Professional Documents
Culture Documents
Lijecenje Hranom - Slavko Crnic
Lijecenje Hranom - Slavko Crnic
LIJEENJE HRANOM
NOVI-STARI NAIN IVOTA
Autor:
SLAVKO CRNI
1. UVOD
Ovo je jedna cjelina predavanja koju smo objavili putem nae
stranice www.zelenestaze.org i u raznim asopisima, s ciljem da
ponudimo itaocima neka nova saznanja o zdravlju i ivotu, nainu
ishrane, lijeenju svih bolesti od kijavice do raka, od anemije do
paralize.
ovjek je svjesno otiao u jednu stvarnost, koja nije realna ni
po emu. Nee da razmisli o tome ko je najvie kriv za njegovo
zdravstveno pa i duhovno stanje, a da bi opravdao sebe i druge, ostaje
u stanju ekanja da se desi udo.
Definitivno udo nee doi i ono to inimo preko ishrane loe ili
dobro je osnova za sva uda koja se deavaju i koja e se desiti.
ovjek je sebi najvei neprijatelj, ako ne pazi ta unosi u organizam:
- hranom,
- piem,
- uivanjem alkohola, kafe, narkotika i
nainom ivota u sjedenjeu i leanju.
Ovakvo ponaanje je neodgovorno, promjenom hrane
mijenjamo izgled, svijest, stanje organizma i odnos do okoline i
duhovnosti.
Ve smo doli do faze kada najmanje brinemo o sebi i svojim
zdravlju.. Ako cijela planeta die glas protiv pogrenih stilova
ivljenja onda je doao trenutak i za nas da shvatimo da su uzroci
gladi, bolesti, patnje (i nae i tue), u nama i naem ponaanju i da je
doao kraj slijeganju ramenima. Naa nepanja je savreno i
zauujua.
Po Bibliji, ovjek je stvoreno bie, po praksi, on silno eli da bude
Stvoritelj. To mu nikako ne ide od ruke i nee mu nikada ni ii. Sve
to je stvorio ima dobru i lou stranu, zapravo manje slui dobru i
veinom je to potajno ili otvoreno upereno protiv ovjeka.
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
III
100 gr zobi
(uvee
namoiti) u
koju
naribati
100 gr
mrkve
1 limun
(sok)
100 gr klica
Salata od
povra
250 gr
(cvekla,
celer, luk,
kelj,
mrkva,
prasa,
brokule,
krompir)
se vrti-ponavlja sa
II uina
Banana
veera
Salata 150
gr
aa jogurta
Klice 100 gr
Krka
Salate 200
gr od
povra
1 jabuka
150 gr klica
1 kruka
31
IV
VI
Kaa od 1
limuna, 1
slatke
jabuke
150 gr
salate od
kupusa
1 jabuka
100 gr klica
1 banana
i 100 gr
salatae od
kupusa
VII
150 gr
klica
1 banana
2 dl
jogurta
U 2 dl
jogurta
namoiti:
50 gr
groia,
50 gr
isjeckanih
smokava i
30 gr
brusnica.
1 jabuka
Mljevenoe
sjemenke
40 gr u 2
dl jogurta
+
40 gr
samljevenog
sjemenja u 2
dl k. mlijeka
1 jabuke
Salata od 1
jabuke, 1
kruke, 1
limuna, 1
banane i 50
gr groica
1 banana
100 gr klica
150 gr
salate od
luka,
paprike,
krompira,
kupusa
cvekle i
celera i
1 jabuka
Jabuka
Salata 150
gr
Crnog
hljeba 70 gr
(cvekla,
luk, mrkva,
celer, kelj,
50 gr
2 dl Jogurta
Skuhati
:75 gr
heljde sa
75 gr
prosa u 2,5
dl vode,
dodati
Salata (150
gr) od
kupusnjaa
i celera
150 gr
salate kao i
za doruak
1 banana
150 gr klica
1 kruka
Poslije
ruka staviti
100 gr zobi
u 2 dl vode,
uvee
ocijediti
vodu, dodati
32
VIII
krompira
sirovog sa
malo soli i
2i2
sup.ka
hladno
cijeenog
ulja +1
jabuka
Crnog
hljeba 70
gr sa
mladim
sirom
1 naranda
IX
150 gr
klica
2 dl kefira
2 banane
Crnog
hljeba 70
gr
malo soli i
2 kaike
milerama.
100 gr
naribane
mrkve
Crni hljeb
70 gr
250 gr
salate od
sezonskog
1 jabuka
povra
(sve vrste
koje imaju
i kelj) i 50
gr sjemena
bundeve,
suncokreta
i kikirikija
neprenog
Crnog
U 100 gr
hljeba 70 gr ribane
1 jabuka
mrkve
dodati
ribanog
celera,
cvekle,
jabuke,
malo
orasa
100 gr klica 200 gr
sa
klica sa
sjemenkama bademima,
ljen.i
bundevom
1 jabuka
1 banana
Crni hljeb
70 gr
150 gr klica
sa mljeveni
sjemenkama
2 dl ejka
1 banana
1 kruka
250 grama
salate kao i
za veeru za
VI dan
1 jabuka
Crnog
hljeba 70 gr
2 dl k.
mlijeka
Vona
salata od: 1
jabuke, 1
narande, 1
kruke, 1
banane i 1
33
XI
XII
aa kefira
Uvee
staviti 75
gr heljde,
50 gr prosa
i 50 gr zobi
u vodu,
procijediti,
izribati 30
gr mrkve i
1 jabuku te
pojesti
Uvee
namoiti
50 gr
groica u
2 dl jogurta
1 kruka
1 banana
Crni hljeb
70 gr
1 kruka
I 1 banana
XIII
pripremiti: 1 jabuka
200 gr
salate od:
1 kruka
kupusa,
celera,
brokule,
blitve, kelja
i 1 jabuke
200 gr
raevih
klica i 100
gr salate
od povra
Mljevene
sjemenke
namoiti u 2
dl k. mlijeka
Salata od
naribanih:
1 banane,
1 jabuke,
50 gr
groica i
2 kaike
milerama i
70 gr
crnog
hljeba
250 gr
salate od :
cvekle,
brokula,
kelja,
kupusa,
mrkve,
prase, luka
i
krompira.
150 gr klica
sa
sjemenkama
1 jabuka
limuna
200 gr
salate od
sezonskog
povra, crni
hljeb 70 gr
40 gr
mljevenih
sjemenki
namoiti u 2
dl kiselog
mlijeka
1 jabuka
2 banana
200 grama
salate od :
rotkve,
bundeve,
mrkve,
cvekle i
crvenog
kupusa
Crnog
hljeba 70
gr
34
XIV 2 dl soka
od limuna i
narande,
Crni hljeb
70 gr
Uvee
namoiti
heljde i
prosa po 75
gr, vodu
odliti i
dodati 70
gr ribanog
povra,
dodati
malo soli i
ulja.
XV
Crni hljeb
70 gr
150 gr
klica
2 dl jogurta
1 jabuka
50 gr
groica
namoiti u 2
dl k.mlijeka
Crni hljeb
70 gr
1 banana
Crni hljeb
70 gr
2 banane
2 dl kefira
Crni hljeb
70 gr
150 gr klica
1 banana
2 dl
jogurta i
2 dl jogurta
1 jabuka
slatka
100 gr
salate od
kupusa sa
malo soli i
ulja
1 banana
Za svaki dan su mogue zamjene voa ili povra kako je isto
pristiglo.
U vrijeme posta, a i inae se moe jogurt, kiselo mlijeko,
kefir zamijeniti paradajz sokom ili nekim drugim cijeenim
sokom koji vam odgovara (jabuka, naranda, kruka, cvekla i
sl.).
Potrebno je uzimati i u svako jelo dodavati Zeleni biljni
prah po 1 malu kaiicu.
Ako je propisan aj, isti se ne smije propustiti niti promijeniti
doza i vrijeme uzimanja.
Sva pitanja i nejasnoe rasistiti putem E-mail pote
zelenestaze@blic.net.
