TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 1

SINTAKSA - sintagma

1. Spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi zove se:

a) sintaksa b) sintagma c) prijedložni izraz d) glavna sastavnica

2. Zaokruži točnu tvrdnju.

a) Punoznačne riječi nazivaju se i gramatičkim riječima.
b) Punoznačne riječi imaju i leksičko i gramatičko značenje.
c) Punoznačne riječi su prijedlozi, veznici, uzvici i čestice.
d) Nepunoznačne riječi su sve promjenljive riječi i prilozi.

3. Zaokruži sintagmu. a) u kući b) i onda c) ne znati d) čitati glasno

4. Zaokruži nepunoznačnu riječ. a) krov b) jučer c) padati d) na

5. U kojoj sintagmi nije istaknuta glavna sastavnica?

a) gledati more b) mirno more c) ploviti morem d) ploviti mirno

6. U sintagmi rijeka Sava zavisna sastavnica ima službu:

a) atributa b) apozicije c) nesročnoga atributa d) objekta

7. U sintagmi kupujem cvijeće zavisna sastavnica ima službu:

a) apozicije b) predikata c) objekta d) subjekta

8. U sintagmi hladna zima zavisna sastavnica ima službu:

a) atributa b) apozicije c) priložne oznake d) objekta

9. Sastavnice u sintagmi njegova volja nalaze se u gramatičkom odnosu:

a) upravljanje b) sročnost c) pridruživanje

10. Sastavnice u sintagmi pisanje pisma nalaze se u gramatičkom odnosu:

a) upravljanje b) sročnost c) pridruživanje

11. Zaokruži sintagmu koja nije rezultat pridruživanja:

a) govoriti glasno b) govoriti sjedeći c) govoriti laži

12. O kakvom je upravljanju riječ u sintagmi šetati parkom:

a) imenskom b) jakom c) slabom d) pridjevskom

13. Spoj riječi govoriti glasno naziva se:

a) odredbena sintagma b) dopunska sintagma c) okolnosna sintagma

14. Zaokruži dopunsku sintagmu.

a) vrata dvorane b) hodati sporo c) gubiti vrijeme d) moja prijateljica

15. Zaokruži odredbenu sintagmu.

a) prvi ljudi b) tražiti ljude c) tražiti lijevo d) ne podnositi ljude

16. Koja je rečenica pogrešna?

a) Braća su pomogla ocu. b) Braća su ga zaklinjali da ih ne ostavi.
c) Složna braća kuću grade. d) Pametna su se braća namjeravala domoći blaga.

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

 TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 2

1. Zaokruži točan odgovor.

Odnosi među jedinicama zasnovani na odabiru ili Odnosi među jedinicama utemeljeni na nizanju prema
selekciji jezičnih jedinica zovu se: gramatičkim odnosima zovu se:
a. sintagmatski odnosi a. sintagmatski odnosi
b. paradigmatski odnosi b. paradigmatski odnosi

2. U sljedećem nizu podcrtaj sve sintagme:

pod krovom, čitati knjigu, a on, za stolom, držati čašu, učitelj Marko, kroz pustinju, moderna kapa

3. Odredi vrstu gramatičke veze među sastavnicama:

Sizifov posao vječni skitnica

odbijanje milosti polako istrunuti
raditi pokorno najavljivati poboljšanje

4. Zaokruži točan odgovor.

I.) U spoju riječi planina Biokovo sastavnica planina

II.) U spoju riječi vječni skitnica sastavnica vječni jest:
jest:
a) sročna apozicija c) sročni atribut
a) sročna apozicija c) sročni atribut
b) nesročna apozicija d) nesročni atribut
b) nesročna apozicija d) nesročni atribut
U istom spoju riječi zavisna sastavnica vječni po službi
U istom spoju riječi zavisna sastavnica planina po
prema glavnoj sastavnici jest:
službi prema glavnoj sastavnici jest:
• odredbena
• dopunska
• dopunska
• odredbena
• okolnosna
• okolnosna

5. Razvrstaj podcrtane spojeve riječi, imajući na umu vrste gramatičkih veza među sastavnicama:

Jednoga dana starac Ante brzopleto zaključi da će pokraj kuće posaditi bor koji će ga pomno čuvati od
ljetnog sunca.

pridruživanje:
sročnost:
upravljanje:

6. U rečenici Djevojčica Ana vozi plavi bicikl ulicama odredi samostalne i nesamostalne imeničke članove
rečeničnoga ustroja:
samostalni:
nesamostalni:

7. Zaokruži točan odgovor.

Rečenica Vrijeme je danas vrlo jednostavno jer su gore

Rečenica Marko se vratio te počeo slagati stare
oblaci, u sredini kiša, na moru koncentrični krugovi
fotografije nastala je:
rezultat je:
a. sklapanjem povezivanjem
a. asindetskog sklapanja
b. sklapanjem uvrštavanjem
b. sklapanja povezivanjem
c. asindetskim sklapanjem
c. sklapanja uvrštavanjem

