e
biti osniva novog naroda i da e vratiti slavu unitene Troje. Na putovanju
prema zapadu
imao je velikih nevolja i izgubio je veinu brodova i ljudi. Oluja ih je izbacila
na obale Afrike, u
Kartagu gdje je vladala kraljica Didona,zaljubila se u Eneju i ponudila mu
kraljevstvo. 6.
Eneji , koji je ve skoro zaboravio svoje proroanstvo , pojavio se bog
Merkur i upozorio ga
da mora nastaviti putovanje u novu zemlju. Eneja je brzo posluao
Merkura, ne oprostivi se
sa Didonom, napustio je Kartagu. Kraljica nije mogla podnijeti njegov
v odlazak i oduzela si je
ivot proklinjui Eneju i njegov narataj. Njezina kletva je uzrokovala
kasnije Punske ratove
izmeu Rima i Kartage.
Nakon Kartage preivjeli Trojanci iskrcali su se na obale Italije, u pokrajinu
Lacio ( Latium)
gdje je ivio kralj Latin s kojim je Eneja nakon kratkog sukoba sklopio mir i
uzeo njegovu
ker Laviniju za enu. Nakon smrti kralja Latina narod je prozvan Latinima,
a preostali
Trojanci i Latini su postali jedan narod- kasnije su nazvani Rimljanima i
naravno,
govorili su latinski jezik. Tako se ipak ostvario proroanstvo Rim je postao
nova Troja!

CAPITVLVM IV- DOMINVS ET SERVI

Sad ostavljamo djecu i panju usmjeravamo na odrasle. Ne treba mnogo
da bi se razumijela
scena na 26. stranici.
vocativus e

Mede! Improbe serve!

imperativus
voca
tace
discede
audi
indicativus
vocat
tacet
discedit
audit

Imperativ voca!, tace!, veni!, pone! jednak je i osnovi glagola (, , ili

konsonant), pa se
razlikuju u 4 konjugacije:
1. konj. osnova: voca, saluta, canta, pulsa
2. konj. osnova: tace, vide, responde, ride
3. konj. osnova: pon, sum, disced
4. konj. osnova: veni, audi, dormi
Nastavak t odmah slijedi osnovu, a gdje je osnova konsonant, prije t se
umee i (pon-i-t)
To se zove indikativ.

zamjenice:
eius in sacculo eius=in sacculo Iulii
is
Medus discedit quia is pecuniam domini habet
qui puer qui pulsat
quae puella quae cantat
quod baculum quod in mensa est
suus, -a, -um
Davus saculum suum in mensa ponit svoj kad
se odnosi na subjekt
DICTA ET SENTENTIAE:
Divide et impera!

Podijeli pa vladaj!

Ave Caesar, imperator, morituri te

salutant!

Pozdrav Cezare, umirui te

pozdravljaju!

Festina lente!

uri se polako!

Cum tacent clamant.

Dok ute, viu.

Ubi tu Gaius, ego Gaia.

Gdje si ti Gaj ja sam Gaja.

Repetitio est mater studiorum.

Ponavljanje je majka uenja.

Ora et labora!

Moli i radi!

Audi multa, loquere pauca!

Sluaj puno, govori malo!

CIVILIZACIJA:
Pria o osnutku Rima
Kau da je Rim osnovan 21.4. 753. prije Krista.To je prva godina rimskog
kalendara koji broji
godine od osnutka grada , ab urbe condita . U to doba vladao je Numitor .
Njegov brat
Amulije eljan prijestolja, ubio mu je sina, a ker Reu Silviju dao zatoiti
kod Vestinih sveenica,uvarica svete rimske vatre ija je sluba bila posveena
djevianstvu. Vjerovao je da
tako moe sprijeiti raanje potomstva koje bi moglo zahtijevati pravo na
prijestolje.
Legenda kae da je usnuloj Rei Silviji doao sam bog Mars i zaeo s njom
blizance. Amulije,
saznavi za roenje blizanaca, naredi slugi da ih baci u rijeku Tiber. Budui
da je rijeka bila
nabujala, ostavio je koaru pored rijeke. Kada se rijeka izlila, povukla je
koaru i odnijela ju
na neko ravno mjesto. Dola je vuica i podojila djecu. Pomagala joj je
una. Te se ivotinje

pripisuju Marsu pa otuda i potjee pria kako je Romula i Rema stvorio bog
Mars.
Zatim ih je naao pastir Faustul i odnio svojoj eni Aki Larenciji koja ih je
odgojila. Kada su
odrasli, vratili su djedu prijestolje i odluili na mjestu svog djetinjstva
sagraditi grad.
Savjetovali su proroanstvo koje je reklo da e grad osnovati onaj koji vidi
vie ptica u letu.
Bogovi su dali prednost Romulu tako to su mu poslali 12 jastrebova da
prolete uz njega,
a Remu samo 6. Tako je Romulu pripala ast da osnuje novi grad. Zaorao je
brazdu oko
Palatina i oznaio podruje koje e jednom biti posveeno. Rem mu se
narugao, skoio preko
svetog zida i Romul ga je ubio govorei: Smrt onomu koji e ubudue
probiti ove zidine!
Legenda se nastavlja time da su pastiri i beskunici Romula odveli u novi
grad u potragu
za enama. Potom su izmislili zamku da bi se domogli ena svojih susjeda
Sabinjana. Oteli su
Sabinjanke i zaratili se sa Sabinjanima. ene su napokon posredovale
izmeu svojih mueva te
oeva i brae koji su im pritekli u pomo. Kada su se Sabinjani napokon
pomirili sa susjedima
naselili su se u gradu koji je po Romulu dobio ime Roma.

CAPITVLVM V - VILLA ET HORTUS

U ovom poglavlju posjeujemo Julijevu vilu. Odmah se uoava razlika
rimskog stanovanja
i dananjeg. Poglavlje ne prua mnogo novih rijei, ali predstavlja neke
vane osobitosti
gramatike kojima moramo posvetiti veliku panju

10

accusativ
us

sg

pl

ablativus

sg

pl

masculinu
m

filium

filios

masculinu
m

in horto

in hortis

femininum

filiam

filias

femininum ex villa

ex villis

neutrum

cubiculum

cubicula

neutrum

ab oppidis

ab oppido

Prijedlozi s ablativom: ab, cum, ex, in, sine. Rijei iza njih zavravaju na
ili (sg.) ili s (pl.)
Osim novih oblika padea, javljaju se i novi oblici zamjenice is.
singularis

masculinum

femininum

neutrum

nominati
vus

is - Iulius

ea Aemilia

id impluvium

accusativ
us

eum - Iulium

eam Aemiliam

id impluvium

genetivus
ablativus
pluralis

eius
eo - Iulio
masculinum

ea Aemilia
femininum

eo impluvio
neutrum

nominati
vus

ii - servi

eae ancillae

ea oppida

accusativ
us

eos - servos

eas ancillas

ea oppida

genetivus

eorum servorum

earum
ancillarum

eorum oppidorum

ablativus

iis - servis

iis - ancillis

iis oppidis

Napomena: oblici ii i iis mogu biti ei i eis

!! Genitiv singulara ima isti oblik za sva tri roda u jednini eius
imperativu
s

indicativus

voca!

vocat

vocte!

vocant

tace!

tacet

11

tacte!
tacent
discede!

discedit

discedite!

discedunt

veni!

venit

vente!

veniunt

Quid agit Marcus? Marcus pulsat Quintum. Marcus plorat. Marcus ridet. ...
Age! Veni serve! esto iza imperativa age! siljedi jo jedan imperativ da
bi se potakla i ubrzala radnja

DICTA ET SENTENTIAE:
Contra vim mortis non est medicamentum
in hortis.

Protiv sile smrti nema lijeka u

vrtu

Vis maior.

Via sila

Sub rosa.

Pod ruom (u tajnosti)

Carpe diem.

Iskoristi dan

Varietas delectat.

Razliitost veseli

Carpent tua poma nepotes.

Unuci e brati tvoje plodove

Qui tacet consentire videtur.

Tko uti ini se da se slae

Alma mater.

Majka hraniteljica (sveuilite)

Pro domo sua.

Za svoju korist

CIVILIZACIJA:
Kako su stanovali Rimljani?
Rimljani su poznavali dva osnovna oblika kue DOMUS i INSULA.
Domus- su bile kue s atrijem koje su nam poznate zahvaljujui
iskapanjima u Pompejima i
Herkulaneju. Atrij je sredite kue i ivota u njoj. Na krovu je imao otvor
kroz koji je ulazila
svjetlost.Krov je bio nagnut prema unutra tako da se kinica slijevala po
njemu u bazenimpluvium. Glavna soba zvala se tablinum i bila je namijenjena domainu i
njegovoj supruzi.