35
36
37
38
39
40
41
Ovo to govorim u ovoj knjizi ima jake veze sa onim iz Svetog pisma:
rekoh i svoju duu spasih!, a ko ne vjeruje ne mora da poslua,
sigurno e se svega ovoga sjetiti kad ga spopadnu muke i bolest. Ni
jednom rijeju i nikada ne treba rei da se ne koriste lijekovi i da se ne
sluimo ljekarskom praksom. Naprotiv, da, ali dajte i tim ljekarima da
ee pregledaju zdravo tijelo i oni e biti sretni zbog toga. Dajte im
ansu da se bave vie preventivom, a ne samo bolestima, vjerovatno
emo biti dio sretnijeg svijeta. To nam je cilj, zar ne!
Ovaj opirni uvod u pet pravila ishrane bi morao posluiti
svakom, pa neka svako uzme iz toga ono to misli da e njemu biti
korisno. itaoce moram upozoriti na artikle koje u velikim
koliinama upotrebljavamo svakodnevno kao to su so i ulje. Sva
jestiva ulja za iroku upotrebu su rafinirana ulja. Pri rafiniranju se
deavaju udne strukturalne promjene, koje ga ine loom hranom i
ak kancerogenom hranom.
Pravilo je: Upotrebljavajte samo hladno cijeena ulja!!! U
drugim poglavljima u opisati veinu artikala detaljno, pa i rafinirana
ulja.
12.1.
PRVOPRAVILO
42
poinju unositi tvari koje su 20% kisele i 80% lunate. Ispotujte prvo
pravilo i budite sreni!
12.2.
DRUGOPRAVILO
43
44
12.3.
TREEPRAVILO
45
12.4.
ETVRTOPRAVILO
12.5.
PETOPRAVILO
46
ljekara pijte tenost, jer grip, ako se lijei traje jednu sedmicu, a ako
se ne lijei traje sedam dana). Dakle grip je opomena i ansa
organizmu da sam pospremi to moe. Bolesni nikad ne jedite (!!!),
kako bi organizam imao vie snage za pospremanje, jer svaki ivi
stvor troi vie od polovine snage za preradu hrane. Ta snaga i
energija su potrebne za izleenje organizma i zato ne jedite
bolesni.
Budite sreni!
13. KARAKTER HRANE
Iz svega do sada izloenog i ako to sve nauite i primijenite
nije dovoljno za sigurno zdravlje. Nije dovoljno ni to da ste samo
vegetarijanac. Ako hranu biljnog porijekla kuhate i prite, peenjem
ste unitili sve vitamine i veinu enzima. Da ponovimo, vitamini i
enzimi se ponu razgraivati ve pri temperaturi veoj od ljudskog
organizmu, dok pri zagrijavanju na temperaturi od preko 40 stepeni,
veina njih nestaje. U peenoj i kuhanoj hrani, ukoliko nije prekuhana
(to je skoro redovna pojava u kuhinjama) ostane tek 1/40 enzima.
Znai, ako bi htjeli unijeti potrebnu koliinu enzima kuhanom
hranom, morali bi pojesti 40 obroka odjednom!
esto ujete od nekog, kako je bio na gozbi uz peenje
(meso) i govori: pojeo sam mnogo i jo bi jeo, ali mi je dolo do
grla. Ne postavljamo logino pitanje: zato nekad jedemo malu
porciju i osjeamo potpunu sitost, a nekad jedemo ogromne koliine
(to je u savremenoj civilizaciji redovna pojava, pa ak i kult) pa bi
jeli jo, ali nam je eludac premali? Jednostavno, kada unosimo
odgovarajuu hranu, osjetimo sitost i zadovoljstvo, a kada unosimo
hranu koju organizam ne trai, osjeamo punost eluca i elju za jo
hrane. ovjek je izgubio, ne samo pamenje, nego i saznanje o
zdravoj prehrani i funkciji gladi.
Kako nastaje glad?
47
48
49
Voe je posebna pria oko koje se nauka ne slae u potpunosti, ili bar
za veinu voa, osim voa koje sadri gorke komponente i voa koje
nije kiselo pa se smatra ili neutralnim ili blago bazinim.
Alkalne namirnice, odnosno namirnice koje stvaraju alkalno
stanje u organizmu su: sve vrste povra, luk crveni i bijeli, krompir
(nekuhan), pitomi kesten, penine mekinje, penine klice, ostale
klice i sjemenke suncokreta. U irokom spisku namirnica koje se
koriste, sve ostale su izmeu ovih vrijednosti, a izrazito neutralne su:
(nekuhano) mlijeko, kiselo mlijeko, jogurt, kvark i naginju ka
neutralnim, zrele banane paradajz, zrele slatke i nekisele jabuke
i lubenice. Penino zrno stvara u organizmu preko 60% baza, ali
samo sirovo, dok se prilikom kuvanja taj odnos pomjera ka kiselosti,
to je veoma bitno kod oboljelih od reume, kojima esto savjetuju da
uzimaju vee koliine kuvane penice, umjesto da savjetuju da jedu
penine klice i sirovo zrno, prekrupu od penice, sirovu ili mekinje.
Robovanje tabelama je lo izbor i zato u ovoj knjizi neemo insistirati
na izradama tabela, ve samo na receptima.
Takoe se ne insistira na robovanju prijesnoj hrani i apriori prijesnoj
hrani. Ovdje se insistira na koliinama koje smijemo uzeti u tolikoj
koliini koju e organizam bez velikih potresa probaviti. Tako, ako
vam neko iznese na sto izrazito ili jedino kiselu hranu, uzimamo je,
ali oprez, koliina mora biti smanjena, pa ak manja od koliine koja
je normalno za jedan obrok, a to je veliina vlastite pesnice. Ovo vai
za zdrave osobe, dok oni koji su pod terapijom moraju zapamtiti: u
toku terapije, samo jedan pogrean obrok moe pobrisati
viednevni uspjeh u lijeenju i opet kreete od samog poetka.
Bolesno tijelo se teko rjeava bolesti i lako se vraa na bolesno
stanje. Jedan obrok kisele hrane zapoljava organizam u
otpremanju kiselina iz organizma danima, a dotle caruje bolest.
Vana je probava!
Ako nemate drugog parametra, onda je dovoljan taj, da svako
zna koliko dana se neka vrsta hrane zadrava u organizmu. Ako smo
50
51
52
53
Vrijeme klijanja
5 dana
2-3 dana
2-4 dana
3-5 dana
5 dana
2-3 dana
3-4 dana
4-5 dana
3-6 dana
3 dana
3-4 dana
3-5 dana
2 dana
2 dana
54
17. ITARICE
Da li poznajemo itarice? Veina graana koje poznajem ne
moe da nabroji vie od 3-4 vrste, to iskljuuje mogunost da veina
poznaje sastav, nutricionistike vrijednosti ili druge osobine i
specifinosti.
Veina ljudi se zadovoljava s tim da je dobra ponuda,
uglavnom, peninih proizvoda, koji se uz pomo aditiva i raznih
dodataka mogu napraviti da su veoma ukusni ali...
Treba znati da je ukus i izgled ne znae da je to zdrava hrana.
O tome smo dosta govorili, a naroito o u ovoj knjizi o termikoj
obradi proizvoda koja nije prirodna i koja korisne materije u
proizvodima pretvara u beskorisne i esto tetne.
Kada govorimo o peninom hljebu, pecivima i keksu, a
naroito o tjesteninama, moramo znati da je u tim proizvodima dio
peninog zrna, a da bi se dobile osobine proizvoda kao da su od
integralnog, dodaju se aditivi i mirisi, koji su zabranjena hrana po
vjerskim ubjeenjima i duhovnim ubjeenjima. Ovo se naroito
odnosi na aditiv E-920, koji se ne nalazi na deklaracijama jer je
prirodnog i organskog porijekla, a proizvodi se od ljudskih dlaka
(sakupljaju se po salonima), pa bi po tome trebali znati da smo svi
pretvoreni u male kanibaliste.
