UGOVORI

UGOVOR O PRODAJ I
1. POJAM, ZAKLJUIVANJE I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.1. POJAM UGOVORA O PRODAJI
1.1.1. Pojam prodaje
Posao prodaje i ugovor o prodaji. Ugovor o proda ji je ui pravni institut od posla proda je. Na ugovor
o prodaji u privrednom pravu se nadovezuju brojni dr ugi poslovi koji se najee tiu transporta i
plaanja. S tim u vezi, posao prodaje obuhvata ukupnu pravnu regulativu ekonomskog odnosa stranaka.
Definicija ugovora i njegove vrste. Prema ZOO, ugovorom o proda ji se prodavac obavezuje da stvar
koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnos no pravo vlasnitva, a kupac se
obavezuje da prodavcu isplati cijenu. Postoje 3 osnovna tipa ugovora o prodaji prodaja graanskog,
poslovnog i meunarodnog pos lovnog prava.
Subjekti graanske prodaje su domaa i strana fizika i pravna lica graanskog prava, te subjekti
poslovnog ili trgovinskog prava kad djeluju izvan predmeta svog poslovanja. Predmet prodaje mogu biti
pokretne i nepokretne stvari. Graanska prodaja se zakljuuje sporadino, neprofesionalno i njen osnovni
cilj je sticanje upotrebnih vr ijednosti predmeta prodaje.
Privredna prodaja zakljuuje se izmeu subjekata poslovnog, odnosno trgovinskog prava. Da bi se radilo
o ugovoru domaeg poslovnog prava, moraju biti ispunjena 2 uslova: da je sklopljen na podruju BiH ,
a u okviru registrovane djelatnosti jedne od ugovornih strana. Predmet prodaje mogu bit samo pokretne
stvari. Poslovnopravna proda ja zakljuuje se masovno, trajno i profesionalno, a njen osnovni cilj je
sticanje prometnih vr ijednosti stvari i dobiti.
1.1. 2. Osobine i dejstvo ugovora o prodaji
Ugovor o prodaji je teretan to pretpostavlja kod privredne prodaje da ugovor postoji i kad cijena nije odreena
sporazumom stranaka, dvostrano obavezan, komutativan uzajamna podudarnost obaveza i prava stranaka ono
to je obaveze jedne pravo je druge stranke i konsenzua lan. Forma u naelu nije bitan element ugovora.
Ugovor moe imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva (prelazak svojine sa prodavca na kupca
ili nastanak obaveze na isporuku stvari).
1.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA
1.2.1. Primjena optih pravila
Opti principi kojih se stranke moraju pridravati sadrani su u Osnovnim naelima ZOO. To su
naroito: autonomija volje stranaka, savjesno i poteno postupanje, te zabrana stvaranja i iskoritavanja
monopolskog poloaja.
1.2.2. Postupak zakljuivanja ugovora
Postupak ine eventualne faze, nune faze, perfekcija ugovora i intervencija drave u domenu
nastanka pojedinih ugovora. U eventualne faze spadaju:
1. preliminarni kontakti jednostrane faktike komercijalne radnje;
2. pregovor i kao dvostrani kontakti stranaka sa jasnim ciljem da se pone proces utvrivanja namjere
uesnika u pogledu budueg ugovora. Pismeno fiksirana saglasnost o pojedinim dijelovima ugovora
naziva se punktacija;
3. Tzv.pr ipremni ugovor on predstavlja projekat ugovora do kojeg se dolo pregovor ima.
Nune faze zakljuivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. Po svojoj pravnoj pr irodi, ponuda
je jednostrani graanskopravni posao. Nastaje izjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za
njega. Tender predstavlja detaljno sainjen i obavezan obrazac ponude u kome su sadrani svi obavezni
eleme nti ponude, os im cijene. Prihvat je izjava ili ponaanje ponuenog koje nesumnjivo ukazuje na
saglasnost ponuenog sa ponudom. utnja se smatra prihvatom samo ako su kumulativno
ispunjene slijedee pretpostavke:
1

- stalna poslovna veza ponudioca i ponuenog i to u pogledu odreene, a ne bilo koje robe;
- proputanje ponuenog da u ostavljenom roku izriito odbije ponudu.
Pod perfekcijom ugovora o proda ji podrazumijevaju se pravila kojima se odreuje mjesto i vrijeme
njegovog nastanka. Ona se razlikuju prema tome da li su stranke bile pr isutne ili odsutne u trenutku
postizanja saglasnosti.
Potpis ivanje ugovora moe predstavljati etapu u njegovom zakljuenju u 3 sluaja. Prva dva
obuhvataju situacije u kojima je prodaja forma lan pravni posao, bilo po zakonu ili sporazumu stranaka. U
treem sluaju, ako su ugovor ne strane posebnu formu predvidjele samo radi lakeg dokazivanja ugovora
ugovor je zakljuen u trenutku postizanja saglasnosti o bitnim elementima, a za ugovarae je
istovremeno nastala obaveza da ugovoru da ju predvienu formu.
1.2.3. Posebne tehnike zakljuivanja ugovora
Standardni ugovori su ugovori u kojima su unapr ijed dati tipizirani nebitni e lementi ugovora. Bitni
elementi se odreuju u mjeri u kojoj je to mogue. Najee se posebno sporazumijeva o koliini kao
odrednici predmeta, i o iznosu cijene.
Zakljunica je pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru. Daje se na unapr ijed
odtampanom formularu ili na ad hoc obrascu. Sama zakljunica nije bitan e lement ugovora, tj. ugovor je
punovaan i kad ona nije izdata. U sadraj zakljunice uvijek ulaze bitni elementi ugovora, a prisustvo
nebitnih zavisi od konkretnih okolnosti. Svaka stranka moe od druge zahtijevati ispostavljanje ili potpis
ivanje zakljunice, sve dok dr uga strana nije ispunila svoje ugovorne obaveze. Sastavlja se najmanje u 2
pr imjerka, a potpisuju se obje ugovorne strane.
Porudbina je poslovni naziv za komercijalni dokument sa razliim funkcijama u postupku zakljuivanja
i dokazivanja ugovora. Porudbina predstavlja ponudu kad kupac na osnovu prethodno pr ibavljenih
inf ormacija njome izraava namjeru da zakljui odreeni ugovor. Ako kupac porudbinu alje na osnovu
ve primljene ponude pr odavca, ona ima pravni karakter prihvata. Takva porudbina u svemu mora biti
saglasna sa ponudom, jer u suprotnom ima pravna svojstva kontraponude. Nakon to je ugovor sklopljen,
porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva i knjigovodstvenog dokumenta.
1.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.3.1. Pojam i vrste
Bitni e lementi ugovora su sastojci koji ugovor u da ju bilo osobine jednog definisanog tipa pravnog pos la,
bilo specifian sadraj i karakteristike koji odgovaraju za jednikoj namjer i stranaka.
1.3.2. Predmet
Karakteristian predmet trgovake prodaje su pokretne stvari. To mogu biti: roba, energije i harti je
od vrijednosti.
Stvar kao predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (res in commercio) i mora biti odreena
ili bar odrediva. Prema kriteriju egzistencije, predmet prodaje moe biti propala , postojea i budua
stvar. Meutim, ugovor nema pravno dejstvo ako je u trenutku njegovog zakljuenja stvar koja je predmet
ugovora propala. Dejstvo djelimine pr opasti zavis i od poslovnih obiaja i od toga da li je svrha ugovora
ugroena ili nije. U principu, kupac moe birati da li e raskinuti ugovor ili ostati pr i ugovoru uz
srazmjerno snienje cijene. Meutim, ugovor e po sili zakona ostati na snazi ako dje limina propast ne
ometa postizanje svrhe ugovora ili ako za odreenu stvar postoji poslovni obiaj koji zahtijeva ouvanje
ugovora. U takvom sluaju kupac ima pravo samo na snienje cijene.
Zakljuenjem ugovora o proda ji buduih stvar i prodavac na sebe preuzima rizik ne ispor uke stvari
u ugovorenom roku. Ako prodavac ne isporui stvar u ugovorenom roku, kupac ima prava predviena za
sluaj odgovonosti prodavca za docnju. Sline posljedice su u sluaju da je predmet prodaje tua stvar.
2

Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. Njena pravna kvalifikacija zavisi od znaaja za
ostvarenje svrhe posla. Koliina je bitan element ugovora u 3 s luaja : ako je tako izriito ugovoreno, ako
to proizila zi iz prir ode stvari ili ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog pos la. U ostalim s luajevima
koli ina je uvijek nebitan element, ali se bez obzira na pravnu kvalif ikaciju uvijek odreuje ugovorom.
Prvi nain odreivanja jeste njeno numeriko preciziranje. Ako koliina nije bitan element posla ili ako se
ne utvruje po broju komada, odstupanje za 2% od ugovorene koli ine se smatra urednom ispor ukom.
Koliina se moe precizirati i upotrebom tehnikih termina. Po uzansi 118, izraz vagon bez blieg
odreenja znai 10.000kg bruto, a cisterna 10.000kg neto teine.
Drugi nain se svodi na priblino odreivanje koli ine , ako je uz naznaku koli ine naveden izraz
circa ili slian, tolerancija iznos i 5%. Navoenje koliine u rasponu (od do), znai da je predmet
ugovora bilo koja koliina unutar datih granica.
Trei nain sastoji se u upotrebi izraza uture, kako padne, vieno-odobreno i s l. Njima se
kao ugovorna koli ina odreuje ona koja se dobiva uvidom u robu na odreenoj lokaciji. U svakom s
luaju, da bi ugovor o proda ji postojao, koli ina mora biti barem odrediva.
1.3.3. Cijena
Pojam, struktura i nain odreivanja cijene. Cijena je bitan element ugovora koji predstavlja
novanu protuvr ijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu.
Struktura cijene je vr lo sloena. U nju ulazi:
1. Novana protuvr ijednost neto teine robe, ako ugovorom nije predvieno da ona obuhvata i
teinu ambale (bruto za neto);
2. Trokovi ambalae, obzirom da po dispozitivn im pravilima pr ibavljanje ambalae spada u
obaveze
prodavca;
3. Trokovi do mjesta i vremena isporuke i to trokovi robnog prometa u uem smis lu (porezi,
takse, vozar ine, pr iprema za isporuku i s l) i ostali zavisni trokovi ( npr.carine i tr okovi carinjenja,
ako je prodavac uvoznik i s l);
Cijena mora biti odreena ili barem odrediva. Odreuje se na 3 naina: pr inudnim putem, ugovorom
i
dispozitivnim propisom.
Odreivanje cijena prinudnim putem. Za kontrolu cijena nadlena je Federacija B iH, ukoliko
Zakonom o kontroli c ijena nije predvieno drugaije. Ona moe odrediti: fiksne cijene, na jvie c ijene,
strukturu na jvi ih cijena, zadravanje cijena na odreenom nivou, te mare u trgovini. Vlada takoe
moe propisati davanje svoje saglasnosti na cijene ili da pro mjenu cijena uslovi prethodnim
obavjetavanjem Vlade. Na kraju, za pojedine poljopr ivredne proizvode Vlada moe propisati zatitne
cijene.
Ako je c ijena propisana preciznim iznosom, ona u ugovoru ne mora biti ni spomenuta , a ako je
ugovorena via ili nia c ijena, kupac duguje samo iznos propisane cijene. Slina logika pr imjenjuje se
ako je ugovorena minima lna ili maks ima lna cijena ako cijena nije navedena, ili ako je ugovorena nia
od minima lne odnosno via od maks ima lne, u obzir se uzima propisana cije na.
Odreivanje cijene ugovorom je u praksi najei slua j. To moe biti u injeno izr iito ili preutno,
npr. kupovinom robe po izloenoj cijeni. U ugovor se cijena unos i kao odreena ili odrediva. Odrediva
je kad ugovor sadri dovoljno podataka na osnovu kojih bi se mogla odrediti, a to je uvijek faktiko
pitanje.
Stranke mogu cijenu odrediti zajedno, a mogu to odreivanje povjer iti treem licu. Ako tree lice nee ili
ne moe odrediti c ijenu, ZOO predvia niz sukcesivnih pravila: strankama se ostavlja mogunost da c
3

ijenu odrede naknadno; ako to ne u ine , a ne raskinu ugovor , smatra se da su ugovor ili tzv.razumnu
cijenu. Pod razumnom cijenom bi treba lo smatrati tekuu c ijenu u vrije me zakljue nja ugovora.
Tekua cijena je cijena predviena zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrije me kad
je tre balo da us lije di is poruka s tvari. Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje pomou
elemenata pomou kojih se cijena utvruje prema obiajima trita.
U osnovi postoje 3 tehnike kojima se odreuje ugovorna c ijena: prva se sastoji u individua lnom
ugovaranju, druga u upotrebi trgovakih termina (tekua cijena, berzanska cijena, cijena konkurencije,
fabrika cijena, cijena kotanja), a trei metod je obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku.
Odreivanje cijene dispozitivnim propisom. Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva, sukcesivno
se primjenjuju s lijedea pravila:
1. kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vr ijeme zakljuenja ugovora, to
je faktiko pitanje;
2. ako redovna cijena ne postoji, smatra se da je ugovorena razumna cijena;
3. ako se ni razumna cijena ne moe utvrditi, cijenu utvruje sud prema okolnostima s luaja. Obzirom
na naelo dispozitivnosti, sud nee dje lovati samoinicijativno, tj. cijenu e odrediti samo na zahtjev jedne
ili obje ugovorne strane. Ako ni jedna strana unutar rokova zastare ne pokrene postupak za odreivanje
cijene putem suda, smatra se da ugovor o prodaji nije ni zakljuen.
Promjena cijene je njeno naknadno razliito odreivanje u odnosu na cijenu iz ugovora. Stranke mogu
cijenu promijeniti naknadnim sporazumom, a mogu i ugovorom unapr ijed predvidjeti us love i nain
eventualne promjene ugovorene cijene. Najei nain je ugovaranje tzv.klizne skale. Klauzulom se u vidu
ma tematike formule precizira uticaj izmjene pojedinih ka lkulativnih e lemenata na cijenu. Za
pojedine vrste poslova postoje tipske ugovor ne klauzule.
Druga vrsta klauzula kojima se revidira cijena su indeksne klauzule , kojima se promjena cijene vee
za promjene cijene dobara, robe i us luga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene organizacije.
One su doputene samo ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom pos la, ili
ako je klauzula unesena u ugovor radi os iguranja ivotnog standarda ugovorne strane. U suprotnom,
odredba o indeksnoj klauzuli je nitava.
Pored navedenog, ZOO sadri 2 instituta koji mogu da dovedu do promjene cijena na os novu zahtjeva
samo jedne strane. Prvi je institut pr omijenjenih okolnosti, a drugi prekomjerno oteenje (laesio
enormis). Pritom je bitno napomenuti da strana koja se poziva na jedan od ova dva instituta moe traiti
samo raskid, a izmjenu ugovora moe traiti samo druga strana.
1.4. NEBITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI
1.4.1. Pojam i vrste
Nebitni e lementi posla proda je su oni sastojc i koji se u njemu ne moraju na laziti ni po pr irodi pos la,
niti radi sainjavanja ugovora shodno kljunim c iljevima stranaka. Neki od takvih e lemenata su: kvalitet,
transportne klauzule i amba laa.
1.4.2. Kvalitet
Pojam. Kvalitet je skup svojstava robe zahvaljujui kojima se ona moe korisno upotr ijebiti. Kvalitet
moe biti i bitan e lement pos la ako je to propisano, ugovoreno, ili ako na to ukazuje pr iroda stvari ili
okolnosti posla. U svim ostalim s luajevima ima svojstvo nebitnog elementa. Kvalitet moe biti utvren
prinudnim ili dispozitivnim propis ima, kao i ugovorom.
Prinudnim propisom kvalitet se odreuje kad je to od posebnog interesa za iru drutvenu za
jednicu (zdravlje, sigurnost, izvoz, or uane snage itd). Moe b iti propisan zakonom ili podzakonskim
aktom. Bez obzira kako je odreen, propisani kva litet je obavezan pa se ne mora ni ugovarati. Ukoliko
su se stranke sporazumje le o niem kva litetu od propisanog, relevantan je propisani kva litet.
4

Ugovorom, odnosno sporazumom stranaka kvalitet se moe odrediti na vie naina:

1. Opisom rijeima i crteima oznaavaju se sve ili samo pojedine osobine stvari;
2. Po mustri ( uzor ku) ili modelu mustra ili uzorak je manja koli ina stvari ijim osobinama mora
da odgovara ukupno ugovorena koli ina. Posebnu sigurnost strankama prua autentian uzorak. To
je onaj uzorak koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka
pod svojim peatom predala drugoj, ili uzorak koji je posrednik izd vojio i zapeatio svojim peatom. Ako
ima vie uzoraka, za odreivanje kvaliteta mjerodavan je onaj koji su stranke kao takav odredile. Zakon
dozvoljava nedostatak jednakosti u s luaju kad je uzorak odnosno mode l podnesen kupcu samo radi
obavijesti i pr iblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti.
3. Specif ikacijom pod specif ikacijom se podrazumijeva svaka ugovor na odredba kojom se blie
odreuju svojstva i asortiman robe. Ako su specif icirana samo neka svojstva robe, preostala svojstva
moraju zadovoljiti 2 kr iterija : da budu u skladu sa specific iranim svojstvima i da odgovaraju onome
to je uobiajeno u pr ometu.
4. Tipom tip je skup svojstava pod kojim se jedna roba javlja u pr ometu, tako da je ona vie ili
manje poznata irokom krugu potroaa. Tip se oznaava posebnim nazivom (npr.vlaiki s ir). Manja
koli ina robe koja predstavlja tip esto se uva kod nadlenih tr inih ustanova (trita na ve liko i
berze), te predstavlja i uzorak te robe.
5. Pozivom na standarde standardi su pravila o organizaciji i nainu proizvodnje , te proizvodu
kao njihovom rezultatu. BH standardi (BHS) se izrauju u zavodu za standardizaciju. Ako
posebnim propisom nije odreeno drugaije, BHS nisu pravno obavezujui.
6. Primjenom posebnih tehnikih termina izraz uobiajeni kva litet oznaava svojstva stvari koja se
u mjestu prodavca redovno trae u prometu takvom robom. Relevantno vr ijeme za odreivanje kvaliteta je
trenutak zakljuenja ugovora, a pri def inisanju svojstava stvari treba voditi rauna i o koli ini.
Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije ni pr opisan ni ugovoren, utvrdit e se
na osnovu dispozitivnih propisa: Ako pr odavac ne zna namjenu gener ikih stvari, duan je dati stvari
srednje kakvoe, a ako zna namjenu stvari, duan je dati stvar odgovarajue kakvoe.
1.4.3. Ambalaa
Ambalaa se moe definisati kao zatitni omot robe. Najvanije klas if ikacije ambalae su na
potronu i nepotronu, te obinu i or iginalnu. Prema Zakonu o standardizaciji, or iginalno pakovanje
je ono koje osigurava da se njegov sadra j ne moe izmijeniti, utr oiti odnosno upotr ijebiti bez
otvaranja ili oteivanja pakovanja.
Ambalaa moe biti def inisana prinudnim pr opis ima ili ugovorom. Kogentni reim karakteristian
je za ambalau koja ima sanitarni znaaj u na jirem s mislu r ijei od pakovanja hrane do radioaktivnih
supstanc i. Obezbjeenje ambala e i pakovanje robe je po dispozitivnim propis ima obaveza
prodavca. Ako vrsta ambalae nije propisana niti ugovorena, Opte uzanse zahtijevaju da
prodavac obezbijedi uo biajenu ambalau.
Ako je u ugovor unesena neka od slijedeih klauzula: fanco ambalaa , ambalaa izgubljena , ambalaa
gratis i sl, amba laa se ne mora vraati niti platiti. Osim toga , amba lau manje vr ijednosti i onu koja je
namijenjena za jednokratnu upotrebu kupac ne mora vraati i kad ugovor o tome uti. Vrednija ambalaa
i ona koja je namijenjena za viekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla.
1.4.4. Transportne klauzule
Transportne klauzule su trgovaki termini kojima se prodava c i kupac na skraen nain dogovaraju o
nizu pitanja znaajnih za izvrenje ugovora o pr oda ji. Tu spadaju: organizacija isporuke i transporta ,
snoenje trokova isporuke i transporta, sklapanje ugovora o transportnom os iguranju i snoenje
trokova tog osiguranja, te prelaz rizika sa prodavca na kupca. Takoe se mogu urediti i dr uga pitanja kao:
plaanje carina, pribavljanje dozvola i sl.
Meunarodna privredna komora u Parizu je 1936.g donijela tzv.INCOTERMS (International Commercial
Terms), kojim su kodif icirane na jvanije transportne klauzule. Dosad je izvreno 5 revizija
5

INCOTERMS-a, zadnji put 1990.godine , a terminologija iz ove kodif ikacije je u vr lo ir okoj upotrebi.
Bitno je naglas iti da treba biti posebno oprezan pr i izmjeni ili dopunjavanju trans portnih klauzula. I
najmanja izmjena u skraenici koja oznaava pojedinu klauzulu moe znaajno promijeniti njen smisao.
Osim toga, transportne klauzule se ne smiju upotrebljavati rutinski.
2. OBAVEZE PRODAVCA
1.1. UOPTE OBAVEZAMA PRODAVCA
1.1.1. Vrste obaveza
Obaveze prodavca mogu se podije liti na osnovne i sporedne. U osnovne spadaju: isporuka (predaja stvar
i), garancija za materija lne nedostatke, garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje fakture. Od
sporednih obaveza naznaajnije su uvanje stvari i obavjetavanje.
1.2. ISPORUKA
1.2.1. Pojam isporuke
Osnovna obaveza prodavca je is poruka robe kupcu Pod isporukom se podrazumijeva sistem faktikih
i pravnih radnji koje prodavac mora izvr iti da bi kupac stekao pos jed i vlasnitvo na stvari. Mora se
sastojati od najmanje jedne faktike i jedne pravne radnje. Najea faktika radnja je uruenje stvari.
Izuzetno, radnju ispor uke moe predstavljati neinjenje ili proputanje. To se deava u sluaju kad se
stvar ve nalazi kod kupca po nekom osnovu (zakup, lizing i s l). Ovakva predaja naziva se fiktivnom.
Pravne radnje su izjave volje. One prate faktike radnje i mogu se uiniti izri ito ili preutno.
Isporuka kao s loena radnja sastoji se od vie moda liteta, od kojih su na jznaajniji predmet, mjesto,
nain,
vrijeme i dejstva isporuke.
1.2.2. Predmet isporuke
Predmet isporuke ir i je pojam od predmeta ugovora. Pored predmeta prodaje, predmet is poruke
obuhvata pripatke (pertinencije) i kor isti od stvari (npr.plodovi i zakupnina). Zakon zahtijeva da predana
bude upravo stvar koja je ugovorena i u ispravnom stanju, tj. bez materijalnih nedostataka.
2.2.3. Mjesto isporuke
Pojam. Mjesto ispor uke je geografska lokacija ili lokalitet u kome sve najvanije radnje isporuke moraju
biti zavrene. Lokacija je mjesto ispor uke u irem, a loka litet u uem smis lu. Za mjesto isporuke
vezuju se razgranienja dunosti stranaka, prelazak trokova, r izika, svojinskih prava, te neka
dispozitivna pravila o nainu izvrenja ugovora. Primarno se odreuje ugovorom, izr i ito ili preutno. Izr
i ito odreenje je putem transportnih klauzula.
Mjesto isporuke moe biti i kr iter ij za odreivanje tipa ugovora o prodaji. Prema njemu, prodaje mogu
biti:
1. Prodaje u mjestu (nedistanc ione) kod kojih prodavac i kupac ima ju s jedita u istom mjestu;
2. Prodaje sa otpremom (distancione) kad su sjedita stranaka u razliitim mjestima;
3. Prodaje u mjestu opredjeljenja (distancione) kad se mjesto isporuke na lazi u mjestu opredjeljenja i
koje takoe pretpostavlja ju sjedita stranaka u razli itim mjestima.
Ako mjesto isporuke nije odreeno ugovorom, pr imjenjuju se slijedea dispozitivna pravila :
a) Mjesto isporuke u irem smislu
1. Ako je ugovor zakljuen u oblasti redovne dje latnosti prodavca, a radi se o generikoj robi,
mjesto ispor uke je sjedite prodavca u trenutku zakljuenja ugovora;
2. Ako prodavac ima vie pos lovnih jedinica, mjestom isporuke smatra se ono iz kojeg je upuena
ponuda
ili u kome je prodavac dao prihvat ponude;
6

3. Ako je ugovoreno da e generike stvari biti uzete iz odreenog stovarita ili koliine, mjes to isporuke
je
ono u kome se stovarite odnosno roba nalazi u trenutku zakljuenja ugovora;
4. Za individualizirane i budue stvari vae 2 pravila : ako u vr ijeme zakljuenja ugovora stranke zna ju
gdje se stvar nalazi odnosno gdje e nastati, ta lokac ija je i mjesto isporuke. U suprotnom vae opta
pravila.
5. Ako na osnovu teksta ugovora postoji dilema da li su stranke elje le da mjesto isporuke bude
mjesto
otpremanja ili opredje ljenja, relevantnim se smatra mjesto otpremanja;
6. Ako prodavac zbog transportnih smetnji ne moe izvriti isporuku u ugovorenom mjestu, duan je o
tome obavijestiti kupca. Kupac tada moe jednostranom izjavom pr omijeniti mjesto isporuke moe
traiti da to bude mjesto u kome se roba nalazi u trenutku prekida prevoza , a obzirom da su trokovi
prevoza do ugovorenog mjesta uraunati u cijenu, kupac moe da ih odbije od prodajne cijene.
b) Mjesto isporuke u uem smislu
1. Kod nedistancione proda je mjesto isporuke u uem smislu je skladite prodavca. Ako ih u istom
mjestu ima vie, prodavac odreuje sa kojeg skladita e izvr iti is poruku;
2. Kod distancione proda je, ako je transportni terminal (e ljeznika stanica, luka i s l) od skladita
prodavca udaljen manje od 10km, mjesto isporuke je transportni terminal. U s uprotnom, mjesto je
skladite prodavca.
2.2.4. Nain isporuke
Pojam i vrste. Nain isporuke je pojam koji obuhvata sve vrste radnji i modalitete njihovog obavljanja
koje prodavac treba izvr iti da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu i tako izvrio svoju
osnovnu obavezu. Primarno se odreuje ugovorom.
Po nainu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje, nain ispor uke moe biti: simbolian,
dokumentaran i realan (stvaran).
Pod simbolinom ispor ukom se podrazumijeva preda ja manjeg dije la predmeta isporuke ili neke dr uge
stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu c jelinu i koja je podobna da manifestuje prenos pos jeda sa
prodavca na kupca (npr.predaja kljueva automobila).
Dokumentarna isporuka je ona koja se vri preda jom papira koji kupcu omoguavaju efektivno
raspolaganje prodanim stvar ima. Moe se izvr iti predajom bilo kojih r obnih hartija (npr.skladini list,
skladinica i sl).
Realna isporuka je uruenje samih stvari koje su predmet ugovora, tj. stavljanje stvari kupcu na
raspolaganje.
Po vremenu predaje ugovorene koli ine, nain is poruke moe biti kontinuelan i sukcesivan. U prvom
sluaju postoji jednokratna ispor uka koja se sastoji u stavljanju kupcu na raspolaganje cjelokupne
ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, a li kontinuirano tj. bez veih prekida.
Sukcesivna ili obrona isporuka postoji kad se ugovorena koli ina kupcu stavlja na raspolaganje u manjim,
re lativno samostalnim dije lovima izmeu ijeg uruenja postoji vremenski diskontinuitet.
Realna jednokratna isporuka je jedini nain isporuke za koji je razvijen poseban supsidijarni pravni
reim. Razli ita pravila postoje za nedistancionu i distanc ionu proda ju.
Kod nedistancione proda je postoje 3 naina ispor uke na skladitu prodavca:
1. Zajedniki izbor i izdva janje generike robe radi njene otpreme kupac i prodavac zajedno biraju;
2. Ako uredno pozvani kupac ne doe, prodavac moe sam uiniti odabir i izdva janje;
3. Ako uredno pozvani kupac nije doao, a prodavac ne moe bez njega odabrati i izdvojiti robu,
isporuka se sastoji u izvravanju onih radnji koje prodavac moe izvr iti sam. U ovom sluaju, u trenutku
izvrenja posljednje radnje prodavca, rizik pre lazi na kupca bez obzira to stvar npr. nije izdvojena iz mase.
Kod distancione prodaje, nain ispor uke zavis i od toga da li je mjesto isporuke transportni termina l
ili skladite prodavca. U prvom s luaju pr imjenjuju se pravila koja vae za predaju robe na prevoz, a u
7