12

Na tom mjestu su se uvali obiteljski Penati-kuni bogovi te maske

predaka. S lijeve i desne
strane atrija bile su smjetene spavaonice, kuhinja, ostave. Iza atrija
nalazio se vrt-peristil,
okruen natkritim trijemom na stupovima. Dvije sobe su se otvarale prema
ulici i uglavnom
su se iznajmljivale trgovcima i obrtnicima.
Insula- su bile prave socijalne zgrade namijenjene siromanim
slojevima.Bile su graene od
jeftinih materijala tako da su se esto ruile. Imale su puno prozora, terasa
i balkona,
uspinjale su se do sedam katova i po nekoliko obitelji je ivjelo u dvije-tri
sobe. Naposlijetku
su insule izgledale kao istostranini etverokut ija su proelja gledala
svako na jednu ulicu.

CAPITVLVM VI VIA LATINA

Na karti etrdesete stranice vidimo glavne putove kroz Italiju meu kojima
se istie Via Appia koja ide od sredita do juga Italije Brundisium (luka iz
koje se putovalo u Grku). Paralelno s njom je Via Latina koja vodi od
Kapue do Rima, prolazi kroz Tusculum, u ijoj se okolici nalazi Julijeva vila.
Javljaju se mnogi novi prijedlozi s akuzativom:
ad, ante, apud, circum, inter, per, post, prope
ispred imenica koje zavravaju na -um, -am, -os, -as i a
ad ab

pitanja uz njih su: Quo? ad + acc. Quo it Iulius? Ad villam it.

Unde? ab + abl. Unde venit? Ab oppido

venit.
Kod imena gradova nema prijedloga ad i ab, dok padei (acc. i abl.) ostaju.
Quo? Tusculum. Romam.
acc.
Unde? Tusculo. Roma. abl.
Izraavanje mjesta in Italia, in horto (abl.)
Izraavanje gradova Tusculi, Romae (gen.) !! i nema prijedloga

13

Ubi habitat Cornelius? Tusculi habitat.

Ubi habitat Lydia? Lydia Romae habitat.
Ispred imenice koja poinje konsonantom umjesto ab ee stoji a (a villa, a
domino ab Roma)
activum

passivum

vocat

vocatur

Iulia
Marc
um
voca
t.
Marc
us a
Iulia
voca
tur.

vocant

vocantur

Iulia
puer
os
voca
t.
Puer
ia
Iulia
voca
ntur

videt

videtur
U pasivnoj reenici osoba koja vri radnju nalazi
se u
ablativu s prijedlogom a/ab. Ako se ne radi o
osobi,
prijedlog se izostavlja. U tim sluajevima ablativ
izraava sredstvo radnje (ablativus instrumenti
Cornelius equo vehitur. Lydia verbis Medi
delectatur.

vident

videntur

ponit

ponitur

14

ponunt

ponuntur

audit

auditur

audiunt

audiuntur
Takav ablativ moe stajati i u aktivnim
reenicama:
Dominus servum baculo pulsat.
Reenica moe istovremeno biti i aktivna i
pasivna:
Medus amat Lydiam et ab ea amatur.

DICTA ET SENTENTIAE:
Inter nos

Meu nama

Ex abrupto.

Bez pripreme

Deus ex machina

Bog iz stroja

In memoriam

U sjeanje

In statu quo ante

U nepromjenjenom stanju

In medias res

U sredite stvari

In dubio pro reo

U sumnji za okrivljenog

In flagranti

U preljubu

Non est medicina sine lingua Latina

Nema medicine bez latinskog jezika
Nulla dies sine linea

Nijedan dan bez poteza

Sine ira et studio

Bez srdbe i naklonosti

Cum grano salis

Sa zrnom soli

Ad acta

U spise

Hannibal ad portas

Hanibal pred vratima

Post festum

Poslije slavlja

Ad litteram

Doslovno

15

Ad kalendas Graecas

Na grke kalende (nikad)

Per aspera ad astra

Preko trnja do zvijezda

Primus inter pares

Prvi meu jednakima

Inter arma silent Musae

U ratu Muze ute

CIVILIZACIJA:
Putovi (viae ) u rimskoj su dravi imali osobitu vanost.Usporedo s osvajanjem
novih zemalja Rimljani su gradili vrste ceste koje su Rim povezivale sa svim
znaajnim gradovima u Italiji i provincijama.Putovalo se pjeice, na konjima ili
kolima, najee u grupama zbog opasnosti od razbojnika. Du putova
postojale su gostionice i prenoita, a na svakih tisuu koraka bio je postavljen
stup-miljokaz (milliarium) koji je svojim brojem oznaavao udaljenost od grada
Rima.
Budui da su nai krajevi bili granine provincije, pokretljivost rimske vojske
zahtijevala je dobru mreu putova. Od zapada prema istoku vodile su tri ceste.
Zapoinjale su u Akvileji u Italiji. Jedan krak je uz obalu povezivao Trst
(Tergeste), Rijeku (Tarsatica), Senj (Senia), Solin (Salonae),Cavtat
(Epidaurus) do Albanije. Drugi sjeverni od Ljubljane (Emona), Ptuja (Petovio),
Osjeka (Mursa),Srijemske Mitrovice (Sirmium), Beograda( Singidunum) do
Romunjske. Juni preko Zagreba ( itarjevo-Andautonia), Siska
(Siscia),Slavonskog broda (Marsonia) i Vinkovaca( Cibalae) gdje se spajao sa
sjevernim dijelom. Jadransku obalu sa unutranjou je povezivala Via SalariaSolarska cesta od Solina do Tuzle, a Via Argentaria- Srebrenika cesta Solin sa
rudnicima srebra u Srebrenici.

CAPITVLVM VII PVELLA ET ROSA

Kada se Julije vraa iz grada, uvijek nosi neto za svoju obitelj. I ovaj put Siro i
Leandro odlau dvije velike vree. Julije daje neto svakom lanu obitelji.
dativus

singularis

pluralis
Iulius Marco malum dat. Iulius servis
mala dat.
Iulius Iuliae osculum dat.
Iulius ei (Iuliae) osculum dat.
Cui Iulius osculum dat? Iuliae.

m, n

-o

-is

16

-ae

-is

is, ea, id

ei

iis

quis

cui

Povratna zamjenica se Iulia se in speculo videt. zamjenica se odnosi se na

subjekt reenice.
Prijedlog in stoji s akuzativom ili ablativom:
in villam quo? (kretanje)
Iulius in villam it.
in villa ubi? (mjesto)
Iulius in villa
est.
pitanje
odgovor
nonne est?

est.

num est?

non est.

Iulia: Num nasus meus foedus est? oekuje negativan odgovor

Syra: Nonne nasus meus pulcher est? oekuje pozitivan odgovor, no Iulia:
Immo foedus est!
rije immo oznaava suprotno od onog to sugovornik oekuje
Salve! Salvete! pozdrav na dolasku
et ... et ... neque ... neque ...
non solum ... sed etiam ...
Et Marcus et Quintus mala habent.
Servi neque mala neque pira habent.
Iulius non solum mala sed etiam pira habet.
Iza pridjeva plenus imenica stoji u genitivu: Hic saccus plenus malorum est.
Sloenice glagola s prijedlozima ad, ab, ex, in
Quid inest in saccis?
Iulius ad villam advenit.
Aemilia ad Iulium adit.
Iulia e cubiculo exit.
Prijedlog ex ispred rijei koja poinje konsonantom (a da nije h) moe prijei u
e
e/ex villa, ex atrio, ex horto, e/ex cubiculo
DICTA ET SENTENTIAE
Bis dat qui cito dat
Dvostruko daje tko brzo daje
Ab ovo usque ad mala

Od jaja do jabuka (od poetka do kraja)

Hodie mihi cras tibi

Danas meni sutra tebi

Obsta principiis

Suprotstavi se u poecima (zlu)

CIVILIZACIJA:

17

Mit o zlatnoj jabuci

Na vjenanje Ahilejevih roditelja, Peleja i Tetide, bili su pozvani svi bogovi osim
boice Eride koja je uvijek izazivala borbe i sukobe. Meutim,Erida je dola
nepozvana na veselje i pred noge Here, Atene i Afrodite spustila zlatnu jabuku
na kojoj je pisalo najljepoj. Boice su se poele svaati kojoj e pripasti
jabuka, sve dok Zeus nije prekinuo svau i naredio Hermesu da ih odvede
Parisu, trojanskom kraljeviu, na goru Idu pa neka on presudi. Hera mu je
obeala da e ga uiniti gospodarom Azije i najbogatijim ovjekom ako izabere
nju. Atena mu je ponudila pobjedu u svim bitkama, mudrost i ljepotu. Afrodita
mu je obeala najljepu enu na svijetu Helenu, ker Zeusa i Lede, ali i
suprugu spartanskog kralja Menelaja. Paris je dosudio jabuku Afroditi i time
navukao straan bijes Here i Atene koje su ve poele smiljati kako e razoriti
Troju.
Tako je zlatna jabuka tj. Malum discordiae ( jabuka razdora) dovela lijepu
Helenu Parisu , ali i izazvala Trojanski rat.
Ab ovo usque ad mala
Stari Rimljani su obiavali zapoeti svoj obrok jajetom, a zavriti jabukom.
Knjiga postanka
Prema knjizi postanka zmija je nagovorila Evu da Adamu ponudi jabuku kako bi
ga zavela. Adam ju je prihvatio, postao svjestan svoje golotinje i za kaznu su
oboje protjerani iz rajskog vrta. Tako je
malum-jabuka-zlo, postala simbol znanja i besmrtnosti, ali i grijeha.
malus communis-drvo jabuke
pyrus communis- drvo kruke

malum-plod jabuke
pirum- plod kruke

CAPITVLVM VIII TABERNA ROMANA

U stara vremena duani su imali pult direktno na ulici tako da su se prolaznici
morali zaustaviti jer bi ih trgovac privukao svojim glasom. Ovo poglavlje sadri
neke zamjenice koje su jako vane.
Zamjenice: upitna quis, quae, quid?

18

odnosna- qui, quae, quod

pokazna- is,ea,id
hic,haec,hoc- blizu sugovornika
ille, illa, illud- udaljen od sugovornika
Zamjenice se kao i pridjevi esto nalaze uz imenice.
Sve zamjenice u gen. sg. imaju nastavak ius-, a u dativu i- !!!
Upitna zamjenica moe imati:imeniki oblik- quis, quid? Quis venit? Aemilia
venit.
pridjevski oblik- qui/quis, quae, quod?- Quae
femina venit? Lydia venit.
Quis se moe upotrijebiti kao pridjev u pitanju koje se odnosi na identitet ili ime
osobe umjesto qui. Quis servus? Davus.
Qui- kada je bez imenice prevodi se sa is qui Qui tabernam habet, tabernarius
est.= Is qui tabernam habet, tabernarius est.
Glagoli izmeu 3. I 4. konjugacije zovu se glagoli na io ( u 1. licu je nastavak
io). Osnova im zavrava na kratko i, a taj se i pojavljuje samo kod nastavaka
koji poinju vokalom-unt-accipiunt,inae kao glagoli 3. Konjugacije:
accipit accipiunt, aspicit- aspiciunt
accipe- accipite,
aspice- aspicite
tantus=tam magnus
quantus=quam magnus
Umjesto tam magnus i quam magnus upotrebljavaju se tantus i quantus, a
tantus quantus se upotrebljava umjesto tam magnus quam.
O, quam pulchra sunt illa ornamenta! - rije quam se koristi kod uzvika
Ablativ instrumenta ( sredstva)- feminae ornamentis delectantur, digito
monstrat
Ablativ cijene- uz glagole: emit, vendit, constat Annulus C nummis constat.

singul
aris
m.

plurali
s m.

quis/qu
i

is

hic

ille

qui

ii/ei

hi

illi

ac
c

quem

eum

hunc

illum

quos

eos

hos

illos

cuius

eius

huius

illius

quoru
m

eorum

horum

illorum

19

cui

ei

huic

illi

quibus

iis/eis

his

illis

a
bl

quo

eo

hoc

illo

quibus

iis/eis

his

illis

singul
aris f.

plurali
s f.

quae

ea

haec

illa

quae

eae

hae

illae

ac
c

quam

eam

hanc

illam

quas

eas

has

illas

cuius

eius

huius

illius

quaru
m

earum

harum

illarum

cui

ei

huic

illi

quibus

iis/eis

his

illis

a
bl

qua

ea

hac

illa

quibus

iis/eis

his

illis

singula
ris n.

plurali
s n.

quid/qu
od

id

hoc

illud

quae

ea

haec

illa

ac
c

quid/qu
od

id

hoc

illud

quae

ea

haec

illa

cuius

eius

huius

illius

quoru
m

eorum

horum

illorum

cui

ei

huic

illi

quibus

iis/eis

his

illis

a
bl

quo

eo

hoc

illo

quibus

iis/eis

his

illis

DICTA ET SENTENTIAE:
Margaritas ante porcos.

Biserje pred svinje (ne bacaj)

Quorum (praesentia sufficit).

ija je prisutnost dovoljna

Sapienti sat.

Mudrome dosta

Si fueris Romae, Romano vivito

more;
si fueris alibi, vivito
sicut ibi.

Ako si u Rimu, ivi po rimskom

obiaju; ako si drugdje, ivi kako
se ondje ivi

20

Quod nocet saepe docet.

Ono to kodi esto pouava

Incidit in Scyllam, qui vult vitare

Haribdim.

Pada u Scilu, tko eli izbjei

Haribdu

Hic Rhodus hic salta.

Ovdje je Rodos, ovdje skoi

Condicio sine qua non.

Uvjet bez kojeg se ne moe

CIVILIZACIJA:
Graevine u Rimu ( Monumenta Romae)
Rim je izgraen na sedam breuljaka: Kapitolij, Palatin, Aventin, Kvirinal,
Viminal, Eskvilin i Celij.
Forum Romanum- movarna ravnica ispod Kapitolija isuena i pretvorena u
mjesto gdje se odvijao drutveni ivot grada. Ovdje se trgovalo, ovdje su se
odravale narodne skuptine, zasjedanja koje su bile ili javne zgrade ili
hramovi.Kako je grad rastao, a broj stanovnika se poveavao rimski je Forum
postao pretijesan, pa su u ostalim dijelovima Rima podizani novi forumi.
Amphitheatrum Flavium-velika arena poznatija pod imenom Kolosej
(colosseus-gorostasan) koji je dobila zbog ogromnog Neronovog kipa koji je
stajao do nje. Podignut za samo 5 godina, eliptinog oblika, imao je dimenzije
157x188 m. Imao je etiri kata, a po gornjem rubu bili su postavljeni iljci na
koje se moglo razapeti platno koje je gledaoce titilo od sunca. U njemu su se
odravale gladiatorske borbe i borbe brodovima tzv. naumahije. Mogao je
primiti 45000 gledalaca.
Circus Maximus- veliki stadion na kojem su se odravale trke konjskih
zaprega. Dosegao je duinu 600 m i irinu 100 m i mogao je primiti ak do 400
000 ljudi.
Ostale graevine: Panteon- hram svih bogova, Vestin hram- hram boice
Veste ,uvarice vjene vatre, bazilike-trijemovi, natkriveni trgovi, slavolucigraevine u spomen na triumf, imali su jedan ili tri luka i bili su ukraeni
reljefima junakih djela triumfatora, Hadrijanov mauzolej- grobnica cara
Hadrijana

21

CAPITVLVM IX- PASTOR ET OVES

Pomatrajui idilinu panoramu s kojom se otvara ovo poglavlje nauit emo
nove vane rijei na
-us, -a, -um (herba, umbra, silva, rivus, caelum). Ostale rijei zavravaju na
potpuno drugaiji nain.
Prvi put se spominju deklinacije pa rijei koje zavravaju na a- pripadaju 1.
deklinaciji, rijei koje zavravaju na -us, -um pripadaju 2. deklinaciji, a ostale
rijei iz ovog poglavlja su imenice 3. deklinacije. One u nominativu singulara
nemaju nastavak (pastor, arbor, sol), djelomino imaju is(ovis, canis, panis) ili es- (nubes) ili samo s-koji mijenja osnovu u t (mons,
mont-is, dens, dent-is).
Imenice bez nastavka u nominativu singulara pripadaju konsonantskim
osnovama, a imenice na is-es- s- su i-osnove, ali su kasnije pomijeane sa
konsonantskim osnovama pa se razlikuju samo u genitivu mnoine (- ium u
gen. pl.).
Imenice ovog poglavlja su muke i enske s istim zavrecima. Rod se
prepoznaje kad imenicu prati pridjev prve i druge deklinacije (pastor fessus,
ovis alba).
na marginama je oznaen rod imenice
Gramatika ovog poglavlja nam daje kompletnu sliku sve tri deklinacije. Pensum
A slui da se uvjerite jeste li usvojili nastavke tree deklinacije.
sg.
pl.

st dc! -nema nastavak e!

eduntducite!

Oves herbam edunt

unt, no:
Pastor panem st

glagol pripada treoj konjugaciji, to se vidi iz nastavka

u jednini je nepravilan.

st est (jesti biti), ali se u kasnijem latinskom pojavljuje edit.

Veznik dum oznaava istovremenost radnje
supra + acc.