18. Dinkel
Krupnik, dinkel ili pir je jedna od najstarijih itarica, koja
potie iz Azije. Spominje se u Starom zavjetu. Uzgaja se u Sloveniji
gdje ga nazivaju PIRA.
Dinkel sadri neto vie proteina od penice, nezasiene
masti, vitamine A, C i grupu B, minerale (kalcijum, selen, kobalt,
eljezo, fosfor, magnezijum, kalijum, bakar) te vlakna.
Pomae u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i
okrepljujue. Ima izraeno antioksidativno djelovanje. Povoljno
djeluje kod konih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih
oboljenja te povienog holesterola.
Da bi se pojaalo njegovo korisno djelovanje, preporuuje se
da se uzima u proklijalom obliku (o klicama je dosta rijei u ovoj
knjizi).
55
56
57
58
59
60
61
62
63
5.
6.
7.
8.
64
65
66
67
68
69
70
71
Vane napomene
Kada ste proitali prvi dio knjige, primjeujete da se radi o
potrebnim malim koliinama hrane u odnosu na konvencionalnu
hranu. Uporedimo samo krompir. Pie, jedan manji krompir za obrok
porodice, izrendati i dodati u svaku porciju po jednu do dvije supene
kaike. Tano je da mi unosimo prijesnu hranu sa svom energijom,
vitaminima i enzimima. Sjetimo se da svega toga ostane u kuhanom
ili peenom krompiru tek 1/40 (jedna etrdesetina). Zato nam je
potrebna neuporedivo vea koliina kuhane ili peene hrane i opet
smo ostali gladni. Ako prijesnu hranu blago podgrijavamo (bolesnima
se preporuuje da hrana bude priblino topla kao organizam tj. 35-38
stepeni), morate paziti da temperatura ne smije prei 40 stepeni i nita
nemojte zagrijavati na 40 stepeni, rae grijete na 35 stepeni. Ako
nemate termometra na penici ili na ringli, zagrijavajte u toploj vodi
koju zagrijemo na 40 stepeni.
Kada bi veina ljudi nauilo da se hrani prijesnom hranom,
glad bi bila rije koja se rijetko izgovara, a svijet bi bio mnogo
sreniji. Tano je da treba o tome mnogo nauiti i postepeno prelaziti,
ali da bi plivali uvijek treba prvo skoiti u bazen!
Vidite da se moete sa malo znanja prehraniti sa svog
balkona, a da i ne govorim o tome kako veinu budeta troite na
hranu. Ni jedan Carski ruak, spremljen na ovakav nain, vam ne
moe prei cijenu od 1 do 1,5 KM ili najvie 0,80 EVRA. Nauite i
budite sretniji! Pozovite u pomo Vede stara znanja o ivotu,
duhovnosti, o sebi samima i o prehrani.
Budite srni!
72
73
74
75
76
77
78
prirodi nabiraju ljekovite biljke i cvatovi kako koji stie, sui i pakuje.
Kada imate dovoljno nabranih biljaka (bar 15 vrsta) ili ako mislite
koristiti za dodatke jelima moe i do 5 vrsta, pristupite spremanju.
Odvoje se stabljike (ako ih ima) a sadraj se moe usitnjavati u
avanu (avan mora biti drveni ili od keramike) ili u mlinu sa sjeivom
od nerajueg elika. Melje se sitno do krupnoe prekrupe ili bijelog
peninog brana. Svaka vrsta se melje zasebno i pakuje u posebne
staklene posude i tako uva. Zamijeajte jedan dio a drugi dio
ostavite, moda ete imati novu ideju.
Mirise dotjerujete po svom ukusu (koji e miris preovladavati).
Savjetujem da sve trave i povre samljeveno uvate odvojeno i da
zamijeate koliinu koju ete potroiti u sledeih 15-30 dana, da
napravite vie kombinacija i da napravite i kombinaciju kakvu ele
vai gosti ili srodnici.
Ja lino volim kurkumu i volim da njen miris prevlada.
Kurkuma nije na proizvod. Nalazi se kod nas na tritu kao prah
sastavljen od najmanje 8 vrsta kurkume. Prodaje se kao Cury (kari) i
jedna doza od nekoliko grama (pakovanje u staklenci ili u kesici) je
dovoljna za najmanje kg zelenog biljnog praha. Ovdje moete
potpuno razigrati svoju matu i napraviti rapsodiju od mirisa i ukusa s
tim da kupujete razne egzotine biljke u vaoj trgovini i mijeate, ali
pazite da najmanje 95% praha budu biljke iz vaeg okruenja. Ovaj
prah ima malo gorak ukus, ali je veoma prijatan i kad se naviknete
onda vam veoma nedostaje. Ako budete redovno uzimali dnevnu
dozu, recimo s jogurtom, od jedne ajne kaike praha nikada neete
imati grip, prehlade, curenja nosa i slinih tegoba. Naroito
preporuujem da osnova zelenog praha bude 30% suenog koprivinog
lista i sjemena i 30% lista peruna. Ovo preporuujem zbog
prevencije preko 40 bolesti koje lijei kopriva, a najee su to bolesti
polnih i urinarnih organa ena i mukaraca, i naroito prevencija
bolesti prostate kod mukaraca.
Neka vam hrana bude lijek i jedini lijek neka bude hrana!
79
Budite sreni!
Ja mojim prijateljima poklanjam Zeleni biljni prah, a vi?
41. Najee koriteno zainsko bilje
Aleva paprika je izmeu povra i ljekovite biljke. Kako god
je nazovete niste pogrijeili. U dosadanjem tekstu nismo spominjali
alevu papriku, ljutu ili blagu. Preporuujemo je u to veim
koliinama, ako vam godi ljuto uzmite koliko moete, kombinujte je i
ako nemate drugi sastojak za salatu uzmite uvijek papriku, bilo kako,
sirovu, svjeu, tuenu, mljevenu, samo vodite rauna o kiseloj (i u
tom obliku ponekad) i da se vodi rauna da se ne uzme vie od 20%
kisele paprike ili kupusa od ukupne koliine obroka!
Bora: (Borrago oficinalis) je poznata zainska biljka. Gaji se
u vrtovima (moe i u saksiji), razmnoava se preko sjemena koje
samo otpada i ponovo nie. Koristi se svjee (par listova ili cvjetova
se isitni) i sueno i mljeveno kao mjeano jelo ili salata.
Bosiljak (Ocimum basilicum) je jak zain. Stalno je prisutan
u zdravim kuhinjama u vie oblika: u saksiji kao svje list i miris, suh
u vezici ili mljeven u staklenoj posudi-teglici. Neizostavan je u
zelenom biljnom prahu, a stalno se dodaje kao samostalan zain u
salate i gotova prijesna jela. Blago stimulie nerve, slui kao blagi
antibiotik i odgoni insekte. Ukoliko su prisutne gljivice koje nismo
primijetili, unitava ih. Spada u jake zaine.
Celer (Apium) Listovi i korijen se uveliko upotrebljavaju
kao dodatak salatama, suhi listovi za spravljanje Zelenog biljnog
praha, a zbog svojih osobina moe sluiti i za osnovicu biljnog praha
(kao i perun). Veoma je zdrav.
Cimet slui kao dodataka za slatka jela. Dodaje se u kiselo
mlijeko i u vone salate. Kod nas se ne gaji. Kupuje se u obliku praha
ili tapia u veletrgovinama
80
81
82
83
84
85
86
87
Inae, ako miksate obrok, ili ako pravite veinu salate mikserom i
dodate luk, nita se nee osjetiti, u to budite sigurni.
42. Hljeb
Hljeb za pristalice prijesne hrane ima manju ulogu od uloge
koju ima za one koje se hrane konvencionalno. Ponekad proe i vie
sedmica a da se ne pripremi ni jedan hljeb, rae se koriste prekrupe
kao dodatak raznim jelima ili kao dodatak salatama, tako da ta jela
postanu kompletna i popunjena sa itaricama.
