You are on page 1of 5

JU O MEA SELIMOVI ZENICA

NASTAVNIK: Dizdar Devahira

PRIPREMA ZA AS
kolska godina :

2008/2009.

Broj : 1

Predmet : Bosanski jezik i knjievnost

Razred:VI (esti)

Nastavna jedinica : G - Aorist


Tip asa : a) obrada novog sadraja b) utvrivanje c) ponavljanje d) vjebanje
e) sistematizacija
Nastavne metode :

a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracije, d) ilustracije, e) teksta,


f) diskusija,
g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktini radovi,
i) kombinovana

Nastavna sredstva :

a) slike b) karte, c) knjiga-udbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,


f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crtei-eme,
j) prirodni materijal

Oblici rada :

a) frontalni,

b) grupni,

c) individualni,

d) partnerski

Ciljevi asa :
a)

Obrazovni:
Uoiti osnovno znaenje aorista, njegovu stilsku vrijednost, kako se tvori aorist i koja se glasovna
promjena javlja u aoristu;
b)Funkcionalni: Razvoj sposobnosti logikog miljenja, zakljuivanja, uopavanja i pamenja;
c)Odgojni:
Formiranje osobina pozitivnog karaktera: tanost, preciznost, upornost, marljivost

STRUKTURA ASA
Uvodni dio asa (evokacija) :
- Kratak uvid u domau zadau
- Ponoviti o infinitivnoj i prezentskoj osnovi
Glavni dio asa (razumijevanje znaenja):
a) Znaenje aorista
Ugledae da su otkrivene i smijui se pobjegoe naglo ispred mojih oiju za visoke grmove u vrtu.
Kojim glagolom je kazana prolost? (ugledae, pobjegoe)
Kakvi su to glagoli po trajanju?
( svreni )

Aorist je prost glagolski oblik; glagolsko vrijeme kojim se izraava svrena, i to doivljena radnja
iz bliske prolosti.
-

Zamijenimo aorist u datom primjeru perfektom pa prezentom:

a) Ugledale su da su otkrivene i smijui su pobjegle naglo... (perfekat)


b) Kad ugledaju da su otkrivene i smijui se pobjegnu naglo... ( prezent)
Aorist se u reenici moe zamijeniti perfektom ili prezentom svrenoga glagola, ali tada izostaju
dvije njegove bitne osobine: doivljenost i bliskost prole radnje.
Osim izraavanja prolosti, aoristom se mogu izrei i radnje koje e se tek desiti, tj u budunosti.
(Danas sam uradio lektiru, zato veeras odoh u kino.
Aorist se u savremenim tekstovima i govoru sve manje upotrebljava. Zamjenjuje se perfektom ili, rjee, prezentom svrenih
glagola. Zbog svoje izraajnosti i tradicije ipak je neizostavnim dijelom knjievnoumjetnikih djela. Budui je
oblikom krai od perfekta, knjievnici ga upotrebljavaju za opisivanje brzih, ivih i dinaminih dogaaja.
b) Tvorba aorista
Ado potra i stie drugove.
Podvueni glagoli oznaavaju radnje koje su izvrene u bliskoj prolosti.
Aorist se najee tvori od svrenih glagola.
potrati ( potra ti)
jednina
1. (ja) potrah
2. (ti) potra
3. (on) potra

stii

Ako se infinitivna osnova zavrava na samoglasnik,


nastavci su:
-h, -, -; -smo, -ste, -e;

mnoina
1. (mi) stigosmo
2. (vi) stigoste
3. (oni) stigoe

Ako se infinitivna osnova zavrava na suglasnik,


nastavci su:
-oh, -e, -e; -osmo, -oste, -oe;

( stig oh )

jednina
1. (ja) stigoh
2. (ti) stie
3. (on) stie
c)

mnoina
1. (mi) potrasmo
2. (vi) potraste
3. (oni) potrae

Glasovne promjene u aoristu

Koja je glasovna promjena izvrena u 2. i 3. licu jd. glagola stii?


Kod glagola u aoristu ija se infinitivna osnova zavrava na zadnjonepani suglasnik k, g, h, u 2. i 3. licu
jednine ispred nastavka e vri se 1. palatalizacija.
Zavrni dio asa (refleksija):
Aorist
Aorist

bih
bih
htjedoh
htjeh

bi
bi

bi
bi

bismo
bismo

biste
biste

bie
bi

htjede
htje

htjede
htje

htjedosmo
htjesmo

htjedoste
htjeste

htjedoe
htjee

Pomoni glagol biti ima naglaeni i nenaglaeni aorist. Nenaglaeni se od naglaenoga razlikuju po tome to mu je slog
-bi nenaglaen, a u 3. l. mn. glasi bi.
Pomoni glagol htjeti ima dva aorista: s osnovom na samoglasnik (htjeh) koji je izrazito stilski obiljeen, i na suglasnik
(htjedoh).