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

 TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 3

8. Odredi članove rečeničnog ustroja:

Luka je naglasio da će nam sutra u podne na Danima nismo isplovljavali iz luke jer nam to podivljalo
školskom igralištu pokazati igru stoljeća. more nije dopuštalo.
Predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka Predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka

9. a) Ako na pitanje Što je muka? odgovaramo 9. b) Što je rema druge rečenice u odnosu na prvu?
iskazom Gurati je muka, što je u tom iskazu tema? Njezina je kuća imala velike prozore. Prozori su bili stari i
zapušteni.

10. Odredi vrstu i službu riječi u rečenici.

Položivši prošle jeseni zakletvu vladara, kralj Josip rekao je na prvoj parlamentarnoj sjednici nešto
neobično.

• vrsta riječi
položivši kralj prvoj
prošle Josip parlamentarnoj
jeseni rekao sjednici
zakletvu je nešto
vladara na neobično
• služba riječi
subjekt
predikat
objekt
priložna oznaka
atribut
apozicija

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 4

SINTAKSA – subjekt i predikat

1. Slaganje predikata i subjekta u licu, rodu i broju naziva se:

a) konjugacija b) kongruencija c) komparacija d) koordinacija

2. Predikatne kategorije nisu:

a) vid i vrijeme b) lice i način c) broj i prijelaznost d) rod i sklonidba

3.Točno je:
a) Nebo i polje su se spojili. b) Marko i Ana sluša glazbu.
c) Obećane su nam brda i doline. d) U vrtu je izgrađena bazen i sjenica.

4. Koja je tvrdnja netočna:

a) Predikat nije ovisan ni o jednom rečeničnom članu.
b) Predikat sam sebi otvara mjesto u rečenici.
c) Glagolski predikat može se sastojati od 3 različita glagola.
d) Imenski predikat mora biti dopunjen imenskim predikatnim proširkom.

5. Subjektne kategorije su:

a) rod, broj i lice b) rod, padež i lice c) rod, broj i padež d) broj, padež i lice

6. Kopula je:
a) imenski predikat b) pomoćni glagol
c) dio imenskog predikata u u aoristu d) imenska riječ

7. U rečenici Ivan je bio jako pospan. predikat je:

a) je bio b) je pospan c) je bio pospan d) bio pospan

8. Što je subjekt u rečenici Hoćeš li mi posuditi knjigu Alkemičar?

a) ti b) mi c) knjigu d) Alkemičar

9. U rečenici Marko se bijaše rano probudio. predikat je:

a) bijaše rano probudio b) se rano probudio
c) se probudio d) se bijaše probudio

10. U rečenici iz prethodnog zadatka glagol bijaše je u:

a) aoristu b) prezentu c) imperfektu d) imperativu

11. Rečenica Zima, zima, dragi Frane! je:

a) besubjektna b) neoglagoljena
c) s neizrečenim subjektom d) s izrečenim predikatom

12. U rečenici Nešto je zapelo za konop uz rub obale. subjekt je:

a) konop b) rub c) nešto d) obale

13. U rečenici Njima je dobro. riječ njima je:

a) logički subjekt b) dio imenskog predikata
c) gramatički subjekt d) priložna oznaka društva

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 5

14. Rečenica Živjeti laska.:

a) ima dva predikata b) besubjektna je
c) ima jedan subjekt i jedan predikat d) ima jedan složeni predikat

15. U sintagmi želim plesati želim je:

a) bezlični glagolski oblik b) glagolski predikatni proširak
c) predikat izrečen futurom l. d) modalni glagol

16. Rečenica s neizrečenim subjektom je:

a) Nisu mi se htjeli javiti. b) Nismo mi to htjeli javiti.
c) Nismo im to htjeli javiti mi. d) Nisu mi se oni htjeli javiti.

17. Za neoglagoljenu rečenicu rabimo i naziv:

a) besubjektna b) eliptična c) predikatna d) subjektna

18. Rečenica Danima je neprekidno padalo. jest:

a) s neizrečenim subjektom b) sa subjektom u genitivu c) besubjektna

19. Što je subjekt u rečenici: Nešto mi lijepo nacrtaj za Ines.?

a) nešto b) mi c) Ines d) ti

20. Predikat u rečenici Bio sam tada nagrađen za uspjeh na natjecanju. je:
a) bio sam b) bio sam nagrađen c) bio nagrađen d) sam nagrađen

21. Predikat iz prethodne rečenice nazivamo:

a) predikat s proširkom b) imenski predikat
c) pridjevski predikat d) pomoćni predikat