Naravno da mislimo na prijesan hljeb, a ne na klasini.
Upotrebom prijesnog hljeba se tedi mnogo posla i zdravlje naroito.
Ako spremamo hljeb, onda ga suimo na suncu ili ga suimo na
vazduhu tako da temperatura vazduha ne prelazi 40 stepeni C (vidjeti
recept za spravljanje hljeba).
Peeni hljebovi imaju veliki viak kiselina i potpuno su
obezvreeni to se tie drugih sastojaka. Enzimi, vitamini i
bjelanevine su potpuno uniteni, skrob oteen (zgruavanje i
nesvarljivost), tako da postaje vie tetan nego koristan. Dodaci koji
se dodaju u tijesto su takoe obezvrijeeni ili uniteni, te
deklaracijama ne treba vjerovato.
Jedno je istina: najmanje tetan je hljeb bez ikakvih
dodataka i od integralnog brana.
43. Kvasac kao zain
Kvasac se upotrebljava u sirovom stanju, kao hranivo i kao
zain. Koristi se suvi i mekani kvasac.On je nezaobilazan i mora biti
svakodnevan u upotrebi. Najbogatiji je izvor vitamina grupe B i
sadri oko 8 enzima. Za jednu osobu je dovoljna koliina od jedne
kafene kaiice dnevno napunjene do vrha, koju rasporedimo u salate,
prijesna jela ili u nekuhano mlijeko, jogurt ili kiselo mlijeko.
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
smo od pia i nije nam lake) trba dovesti u red sa jo malo otrova.
Kad pogrenom hranom svakodnevno prenapreemo organizam,
sistem mora da puca i posledica je bolest i patnja, a patnja je najvei
uzrok nevjerstva, bogohulstva i izaziva svaki dan glasnije pitanje o
postojanju Boga i Njegove uvene ljubavi. ta je u ovom svemu
uinio Bog, sve smo to uradili sami, a nama je lake prozvati Boga
nego sebe.
Ja od vas traim da za sve prozivate sebe, a da bi jaali duh,
poprimali karakter ljudskog bia i postali kompletna linost koja se
svakodnevno vie pribliavamo Bogu-naem Tvorcu. Bog je
nepromjenliv, On trai da se mi stalno mijenjamo da postanemo
predmetom evolucije i stalnog napretka, do granice kad emo stati s
desne strane Oca. Bog ne eli da gmiemo kao ivotinje koje
ubijamo i jedemo, ne eli ni da ubijamo i jedemo ivotinje, ne eli nas
iskrivljene, bolesne i nesrene ve da se uzdiemo, a Njegova ljubav
je tako velika da nas eli uzdii do Sebi ravnog.
Kada postavljamo svoj jelovnik, maksimalno vodimo rauna
o ovim i mnogim drugim principima i napravimo svoju listu dobre
hrane (i listu loe hrane koja je sada u jelovniku koja mora konstantno
da se smanjuje i na kraju nestane). Ja u vam u ovom tekstu pomoi
da ponete postajati zdravi, da se ponete oslobaati pritiska bolesti,
mana ili nelagodnosti. Ostalo morate sami da uinite. Ja u vam na
poetku navesti zdrave i nezdrave namirnice, napraviti recepte za
spremanje hrane, ali vi, vi morate uzeti aktivnu ulogu u tome i zavriti
recepte koji zavravaju sa dvije poruke: Budite sreni i Naite svoj
recept!
Ovo, radi toga to su vam do sada spremali i prodavali
namirnice i hranu oni kojima je cilj samo profit, a ne vae zdravlje.
Svi kuvari i recepti su plaeni od lobija proizvoaa loe hrane,
kupljeni zbog vaeg neznanja i neodoljive elje da se pravimo vani
pred drugima (EGO) i s namjerom da se svi recepti svedu na to da se
hrana ne moe napraviti bez njihovog proizvoda. Ostavite to za arhivu
i ako budete postupali po svojoj pameti ukljuujui aktivan odnos do
kompletnog ivota, gospodariete sa svojim zdravljem, tijelom,
umom, duhom, postajui samouvjereni i stabilni u svakom pogledu.
Oni koji se brinu za ljepotu, postii e da budu lijepi, jer svaki zdrav
ovjek je lijep. Vedrina i pozitivna energija e zraiti iz vas, a to e
102
103
104
se vrti-ponavlja sa
II uina
Banana
aa
jogurta
Pogaica 70
gr
2 dl k.
mlijeka
veera
Salata 150
gr
Klice 100
gr
Salate 200
gr od
povra i
dodati 40
gr Una
seed-a i 1
105
Jabuka
jutro)
III
Jabuka
100 gr zobi
(uvee
namoiti) u
koju
naribati 100
gr mrkve
100 gr klica
1 limun
(sok) i 1 SK
HC ulja
IV
Pogaica 70 1 banana
gr
2 dl kis.
Fini namaz mlijeka
40 gr. i 100
gr kruaka
Banana 1
150 gr
salate od
kom.
kupusa
Pogaica 70
gr i 2 dl
1 jabuka
ejka
Salata od
povra sa 2
SK HC ulja
i malo soli
250 gr
(cvekla,
celer, luk,
kelj, mrkva,
prasa,
brokule,
krompir)
1 pogaica
70 gr
150 gr klica
1 banana
1 jabuka
1 kruka
2 dl ejka
40 gr una
seed-a u 2
dl k.
mlijeka
2 dl jogurta
U 2 dl
jogurta
namoiti:
50 gr
groia, 50
gr
isjeckanih
smokava i
30 gr
brusnica.
150 gr
klica
Salata od 1
jabuke, 1
kruke, 1
limuna, 1
banane i 50
gr groica
Salata
(150 gr) od
kupusnjaa
i celera
2 jabuke
1 banana
150 gr
klica
2 dl
jogurta
1 jabuka
106
VI
Kaa od 1
limuna i 1
slatke
jabuke
100 gr klica
1 banana
1 pogaica
70 gr i 100
gr salatae
od kupusa
VII
Salata 150
gr
Jabuka
2 dl jogurta
Pogaica 70
gr
(cvekla,
2 dl Jogurta
luk, mrkva,
celer, kelj,
2
ampinjona,
50 gr
krompira
sirovog sa
malo soli i
2 SK HC
ulja)
VIII
1 jabuka
40 gr Finog
namaza
1 banana
1 jabuka
Pogaica 70
gr
1 naranda
Skuhati 75
gr heljde
pomijeano
sa 75 gr
prosa u 2,5
dl vode,
dodati malo
soli i 2
kaike
milerama.
150 gr
salate kao i
za doruak
1 banana
150 gr
salate od
luka,
paprike,
krompira,
kupusa
cvekle i
celera i
1 kruka
Kuhana
kaa od 75
gr heljde,
75 gr prosa
sa malo
soli i 2 SK
milerama
Pogaica
70 gr
Pogaica 70
gr
Voe 100
gr
Pogaica 70
250 gr
salate od
gr
sezonskog
povra (sve 2 dl ejka
vrste koje
imaju i
kelj) i 100
gr sjemena
bundeve,
suncokreta i
200 gr
klica
2 dl ejka
ili jogurta
107
IX
kikirikija
neprenog
150 gr klica Pogaica 70 Samljeti 75
gr zobi i 75
gr
gr heljde ,
2 dl ejka
2 dl Jogurta dodati 100
gr ribane
mrkve,
celera,
cvekle,
jabuke, 2
ampinjona,
malo soli i
HC ulja i 2
dl jogurta.