22

sub + abl.
ipse, ipsa, ipsum se deklinira kao ille, illa, illud, ali illud ipsum
Kad se prijedlozi ad i in spoje s glagolima currit i ponit mijenjaju se u ac i im
accurrit, imponit to se zove asimilacija
declinati
declinatio
oI
II
femininu
m

masculinu
m

neutrum

sg

pl

sg

pl

sg

pl

silva

silvae

rivus

rivi

vestigium

vestigia

ac
c

silvam

silvas

rivum

rivos

vestigium

vestigia

silvae

silvarum

rivi

rivorum

vestigii

vestigioru
m

silvae

silvis

rivo

rivis

vestigio

vestigiis

silva

silvis

rivo

rivis

vestigio

vestigiis

abl

declinati
o III (m. i
f.)
konsonan
tske
osnove

i osnove

sg

pl

sg

pl

pastor

pastres

ovis

oves

pastrem

pastres

ovem

oves

pastris

pastrum

ovis

ovium

pastri

pastoribu
s

ovi

ovibus

abl

pastre

pastoribu
s

ove

ovibus

n
acc

DICTA ET SENTENTIAE:
Lupus in fabula

Vuk u prii

23

Cave canem

uvaj se psa

Canis timidus vehementius latrat quam Plaljiv pas ee laje nego grize
mordet
Aqua et panis est vita canis

Voda i kruh je psei ivot

Dente lupus, cornu taurus petit

Vuk napada zubima, a bik rogovima

Quod licet Iovi non licet bovi

to je doputeno Jupiteru, nije

govedu

Errare humanum est

Ljudski je grijeiti

In silvam ligna ferre

Nositi drva u umu

Panem et circenses

Kruha i igara

CIVILIZACIJA:
Graevine na Forumu
Curia- kurija, jedna od najstarijih graevina na Forumu. U njoj je zasjedao
senat, najvie politiko tijelo u rimskoj republici.
Rostra- govornica s koje su se narodu obraali vojskovoe i politiari. Rostra
znai kljunovi i ime je dobila po tome to je bila ukraena kljunovima laa
koje su Rimljani zarobili u bitci protiv grada Ancija.
Atrium Vestae- Kua vestalki, sveenica boice Veste, iji zadatak je bio
odravanje vjenog plamena u hramu. U slubi su ostajale 30 godina, ivjele su
po strogim pravilima i mogle su se udavati tek po isteku slube. Uivale su
veliki ugled, pa kad bi osuenik na smrt na putu za stratite sreo vestalku,
ivot mu je bio poteen.
Hram Kastora i Poluksa- brae blizanaca koji su bili zatitnici u bitkama
Saturnov hram- njemu u ast su se odravale Saturnalije, praznik sredinom
prosinca u kojem se slavio nov poetak raanja prirode, svuda je vladalo
veselje i razuzdanost.

CAPITVLVM X- BESTIAE ET HOMINES

Poglavlje govori o ljudima i ivotinjama, o dva rimska boanstva Merkuru i
Neptunu. Pria zavrava nezgodom koja je vana za slijedea poglavlja.
Pojavljuju se mnoge nove rijei 3. deklinacije i treba nauiti njihov genitiv. (vox,
vocis; homo, hominis ; pes, pedis). Isto tako uvode se imenice 3. deklinacije
srednjeg roda (flumen, animal, mare).
Nemo- rije nastala iz ne+ homo

24

U reenici : Cum avis volat, alae moventur rije cum nije prijedlog nego
veznik.
quod=quia, uzroni veznik: Homines ambulare possunt quod pedes habent.
Pot-est
Canis volare non potest.
Pos-sunt
est+ element pot- koji oznaava mogunost
(potencijalno!)
volare et ambulare- prvi primjeri INFINITIVA. On zavrava na re. Kod glagola sa
osnovom na
a,e,i taj nastavak se dodaje direktno na osnovu. U 3. konjugaciji se izmeu
osnove i nastavka ubacuje kratki vokal e ( pon-e-re).
1. re 3. ere
2 . re 4. re
Reenica: Homines deos neque videre neque audire possunt postavi
pasivna zvui- Dei a hominibus neque videri neque audiri possunt.
Infinitiv aktivni
voc-re
vid-re
pon-e -re
aud-re

infinitiv pasivni
voc-ri
vid-ri
pon-i
aud-ri

vult-volunt= nepravilni glagol, infinitiv se udruuje kao objekt ( Iulia vult

ludere.)
necesse est + dativ
Spirare necesse est homini.
U poetku razvoja jezika infinitiv je zavravao na se, ali ve u staro doba
latinski je promijenio u r intervokalno s tj. Poslije jednog vokala nastavak
se je postao re. Meutima kod glagola esse i esse je ostao jer se se
direktno vezalo na osnovu es ( es-t) i ed- bez intervokalnog glasa ( es-se,
es-se>ed-se).
Ablativ naina( ablativus modi)- hoc modo declinantur multa vocabula
DICTA ET SENTENTIAE:
Ad bestias! Ad metalla!
Pred
Aquila non capit muscas.
Piscem natare doces.
Ab equis ad asinos.
Vulpes pilum mutat non mores.
Verba volant scripta manent.
Vox populi, vox dei.

zvijeri! U rudnik!
Orao ne hvata muhe.
Ui ribu plivati.
S konja na magarca.
Lisica mijenja dlaku, a ne ud.
Rijei lete, pisano ostaje.
Glas naroda, glas boga.

CIVILIZACIJA:
Rimska boanstva
Rimljani su vei dio mitologije preuzeli od Grka. U poetku svoje povijesti bili su
pod utjecajem Etruana ije su vrhovno boansko trojstvo tovali pod svojim
imenima: Jupiter, Junona i Minerva.
Postepeno su preuzimali u svoju mitologiju helenska boanstva, dok nisu svoje
italske bogove potpuno poistovijetili s grkim.
Jupiter= Zeus- gospodar svijeta
Dijana=Artemidaplodnost,divlja,uma

25

Junona=Hera- Jupiterova ena, brak,porod

ljubav
Minerva=Atena-ljudsko djelovanje,mudrost
glasnik bogova
Mars=Ares-rat, otac Romula i Rema
morska trgovina
Vesta=Hestija-uvarica kunog ognjita
vjetina
Cerera= Demetra-plodnost, usjevi
Muza

Venera=Afrodita-ljepota i
Merkur=Hermes-trgovina,
Neptun= Posejdon-more i
Vulkan=Hefest-vatra,kovaka
Apolon=Apolon-zdravlje, voa

Jupiter- bog vedrog i oblanog neba, zatitnik Rimljana u ratu i miru, boanstvo
koje gromom kanjava krivokletnike i izdajnike. Posljednji rimski kraljevi podigli
su mu hram na Kapitoliju i bio je tovan kao Iuppiter Optimus Maximus u
trojstvu zajedno sa Junonom i Minervom.
Junona- je veoma staro boanstvo mjeseca. Smatrali su da bdije nad sreom
nevjesta, branom slogom, pomae pri poroaju. Bio joj je posveen prvi dan u
mjsecu, Kalendae.
Minerva- drevno italsko boanstvo, pokroviteljica zanata. Na Aventinu imala je
kult oko kojeg su se okupljali pisci, glumci i zanatlije.
Mars- drugo boanstvo po svom znaaju. Vjerovali su da uva zemlju od
pustoenja u ratu i da bdije nad vojskom u ratu. Od ivotinja bio mu je
posveen vuk. Imao je svetite na Martovom polju i na forumu u Regiji gje je
uvano kao najvea svetinja njegovo koplje.
Vesta- boanstvo domaeg i dravnog ognjita, iji je kult bio za Rimljane od
najveeg znaaja, potovana je u okruglom hramu na forumu gdje je na
ognjitu grada plamtila vjena vatra kao simbol trajnosti i istote. Ovaj plamen
su danonono uvale Vestalke koje su pod strogom disciplinom ivjele u
susjednoj zgradi Atrium Vestae.
Cerera- zatitnica ita, imala je hram na Aventinu oko kojeg su se okupljali
plebejci.
Dijana- italsko boanstvo plodnosti, ume, divlje prirode i divljai. Zatitnica
ena i djevojaka.
Venera- boginja ljubavi, ljepote i plodnosti. Poto su Rimljani svoju legendarnu
prolost vezali za Trojanca Eneju, poeli su njegovu majku Veneru nazivati
pramajkom. Porodica Julijevaca smatrala je da vodi porijeklo od Enejinog sina
Askanija ili Jula.
Merkur- Jupiterov glasnik, zatitnik trgovaca putnika i govornika.
Neptun- bog vode i mora, udljivi pokrovitelj mornara i plovidbe.
Vulkan- bog vatre i vulkana, nenadmani umjetnik kova, hromi mu Venere.
Vjerovali su da u Etni kuje munje Jupiteru.
Apolon- boanstvo svjetlosti, nepogreivi strijelac, nenadmani svira na liri i
predvodnik Muza, ljekar i prorok.