drugom sluaju se isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo.

Ako je ugovorom o distancionoj pr oda ji predviena isporuka u mjestu opredje ljenja, na in isporuke
bie identian nainu uruenja robe primaocu.
2.2.5. Vrijeme isporuke
Pojam. Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome trebaju biti zavrene sve radnje koje predstavlja
ju ispor uku. Rok isporuke je nebitan e lement ugovora, ukoliko dr ugaije nije ugovoreno ili ne
proizilazi iz okolnosti pos la. Ugovor i sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju se posebnom
vrstom pos la fiksnom prodajom.
Vrijeme jednokratne isporuke odreuje se ugovorom ili dispozitivnim propisom. Ugovorom je vr
ijeme jednokratne isporuke mogue odrediti na 3 naina: oznaavanjem datuma, odreivanjem perioda i
upotrebom tehnikih termina.
Ako je u ugovoru odreen period, postavlja ju se pitanja poetka i zavretka roka, kao i pitanje ko ima
pravo odrediti stvarno vrijeme isporuke. to se tie poetka roka, osnovno pravilo je da rok poinje tei
od dana zakljuenja ugovora. Zavretak roka je datum okonanja perioda koji se moe odrediti danima ,
sedmicama, mjesecima, dije lovima godine ili godinama. Ukoliko zavretak roka pada u neradni dan, vr
ijeme ispor uke se skrauje, odnosno ona se mora zavriti na dan koji neposredno prethodi nedje lji ili
prazniku.
Ako ugovorom nije odreeno ko ima pravo konkretizirati vrijeme ispor uke koje je odreeno
periodom, pravilo je da to pravo pripada prodavcu, os im ako iz okolnosti s luaja proizila zi drugaije.
Ako ovlatena strana ne odredi datum isporuke, smatra se da je to posljednji dan roka.
to se tie tehnikih termina, pr vi koji se kor isti za odreivanje vremena isporuke jeste odmah
ili prompt. On oznaava isporuku u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Druga grupa
tehnikih termina se odnos i na izvrenje isporuke u toku ka lendarskog mjeseca: poetkom, u prvoj
polovini, sredinom, krajem i u drugoj polovini mjeseca). Treu grupu tehnikih termina ine oni koji
pokazuju da je u trenutku zakljuenja ugovora roba ve utovarena. Ovdje spadaju izrazi kao: plivajua,
u vonji, utovarena i s l. U ovakvom sluaju isporuka se smatra izvrenom kad roba stigne u mjesto
opredje ljenja.
Prema dis pozitivnom propis u iz l.470 ZOO, ako vr ijeme ispor uke nije ugovoreno, prodavac je duan
da je izvr i u razumnom roku. To je faktiko pitanje koje se odreuje obzir om na konkretne okolnosti. U
svakom sluaju, i ova j rok po inje tei od dana zakljuenja ugovora.
Vrijeme sukcesivne isporuke. Ako ugovorom nije precizirano, a rok isporuke cije le koli ine je 2 mjeseca
ili vie, ispor uka e se izvriti u pr iblino jednakim mjesenim obroc ima. Ako je rok krai od 2
mjese ca, ispor uka e se izvriti u 2 pr iblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovornog perioda.
Istovremenost isporuke i plaanja. Dispozitivno je pravilo da prodavac ne mora izvriti ispor uku
u odreenom roku ako kupac istovremeno ne plati ili nije sprema n da plati ugovorenu cijenu. Da bi se
ovo pravilo pr imijenilo, mora biti ispunjeno nekoliko pretpostavki:
1. Nepostojanje suprotnog ugovora ili obiaja;
2. Da se ne radi o prodaji na kredit, pretplatnoj ili klir inkoj pr oda ji;
3. Pojam istovremeno treba biti shvaen komercijalno, a ne doslovno istovremenim plaanjem se
smatra ono koje je izvreno u ugovorenom ili zakonskom roku po pr ijemu robe i fakture.
Kad se kod distanc ione pr oda je isporuka vr i ur uenjem stvar i prevozniku, prodavac moe
odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili pos lati stvar uz zadravanje prava raspolaganja njime u toku
prevoza.
2.2.6. Dejstvo isporuke prelaz rizika
Pojmovna odreenja. ZOO predvia da prodavac snosi rizik s luajne propasti stvari do predaje stvari
8

kupcu. Pod pojmom slua ja podrazumijeva se odsustvo kr ivice, tj. skrivljene tetne radnje i to bilo kojeg
lica, a ne samo ugovorne strane. Shodno tome , r izik se moe definisati kao mogunost da na predmetu
prodaje nastupi teta za koju niko ne odgovara.
Ako je u pitanju individua lno odreena stvar, prelaz r izika vezan je za trenutak isporuke, a kod
generikih
stvari rizik pre lazi individua lizacijom stvar i.
Prelaz rizika kad kupac nije u zakanjenju (docnji) se prvenstveno ureuje ugovor om, bilo da se
strane sporazumiju izri ito, ili (to je u praksi ee) da upotr ijebe transportne klauzule. Ako
ugovorom nije regulisano, r izik s luajne propasti do predaje stvari snos i pr odavac, a nakon toga
kupac. Od ovog opteg pravila postoje 2 izuzetka:
1. Ako je kupac zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvar i, r izik
osta je na prodavcu, a kupac eventualno ima obavezu da stvar uva sa panjom dobrog pr ivrednika;
2. Ako prodavac zadri slanje robe ili njenu isporuku kupcu, kor istei svoja ovlatenja za sluaj sumnje
u ostvarivanje naplate istovremeno sa isporukom, r izik nee prei na kupca.
Prelaz rizika kad je kupac u zakanjenju. Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupevog zakanjenja, r
izik prelazi na kupca u trenutku kad je pao u zakanjenje. Pod preda jom treba smatrati ispor uku, a ne
samo uruenje kao njenu osnovnu radnju.
Ako su predmet ugovora generike stvari, smatra se da je prodavac izvrio is poruku u trenutku kad
je ugovorenu koli inu izdvojio iz mase, uz ispunjenje slijedeih us lova:
1. Da pozvani kupac nije doao na vrijeme;
2. Da su izdvojene stvari oito namijenjene za izvrenje predaje;
3. Da je prodavac kupca obavijestio o izvrenom izdva janju. Obavjetenje se smatra izvrenim u
trenutku kad ga je prodavac uputio (teorija odailjanja).
Ako prodavac ne moe sam da izvri izdva janje, a uredno pozvani kupac nije doao, isporuka e se
smatrati izvrenom ako je prodavac izvr io one radnje koje kupcu omoguavaju preuzimanje stvari i ako
je kupcu uputio obavijest da su te radnje izvrene.
1.3. GARANCIJA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE
1.3.1. Pojam i vrste materijalnih nedostataka
Pojam. Prema ZOO, materija lni nedostaci postoje ako:
1. stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet;
2. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac naba vlja, a koja je bila poznata
prodavcu ili mu je morala biti poznata;
3. stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene odnosno propisane;
4. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model
pokazani samo radi obavjetavanja.
Teorijski se materijalni nedostaci mogu definisati kao svako odstupanje na loije od propisanih,
redovnih odnosno uobiajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvari
ugovorom predviena kao bitni elementi.
Vrste materijalnih nedostataka zavise od kriter ija koji se uzima u razmatranje:
Objektivni su nedostaci odreeni propis ima, redovnom praksom u prometu ili obiajima, a subjektivni
su u suprotnosti sa ugovorenim svojstvima predmeta prodaje.
Prema vrsti osobine koja ne odgovara ugovoru kvalitativni i kvantitativni nedostaci.
Po kriteriju vidljivosti vidljivi i nevidljivi. Vidljivi su nedostaci koji su oito pr imjetni, a skriveni su
oni za ije je utvrivanje potreban poseban postupak pr ovjere osobina stvari ili njihova
upotreba. Razlikovanje je vano zbog rokova za reklamaciju.
Prema kriteriju otklonjivosti otklonjivi i neotklonjivi. Neotklonjivi su oni iji je popravak nemogu
ili ekonomski besmis len.
9