100 gr klica 200 gr klica
2 banane
sa
sa
Pogaica 70 sjemenkama bademima,
ljen.i
gr
bundevom
1 jabuka
Namaza 40
2 dl ejka
gr
1 banana
1 kruka
250 grama
salate kao i
za veeru
za VI dan
1 jabuka
Pogaica 70
gr
2 dl k.
mlijeka
Vona
salata od:
1 jabuke, 1
narande,
1 kruke, 1
banane i 1
limuna
100 gr
klica
108
XI
XII
Uvee
staviti 75 gr
heljde, 50
gr prosa i
50 gr zobi u
vodu, vodu
popiti i u
sjemenke
izribati 30
gr mrkve i
1 jabuku te
pojesti
1 kruka
Uvee
namoiti 50
gr groica
u 2 dl
jogurta
Pogaica 70
gr
2 dl kiselog
mlijeka
2 banane
Uvee
pripremiti:
200 gr
salate od:
kupusa,
celera,
brokule,
blitve,
kelja, 2
ampinjona
i dodati 50
gr klica
dodati 2 SK
HC ulja a
ujutro
40 gr una
seed-a
namoiti u 2
dl k.
mlijeka
200 gr
salate od
sezonskog
povra,
malo soli i
2 SK HC
ulja
Pogaica
70 gr
2 dl ejka
Pogaica i
XIII
200 gr
raevih
klica i 100
gr salate od
povra
1 jabuka
1 kruka
Salata od
naribanih:
1 banane, 1
jabuke, 50
gr groica
i 2 kaike
milerama.
Pogaica 70
gr
250 gr
salate od :
cvekle,
brokula,
kelja,
kupusa,
mrkve,
prase, luka i
krompira.
Pogaica 70
gr
200 grama
salate od :
rotkve,
bundeve,
mrkve,
cvekle i
crvenog
kupusa sa
malo soli i
2 SK HC
ulja.
50 gr
groica
namoeno
109
dodati malo
soli i
pojesti.
1 jabuka
XIV 2 dl soka od
limuna i
narande,
Pogaica 70
gr
40 gr
namaza
XV Uvee
namoiti
heljde i
prosa po 75
gr, vodu
odliti i
dodati 70 gr
ribanog
povra,
dodati malo
soli i 2 SK
HC ulja.
u 2 dl
jogurta
Pogaica 70
gr
200 gr klica
1 jabuka
2 dl jogurta
2 banane
50 gr
2 dl ejka
groica
namoiti u 2 Pogaica
dl k.
70 gr
Mlijeka
1 banana
Pogaica 70 Pogaica 70
gr
gr
40 gr
namaza
2 dl jogurta
i
2 dl ejka
150 gr
klica
1 banana
1 jabuka
slatka
100 gr
salate od
kupusa sa
malo soli i
1 banana
2 SK HC
ulja
Za svaki dan su mogue zamjene uz konsultaciju.
U vrijeme posta jogurt, kiselo mlijeko, kefir zamijeniti
paradajz sokom ili nekim drugim cijeenim sokom koji vam
odgovara (jabuka, naranda, kruka i sl.). Pavlaku zamijeniti
vonom kaom,
Potrebno je uzimati i u svako jelo dodavati Zeleni biljni
prah po 1 malu kaiicu na cijeli dan.
Ako je propisan aj, isti se ne smije propustiti niti promijeniti
doza i vrijeme uzimanja.
110
111
112
113
2 SK ulja
1 SK meda ili sirovog eera
1 SK kima u prahu (samljeven)
Preko svega pospite 50 grama ljutenog suncokreta.
Recept s mekom prekrupom
Prethodno prekrupu namoimo u vodi po ranije datom uputstvu, ako
je viak vode, iscijedi se i pije. Namakanje se vri 8-12 sati prije
pripreme obroka.
56.1. Slatkiobrok
4 SK meke prekrupe
2 SK ulja ili pavlake ( od nekuhanog mlijeka)
2 SK suvog groa
1 zgnjeena banana ili ribana jabuka
1 KK eera ili meda
malo sitno nasjeckanog luka
1 KK limunovog soka
1 KK kvasca
Sve dobro promijeati. Preko svega posuti prekrupom od oraha ili
badema (50 miligrama). Ako koristite peninu prekrupu ili istu
mijeate s ovsenom, koristite tedljivo jer je teka za varenje. Bolje je
da prekrupu kombinujete ovas-kukuruz (60% ovsa i 40% kukuruza).
56.2. Pikantniobrok
6 SK meke prekrupe
1 SK kvasca
1 SK Zelenog biljnog praha
2 SK ulja
2-3 SK crnog luka
3 ena bijelog luka
so (malo - do 1 KK)
114
115
57.1.
Suviobrok
2 SK mekinja
1 SK sjemenki od suncokreta
1 SK grubo mljevenih badema ili oraha
1 SK grubo mljevenog lanenog sjemena
1 SK kratko natopljenog suhog groa
1 KK kvasca
1 SK ulja
1 KK mlijenog eera
1 K limunovog soka
cimet (malo, po ukusu)
1 SK ovsene prekrupe
1 KK meda
Ovu mjeavinu treba dugo vakati i to due zadravati u ustima prije
gutanja. Pie je najbolje ista voda, moe i svjee cijeeni sok, bilo
koji.
57.2. Pikantnemekinje
2 SK mekinja
2 SK ovsene prekrupe
2 SK zgnjeenog susama (u avanu), ili mljevenog
1 SK sjemenki od suncokreta
1 SK zelenog biljnog praha
2 SK crnog luka
so
ljut zain
ren
bijeli luk
Pie uz ovo jelo je isto za sve vrste suvih obroka. Po naim
principima se ne pije nita to sadri alkogol, to je fermentiralo i to
je gazirano, ili bilo kako drugaije konzervirano.
116
58.1. Klicesabananom
1 izgnjeena banana ili ribana jabuka
3 SK peninih klica
1 KK limunovog soka
1 SK suvog groa
sve dobro promijeati i dodati:
1 SK heljde
1 jaje
1 SK kima pa opet izmijeati
58.2.
Penineklicesaparadajzom
3 SK klica
1 SK lanene prekrupe
1 isjeckan paradajz
1 SK ulja
1 KK kvasca
luk
so
zain ili biljni prah
po elji se doda pavlaka ili limunov sok
Slatke penine klice-Desert
Potrebna koliina peninih klica (3-4 SK kaike) se pomijeaju sa
kiselim mlijekom ili kvarkom, doda se sok od pomorande i malo ulja
i meda. Prijatno!
59. PEURKE
117
59.2.
Peurkescelerom
50 gr usitnjenih peurki
100 gr fino rendanog korijena celera
isjeckane papriice
Malo semenki od suncokreta
Luka crnog i bijelog po ukusu
Kvasca
Za garniranje ostavite par kapica peurke koje napunite celerom.
60. JELA OD KVARKA
60.1.
Kvarksmrkvom
3 SK kvarka
2-5 fino narendane mrkve
1 SK peninih klica
1 SK ulja
1 SK kvasca
2 SK crnog luka
so
118
60.2.
Kvarksaparadajzom
2 SK Kvarka
1 SK ulja
1 isjeen paradajz
1 SK sjemenki od suncokreta ili oraha
1 K ribane rotkve
luk po ukusu
so i zeleni prah ili zain po ukusu.
Garnirati ranjiima od mrkve.
NAPOMENA: Tamo gdje se spominje zain, misli se na zain koji vi
sami napravite i to bez soli. To je zain od zainskih biljaka.
60.3. Kvarksabananomjabukom
3 SK kvarka
1 SK ulja
3 SK peninih klica
1 izgnjeena banana ili naribana jabuka
1 KK limunovog soka
2 SK suvog groa
med po ukusu (ne vie od K)
Garnirati ranjiima od mrkve.
VANA NAPOMENA: Svako ovo jelo se moe garnirati ranjiima
od mrkve, krikom kupusa malo posoljenog, ili krikom bilo kojeg
povra, recimo komoraa.
119
60.4.
Kvarksalukom
3 SK kvarka
2 SK isjeckanog crnog luka+1 eanj bijelog luka
2 SK peninih klica
1 SK lanene prekrupe
2 SK ulja
1 SK kvasca ( moe i jedna KK kvasca)
so
zeleni prah
Garnirati s komadima mrkve i peruna korijena.
60.5.
Kvarksakvascom
4 SK kvarka
2 SK ulja
1 SK kvasca
malo soli po elji
Dobro promijeati i prijatno!