22. U rečenici Sutra idemo u kino. predikatom je izrečena:

a) prava sadašnjost b) relativna sadašnjost
c) budućnost futurom d) sadašnjost futurom

23. Predikat idemo iz prethodne rečenice je:

a) futurski prezent b) svevremenski prezent
c) gnomski prezent d) prošli prezent

24. U rečenici Djevojčica Iva je učenica. podcrtana riječ je:

a) predikat b) apozicija c) dio predikata d) objekt

25. U rečenici Živjeli mladenci! predikat je izrečen:

a) indikativom b) infinitivom c) imperativom d) optativom

26. U rečenici Mladi su uvijek spremni za svaki novi izazov. subjekt je:
a) oni b) mladi c) izazov d) nema subjekta

27. Subjekt iz prethodne rečenice nazivamo:

a) skriveni b) zajednica c) poimeničeni pridjev d) imenica

28. Brojevni prilog ne može vršiti službu subjekta: a) točno b) netočno

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 6

SINTAKSA – priložna oznaka, objekt, atribut, apozicija

1. Koja je tvrdnja netočna? A Objekt može biti bilo koja vrsta riječi koja se deklinira.
B Padež je gramatičko obilježje objekta.
C Objektu u rečenici otvara mjesto glagol.
D Objekt može biti u nominativu i vokativu.
E Uz objekt u akuzativu glagol može biti neizrečen.

2. Koja je tvrdnja točna? A Objekt ne može biti broj.

B Objekt nije samostalni ili glavni rečenični dio.
C Apozicija ili atribut ne mogu se uvrstiti uz imenicu ako je u službi objekta.
D Objekt može biti u svim kosim padežima.
E Objekt se može prepričati.

3. Koja je tvrdnja netočna? A Prijelazni glagoli otvaraju mjesto izravnom (direktnom) objektu.
B Izravni objekt uvijek je bez prijedloga.
C Izravni objekt može biti u akuzativu.
D Izravni objekt može se izreci i genitivom ako se taj genitiv može izraziti akuzativom.
E Dijelnim (partitivnim) i slavenskim genitivom ne može se izreći objekt.

4. Koja je tvrdnja točna? A Neizravni (indirektni) objekt ne može biti u akuzativu s prijedlogom.
B Neizravni objekt ne može biti besprijedložni.
C Neizravni objekt u rečenicu uvode neprijelazni glagoli.
D Neizravni objekt ne može biti u genitivu, dativu, lokativu.

5. Podcrtaj izravne objekte u rečenicama:

Nisam ništa znala. Daj mi papira da joj napišem pismo.
Dobar dan! Pas je preskočio ogradu i odlutao.

6. Podcrtaj neizravne objekte u rečenicama: Mada je voda hladna, uživa u plivanju.

Majci ću kupiti karte za kazalište. Drama počinje uvodom, a završava zapletom.
Često mi priča o djetinjstvu. Prijateljica ga je počastila sladoledom.

7. Podcrtaj priložne oznake u rečenicama: Ivan je došao po knjigu.

Ivan je jučer doputovao iz Splita u Zagreb svojim autom.
Rezala je škarama živicu u vrtu svoje prijateljice.
Krenula je s prijateljicom na izlet u planine.
Srdačno mu se nasmijala mada ga je dugo čekala pred kinom.

8. Koja je tvrdnja netočna? A Priložna oznaka nije obvezatni dio i može se ispustiti iz rečenice.
B Priložnoj oznaci u rečenici otvara mjesto predikat.
C Priložna oznaka sastoji se od jedne ili vise riječi.
D Priložna oznaka označava različite okolnosti u kojima se vrši radnja.
E Priložna oznaka ne može se prepričati.

9. Zaokruži pogrešno napisane rečenice.

A Do jutra smo bile budne. B Svi su bili zadovoljni sa ručkom.
C Napišite pismo s olovkom. D Pijem čaj zbog zdravlja.

10. U zadanim rečenicama podcrtaj priložnu oznaku, a na praznu crtu upisi vrstu priložne oznake:
Skočio je u vodu. _________________________________________
Prije mjesec dana položio je ispit. ____________________________
Unatoč kiši otišli su na izlet. ________________________________

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 7

U kazalište sam otišla s prijateljicom. _____________________________

Često šećem sa psom. __________________________________________
Plesali su skladno. _____________________________________________
Nije pjevala zbog grlobolje. ______________________________________
Zalio je cvijeće vodom. _________________________________________
Dvaput sam je tražila. ___________________________________________
Radila sam do iznemoglosti. ______________________________________
Uz dobre prijatelje ljepše se živi. __________________________________
Volim sve kolače osim kremšnita. _________________________________
Bez muke nema nauke. __________________________________________
Dođi na kavu. __________________________________________________

11. Koje su tvrdnje netočne? A Atribut se dodaje imenici, imeničkoj zamjenici i poimeničenome pridjevu.
B Atribut može biti pridjev, zamjenica, broj, imenica i imenička zamjenica u zavisnim padežima.
C Atribut odgovara na pitanja koji, čiji, kakav, kolik,.
D Imenski atribut zove se nesročni (nekongruentni) atribut.
E Imenski atribut se deklinira zajedno s imenicom koju dopunjuje

Koje su tvrdnje netočne? A Imenski atribut moče imati svoj pridjevni atribut.
B Imenski atribut u istom je padežu kao imenica koju dopunjuje.
C Skup rijeci u službi atributa zove se atributni skup.
D Sročni su atributi pridjevni, zamjenički i brojevni.