Prema obimu znatni i neznatni. Znatni su oni koji dovode do ponitavanja ili umanjenja vr ije
dnosti stvari (prometne ili upotrebne).
Po kriteriju ostvarenja svrhe ugovora bitni i nebitni. B itni onemoguavaju ostvar ivanje svrhe
ugovora.
Nebitni mogu prouzrokovati naknadu tete, ali ne utiu na samo postojanje ugovora.
1.3.2. Garancija za materijalne nedostatke
Pojam garancije. Garancija za mater ijalne nedostatke je garatovanje pr odavca kupcu da roba nema
nikakvih
fizikih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, pr opisanu, uobia jenu ili ugovorenu upotrebu stvari.
Uslovi za postojanje garancije koji mora ju biti kumulativno ispunjeni su:
a. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari, odnosno u trenutku pre laska rizika sa prodavca na
kupca. Izuzetno postoji i ako se nedostatak javio nakon pre laska rizika, a li ako je on posljedica uzroka koji
je ranije postojao (npr. period inkubacije kod prodaje zaraene stoke);
b. Da je nedostatak bio skr iven, tako da ga kupac nije mogao pr imijetiti upotrebom dune panje. Rok
za reklamaciju je 6 mjeseci od prijema stvari, a ugovor om se moe odrediti i dui r ok. Osim toga,
prodavac e odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao pr imijetiti, ako je izjavio da stvar
nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.
c. U ugovor u ne smije stajati odredba da se kupac odr ie zatite zbog materija lnih nedostataka. Odredba
o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za materija lne nedostatke e biti nitava ako je nedostatak bio
poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca. Nitavost postoji i ako je prodavac takvu odredbu
nametnuo kor istei svoj monopolski poloa j.
d. Da stvar nije prodata na prinudnoj pr oda ji mehanizam pr inudne proda je iskljuuje pr istanak i
uee prodavca u zaklju ivanju ugovora.
e. Uredna reklamacija, tj. da je kupac blagovremeno i na adekvatan nain obavijestio pr odavca o
postojanju nedostataka na stvari.
1.4. GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE)
1.4.1. Pojam i vrste pravnih nedostataka
Pravni nedostaci na pr odatoj stvar i postoje ako na njoj postoji neko pravo treeg lica koje is
kljuuje, umanjuje ili ograniava kupev miran pos jed ili pravo vlasnitva, a o ijem postojanju kupac nije
obavijeten, niti je pr istao da uzme stvar optereenu tim pravom.
U zavisnosti od kr iter ija klas if ikacije, postoji vie vrsta pravnih nedostataka. Obzirom na njihovo de
jstvo, nedostaci se dije le na one koji iskljuuju, umanjuju ili ograniavaju pravo kupca. Prema obimu
uticaja na stvar i pravo svojine na njoj, pravni nedostaci se u teor iji dijele na potpune i dje limine.
Pravo koje sa stanovita kupca predstavlja manu moe bit i javnopravne i pr ivatnopravne pr irode.
2.4.2. Pojam garancije za pravne nedostatke i us lovi za nje no postojanje
Garancija za pravne nedostatke je garantovanje prodavca kupcu da preneseno pravo nema
nikakvih nedostataka koji bi onemoguavali nastanak ili tra janje kupevog svojinskog prava,
odnosno koji bi umanjiva li ili ograniavali miran pos jed pr odane stvari. Po svojoj pravnoj pr irodi, ova
garancija je pr irodni element ugovora - postoji uvijek kad nije ugovor om iskljuena, odnosno u obimu
u kome nije ugovorom ograniena.
Uslovi koji mora ju biti kumulativno ispunjeni da bi postoja la garancija za pravne nedostatke su:
a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku prelaska vlasnikog prava sa prodavca na kupca;
b) Da je kupac savjestan. Savjesnost postoji u 3 sluaja: ako kupac nije bio obavijeten o postojanju
pravnog nedostatka; ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao za mogunost da njegovo pravo bude
uskraeno ili ogranieno; ako je znao za nedostatak, ali nije pr istao da uzme stvar optereenu pravom
treeg lica. U zadnjem slua ju radi se o situaciji u kojoj je prodavac obmanuo kupca u pogledu karaktera
10

prava treeg lica ili u kojoj je kupcu obeao da e do preuzimanja stvari otkloniti nedostatak;
c) Da garancija nije iskljuena ili ograniena ugovorom, uz us lov da je pr odavac bio savjestan, tj. da mu
je nedostatak u trenutku sklapanja ugovora bio nepoznat ili mu nije mogao biti poznat.
d) Obavjetavanje prodavca o nedostatku, tj njegovo reklamiranje. Obaveza postoji i kad reklamacija
nije izvrena, i to u 3 s lua ja: ( 1) kupac ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu ve
poznati; (2) ako se kupac upustio u sudski spor sa treim licem i izgubio ga; (3) ako je oigledna osnovanost
prava treeg.
1.5. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE
1.5.1. Pojam fakture i obaveza njenog ispostavljanja
Faktura se moe definisati kao izjava volje prodavca data u formi pisanog dokumenta kojim on od
kupca zahtijeva da mu isplati c ijenu iz ugovora i eventua lno osta le izdatke koje je u inio u vezi sa
ugovorom. Faktura uvijek sadri i neke elemente iz ugovora : predmet, koli inu, jedininu cijenu,
transportnu klauzulu i ukupan iznos cijene. Po svojoj pr irodi faktura je pomoni pravni posao, jer se radi
o manifestaciji pravno relevantne izjave volje usmjerene na plaanje cijene. Izdavanje fakture je obaveza
prodavca.
Faktura ima viestruku f unkc iju: os im to predstavlja zahtjev za isplatu cijene , ona je
knjigovodstveni dokument i dokazno sredstvo, a zavisno od faze pregovora faktura moe predstavljati
ponudu ili pr ihvat ponude. Pored toga, ako se stranke nisu sporazumje le o cijeni, faktura moe biti i
sredstvo za oivljavanje ugovora preciziranjem c ijene od strane prodavca. Na kraju, faktura je podoban
instrument i za dopunu i preciziranje ugovora.
Od fakture treba razlikovati profaktur u. Profaktura je pisani dokument kojim prodavac od kupca
zahtijeva plaanje prema prethodnom obraunu cijene. Po sadraju i obliku s lina je fakturi,a ima
preliminarnu finans ijsku, knjigovodstvenu i dokaznu funkc iju. Kad se saini konani obraun, iznos i
plaeni po profaktur i odbija ju se od iznosa fakture. Rezultat moe biti ostatak duga kod kupca,
potpuno izmirenje obaveze ili nastanak obaveze prodavca da vrati iznos preplaen po profaktur i.
1.5.2. Obaveznost jednostrano unesenih klauzula
Pitanje klauzula koje prodavac jednostrano unese u fakturu rijeeno je Optim uzansama i to:
1. Odredbe fakture koje se ne nalaze u ugovoru niti se iz njega mogu tumaenjem nesumnjivo konstruisati
u principu ne obavezuju kupca. Obzir om na sadraj ugovora i pr incip pacta sunt servanda, mogu i su
izuzec i.
2. Uslovi plaanja i drugi us lovi koje prodavac jednostrano unese u fakturu obavezuju kupca ako
su kumulativno ispunjene 3 pretpostavke: ako su neophodne za izvrenje ugovora, ako su u sk ladu sa
ostalim odredbama i ako kupac nije u k ratkom roku stavio pr igovor na jednostrano unesene klauzule.
Pitanja neophodnosti, usklaenosti i kratkog roka su faktika pitanja.
U praksi se formira lo stanovite da jednostrano unesene klauzule obavezuju prodavca ukoliko oteava
ju njegov poloa j smatra se da je prodavac elio pruiti kupcu odreene pogodnosti.
3. OBAVEZE KUPCA
3.1. UOPTE O OBAVEZAMA KUPCA
3.1.1. Vrste obaveza
Osnovne obaveze kupca su: pregled robe (provjera materija lnih nedostataka), prijem isporuke, plaanje
cijene i obavjetavanje o materija lnom nedostatku (reklamacija) , ako on postoji.
Sporednih obaveza ima vie. Od obaveza zasnovanih na zakonu, treba istai obavezu uvanja stvari,
koju kupac ima ako stvar koja mu je uruena eli vratiti pr odavcu zbog nedostataka ili raskida
ugovora. Od dunosti zasnovanih na ugovoru istiu se slanje ambalae i dostavljanje specifikacije.
3.2. PREGLED ROBE
3.2.1. Pojam pregleda
Pojam provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radi provjere postojanja materija lnih
11