61. Obrok za teki fiziki rad
2-3 SK slanutka dobro natopljenog, dobro istuenog drvetom ili
usitnjenog u usitnjivau, pomijeanog sa solju,
1 SK kvasca
2 SK peninih klica
3 SK ulja
1 SK crnog luka sa malo soli
1 KK zainskog bilja (ruzmarin i majina duica sa papriicom ili
malo aleve paprike)
62. Veera banana
2 zrele banane
120
2 SK maslinovog ulja
2-3 enja bijelog luka
2 SK brana od prosa
do 50 gr sjemenki suncokreta
64.1. Ljutojelo
2 SK sirovog prosa ili pirina
1 SK ovsa
1 SK susama
(sve samljeti u prekrupu)
1 SK kvasca
1 SK ulja
121
1 paradajz u komadiima
so
zainsko bilje i
ren ili crna rotkva (do 1 SK)
Dodati jo jedan paradajz u kolutovima.
64.2. Slatkojelo
Napravi mjeavinu kao kod prethodnog recepta ( proso ili pirina,
ovas, susam) i dodaj:
1 bananu
med
2 SK pavlake
Garnirati ranjiima od banane.
65. MIKS OBROCI
22. Raznovrsno bilje za salatu koje je otvrdnulo (maslaak, kupus,
srijemu, bokvica, listovi gomoljastog gaveza i sl.) sameljemo u finu
kau i dodajemo:
luk crveni
luk bijeli
sjemenke od suncokreta
samljeveno laneno sjeme
malo banane
biljni zeleni prah
ren
kvasac
zainsko bilje
ulje
samljeveni orasi ili susam
122
123
124
125
126
127
3 SK namoenog soiva
3 SK mekinja
2 SK lanene ili susamove prekrupe
1 isjeckan paradajz
1 K aleve paprike
1 Banana izgnjeena
1 SK ulja
1 SK kvasca
1 prstohvat soli
1 K kima
Sve se izmijea i garnira paradajzom.
Pardon, odavno nismo rekli:
ako neto nemate onda kombinujte neto drugo po ukusu ili
potrebi, ako nemate ni neto drugo, nema veze, imaete drugi put!
Hranite se zdravo i budite sreni! Da li ste nekad poeljeli da neto
proitate i da vam ostane u glavi? Da li ste poeljeli da pamtite i da ne
morate zapisivati? Da li ste poeljeli da svoju duhovnost toliko
izdignete, da prepoznajete znanja koja ste nekad tako dobro znali i da
ih i sada znate? Hoete li da imate fiziku snagu kao kad vam je 20
godine, i da postiete vrhunske rezultate? Ako ste stariji i ako vam je
npr. 70 godina, da li elite da opet trite, imate snage, budete stalno
veseli i raspoloeni, da imate elje i ivite ljubav?
MRTVOM HRANOM TO NEETE MOI!!!
AKO SE BUDETE HRANILI KAKO SE U OVOJ KNJIZI
PREPORUUJE, SVE VAM JE OMOGUENO, AK ETE SVE I
ELJETI!!!
BIETE SRENI I ZADOVOLJNI I SVI OKO VAS E BITI
SRENIJI!
Grob je mrtav, u grobu je savren mir i nema nikakvih
kretanja. Ne budite grob u koji se pohranjuje kuvano i peeno, i ono
to je mrtvo, grob gdje svakodnevno zavravaju dijelovi ubijenih
128
129
130
131
132
133
1 SK mlijeka
1 SK mljevenih oraha.
Sve dobro promijeati i garnirati s borovnicama ili orasima.
134
135
136
137
2 SK ribane mrkve
1 SK ribane rotkve
1 SK suvog groa
malo sjeckanog kupusa
glavice usitnjenog crvenog luka
2 enja bijelog luka
1 K lana
1 SK susama
1 KK soli
Ovaj obrok jedem za ruak ili za doruak kada se spremam za vee
napore. Poslije ovog doruka pojedem jednu jabuku.
75. Moj najei doruak
4-5 oraha
1 jabuka
1 krika kupusa
1 krika rotkve
mrkve
pare hljeba (nepeenog)
Ponekad aa mlijeka ili jogurt.
esto napravim miks namaz od: 100 g mljevenog lana, 100 g susama,
100 g malo mljevenog suncokreta i 4 SK biljnog praha sa 1 l pavlake
ili jogurta. Ova smjea mi traje sedam dana i tada mi je doruak:
Pare hljeba (nepeeni)
miks namaz i komad bilo kojeg povra.
76. Salata od maslaka
Maslaak je veoma zahvalna i zdrava biljka, Jestivi su mu svi
dijelovi: korijen, list, stabljika i cvijet. Svi su jedako ljekoviti i
hranljivi. Treba ga uzimati bar jednom sedmino, a kad se naviknete
na njegov gorki ukus ne moete bez njega. Listove sa stabljikom i
cvijetom fino isjeckati (korijen narendati) i pomijeati sa:
138
1 SK ribane mrkve
1 SK ribanog celera
Preliti sa prelivom od kvasca.Salati se moe dodati malo banana ili
ribane jabuke.
77. Salata od maslaka
Listove sa stabljikom i cvijetom, ako ih ima, fino isjeckati i dodati po
ukusu:
ulja ili pavlake
rotkvice ili ribane rotkve
soli
bijelog i crvenog luka i
presuti semenjem od suncokreta.
78. Salata od cvekle
1 umance
2 SK soka od smokava ili jabuka
1 KK limun soka
2 SK ribane cvekle
dobro izmijeati i garnirati bananama ili jabukama (krike).
79. Cvekla s jabukom
200 g fino ribane cvekle
1 jabuka naribana (ne tako sitno)
glavice crvenog luka isjeckano
2-3 SK preljiva od kvasca
1 SK mljevenih badema, orasa ili drugih oraarki.
Posuti sjeckanim bademima ili orasima.
Mnogo je dilema oko kiselog kupusa. Neki teoretiari tvrde da ga ne
treba upotrebljavati, dok neki tvrde da treba upotrebljavati samo kiseli
kupus. Mi se drimo jedne sredine, imamo kupus za kiselu prirodnu
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
100. UZ DORUAK
Vitamin E (suvi oblik), 400 i.j.
Helirani mineral Acidofil, 3 kapsule ili 2 kaike tenosti
Helirane 3 tablete kalcija sa magnezijumom
Vitamin B-15, 50 mg i
Koenzim Q-10, 50 mg
1.
2.
3.
4.
101. UZ RUAK
Acidofil, 3 kapsule ili 2 kaike tenosti
Lecitin u granulama, 1 kaika, ili 3 kapsule od 1200 mg
Koenzim Q-10, 50 mg i
Vitamin B-12, tablete digerice i digestivni enzimi
102. UZ VEERU
(VEERA NE SMIJE BITI POSLIJE 18,00 ASOVA)
1. Vitamin E (suvi oblik), 400 i.j.
149
150
Sastav:
Srijemu (za jaanje sranog miia, ienje krvi, smanjenje
masnoe u krvi)
B.Glog (Jaanje funk. srca, bolje prokrvavljenje)
Maslaak (regul. rada jetre, ui, pankreasa, eluca, urino
trakta, lijeenje hemeroida)
Bokvica (rad crijeva, regulacija probave, hemeroidi, eludac)
Timijan (rad plua, proienje svih dis. puteva, jaanje
nerv.sistema)
151
152
153
154
155
80. IAK
Korijen djeluje protiv otrova, pospjeuje izluivanje mokrae i
znoja te isti krv. Visoki sadraj inulina ini korijen ika
korisnim kod bolesti jetre, a vri koristan uticaj na izluivanje
ui. Inulin je znaajan i kod eerne bolesti. aj od ikova
korijena koristan je za jetru i u, za ienje krvi, a izvana kao
kupelj kod konih bolesti. Puna ajna ikaka svjeeg i
usitnjenog korijena stavi se u olju hladne vode te se ostavi
namoeno 7-8 sati nakon ega se sasvim kratko prokuha. Pije
se dnevno 2-3 oljice. Svjei sok od tek iskopanog i dobro
oienog korijena, te usitnjenog, prelije se polovinom koliine
vode i stijesni. Tako dobivenu tekuinu piti u gutljajima 2-3
alice dnevno. aj od ikova korijena slui kao kupelj za
mokre liajeve, apscese i ostale kone neistoe. Nakon kupelji
zgnjei se svjei korijen i poloi kao oblog na oboljela mjesta.