CAPITVLVM XI- CORPUS HVMANVM

Pojavljuju se imenice srednjeg roda os, crus, caput, corpus, cor koje u pluralu
imaju nastavak a.

26

Krajnje s, kao i u prethodnom poglavlju postaje r kada se doda nastavak jer se

nae izmeu dva vokala: os-oris, crus-cruris, corpus- corporis, pectus-pectoris,
iecur-iecoris. Nepravilne rijei su
caput-capitis i cor-cordis; dok viscera-viscerum se upotrebljava samo u
mnoini.
Konsonantske osnove:
n.
os
ora
acc. os
ora
g.
oris
orum
d.
ori
oribus
ab. ore
oribus

i-osnove:
mare
mare
maris
mari
mari

maria
maria
marium
maribus
maribus

Kad se upozna nominativ plurala lako je rei da je to imenica srednjeg roda, to

se kod ostalih ne moe.
Akuzativ s infinitivom- (accusativus cum infinitivo- aci)
U naem jeziku to je objektna reenica koja se sastoji od glavnog
glagola,subjekta u akuzativu i predikata u infinitivu: Syra Iuliam dormire videt.
( videt-je glavni glagol, Iuliam je subjekt u akuzativu i dormire je predikat u
infinitivu). Kao glavni glagoli mogu jo stajati i slijedei:
1. videre,audire, sentire
2. iubere
Exempla:
3. dicere
Medicus:Puer dormit.upravni govor
4. putare
Medicus dicit puerum
dormire.-neupravni
5. gaudere
govor ili ACI
6. necesse est
Syra gaudet puerum vivere=Syra gaudet
quod puer vivit.
atque=et
nec=neque
de+ abl.
Ablativ obzira (limitationis)- pede aeger-odreuje znaenje pridjeva aeger
potest possunt posse ( Aemilia non putat medicum puerum aegrum sanare
posse.)
est- sunt- esse
DICTA ET SENTENTIAE:
Corpus delicti.
Tijelo zloina.
Mel in ore, fel in corde.
Med na usnama, u u srcu.
Mens sana in corpore sano.
U zdravom tijelu zdrav duh.
Quot capita tot sententiae.
Koliko glava toliko misli.
Testis unus, testis nullus.
Jedan svjedok, nijedan svjedok.
Medicus curat natura sanat.
Lijenik lijei, a priroda
ozdravljuje.
Dignum laude virum Musa vetat mori. Muza zabranjuje da umre ovjek
dostojan hvale.
Manus manum lavat.
Ruka ruku mije.

27

Quot linguas calles tot homines vales.

vrijedi.
Procul ex oculis procul a mente.
Barba non facit philosophum.
Si fore vis sanus, ablue saepe manus.
ruke.

Koliko jezika govori toliko ljudi

Daleko od oiju daleko od srca.
Brada ne ini filozofa.
Ako hoe biti zdrav esto peri

CIVILIZACIJA:
Rimska mitologija (drugi dio)
Od ostalih se bogova osobito tovao Saturn (gr. Kron), boanstvo sjetve i
poljoprivrednih radova. Njegova svetkovina Saturnalija slavila se krajem
prosinca i oznaavala je kao i danas novu godinu, prestanak starog i poetak
novog godinjeg razdoblja. Slavilo se veselo i buno, a robovi su tih dana bili
jednaki svojim gospodarima.
Jan- u poetku je bio bog vrata i ulaza, da bi ga kasnije proglasili bogom svakog
poetka. U vrijeme rata vrata u njegovom hramu bila su otvorena, a za vrijeme
mira zatvorena. Predstavljali su ga sa dva lica. Bio mu je posveen prvi mjesec
u godini Januarius.
U rimskoj religiji posebno su mjesto zauzimali Lari, Mani i Penati.
Lari (Lares) su bili zatitnici svake pojedine kue. U njoj su imali male oltare
koji su se kitili i obdarivali kod vanijih dogaaja u kui - roenja, svadbe, smrti.
Mani (Manes) su predstavljali due pokojnika i na grobovima su im prinosili
rtve. Penati (Penates) su kuna boanstva i zatitnici zaliha hrane. Njihovo je
rtveno mjest bilo kuno ognjite. Svaka obitelj je odreivala koje e bogove
smatrati svojim Penatima i koliko e ih biti.

CAPITVLVM XII- MILES ROMANVS

Miles-milit-is, pedes-pedit-is, eques-equit-is- imenice sa istom osnovom.
Castra- castro-rum- srednji rod u pluralu ( in castris, vallum castrorum, castra
magna sunt), isto kao rijei liberi, -orum , viscera, -um, arma, -orum - one se
zovu plurale tantum i imaju oblike samo u mnoini.

28

Posvojni dativ (dativus possesivus) - je dativ uz glagol esse i pokazuje lice ili
stvar kojoj neto pripada. Prevodimo ga obino glagolom imati.
Marco una soror est. = Marcus unam sororem habet.
Quod nomen patri est? Ei nomen est Iulius?
Quod nomen tibi est? Mihi nomen est ...
Iulius- ime gensa, plemena ili vie familija koje imaju zajednikog pretka. Muki
iz plemena Iulija imali su ime Iulius, a ene Iulia. Osim njega su imali
praenomen- vlastito ime i cognomen- nadimak.
Cognomen- je razlikovalo familiju unutar plemena.
Imenice 4. deklinacije: exercitus, arcus, passus, equitatus,impetus,
metus, versus (m.) i manus(f.)
Singularis
nom. manus
acc. manum
g.
manus
d.
manui
ab. manu
imperare, parere + dat.

Pluralis
manus
manus
manuum
manibus
manibus
Dux exercitui imperat. Exercitus duci paret.

Pridjevi 3. deklinacije: brevis, gravis, levis, tristis, fortis, tenuis u mukom i

enskom rodu se dekliniraju kao ovis, osim to u ablativu singulara zavravaju
na i, a srednji rod se deklinira kao mare (gladius brevis, hasta brevis, pilum
breve). Predlaemo za vjebu kompletnu deklinaciju u singularu i pluralu ovih
sintagmi jer treba se naviknuti deklinirati zajedno rijei koje pripadaju razliitim
deklinacijama sa razliitim nastavcima.
Exemplum:
gladius brevis
gladii breves
gladium brevem
gladios breves
gladii brevis
gladiorum brevium
gladio brevi
gladiis brevibus
gladio brevi
gladiis brevibus
Komparacija pridjeva: Via Latina non tam longa est quam Via Appia.= Via Appia
longior est quam Via Latina. Komparativ se deklinira kao pastor,pastoris
longior, longioris(m. i f.), ili corpus, corporis- longius, longioris (n.)
Partitivni genitiv- magnus numerus militum
Mjere: pes= 29,6 c m
passus= 5 pedes ( 1,48 m)
mille passus= 1,48 km ali duo milia passuum + part. Genitiv
Kada se eli odrediti duina, irina ili visina , mjera se izrie akuzativom uz koji
obino stoje pridjevi
longus, latus, altus= to se zove akuzativ prostora (Gladius Aemilii duos pedes
longus est.)
ac=atque- ac je kraa forma koja se nalazi ispred konsonanta razliitog od h,
ispred h se nalazi atque ( atque hortus).

29

3.konjugacija : osnove na u i i ( flu-ere, metu-ere). U osnovama na i, osnova

i se mijenja u e ispred r ( cape-re, iace-re, fuge-re, osnova je capi, iaci, fugi)
i u imperativu: cape,iace,fuge!
Glagoli sa i osnovom se konjugiraju kao glagoli 3. konjugacije samo to se
osnova i sauvala ispred nastavka koji poinju sa unt ( capiunt).
Nepravilni glagol: inf. ferre
ind. fer-t fer-unt
fer-tur fer-untur
imp. fer! ferte!
imp.- dic! duc! fac!
DICTA ET SENTENTIAE:
Qui gladio ferit, gladio perit.
Tko se maa laa, od maa i
pogiba.
Casus belli.
Uzrok rata.
Dulce et decorum est pro patria mori.
Slatko i asno je za domovinu
umrijeti.
Ubi bene ibi patria.
Gdje je dobro, ondje je
domovina.
Laconica brevitas.
Lakonska kratkoa.
Manus manum lavat.
Ruka ruku mije.
Manu propria.
Vlastitom rukom.
Nec Hercules contra duos.
Niti Herkul protiv dvojice.
Nomina sunt odiosa.
Imena su mrska.
Nomen est omen.
Ime je znamen.
Veni, vidi, vici.
Dooh, vidjeh, pobjedih.

