ZNAENJE RIJEI, JEZIK I ETNIKO PORIJEKLO BONJAKA

Spominjani povjesniar Muhammed Remzi pie da rije banija, od koje je nastalo ime
Bonjak, znai visoka utvrda. On ne odbacuje ni drugu verziju porijekla njihova imena po
rijeci Bosni koja protie kroz njihovu zemlju, ali tvrdi da u povijesti nema dokaza da se narod
zove po rijeci ili nekim drugim geografskim odrednicama. Ahmed ibn Muhammed ibn Ishak,
zvani Ibn Fakih (umro 340h), pie u djelu Kitabul Buldan da se povea grupa turskog naroda
odvojila od veine i naselila podruje izmeu Hazarske drave i Bizanta, a nazivaju se
Peenegima. To nije njihova prva domovina nego su tu zatekli drugi narod koga su porazili i
nastanili je.

Ruski povjesniar Karamizin pie da Peenegi potjeu od turanskog plemena Peen-kan koje
je spomenuto u obiteljskom stablu Mongola. On pie da trei ruski knez Igor nije proveo ni
godinu na prijestolu (stupio je na vlast 912), a napao ga je narod po imenu Peenegi 913.
godine.

Ve spominjani poznavatelj Badanaka, istraiva Nuvejri pie da brojni narodi s ruskih stepa
kao to su: Kumani, Bolgari, Bagardi, i Peenegi govorili su turski jezik. Peenege svrstava u
turski etniki korpus. Nuvejri nije usamljen u miljenju da su Badanaki (Peenegi) etniki
Turci. To tvrde i brojni ruski povjesniari na elu sa Karamizinom. I dijelovi odjee kod
Bonjaka, kao to je na primjer kurtak govori o turskom utjecaju. Karamizin, i muslimanski
povjesniar Rif'at-beg tvrde da su Ugari (Madari), Bugari, Peenegi i Avari jednog etnikog
porijekla.

I Ebu Hamid el-Endelusi tvrdi, na temelju pisanja Ebu Ishaka el-Istahrija, da su Badanaki
turskog etnikog porijekla i da ih ima oko dvije stotine tisua. Za potvrdu tom stajalitu
povjesniar Remzi navodi da je u nekom selu po imenu irakovo pronaen grob iz 727
hidretske godine ili 1346. od 25. mjeseca mesra[14] na kome pie da je u njemu ukopan prvi
bonjaki hadija po imenu Junuz[15].

Ima istraivaa koji misle da su Bonjaci jedan od brojnih slavenskih naroda. To dokazuju po
injenici to su dugo ivjeli u susjedstvu Ugara ali nikada nisu govorili njihovim jezikom,
nego jednim od slavenskih. U junom dijelu Maarske u okolici Mikloa otkriveni grobovi
saracena (muslimana), na kojima su proitane rijei: pejgamber, kirmit, pemela, to je oito
da su te rijei tursko-perzijskog porijekla. Kada Bonjaci za sebe kau da su muslimani oni ne

kau kao ostali narodi da su muslimi, a to je utjecaj perzijskog jezika, pa i to upuuje na jezik
naih predaka. Poznati hrvatski povjesniar Ferdo ii u svom povijesnom djelu Povijest
Hrvata za vrijeme dinastije Arapada. pie da se u jadranskim lukama za carinu upotrebljavala
rije damrak koja je perzijskog, odnosno arapskog porijekla. Kako je ta rije poput brojnih
drugih dola u hrvatski, odnosno bosanski jezik, kao primjerice duda, jo nije objanjeno.
Nama logino izgleda da je dola u nae jezike pod utjecajem perzijskog jezika.

Istraivai sa Instituta za islamska istraivanja u reviji tog instituta Takribul mezahibi, iji je
zadatak pribliavanje stajalita razliitih muslimanskih mezheba, sa sjeditem u Kairu i
Teheranu, u svojim istraivanjima doli su do zakljuka da je sporazumijevanje meu
hadijama iz Buhare i Bosne u 18. stoljeu bilo lake nego se sporazumjeti se sa Turinom na
knjievnom turskom jeziku. Pitamo se onda, kojim su to jezikom govorili.

Jedan od rijetkih muslimanskih istraivaa Bustani tvrdi da su pripadnici naroda Bagard,

zapravo Bonjaci, a ne Badanaki. Problem je ove teze to njen autor ne prua nikakve dokaze
za njenu tonost, pa je otuda i smatraju manjkavom.

O muslimanima Peenegima pisao je madarski knjievnik i istraiva Frantz Hercog,

opisujui ih kao hrabre ratnike u prii pod naslovom De Habden (Pogani). Nazvao ih je
poganima za to jer ne ispovijedaju kranstvo, slubenu madarsku religiju. U prii ne
spominje da ispovijedaju islam, ali se iz iitavanog moe zakljuiti da se radi o pripadnicima
islama. Da se radi o muslimanima vidi se to Hercog spominje ime ene junaka po imenu
uruzade (ehrzade) koja je opjevala junatvo svoga mua Tonuzobe[16]. Izmeu Tonuzoba i
madarskog princa Stefana koji je doao s vojskom na rijeku Tisu razvio se dijalog. Stefan
pokuava preobratiti Tonuzobu na kranstvo. Iz Tonuzobina reagiranja zakljuujemo da je
vrsti musliman. On ne negira kranstvo, ali ne prihvaa sveto trojstvo i boansko porijeklo
Isusa i njegove majke Marije.

Poznati egipatski znanstvenik i istraiva Abdul Mun'im bio je 1939. godine u posjetu Bosni i
Hercegovini i nakon povratka objavio je u reviji El-Belag svoje utiske s posjeta. Izrazio je
uenje i divljenje kako su bosanski muslimani, duboko na europskom tlu, u moru kranstva,
sauvali islam. Naroito ga zanimalo kako su uz niz obiaja koji nisu muslimanski, uspjeli
sauvati istou islama. Zbog uspjelog nastojanja da ouvaju vjeru, Abdul Mun'im ih je
opisao boljima i privrenijim od njihove subrae na Istoku. Obilazei sela i muslimanske
domove, on tvrdi da je osjeao kao da se nalazi u domovima starih muslimana. Obiaje
bosanskih muslimana Abdul Mun'im usporeuje s obiajima muslimana iz Zakavkazja iz
srednjeg vijeka[17].