Svjei sok iz korijena kapa se na otvorene rane, kraste,
oboljenja koe na obrazu novoroenadi. Kod konih ireva taj
sok ne brisati ve ostaviti da se sam osui. Kod vodenih ireva
u ustima i u drijelu, ili kod ispucanih usana, grglja se ili ispire
ajem od ikova korijena. Mast od ikova korijena
upotrebljava se za vanjsko lijeenje rana i ireva, te za lijeenje
ireva. aj od ikova sjemena upotrebljava se protiv stvaranja
kamenca i za pospjeivanje izluivanja mokrae.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
156
157
158
159
160
161
162
ostvari sebe, idi rodi se i ostvari sebe kao ovjeka i Mene tvog
Stvoritelja.
U ovom tivu vas neemo mnogo opteretiti ovim novim ili
prastarim saznanjima i mudrostima, jer ono to smo vijekovima
zaboravljali, uei neke stvari i pogreno, ne moemo se nauiti iz
jednog tiva.
Stavljajui sebe u centar bivstva, stavljamo materijalno pred duhovno,
i sve smo dalje od centra bivstva, bolje reeno - vie udovoljavamo
ivotinjskom u sebi (robovi nagonima) nego to teimo prosvjetljenju
i Stvoriteljskoj mudrosti. Dostizati i troiti materijalno kako bi
obezbijedili rast duhovnog i stavljati te principe u centar svoga svijeta
ne moemo tako brzo nauiti i shvatiti. ovjek je optim
materijalizmom kao filozofijom ivota pokvario prirodu, cijelu
Planetu, pokvario hranu i poeo preraivati sve radi materijalne dobiti
pa i po cijenu trovanja vlastite vrste. Teko je nauiti sebe, shvatiti da
ako spasimo sebe spaavamo planetu (nije to materijalistiki princip,
niti egocentrizam), nama nekako lake ide da toleriemo okolinu sa
materijalnog principa, mada treba jo jednom ponoviti: ovjek je
prije svega duhovna pojava, pa tek onda materijalna.
Tu nas zbunjuje to to smo u materijalnom obliku i to su u
koleraciji um, duh i tijelo. Jedno bez drugog ne moe samostalno da
postoji. Gledajui pogreno, zaboravili smo na duh, dok nam je um
pogreno usmjeren, tijelo je to koje sve to trpi, pa koliko izdri. Mi
smo umu dali zadatke duha i due, poto je um tehniko lice i
administrator u tijelu, on to tako i rjeava, pa duh i tijelo nikada nisu
zadovoljni. Prva pobuna je bolest i konana prerana smrt. Ako svemu
nedostaje via dimenzija, duhovna dimenzija, onda nita nije vano,
nismo iskreni ni u vezi ega, istina postoji da bi se plasirale nebrojene
lai i svaki dan udaramo u zid. Zid neznanja, jer donekle znanje
podrava um, a ako hoemo preko toga, moramo upitati duh i prei na
vii nivo spoznaje i znanja, spoznaje gdje zapisi nemaju apsolutni
monopol prenosa spoznaje, ve spoznaja dolazi iz drugih izvora i sa
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
89. GLADOVANJE
Poznata je metoda gladovanja kao terapija, koja nikada ne
zataji. Ukoliko nekom nije pomogao nain ishrane koji smo obradili u
ovoj knjizi - za izleenje, preporuuje se gladovanje kao terapija.
Gladovanje uz pijenje sokova povra i voa (ne cijeenog povra ili
voa, ve da se samo isijee sitno i stavi u vodu par sati i ta voda pije)
nije potpuno gladovanje, a veoma je efikasno. Moramo napomenuti
da nikada ne smijeti ii u terapiju gladovanja bez nadzora ljekara ili
poznavaoca te metode.
Gladovanje daje veoma brzo efekte, samo je u pitanju ta vi elite
izlijeiti, pa vam ovom prilikom dajemo saznanja o vremenu kada se
dese izleenje:
- za izljeenje ula sluha-gluvoe je dovoljno gladovati 9-16
dana, kada se desi potpuno i trajno izleenje, odnosno sluh se
potpuno vrati,
- za lijeenje vida je potrebno izmeu 21 i 28 dana gladovanja,
- za izleenje slabe potencije je dovoljno 11 do 19 dana
gladovanja,
- za lijeenje visokog krvnog pritiska je potrebno izmeu 27 i
36 dana gladovanja i tako dalje po principu teine bolesti. to
je tea bolest terapija due traje, tako je potrebno za izleenje
raka debelog crijeva gladovati izmeu 45 i 60 dana.
Ne treba se brinuti za ivot, ako gladujete pravilno i uz nadzor.
Poznati su sluajevi gladovanja i preko 100 dana bez ikakvih loih
posledica. Uz gladovanje se naroito preporuuje solarna joga o kojoj
e biti malo kasnije rijei. Gladovanje koje mi svakom ivom stvoru
preporuujemo je dva dana gladovanja mjeseno i dva puta
gladovanja po 8-14 dana godinje.
Mjesena gladovanja
Svi smo uli za mijene mjeseca i za plimu i oseku na moru.
176
177
178
179
180
181
91. ZAKLJUAK
Mnogi ne vjeruju. Mnogi nemaju dovoljno predznanja da bi
bilo ta mijenjali. Mnogi su preplaeni, jer pogreno vjeruju. Mnogi
ne ele nita mijenjati. Mnogi su lijeni da bi bilo ta izmijenili u svom
ivotu.
Ne vrijedi ponavljanje istine, onome ko ne eli da sazna
istinu. Ne vrijedi ubjeivati vjernika, koji hranei sebe i svoje
najmilije pogrenom hranom, da ini straan i smrtan grijeh, jer nema
pravo uticati na nestanak ivota. Pravo uzeti ivot ima samo
Stvoritelj, jer je on i dao ivot. Ljudi su zalutali i otili s one strane
pameti! Moramo se vraati prirodi, brzo jer je ivot veoma kratak.
Moda i predug, jer najkrai ivot je predug, ako se u ivotu muite
bolestima.
Nemojte da doivite prosvjetljenje kao moj roak dan ili
dva pred smrt i da kaete: jeste sve ove muke i sve bolesti su bile
zato to sam se pogreno hranio!. Uinite to prije.
Nema sree, nema prosvjeenja, nema blaenosti, nema
zdravlja, ako se hranite pogreno!Davno je reeno: Reci mi ta jede
pa u ti rei ko si! Nije sueno da sazna ko si ako se pogreno
hrani. Nema vremena, jedan dan te mui probava, jedan gojaznost,
jedan kijavica, etvrti reuma, peti ide kod ljekara da vidi ta ti je,
esti die lijekove i ita deklaracije, sedmi prati kakve su promjene
od lijekova, a Bog je stvorio samo sedam dana. Da li si ostavio bar
jedan dan za sebe. To je nesrean ivot!!! Promijeni nain ishrane i
budi srean, imaj svih sedam dana za sebe i svoje najmilije!!
182
UMJESTO POGOVORA
S ONE STRANE PAMETI
(lanak objavljen u asopisu Srpski Borac 2010. godine)
Poljoprivreda JE BOGOM DATA obnovljiva energija!
Sve vie i vie se dolazi do minimalnih reenja i obilaze se
maksimalistiki pristupi, kao veoma neuspjeni ili potpuno pogreni.