CIVILIZACIJA:
Rimska vojska
Rimska vojska sastojala se od etiri ili vie legija. Legija je mogla imati 36006000 ljudi. Bile su nazivane rednim brojevima: Prima, Secunda, Tertia itd. Svaka
legija bila je podijeljena na deset kohorti. Jedna kohorta sastojala se od tri
manipule koje su imale po dvije centurije. Svakoj legiji bila je pridodata i konjica
od 300 konjanika koji su izviali, gonili neprijatelja i iznenada napadali s krila.
Pomone trupe davali su saveznici, uglavnom prakai i streliari.
U poetku vojskom su zapovijedala dva konzula, a kasnije je vojno
zapovjenitvo prelo u ruke talentiranih ljudi, poznavalaca vojne vjetine,
pretora i careva.
Bojni znakovi su u poetku bili ukrasi u obliku ruke postavljeni na vrh motke.
Kasnije su na koplje stavljali vijence i znake zodijaka. Znakonoa je u boju nosio
bojni znak i za njim su ili vojnici. Legija je imala znak srebrnog orla

30

postavljenog na vrhu koplja. Bojni znak se nije smio ni u kakvim uvjetima

napustiti ili ostaviti da padne u ruke neprijatelja.
Legionar, kao profesionalni vojnik, primao je plau. Vojnika sluba trajala je 20
godina ili 20 vojnih pohoda. Islueni vojnici su se zvali veterani i dobijali su
zemlju. Vojnik je na ratnom pohodu nosio svu svoju opremu i naoruanje u
ukupnoj teini od oko 30 kila. Bio je obuen ne samo da se bori, ve da kopa,
gradi i kuha. Vunena koulja i ogrta titili su ga od hladnoe, a metalna kaciga
i oklop od koe te veliki tit od povreda. Osim maa i koplja nosili su sjekiru i
malj za graenje utvrda, kao i hranu za pola mjeseca te sue za kuhanje. Pod
ovim teretom prelazili su na dan po 20 kilometara.

CAPITVLVM XIII ANNVS ET MENSES

Dananji kalendar, gregorijanski, je plod reforme zavrene 1582. od Pape
Grgura XIII u kojoj se ispravlja julijanski kalendar uveden 46. Prije Kr. od Julija
Cezara.
Pojavljuje se 5. deklinacija. U imenici dies- e ostaje dug u svim padeima osim u
diem. Ostale imenice su: dies, meridies (m.), facies, glacies (f.)
Svih 5. deklinacija je obraeno. One su podijeljene po osnovi tj. originalnom
zavretku osnove:
1. a- ala
2. o- equus<equo/s
3. konsonant ili i- sol, ovi/s
4. u- lacu/s
5. e-die/s
Mjeseci su pridjevi; mensis Ianuarius etc., no upotrebljavaju se kao imenice
izgubivi rije mensis.

31

Kao veina pridjeva 3. deklinacije imaju ablativ na i: (mense) Aprili,

Septembri...
Ablativ vremena (ablativus temporis) - illo tempore, mense Decembri, vere,
hieme...
Akuzativ vremena( accusativus temporis) - oznaava trajanje vremena: centum
annos vivere
Glavni brojevi - unus, duo.....decem
Redni brojevi - primus, secundus......duodecimus
tunc>erat - imperf.
nunc>est - praesens
Superlativ: Februarius mensis anni brevissimus.
pozitiv
komparativ
superlativ
longus, -a, -um longior, -ius
longissimus, -a, -um
brevis, -e
brevior, -ius
brevissimus, -a, -um
Stari Rim nije znao podjelu na tjedne i dane u tjednu. Rimski mjesec imao je
samo 3 stalna dana.
U mjesecima koji imaju 31 dan - 3. 5. 6. i 10. kalende su 1. dan u mjesecu,
none 7., a idus 15. U ostalim mjesecima none su 5. dan, a idus 13. (npr. 1.1. kalendae Ianuariae, 5.1. - nonae Ianuariae,
13. 1.- idus Ianuariae). Datum se izrie ablativom vremena - 1.1. - kalendis
Ianuariis, 15.3.-idibus Martiis. Ostali dani se izriu rednim brojem prije sljedeih
kalenda, nona ili idusa, npr.-9.4= je 5. dan prije idus Apriles i to se kae=quinto
die ante idus Apriles, no u izrazu se promijenilo tj. ante dolazi na prvo mjestoante diem quintum idus Apriles
3.5.= ante diem tertium nonas Maias (a.d.III non.Mai.)
U kasnijoj povijesti nastala su imena za dane u tjednu koji su nazvani po nekim
bogovima ili danima u tjednu:
Ponedjeljak- dies lunae, utorak-dies Martis, srijeda-dies Mercurii, etvrtak- dies
Iovis, petak- dies Veneris, subota- dies Saturni, nedjelja- dies solis
Nepravilni glagol:vult, volunt, velle- Aemilia puerum dormire velle putat.
vel i aut
vel- suprotnost koja je nevana ili jednaka: hora sexta vel meridies
aut- alternativa izmeu 2 razliita pojma: XXVIII aut XXIX dies
DICTA ET SENTENTIAE:
Urbi et orbi.
Gradu i svijetu
Ab urbe condita.
Od osnutka grada (Rima)
Pro forma.
Zbog forme
Ante meridiem.
Prijepodne
Post meridiem.
Poslijepodne
O tempora, o mores!
O vremena, o obiaji!
Quales sumus talia sunt tempora. Kakvi smo mi, takva su vremena
Tempora mutantur et nos in illis.
Vremena se mijenjaju, i mi u njima
Parce tempori!
tedi vrijeme
Primus inter pares.
Prvi meu jednakima

32

CAPITVLVM XIV- NOVVS DIES

Obitelj Julija se ustaje. Rob Davo je probudio Marka i sada pazi da se on umije i
obue u tipinu rimsku odjeu. Dorukuje i ide u kolu.
Pojavljuju se pitanja i zamjenice koje se upotrebljavaju samo kada se radi o
dvije osobe ili stvari:
uter, utra, utrum ? A-ne an B?
neuter , neutra, neutrum
nec A nec B
alter, altera, alterum
aut A aut B
uterque, utraque, utrumque
et A et B
uterque- je jednina!
Broj 2:
nom .
abl .

m. i n.
duo
duobus

f.
duae
duabus

Particip (pars + capere)- je pridjev 3. deklinacije na ans, ens i ima funkciju

glagola, moe se udruiti s akuzativom: Davus cubiculum intrans interrogat.
U ablativu je nastavak e- Parentes a filio intrante salutantur.( samo kao pravi
pridjev zavrava na i).
Osobne zamjenice:
acc. me
te
dat . mihi
tibi
abl . me
te

Davus eum secum venire iubet:

Veni mecum. Prijedlog cum se vee
iza zamjenice.

inquit- nepotpuni glagol, nalazi se izmeu upravnog govora

nihil<>omnia
nullus<>omnis
omnia- se upotrebljava kao imenica u znaenju sve

33

DICTA ET SENTENTIAE:
Spiritus movens.
Duh pokreta
Duobus litigantibus tertius gaudet.
Dok se dvoje svaaju, trei
se veseli
Ad rem.
Prijei na stvar
Nihil agenti dies longus est.
Onome koji nita ne radi
dan je dug
Omnia praeclara rara.
Sve to je dragocjeno je rijetko
Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.
togod to jest, bojim
se Danajaca i kad darove donose
Rem tene verba sequentur.
Dri se stvari, rijei e
slijediti
Res non verba.
Djela, ne rijei
Sero venientibus ossa.
Onima koji kasno dolaze ostaju
kosti
Volens, nolens.
Hoe, nee
Vade mecum.
Poi sa mnom
CIVILIZACIJA:
Terme i vodovodi
Ako je Forum bio mjesto gdje se odvijao politiki dio javnog ivota, terme su
bile centar kulture, zabave, odmora, sporta, lijenitva i itavog drutvenog
ivota. Raskone terme koje su podizali carevi, na primjer Karakala, bile su u
zgradi sa bezbroj soba, velikih dvorana, vrtova, trijemova, kupaonica, bazena,
biblioteka, malih duana. Osnovna namjena termi su javna kupalita. Posjetilac
je najprije ulazio u svlaionicu apodyterium, zatim u toplu kupelj caldarium,
gdje se dobro iznijio. Nakon kratkog odmora u sobi sa zagrijanim zrakom
tepidarium osvjeavao se u hladnoj kupelji frigidarium ili u zajenikim
bazenima z plivanje piscinae. Ako je elio skinuti suvine kiliograme, mogao se
se zadrati u parnoj kupelji laconicum.
Voda se zagrijavala u velikim kotlovima, a prostorije toplim zrakom koji je
cirkulirao kroz glinene cijevi u zidovima i kroz upljine dvostruko graenih
podova. Ovaj nain grijanja se zvao hipokaustika.
Rim je, ne samo zbog terma,troio mnogo vode, koja se dovodila akveduktima
(aquaeductus) iz udaljenih izvora. Bogatije kue su bile prikljuene na gradski
vodovod, ali su vodu imale smo u prizemlju. Stanovnici viih katova i prosti puk
snabdijevali su se na javnim esmama.
Kod nas su najpoznatije terme bile u mjestima termalnih izvora, u Varadinskim
Toplicama ( Aquae Iassae). Arheoloka iskapanja pokazuju da su terme imali i
Salona, Siscija i Andautonija.