nedostataka predstavlja s istem faktikih i pravnih radnji, za jedno sa njihovim modalitetima, koje treba
preduzeti da bi se dolo do re lativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li ispor uena roba po
svojim osobinama odgovara onome to je ugovorom predvieno. Prema ZOO, provjera materija lnih ne
dostataka je obaveza kupca, koji je duan pr imljenu stvar pregledati na uobiajen nain ili je dati na
pregled.
Postoje 4 osnovna modaliteta pregleda i to: subjekti, mjesto, vr ijeme i nain.
Pojam provjere pravnih nedostataka. Provjera pravnih nedostataka se analogno moe definisati kao
sistem faktikih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje se preduzimaju da bi se dolo do
re lativno sigur nog stava o tome da li pravo koje se prenosi postoji i da li se moe upotrebljavati na
nain predvien ugovorom. Za razliku od materija lnih, pr iroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni
valjano reklamira ju i kad nisu posebno provjeravane osobine prenesenog prava.
3.2.2. Subjekti pregleda robe
Subjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvre uvid u stanje robe radi konstatovanja da
li postoje materija lni nedostaci ili ne. To mogu biti subjekti javne vlasti i lica pr ivrednog prava. Subjekti
javne vlasti su nadleni inspekc ijski organi, ija kontrola je zasnovana na imperativnim nor mama i
najee se susree kod proizvoda za koje je propisan minima lni kvalitet.
Odreivanje lica privrednog prava koja mogu izvr iti kontrolu prvenstveno zavis i od ugovora, a to mogu
biti: prodavac, kupac, prodavac i kupac zajedniki, te tree lice. U naem pravu pregled robe je obaveza
kupca, a u praksi se najee vri od strane kupca i prodavca zajedno.
3.2.3. Mjesto pregleda robe
Mjesto pregleda je geografska lokacija ili lokalitet na kome trebaju biti izvrene sve radnje
pregleda. Odreuje se prvenstveno ugovorom, a zatim dispozitivnim pr opis ima.
Osnovna zakonska odredba je da je kupac duan pr imljenu stvar pregledati ili dati na pregled im je to
prema redovnom toku stvar i mogue. Preciznija pravila u vezi s tim su:
1. Ako su obje stranke pr isutne ispor uci i ako je pr ilikom isporuke mogue izvr iti i pregled,
mjesto ispor uke je ujedno i mjesto pregleda (u irem i uem smis lu);
2. Ako prodavac ne pozove kupca da prisustvuje ispor uci, ili ako pr isutne stranke bez svoje krivice ne
mogu izvr iti pregled, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to mogue uiniti prema redovnom toku
stvar i. Koli ina e se najee provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolae odgovaraju im
mjernim instrumentima, a kva litet u skladitu kupca;
3. Kod distancionih prodaja generikih stvari, mjesto pregleda e biti mjesto ispor uke, tanije
mjesto otpreme (a ne opredjeljenja). Kao mjesto pregleda u uem smis lu uzima se transportni terminal;
4. Kod reekspedicije je mogue da mjesto provjere bude i mjesto novog opredje ljenja, ukoliko
su kumulativno ispunjena 3 uslova: (1) da postoji ugovor izmeu kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe,
(2) da kupac robu alje u novo mjesto opredje ljenja bez pretovara i (3) da je prodavcu pr ilikom sklapanja
ugovora bila poznata ili mora la biti poznata mogunost takve dalje otpreme.
Sva iznesena pravila vae za uobia jeni pregled kojim se mogu konstatovati vidljivi nedostaci.
Mjesto odreivanja skrivenih nedostataka zavisi od volje kupca ili od okolnosti sluaja.
3.2.4. Vrijeme pregleda robe
Vrijeme pregleda je trenutak ili per iod u kome mora ju biti izvrene sve radnje koje ine pregled
robe. Odreuje se ugovorom i dispozitivnim propis ima. Usvojena pravila zavise od savjesnosti prodavca.
Ako je prodavac nesavjestan (znao ili morao znati za nedostatak), vr ijeme reklamacije nije ogranieno.
Ako je bio savjestan, vr ijeme pregleda zavis i od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skr iven.
Ako su obje stranke prisutne ispor uci i pregled je mogue izvr iti pr ilikom isporuke, stranke ili drugi
subjekti pregleda ga moraju izvr iti odmah.
Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje ispor uci i pregledu, ili ako
12

pregled objektivno nije mogue izvr iti pr ilikom isporuke, kupac mora pregled obaviti im je to
mogue prema redovnom toku stvari. To znai bez nepotrebnih odlaganja i s panjom dobr og pr
ivrednika. Rjeenje u konkretnom sluaju zavis i od vrste robe i od toga da li se radi o provjeri koliine ili
kva liteta.
Kod distancione proda je generikih stvari pravilo je da se vr ijeme pregleda vee za vr ijeme isporuke.
Kod reekspedicije, kupac ili kupev kupac mogu pregled izvr iti i ranije, a li im je obaveza da pregled
izvre po pristizanju na konanu destinaciju.
Navedeni rokovi mogu biti produeni u 2 sluaja:
1. Akoje zbog popravke ili ispor uke stvari kupac bio prinuen da ne kor isti predmet proda je, rokovi
poinju tei od predaje popravljene stvari, preda je druge stvari, izvrene zamjene dije lova i sl;
2. Ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac nije predao potrebna dokumenta, poetak roka se odlae
do prijema dokumenata. Ovo pravilo ne vai ako se radi o lahko kvarljivoj robi.
Sve navedeno vai za vidljive nedostatke. Za skrivene nedostatke, kra jnji r ok za izvrenje pregleda
je 6 mjeseci od ispor uke, os im ako je ugovorom odreen dui rok.
3.2.5. Nain pregleda robe
Nain pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove moda litete koje subjekt pregleda treba obaviti da bi
se dolo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li materija lni nedostaci postoje ili ne.
Moe biti usmjeren na koliinu ili na kva litet robe, a po obimu moe biti potpun i dje limian, to zavis
i od prir ode robe. Izvori prava za nain provjere su: ugovor, dispozitivni propis i, Opte uzanse, posebne
uzanse i poslovni obiaji.
Utvrivanje koliine vri se vaganjem, mjere njem ili br ojanjem, a sutinski zahtjev uzans i u
pogledu utvrivanja kvaliteta jeste da pr imijenjeni nain bude vjerodostojan. Ako se roba is poruuje u
or iginalnom pakovanju, tehnolo ki postupc i se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalae.
Prema ZOO, pregled se mora izvr iti na uobiajeni nain. Uobiajeni nain se odreuje prema obiajima
u mjestu pregleda, pos lovnim obiajima konkretne trgovake brane, prirodi robe i okolnostima provjere.
Opte uzanse kao vjerodostojan nain pregleda predviaju komis ijski pregled. Komis iju formira
strana koja je subjekt pregleda, a poe ljno je da komis iju ine nepristrasna lica i da u nju po
mogunosti uu sudski vjetaci.
Ako snoenje trokova nije regulisano ugovorom, pr imjenjuju se pravila Optih uzans i: Ako se provjera
vri na skladitu pr odavca, on je duan da kupcu za provjeru bez naknade stavi na raspolaganje potrebnu
radnu snagu i sredstva kojima raspolae. U ostalim s luajevima tr okove snosi kupac, uz jedan
izuzetak. Naime, ako su pregledom konstatovane mane za koje prodavac odgovara, trokove njihovog
utvrivanja kupac moe regresirati od prodavca.
3.3. PRIJEM ISPORUKE
3.3.1. Pojam
Prijem is poruke ili preuzimanje stvari je sistem faktikih i pravnih radnji koje kupac prema ugovor u
mora izvr iti da bi prodavac mogao isporu iti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. Sastoji se iz
najmanje 1 faktike i 1 pravne radnje , te se moe okarakterisati i kao pomoni pravni posao.
3.3.2. Sadraj obaveze prijema isporuke
Ova obaveza se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua. O kojim se radnjama
radi zavis i od propisa, ugovora , pos lovnih obia ja, pr irode stvari i okolnosti konkretnog pos la.
Analogno f iktivnoj isporuc i, postoji i f iktivni pr ijem isporuke. Bitno je naglasiti da utnja kupca ne
znai fiktivni prijem, ve je potrebno da on izr i ito izjavi da pr ima robu koja je kod njega ili da preduzme
radnje iz kojih se moe na siguran nain utvrditi da je on robu htio zadrati.
3.4. PLAANJE CIJENE
3.4.1. Pojam obaveze plaanja
13