12. Podcrtaj pridjevne atribute u rečenicama: U njenom vrtu rastu crvene ruže.

Ova polica puna je starih knjiga. Najbolja plivačica dobit će prvu nagradu.

13. Podcrtaj zamjeničke atribute u rečenicama: Na ovom svijetu ima dobrih ljudi.

Zamišljena djevojka zagledala se u neki cvijet. Iz svih tih karika nastaje lanac.

14. Podcrtaj brojevne atribute u rečenicama: Nakon drugog pokušaja bila je najbolja.

Moja prijateljica Ana uvijek sjedi u drugom redu. U prvom okotu bilo je sedam mačica.

15. Podcrtaj imeničke atribute u rečenicama: Dodaj mi čašu vode.

Ljetujem u malom selu na planini. Sunčali smo se blizu mosta na Kupi.

Ušla je u dvoranu za ples. Sestra mu uvijek peče kolače od šljiva.

16. Podcrtaj u rečenicama atributni skup: Dobri i pošteni ljudi dobro misle.

Plavokosa i vesela djevojčica skočila je u duboko, plavo more s visoke stijene.

Crveno, žuto i plavo cvijeće lagano se savijalo pod njezinim nježnim prstima.

17. Koja je tvrdnja netočna? A Apozicija može uz sebe imati atribute.

B Apozicija je imenica koja se dodaje drugoj imenici i slaže se s njom u padežu.
C Apozicija se može dodati i osobnoj zamjenici.
D Skup rijeci koji sačinjava apoziciju sa svojim atributima zove se apozicijski skup.
E Apozicija i atribut su samostalni članovi rečenice.

18. Na prazne crte ispišite imenice iz sljedećih rečenica, dodajte im atribute i odredite kojoj vrsti
riječi ti atributi pripadaju.

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

TEST - SINTAKSA (sintagma i gramatičko ustrojstvo rečenice) 8

Haljina je u ormaru. Prijateljica će mi posuditi knjigu. Vozili su se pokraj njiva.

On je učenik iz Zagreba. Loptu je bacila kroz prozor. Brat će pojesti kolac.

Imenica Atributi Vrsta riječi

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

19.Izdvojite sročne i nesročne apozicije iz sljedećih sintagma: grad Rijeka , planina Biokovo, jezero
Lokve, grad Zagreb, planina Dinara, klub Zagreb, klub Trešnjevka, učenica Ana, grad Vinkovci

Sročne apozicije Nesročne apozicije

______________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________________

20. Analiziraj gramatičko ustrojstvo rečenice: U devetnaestom stoljeću veliki ruski pripovjedač Lav
Nikolajevič Tolstoj napisao je roman "Ana Karenjina".
______ _______________________________________________________________________________
______ _______________________________________________________________________________
21. Iz ulomka Šenoine pjesme „Propast Venecije“ ispiši sve atribute:

„O bijelih kulah svjetlilo se vije, __________________________________

Kroz gotski trijem ti žarki mlađak sije, ____________________________
Dragotan hladak povrh vala diše, ________________________________
A jarbol broda lagano se njiše.“ _________________________________

22. Iz sljedeće rečenice ispiši predikate u perfektu: Plakao je za mnom, tražio me svuda, otuđio se od
svakoga, režao na ljude, dok se svi ne naljutiše na nj i počeše vikati da je pobjesnio.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________

23. Iz sljedeće rečenice ispiši atribute i priložne oznake:

Ne prepoznajem više u Aninoj staroj sobi draga lica i poznate ljude koji me začuđeno promatraju:

a) atributi ______________________________________________________
b) priložne oznake _______________________________________________

24. Odredi vrstu predikata u rečenici: Kada bih bio siguran, jako bih se obradovao:
______________________________________________________________

25. Iz sljedeće rečenice ispiši objekte i apozicije:

Budući da je majka Ivana jako voljela svoju djecu, ispunjavala su joj život.

a) objekti_______________________________________________________
b) apozicije_____________________________________________________

26. Ispiši subjekte iz rečenice:

Jako mu se žurilo potražiti pomoć te su mu ostali pomogli pri traženju nestalog djeteta.
________________________________________________________________________

Pripremila: A. Sikavica Joler, prof.