34

CAPITVLVM XV- MAGISTER ET DISCIPVLI

Evo nas u koli, ludus uitelja Diodora.
Iz razgovora uitelja i uenika glagolska lica postaju jasna.
1.ili a konjugacija
2. ili e konjugacija
3. ili suglasnika
1. voco-vocmus
rideo-ridmus
pono-ponimus
2. vocas-voctis
rides-ridtis
ponis-ponitis
3. vocat-vocant
ridet-rident
ponit-ponunt
3.
1.
2.
3.

konjugacija na io
capio-capimus
capis-capitis
capit-capiunt

4. Ili i konjugacija
audio-audmus
audis-audtis
audit-audiunt

Nepravilni glagoli:
sum,esse,fui:
possum,posse,potui:
eo,ire,ii,itum:
1.sum-sumus
possum-possumus
eo-imus
2.es-estis
potes-potestis
is-itis
3.est-sunt
potest-possunt
it-eunt
Ovi svi glagolski oblici nalaze se u indikativu prezenta aktivnog!
quid=cur?
ego
tu
me
te

Quid tu librum Titi habes?

nos- zamjenice se koriste kada se eli dati znaaj osobi
vos
nos
vos

facio-faciunt- ostali glagoli na io: accipere, aspicere, capere, fugere,

iacere,incipere,parere
DICTA ET SENTENTIAE:
A priori.
Unaprijed
Gloria discipuli gloria magistri.
Slava uenika je slava uitelja
Quot linguas calles, tot homines vales.
Koliko jezika govori toliko ljudi
vrijedi
Tabula rasa.
Prazna ploa
Pro domo sua.
Za svoju korist
Labor omnia vincit.
Rad sve pobjeuje
Lapsus linguae.
Greka u govoru

35

Lapsus calami.

Greka u pisanju

CIVILIZACIJA:
Obrazovanje je poinjalo sa 7 godina.itanje i pisanje pouavao je magister
ludi, a zatim su uenike do njihove 15 godine pouavali grammaticus i
calculator. Prvi je predavao rimsku i grku knjievnost, a drugi aritmetiku i
geometriju. Ovu osnovnu kolu su polazili djeaci i djevojice zajedno.
Djeaci koji su eljeli dalje obrazovanje ili su k retoru koji ih je pouavao
govoriti pred narodom i sudom.Tko se elio usavriti odlazio je u Grku da bi
sluao kakvog znamenitog govornika ili filozofa. Djevojice se nisu dalje
kolovale osim onih bogatih kojima su uitelji dolazili u kuu i pouavali ih
knjievnosti i filozofiji. U poetku su kole bile privatne. Tek krajem 1.st.prije Kr.
drava je preuzela kolstvo u svoje ruke. Rimski retor Kvintilijan bio je prvi
uitelj koji je od cara dobivao plau.

CAPITVLVM XVI- TEMPESTAS

Za vrijeme brodske vonje, rimski mornar nije poznavao kompas i morao se
orjentirati po suncu i zvijezdama. To i objanjava zato se zovu oriens i occidens
( izlaz i zalaz sunca), jug- meridies, septentriones- sjever po 7 volova tj. Veliki
Medvjed jer 7 zvijezda izgleda kao figura kola u koju su upregnuti volovi.

36

Verba deponentia- glagoli koji su samo u pasivu, a imaju aktivno znaenje:

laetari=gaudere, vereri=timere, proficisci=abire, opperiri=expectare,
intueri=spectare, loqui=dicere, labi=cadere, egredi=exire, sequi=venire post
i ostali koji nisu sinonimi: consolari, conari, complecti, oriri
Ablativ apsolutni ( ablavitus absolutus)-odgovara zavisnoj reenici:
1. imenica + pridjev- mari turbido, fenestra aperta, pedibus nudis
2. imenica + particip- sole oriente, hominibus spectantibus
3. imenica + imenica sole duce
multum et paulum + gen. partitivus-izrazi koliine izraavaju se genitivom:
multum aquae, multum pecuniae, paulum temporis, paulum cibi
locus- eo loco= in eo loco- s prijedlogom in ili bez njega oznaava mjesto:
Medus......se loco movere non potest.= Medus.... se ex loco .......
Imenica puppis-puppim-puppi- isto se deklinira kao Tiberis-Tiberim,Tiberi- to su
imenice pravih i- osnova koje u akuzativu imaju im, a u ablativu i. U latinskom
ima jo nekoliko takvih imenica ( securis- sjekira, tussis- kaalj, turris- toranj,
febris- groznica).
fit-fiunt-fieri- upotrebljava se kao pasiv od facere (fieri). Sa pridjevom ima
znaenje postati- mare tranquillum fit, fluctus multo maiores fiunt
DICTA ET SENTENTIAE:
Fiat iustita, pereat mundus.
Neka bude pravda, pa makar
propao svijet
Noli turbare circulos meos.
Ne diraj moje krugove
Saxa loquuntur.
Kamenje govori
Similis simili gaudet.
Slian se slinomu raduje
Amicus certus in re incerta cernitur.
Pravi prijatelj se poznaje u
nevolji
Amore, more, ore, re iunguntur amicitiae. Prijateljstva se povezuju iz
ljubavi, obiaja, govora i stvari
Amicitia nisi inter bonos esse potest.
Prijateljstvo ne moe biti
osim meu dobrima

CIVILIZACIJA:
Najvanija trgovaka razmjena odvijala se izmeu Italije i provincija. Italska
vina izvozila su se u Hispaniju i Galiju , a s vremenom su potisnula grke vrste i
dobro su se prodavala i na Istoku ( Oriente). ito se uvozilo s Sicilije i iz Egipta.
Osim kopnenim putovima trgovina se odvijala morem. Otoci Delos i Rodos bili
su poznata trgovaka sredita robova. Roba se veinom prevozila brodovima.
Iako je taj oblik trgovine bio povezan s mnogim opasnostima ( tempestatespiratae!) potreba i elja za zaradom tjerale su trgovce da se i dalje time bave.
Rimski senatori, premda im je zakon zabranjivao bavljenje trgovinom, preko

37

svojih klijenata iz neplemikih drutvenih slojeva, ipak su ulagaki svoj novac u

trgovake poslova.

CAPITVLVM XVII- NVMERI DIFFICILES

Da bi brojali do sto treba poznavati desetice. Osim decem i viginti sve desetice
zavravju na ginta. Sredinji brojevi se tvore kombinacijom desetice i jedinice,
sa ili bez et: XXI viginti unus ili unus et viginti, XXII viginti duo ili duo et
viginti
od XI do XVII-zavravaju na decim
XVIII/XIX- duodeviginti/undeviginti
XXVIII/XXIX- duodetriginta/undetriginta ( zadnja dva broja- dva do desetice ili
jedan do desetice)
Dekliniraju se samo brojevi I,II,III:
Iunus,una, unum- kao zamjeniki pridjev- gen. unius, dat. uni
IIduo, duae,duo- gen.duorum,duarum,duorum, dat. I abl.
duobus ,duabus
IIItres, tria- gen. trium, dat. Tribus
Stotice zavravaju na centi ( ducenti, trecenti, sescenti) i na genti
(quadringenti, quingenti, septingenti, octingenti, nongenti) i dekliniaraju se
kao pridjevi 1. i 2. deklinacije.