Iako se veina hrane u svijetu proizvede na ogromnim poljima, uz
pomo maina i uz primjenu preparata iz ogromnih hemijskih fabrika
iz sjemena modifikovanog u ogromnim laboratorijama, iza ega stoje
tajne i javne korporacije, lobiji, organizovani kriminal, svijetu nita
nije bolje niti lake. Pogledajmo samo to da kupujemo po niskoj cijeni
povre koje nema ukus, miris, jeftino je, ali je od kupljene koliine do
koliine koja se iznese na sto velika razlika (velike koliine
neupotrebljivog) te da se na to potroi skoro sva zarada obinog
malog ovjeka, koji ini 95% populacije. Zakljuimo tako to emo
iznijeti injenicu da od tog dana niko nije zdrav i skoro ne postoji
ovjek koji nije zavisan od ake tableta dnevno.
Zaboravili smo da zdravlje porodice ide preko ruku
domaice i to nas je uinilo bolesnim i bolesnim (misli se na
psiholoko stanje porodice i pojedinca). Sada zdravlje porodice ide
preko fabrika instantih proizvoda, mega marketa, restorana koji imaju
5 vrsta rezervnih mirisa pa je svejedno ta je osnovna sadrina
porcije, raznih mekova i mekia koji nas ekaju na svakom uglu i du
cijelog puta naeg kretanja od posla do kue. Priprema, serviranje i
uopte spoznaja o hrani nije vie predmet nae brige ni truda. O tome
brine tamo neko, ne znamo ni ko ni odakle je ni bilo ta o njemu.
Megalomanija u prirodi nije princip, te prelaskom na
megalomaniju plaamo danak u ivotima, zdravlju, bezizlaznosti,
ropskom odnosu i praktino ne imanju vremena za duhovnost i
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
SADRAJ:
1. UVOD ......................................................................................... 2
2. O KRVI IVOTNOJ TENOSTI............................................ 6
3. PROCES ISHRANE JE PROCES STARENJA ILI
PODMLAIVANJA......................................................................... 10
4. TA SU ENZIMI?..................................................................... 13
5. ISHRANA PRIJESNOM HRANOM........................................ 15
6. KAKO PREI NA PRIJESNU HRANU .................................. 21
7. OPTI PROGRAM IZLJEENJA HRANOM (primjenljiv kod
svih oboljenja) ................................................................................... 25
8. PROGRAM FIZIKIH AKTIVNOSTI .................................... 28
9. JELOVNIK ZA 15 DANA ........................................................ 29
10.
MIKS ZA ZDRAVLJE.......................................................... 36
11.
DODACI SA UPUTAMA..................................................... 37
12.
PET PRAVILA ZDRAVE ISHRANE .................................. 38
12.1.
PRVO PRAVILO .......................................................... 42
12.2.
DRUGO PRAVILO....................................................... 43
12.3.
TREE PRAVILO ........................................................ 45
12.4.
ETVRTO PRAVILO .................................................. 46
12.5.
PETO PRAVILO........................................................... 46
13.
KARAKTER HRANE........................................................... 47
14.
BILJNI PRAH ....................................................................... 51
15.
SALATA OD ITARICA-KLICE ........................................ 53
16.
PRIPREMA KLICA, VRIJEME NAMAKANJA I VRIJEME
KLIJANJA......................................................................................... 54
17.
ITARICE............................................................................. 55
18.
Dinkel .................................................................................... 55
19.
Amarant,bez glutena.............................................................. 56
20.
Proso, bez glutena.................................................................. 56
21.
Quinoa (kvinoja), bez glutena ............................................... 57
22.
Kamut .................................................................................... 57
23.
Jeam ..................................................................................... 58
24.
Zob......................................................................................... 58
25.
Tef, bez glutena ..................................................................... 59
26.
Kukuruz, bez glutena............................................................. 59
27.
Ra......................................................................................... 60
28.
Heljda (haja, hajdina), bez glutena ........................................ 60
198
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
199
58.
RECEPTI OD PENINIH KLICA ................................... 117
58.1.
Klice sa bananom......................................................... 117
58.2.
Penine klice sa paradajzom ...................................... 117
59.
PEURKE........................................................................... 117
59.1.
Peurke s kvascom....................................................... 118
59.2.
Peurke s celerom........................................................ 118
60.
JELA OD KVARKA ........................................................... 118
60.1.
Kvark s mrkvom .......................................................... 118
60.2.
Kvark sa paradajzom ................................................... 119
60.3.
Kvark sa bananom-jabukom ........................................ 119
60.4.
Kvark sa lukom............................................................ 120
60.5.
Kvark sa kvascom........................................................ 120
61.
Obrok za teki fiziki rad..................................................... 120
62.
Veera banana .................................................................. 120
63.
Sojino zrno........................................................................... 121
64.
RECEPTI SA INTEGRALNIM RIOM ILI PROSOM
121
64.1.
Ljuto jelo ..................................................................... 121
64.2.
Slatko jelo.................................................................... 122
65.
MIKS OBROCI ................................................................... 122
66.
Drugi mikser obrok za 2 osobe............................................ 123
67.
JELA SA VOEM .............................................................. 123
68.
NEPEENI HLJEB............................................................. 129
69.
Bademovi biskviti................................................................ 130
70.
Praznini keks...................................................................... 131
71.
KOLAI .............................................................................. 131
72.
KARAMEL I POSLASTICE .............................................. 132
73.
PRELIVI ZA SALATE ....................................................... 135
74.
SALATE.............................................................................. 136
75.
PIA .................................................................................... 140
76.
NAMAZI ............................................................................. 143
77.
JAANJE ORGANIZMA................................................... 149
78. AJEVI ..................................................................................... 152
78.
HREN .................................................................................. 154
79.
KESTEN.............................................................................. 155
80.
IAK................................................................................. 156
81.
PATETA-NAMAZ OD SJEMENKI................................. 156
200
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
201
O piscu
Slavko Crni, roen 1947. godine u elincu (Republika
Srpska), gdje zavrio osmogodinju kolu. Srednju poljoprivrednu
kolu pohaa u Somboru. Tokom kolovanja je najbolji ili meu
najboljim acima generacije. Sklon pisanju, ve od drugog razreda
srednje kole je pokreta i urednik akog lista Vlatanje. Kroz rad
zavrava ekonomski fakultet i magisterij.
Dobar dio radnog vijeka se bavi analizom poslovnih sistema
i uticajem trokova na rezultate poslovanja, te pitanjem optimalne
proizvodnje u odnosu na strukturu proizvoda. Njegov sistem
obrauna i isplate plata u odnosu na koeficijent plaene realizacije,
je dugo primjenjivan u nekim velikim sistemima. Godine 1983.
zavrava specijalizaciju za finansije u Visokoj koli za financijske
radnike pri Privrednoj komori Slovenije iz tematike:
Planiranje i ulaganje ostvarene dobiti u tehnoloki razvoj sistema.
Svoja strune radove objavljuje u Gospodarskom vjesniku.
Pisac je mnogih studija, redovno sarauje u raznim asopisima, a
njegovi projekti se priznaju kao veoma inventivni, ivotni i
optimalno realni.
Pasija su mu konji. Kao dobar poznavalac konja, dugo
ostaje na komandnom mjestu (rezervni oficir) konjike jedinice
taba Slovenije.
Fascinira ga konj kao kompletna pojava i kao fenomenalan
prijatelj ovjeka i njegovo bezrezrevno sluenje ovjeku kroz
vijekove.
Napisane knjige o konjima, treba da poslue svima, koji ele
ponovo sresti i upoznati konja u novoj namjeni i ulozi sa motom:
Kroz istoriju, konj je spaavao ovjeka od pretjeranog rada, a u
budunosti e ga spaavati od pretjeranog nerada i neaktivnosti.
Stalni traga po prirodi i Boijoj volji, ne dri ga nivo spoznaje
ovozemljskog. esto ponavlja da su na glavu postavljene vrijednosti.
Ba to ga vodi u traganje za onim to nazivamo priroda ili Boije
ostvarenje.
Vrhunac traganja je traganje za svojim poslanstvom na
ovom svijetu, samootkrovenje sebe, ko sam i ta treba da ispunim da
202
203
204