Definicija i kvalifikacija obaveze. Plaanje cijene je osnovna i najvanija obaveza kupca. Analogno
isporuc i, moe se def inisati kao s istem faktikih i pravnih radnji koje kupac mora izvr iti da bi
prodavcu predao ugovorenu koli inu novca i prenio mu svojinsko pravo na tom novcu. Obzirom na
pravni reim cijene u prodaji pos lovnog prava, kao i znaaj manifestacije volje kupca prilikom
preduzimanja pojedinih akata isplate, plaanje se moe odrediti i kao pr irodan sastojak ugovora, a i kao
pomoni pravni posao. Izvor i prava kojima se ureuje obaveza plaanja su: (1) pr inudni propisi koji
reguliu novani, kreditni i devizni sistem; (2) ugovor o pr oda ji i (3) dispozitivni propis i (ZOO i Opte
uzanse).
Sadraj obaveze plaanja nije identian sa cijenom. Obaveza plaanja je po pravilu vea, jer u nju
ulaze i drugi izdaci, pr venstveno trokovi robnog prometa.
Osnovni element kalkulacije je cijena. Ako nita nije ugovoreno, plaa se za neto teinu robe bez sk
onta. Skonto je odbitak od c ijene zbog njene isplate odmah i gotovinski. Mora biti utvren ugovorom ili
pos lovnim obiajima.
Trokove prometa kupac snosi od mjesta i vremena isporuke. Samo izuzetno, kupac plaa trokove
prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke i to ako je tako ugovoreno ili predvieno u uzansama.
Osim toga, kupac snosi trokove pribavljanja i lega liziranja uvjerenja o por ijeklu robe, kao i trokove
plaanja.
Kod proda je na kredit stvar i koje da ju plodove ili dr uge kor isti, kupac plaa i kamatu na dugovanu
cijenu od dana prijema stvari.
3.4.2. Nain plaanja
Uopte o nainu plaanja. Pod nainom plaanja podrazumijevaju se instrumenti plaanja i radnje koje se
u vezi s njim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora uiniti da bi svoju dunost
isplate izvr io u skladu sa ugovorom i pr inudnim f inans ijskim propis ima.
Instrumenti plaanja. To su sredstva kojima se vri izmirenje novanih obaveza. To su:
1. Gotovina, tj.polaganje novanog iznosa na tekui raun povjerioca. Meutim, prema Zakonu o
finans ijskom pos lovanju, gotov novac nije pr imarni instrument plaanja jer su pr ivredni subjekti duni
promet obavljati preko rauna;
2. Instrumenti doznake nalog za prenos, obraunski ili virmanski ek i ekovna uplatnica;
3. Hartije od vr ijednosti trgovaki efekti i bjanko mjenice;
4. Akreditiv to je apstraktni pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem
obavezuje da e korisniku, tj.prodavcu isplatiti odreenu novanu sumu ako do odreenog vremena bude
udovoljeno us lovima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva.
5. Instrumenti obrauna Zakon o finansijs kom pos lovanju spominje samo prebijanje (kompenzaciju), ali
nisu iskljueni ni osta li: cesioni i asignac ioni (ZOO).
Tipovi naina plaanja. Prema osobinama ugovora o proda ji i obiljejima same obaveze plaanja, mogue
je utvrditi 4 karakteristina tipa plaanja:
1. Jednokratno plaanje. U s luaju uzastopnih ispor uka, kupac je duan isplatiti c ijenu za svaku
isporuku u trenutku njenog preuzimanja, ukoliko drugaije nije dogovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti
posla. Ako je u ovakvim ugovor ima kupac prodavcu dao predujam, prve isporuke se naplauju iz
predujma (ako nita nije ugovoreno).
2. Plaanje uz predaju dokumenata kod ovog tipa plaanja kupac je duan izvr iti obavezu plaanja
im su mu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavlja ju robu, dakle pr ije nego to je imao
mogunost da isporuenu stvar pregleda. Postoje 2 podvrste ovog tipa plaanja: plaanje uz
dokumenta i dokumentarni akreditiv.
3. Plaanje pouzeem - u pr ivredi dominira pouzee koje je vezano za plaanje prevozniku, pa su
zloupotrebe ovog moda liteta manje u odnosu na graansku prodaju putem pouzea preko pote.
14

4. Djelimino plaanje u s luaju spora o c ijeni, kupac koji ima pr igovore samo na neke stavke iz
fakture, mora platiti nesporne iznose. Prodavac je duan pr imiti te iznose. U suprotnom, kupac moe
sporni iznos deponovati kod nadlenog suda, o tome obavijestiti prodavca i time se plaanje smatra
izvrenim do vis ine poloenog iznosa. Kupac na deponovani iznos ne duguje kamatu u sluaju da izgubi
spor o cijeni.
3.4.3. Vrijeme izvrenja isplate
Vrijeme plaanja je trenutak ili period u kome sve radnje koje ine obavezu plaanja mora ju biti
zavrene. Primarno se odreuje ugovorom. Moe se definisati datumom, rokom ili se staviti u vezu sa
vremenom ispor uke. U pos ljednjem s luaju, razlikuje se plaanje pr ije is poruke , istovremeno sa
isporukom i nakon ispor uke, tj. nakon preuzimanja stvari.
Plaanje prije ispor uke se po pravilo ugovara izr i ito i precizno. Ako rok nije preciziran, plaanje se
ima izvr iti u roku od 8 dana od dana zakljuenja ugovora. Plaanje istovremeno sa isporukom je
dispozitivno pravilo i zbog toga se r ijetko ugovara izr i ito. Kod plaanja unazad, prodavac ustvari
kreditira kupca za ukupan iznos potraivanja. Prodavac e po pravilu traiti obezbjeenje svog
potraivanja.
Ako vr ijeme plaanja nije ugovoreno, ZOO predvia da se plaanje ima izvr iti u roku koji je
predvien poslovnim obiajima. Ako se u obzir uzme ukor ijenjenost Optih uzans i u naoj poslovnoj
praks i, moe se smatrati da je ta j rok 8 dana od dana pr ijema robe, odnosno dana pr ijema fakture ako
je kupac robu dobio prije fakture.
Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaanje izvreno. Ono zavisi od naina plaanja, a
posebno od instrumenta plaanja. Plaanje gotovinom se smatra izvrenim kad kupac urui
prodavcu dugovanu sumu, odnosno kad tu sumu virmanom poloi na njegov tekui raun.
Ako se plaanje vri instrumentima doznake preko banke (na log za prenos i obraunski ek ili vir
man), plaanje se smatra izvrenim onda kad su to stranke dogovor ile. Ako takvog dogovora nema, dug je
namiren kad odgovarajua doznaka u kor ist prodavca stigne iz kupeve banke u prodavevu. Kupac snosi
posljedice eventualnog kanjenja svoje banke. Ako se radi o istoj banci, plaanje je izvreno u trenutk u
kad kupac (koji ima sredstava na raunu) izda nalog banci.
Ako je ugovoreno plaanje preko pote, obaveza je izmirena u trenutku kad dunik uplati poti iznos
svoje obaveze. Ako plaanje preko pote nije ugovoreno, re levantan je trenutak prijema novane doznake
od strane vjerovnika.
Plaanje hartijama od vr ijednosti smatra se uslovno izvrenim kad su one na odgovaraju i nain
prenesene prodavcu. Obaveza se konano gasi kad prenesene hartije budu honor isane. Ako se dug ne izmir
i u roku, a ni 2 dana nakon to kupac pr imi prodavevu opomenu, prodavac moe traiti isplatu u
gotovini uz pr iznavanje eskonta.
Plaanje akreditivom se smatra izvrenim u trenutku kad je banka otvor ila akreditiv u skladu sa
uslovima ugovora.
Kod izmirenja obaveza kompenzacijo m, cesijom i as ignacijom, vr ijeme isplate se utvruje pravilima
ZOO koja vae za pomenute instrumente.
3.4.4. Mjesto plaanja
Mjesto plaanja je lokacija i loka litet na kome moraju biti zavrene sve radnje koje ulaze u obavezu
plaanja. Nae pravo supsidijarno odreuje slijedea mjesta plaanja:
1. Mjesto odreeno ugovor om;
2. Ako mjesto nije odreeno ugovor om, odreuje se prema poslovnim obiajima;
3. Ako nema obiajnih pravila, plaanje se vri na mjestu predaje stvari;
4. Ako se cijena ne mora platiti u trenutku preda je, mjesto plaanja je u s jeditu pr odavca. Ako ima
vie sjedita, odnosno vie poslovnih jedinica, plaanje se vri u onoj koja je pos lala ponudu, odnosno
izvr ila prihvat. Meutim, ako se iz ugovora ili okolnosti pos la vidi iz kojeg e se sjedita izvr it i
ispor uka, plaanje se vri u mjestu tog sjedita.
15