38

Redni brojevi se isto dekliniraju po 1. I 2. deklinaciji i imaju nastavak essimus,

a, um (vicessimus, octogessimus, trecentessimus, octingentessimus).
Personae verbi passivi:
1. or
mur
2. ris
mini
3. tur
ntur

za 3. konjugaciju: 1. or
2. eris
3. itur

imur
imini
untur

Osnova glagola dare je kratko da ( damus, datur). Izuzetak je dugo a u

imperativu da!, u participu dans i u indikativu das.
Recte, prave, stulte, aeque su prilozi od pridjeva rectus, pravus, stultus,
aequus.
DICTA ET SENTENTIAE:
Audiatur et altera pars.
Neka se uje i druga strana
Quidquid discis tibi discis.
togod ui ui za sebe
Docendo discimus.
Pouavajui uimo
Non scholae sed vitae discimus.
Ne uimo za kolu nego za ivot
Usus magister optimus.
Iskustvo je najbolji uitelj
Do ut des.
Dam da da
Homo doctus in se divitias habet. Uen ovjek ima u sebi bogatstvo
Sic itur ad astra.
Tako se ide do zvijezda

CIVILIZACIJA:
Rimljani su poeli upotrebljavati novac tek krajem 4. stoljea prije Krista. Sam
naziv pecunia (pecus- stoka) pokazuje da je u najstarije doba stoka bila jedinica
vrijednosti i da se razmjena vrila trampom. Prvi novac bili su komadi lijevane
bronce koji su svojom veliinom odgovarali mjerama za teinu, pa su imali
imena: as libralis- (prema libra- vaga), semis- polovina, triens- treina,
quadrans- etvrtina... Na novcu je obino bio utisnut lik nekog boanstvanajee Jupitera, Minerve, Jana ili Dioskura ( Kastor i Poluks- braa blizanci).
Od 268. prije. Kr. poeo se kovati srebrni novac- sestertius sa vrijednou od 2 i
pol asa, i denarius sa vrijednou 10 asa. Poetkom carstva ulazi u opticaj i
zlatan novac aureus. U Rimu se novac kovao u hramu boice Junone koja je
nosila nadimak ona koja opominje- Iuno moneta, pa je rije moneta i danas
ostala sinonim za kovani novac.

39

CAPITVLVM X

VIII- LITTERAE LATINAE

Rimljani su poeli pisati jo u staro vrijeme uzevi grki alfabet, preko

etruanskog dodavi neto i svojeg jezika. Sama rije alfabet- je stvorena od
alfa i beta. Rimljani su zvali slova kratkim imenom: a, be, ce, de, e, ef, ge, ha,
i, ka, el, em, en, o, pe, cu, er, es, te, u, ix. Samo y i z- kasnije su uzeti iz grkogyipsilon i zeta. Nisu imali slovo u i pisali su v bilo za samoglasnik ili suglasnik.
Ivlivs- razlika tek u 16. stoljeu.
Pisanje latinskog u klasino doba prikazuje dobro i izgovor tog vremena.. To ne
znai da nije bilo malih razliitosti izmeu pisanog i govornog: npr. zajednika
uporeba- nije se izgovarao h, niti m na kraju rijei koje imaju nenaglaeni
nastavak am, em, um i slovo n ispred s. To nam pokazuju neke greke u
pisanju koje nalazimo kod epigrafa pisanih od ljudi bez lingvistikog znanja :
npr. ora- hora, septe- septem, meses- menses.
Zamjenica idem, eadem, idem = is, ea, id + dem sa manjim razlikama:
idem> is-dem
eundem> eum- dem
eandem> eam-dem
Zamjenica quisque, quaeque, quodque= quis, quae, quod + que et A et B et
C ( quaeque syllaba- et prima et secunda et tertia)
Superlativ na er- pulcherrimus
facilis- facillimus!
Prilozi- adverbum:
pridjev
prilog
us, a, um
e
rectus, recta, rectum- recte
is, e
iter
fortis, forte- fortiter
Ponekad prilog npr. certe, odreuje cijelu reenicu: Certe pulcherrimae sunt
litterae Sexti.
Ponekad se odnosi na pridjev: Litterae vestrae aeque foedae sunt.- gdje se
prilog aeque odnosi na pridjev foedae.
Komparacija priloga:

40

Komparativ- ius
Superlativ - issime, errime

fortius
fortissime, pulcherrime

Od glavnih brojeva se formiraju priloni brojevi ( ies) i oznaavaju koliko X. :

quinquies- 5x, sexies- 6x, septies- 7x. Nepravilna su prva etiri: semel 1x, bis
2x, ter 3x, quater 4x.
quot- tot < quoties? Toties
Glagol facere nema pasiv- uzima fieri:
Vocalis syllabam facit: sine vocali syllaba fieri non potest.
Aktiv- facere, facit, faciunt
Pasiv- fieri, fit, fiunt
Cum- vremenski veznik, kada
DICTA ET SENTENTIAE:
Addenda et corrigenda.
Ono to treba dodati i ispraviti
Ceterum censeo Carthaginem esse delendam. Uostalom smatram da Kartagu
treba razoriti
De gustibus non est disputandum.
O ukusima se ne raspravlja
Modus vivendi.
Nain ivota
Pacta sunt servanda.
Treba se drati ugovora
Si duo faciunt idem non est idem.
Ako dvoje ine isto nije isto
Ut desint vires tamen est laudanda vuluntas. Iako nedostaju snage treba
pohvaliti volju
CIVILIZACIJA:
Jo neto o koli
Nastava se obino odvijala u trijemu s klupama, tako da su prolaznici mogli
vidjeti to i kako aci ue u prostoriji zvanoj pergula. Po zidovima pergule visili
su kameni reljefi s prizorima iz trojanskog rata ili poprsja znamenitih pjesnika i
pisaca. Imali su kolsku plou i razne modele geometrijskih likova. U kolskoj
torbi capsa nosili su tablice prevuene voskom- tabulae ceratae, koje su i
odraslima znale sluiti za biljeke- notae. U vosak se urezivalo pisaljkom stilus od metala ili slonovae. Kad je u upotrebu uao papir i pergament na
njima se pisalo ptijim perom- penna ili zailjenom trskom- calamus. Tinta se
radila od crnila sipe, gara, smole i vinskog taloga.

41

CAPITVLVM XIX MARITVS ET VXOR

Marko je u koli, Kvint u krevetu, Julija u vrtu. Julije i Emilija eu peristilom,
sjeajui se prolog ivota. U ovom poglavlju se govori o nekim boanstvima.
Iuppiter, Iovis
-dugi oblik nominativa dolazi od injenice da se na ime bog
(deus) dodala rije pater koja je oslabila u piter
Venus, Veneris Afrodita
Cupido, Cupidinis Eros
Jupiter se nazivao Optimus Maximus, bio je kvalificiran sa superlativima od
bonus i magnus.
Osim ova dva pridjeva nepravilnu komparaciju ine jo i parvus, malus i
multus.
pozitiv
komparativ superlativ
bonus, -a, -um melior, -ius

optimus, -a, -um

malus, -a, -um peior, -ius

pesimus, -a, -um

magnus, -a, -um

maior, -ius

maximus, -a, -um

parvus, -a, -umminor, -us

minimus, -a, -um

multus, -a, -umplus

plurimus, -a, -um

Superlativ + partitivni genitiv: Optima omnium feminarm.

Superlativ bez genitiva je apsolutni: Mea optima uxor.
Umjesto: et nullus upotrebljava se neque ullus
Genitiv svojstva (qualitatis): Quintus est puer septem annorum.
-oznaava godine Iulius adulescens viginti duorum annorum erat.
Tempora verbi
Tempus praesens prezent
Mane est. (nunc)
Tempus praeteritum
imperfekt
Ante tres horas nox erat. (tunc)
Tunc Iulius Aemiliam amabat. trajna radnja ju prolosti koja se ponavlja.
Tvori se tako da na prezentsku osnovu u 1. i 2. konjugaciji dodajemo
nastavke
-bam, -bas, -bat, -bmus, -btis, -bant, a u 3. i 4. ispred ovih nastavaka
dodajemo e za aktiv, te -bar, -bris, -btur, -bmur, -bmini, -bantur (+
-e za 3. i 4. konjugaciju) za pasiv.
U naem jeziku bi npr. oblik amabatur nazvali indikativ imperfekta
pasivnog.
impf. esse
posse

42

1.

eram

poteram

2.

eras

poteras

3.

erat

poterat

1.

eramus poteramus

2.

eratis

poteratis

3.

erant

poterant

Imenica domus, -us, f. (imenica koja mijea nastavke 2. I 4. deklinacije)

abl. sg. domo acc. pl. domos gen. pl. domorum. Exempla: una domus, duae
domus, in magna domo
O Iuli! Mi optime vir! Imena na ius (Iulius, Cornelius, filius) i zamjenica meus
u vokativu imaju nastavak i.
Pater familias, mater familias as = ae oblik starog genitiva
DICTA ET SENTENTIAE:
Amantes amentes.
Zaljubljeni zalueni
Ars amandi.
Umijee ljubavi
Amor tussisque non celantur.
Ljubav i kaalj se ne skrivaju
Sine Cerere et Libero friget Venus. Bez Cerere i Libera hladna je Venera
(bez hrane i vina nema ljubavi)
Ubi amor ibi dolor.
Gdje je ljubav tu je bol
Procul ex oculis, procul a mente.
Daleko od oiju, daleko od srca
Vis maior.
Via sila