VUK SE MIA BOJI


Dooe mi drugovi prije koji dan, sjedosmo i krenu pria o
podvizima sa zimovanja. Igor se zahukta, u vatru pada. Zlaja,
Sejo i ja upijamo. Boe, kako ga s divljenjem, u poetku
sluasmo. On i ogromni vuk oi u oi. Ne bi nam samo jasno
odakle vuku tolika hrabrost, ali nita ne upitasmo. Zagledasmo
se tek, ali se Igor ne dade pomesti nastavi i sam vidno uzbuen:
Treba, jarane, imati petlju da...
I taman kad je pokuao da odslika najstraniji trenutak iz
bliskog susreta, zau se udno egrtanje: krc krc, pa nita, pa
opet isto, pa tiina. Svi uutae. I Igor umuknu, zaboravi na
vuka. Oslunusmo.
u li ti? upita prvi Igor.
uh, Boga mi, uzvrati Sejo.
Ja nisam, slagah ja, ne znam zato.
Neto ipak jeste, veli Zlaja.
Ama, nije nita, opet u ja.
Mi!! viknu neko, moda je mi?!
Opet zaegrta i ja odluih da se naalim. Vrisnuh: Eto ga! i
bacih istovremeno jednu kruku sa stola njima pod noge.
Sejo i Zlaja se uplaie, a Igor, vjerovali ili ne, ciknu i nae se
nogama na stolici, limun bi se postidio takvog bljedila. I
odjednom muk. Pogledasmo se nas trojica meusobno,
priguismo smijeh i gotovo uglas povikasmo:
I ta, majke ti, bi dalje sa onim vukom?!
A Igor, uei i dalje na onoj stolici, promuklo odgovori:
Odoh ja kui!
Pronaite u datom tekstu sve glagole u aoristu i odredite im lice i broj.

1. Dopuni reenicu: Aorist je ____________ glagolski oblik koji oznaava radnju ___________________________________
_________________________________________________________________________________________________________
2. Od koje se osnove tvori? _________________________________________________________________________________
3. Nai infinitivne osnove od glagola: a) ugledati; b) pobjei ____________________________________________________
4. Kako glase oblici 2. i 3. lica jd. aorista od glagola: a) rei; b) lei
a) 2. l. jd. ____________________
3. l. jd. _____________________
b) 2. l. jd. ____________________
3. l. jd. _____________________
5. Objasni koja se glasovna promjena desila na prethodnim primjerima.
2. l. jd. __________________________________________________________________________________________________
3. l. jd. __________________________________________________________________________________________________
6. Kako glasi aorist 1. l. mn. sljedeih glagola: a) pjevati; b) porei;
a) 1. l. mn. ____________________________ b) 1.l.mn. _____________________________
Dobijene oblike aorista upotrijebi u reenicama prema modelu:
A + S + P(gl.) + PON ___________________________________________________________________________________
P(gl.) + S + Ap. + POM ___________________________________________________________________________________
7. Sljedee glagole izmijenjaj po licima, u jednini i mnoini, u aoristu i prezentu.
IZII
jd.
_____________
_____________
_____________

mn.
_____________
_____________
_____________

ZABLISTA
jd.
______________
______________
______________

mn.
______________
______________
______________

BITI
jd.
__________
__________
__________

mn.
____________
____________
____________

1. Dopuni reenicu: Aorist je ____________ glagolski oblik koji oznaava radnju ___________________________________
_________________________________________________________________________________________________________
2. Od koje se osnove tvori? _________________________________________________________________________________
3. Nai infinitivne osnove od glagola: a) ugledati; b) pobjei ____________________________________________________
4. Kako glase oblici 2. i 3. lica jd. aorista od glagola: a) rei; b) lei
a) 2. l. jd. ____________________
3. l. jd. _____________________
b) 2. l. jd. ____________________
3. l. jd. _____________________
5. Objasni koja se glasovna promjena desila na prethodnim primjerima.
2. l. jd. __________________________________________________________________________________________________
3. l. jd. __________________________________________________________________________________________________
6. Kako glasi aorist 1. l. mn. sljedeih glagola: a) pjevati; b) porei;
a) 1. l. mn. ____________________________ b) 1.l.mn. _____________________________
Dobijene oblike aorista upotrijebi u reenicama prema modelu:
A + S + P(gl.) + PON ___________________________________________________________________________________
P(gl.) + S + Ap. + POM ___________________________________________________________________________________
7. Sljedee glagole izmijenjaj po licima, u jednini i mnoini, u aoristu i prezentu.
IZII
jd.
_____________
_____________
_____________

mn.
_____________
_____________
_____________

ZABLISTA
jd.
______________
______________
______________

mn.
______________
______________
______________

BITI
jd.
__________
__________
__________

mn.
____________
____________
____________

You might also like