Promjena mjesta plaanja moe se izvr iti sporazumno, ili jednostrano od strane povjer ioca (prodavca).
Ako prodavac u periodu izmeu zakljuenja ugovora i dos pjelosti obaveze plaanja promijeni s jedite ,
ovlaten je traiti plaanje u svom novom s jeditu, s tim to sam snosi eventua lno poveanje trokova
plaanja koji su zbog toga nastali.
4. PRIGOVORI
4.1. UOPTE O PRIGOVORIMA
U najirem s mislu, pr igovorom se mogu smatrati izjave ugovornog povjer ioca ko jima on ukazuje
duniku na injenicu da ugovor ne smatra uredno izvrenim. Prigovor i se naziva ju jo i
reklamacijama, odnosno obavjetenjima o nedostacima. Usmjereni s u na vjerodostojno konstatovanje
injenica, podsticanje dunika da uredno izmir i svoju obavezu, ouvanje prava na popravljanje tete
i vansudsko r jeavanje spor ova. Najvanija funkc ija prigovora je ouvanje prava na naknadu.
Pravna kvalif ikacija pr igovora je vr lo s loena. Prije svega, pr igovor i spadaju u optu obavezu
obavjetavanja o relevantnim injenicama i zasnovani su na naelu savjesnosti i potenja. Meutim,
obzirom na njihov specifian pravni reim, moe se smatrati da oni predstavlja ju samosta lan, vi i
institut prava pr oda je. Drugo, prigovor i se ponekad kvalif ic iraju kao pravo, a ponekad kao obaveza. Radi
rjeavanja te dileme, ZOO izr i ito
navodi da je reklamacija za materijalne nedostatke dunos t kupca. Tree, obzirom da predstavlja izjavu
volje sa znaajnim pravnim pos ljedicama, svaki pr igovor se moe odrediti i kao pomoni pravni posao.
Najznaajniji prigovori na strani kupca su: prigovor zbog kanjenja isporuke, reklamacija zbog
materijalnih nedostataka i reklamacija zbog pravnih nedostataka. Na strani prodavca to je prigovor zbog
kanjenja kupca sa plaanjem cijene.
4.2. REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE
Reklamacija na materija lne nedostatke je pravna radnja kojom kupac obavjetava prodavca da
isporuena roba ima konkretan materija lni nedostatak i da ima namjeru kor istiti neko od prava koja mu
po tom osnovu pripadaju. Ova reklamacija predstavlja obavezu kupca i us lov je za ouvanje prava na
naknadu tete. Ona je prir odni e lement ugovora o prodaji.
Nain reklamiranja. Reklamaciju kupac upuuje prodavcu. Bitni elementi reklamacije su: konkretan
opis nedostatka i poziv pr odavcu da pregleda stvar. Svi osta li e lementi su nebitni, mada su neki od njih
tipizirani. Sudska praksa je na stanovitu da iz reklamacije mora biti vidljivo da je kupac podnosi sa
namjerom da se kor isti jednim od prava koja mu se pr izna ju u vezi sa nesaobraznom robom. Ta
prava ne moraju biti precizirana, ali ako to kupac uini, iskor istio je opc iju i ne moe kasnije
jednostrano mijenjati odtetni zahtjev. U reklamaciji se po pravilu navode dokumenti i dokazi kojima
kupac raspolae, s tim to se nikada ne trebaju prilagati or iginalni dokumenti.
Reklamacija mora biti upuena na siguran nain. ZOO u tom smislu pr imjerice navodi preporueno
pismo i telegram. Ako je kor iten jedan od tih naina , smatra se da je kupac izvrio obavezu
obavjetavanja i u sluaju kad prodavac uopte nije primio reklamaciju ili ju je primio sa zakanjenjem.
Mjesto reklamiranja nije posebno regulisano, te se preputa optim pravilima. Ako su obje
stranke prisustvova le pregledu, mjesto reklamacije je mjesto pregleda. U suprotnom vai teor ija pr ijema,
tj. mjesto u koje treba uputiti reklamaciju je sjedite prodavca.
Vrijeme reklamiranja je trenutak ili periodu u kome mora ju biti okonane sve radnje koje su vezane
za obavjetavanje prodavca o materija lnom nedostatku. Primarno se odreuje ugovorom, a ako nije
ugovoreno, rok za reklamaciju zavis i od savjesnosti pr odavca i od toga da li je nedostatak vidljiv ili
skriven.
Ako je prodavac bio nesavjestan, kupevo pravo na reklamaciju nije vremenski ogranieno. Ako je
prodavac bio savjestan, vr ijeme reklamiranja zavis i od toga da li je nedostatak bio vidljiv ili skriven.
16

Kod vidljivih nedostataka se razlikuju 3 s ituacije:

1. Ako su obje stranke pr isustvova le ispor uci, kupac je duan da svoje pr imjedbe saopti odmah.
Izraz odmah je pravni standard, koji praktino znai da kupac mora prigovor iti im pr imijeti
nedostatak, a najkasnije razumno vr ijeme po isteku vremena isporuke. Razumno vr ijeme je ono koje je
urednom kupcu potrebno i dovoljno da saini reklamaciju.
2. Ako kupac nije pr isustvovao isp oruc i i pregledu, ili ako pregled nije bio mogu pr i ispor uci, kupac
je duan da reklamaciju izvri be z odlaganja, poev od trenutka kad je po redovnom toku stvari utvrdio
ili mogao da utvrdi postojanje materija lnih nedostataka.
3. Kod reekspedicije , kupac je duan prodavca obavijestiti o nedostacima im je po re dovnom toku s
tvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. Dakle, poetak roka je objektiviziran jer se u obzir
uzima objektivno mogu i tok odnosa izmeu kupca i kupevog kupca, a ne stvarno vrijeme u kome je
kupac obavijeten o nedostatku. Time je odgovor nost prebaena na kupca.
Kod skrivenih nedostataka, poetak subjektivnog roka je dan otkrivanja nedostatka, a duina ovog
roka odreena je standardom bez odlaganja. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana dana ispor uke.
Objektivni rok je prekluzivan. Strankama je doputeno ugovaranje dueg objektivnog roka.
4.3. REKLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE
Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavjetava prodavca da preneseno pravo
nije konstituisano (uopte ili na nain predvien ugovorom) i daje mu do znanja da se namjerava koristiti
nekim od prava koja mu pr ipadaju po tom osnovu.
Ovaj pr igovor u pr inc ipu predstavlja obavezu kupca, a izuzeci su posebno ureeni u ZOO. Ako se
prigovor mora dati da bi kupac sauvao svoja prava, reklamacija predstavlja i pr irodan sastojak ugovora.
Osim toga, ona ima i svojstva pomonog pravnog pos la. Modaliteti su isti kao kod reklamacije na
materijalne nedostatke.
Specifinosti reima reklamacije na pravne nedostatke sastoje se u slijedeem:
1. Priroda pravnih nedostataka je takva da njihovo dokazivanje redovno vri trea osoba, koja tvrdi da ima
jae pravo na prodanoj stvari nego kupac;
2. Kupac mora prodavca obavijestiti barem o zahtjevu treeg, i to u c jelini. Osim toga, u pr igovoru se
mora opredije liti za vid zatite koji oekuje od prodavca oslobaanje stvari od pretenzije treeg ili ispor
uka nove stvari bez nedostatka.
3. Obzirom da nema posebnih pravila o nainu obavjetavanja , reklamacija na pravne nedostatke smatra
se uinjenom u trenutku kad je pos lana, a ne kad ju je prodavac primio.
4. Ako vrijeme reklamacije nije odreeno ugovorom, krajnji rokovi za reklamaciju izjednaeni su sa
rokovima za ostvar ivanje prava na popravljanje tete. Za vansudsku evikc iju rok je 1 godina od saznanja
za pravo treeg. Trenutak saznanja je faktiko pitanje. Kod sudske evikcije , tj. ako je tree lice podnije lo
tubu, rok za reklamaciju i ostvar ivanje prava prema prodavcu je 6 mjeseci od pravosnano okonanog
spora.
5. ODGOVORNOST PRODAVCA
5.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA ISPORUKOM
Pojam kanjenja i odgovornosti za kanjenje sa isporukom. Kanjenje prodavca sa isporukom je
injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vr ijeme koje je utvreno
ugovor om ili na osnovu ugovora. Moe se pravno kva lif icirati kao tetna radnja povrede ugovora. Ona e
dovesti do ugovor ne odgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (teta, uzrona
veza i kr ivica). Domae pravo prihvata objektivni koncept kanjenja, koji je karakteristian za ugovore u
privredi.
Odgovor nost za kanjenje sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos. Predmet tog
obligacionog odnosa je radnja popravljanja tete u nateuri ili novcu, u onoj mjer i u kojoj je teta
posljedica kanjenja. Obzirom da se krivica prodavca za kanjenje pretpostavlja , ova vrsta odgovornosti se
moe kvalif ikovati kao subjektivna.
17

Odgovornost za kanjenje (docnju) sa jednokratnom realnom isporukom. Kod nefiksnih pos lova
postoje 2 osnovne pos ljedice kanjenja prodavca sa izvrenjem realne jednokratne isporuke. Prva je
odr avanje ugovora na snazi uz prodavevu obavezu naknade tete izazvane kanjenjem, a druga je
raskid ugovora uz obavezu prodavca na naknadu tete izazvane raskidom.
Kupac koji bez obzira na kanjenje e li odrati ugovor na snazi, ima na raspolaganju 3 mogunosti:
1. Da uti, tj. pasivno eka da se prodavac oisti od kanjenja;
2. Da zahtijeva uredno ispunjenje bez davanja naknadnog roka;
3. Da zahtijeva is punjenje uz davanje naknadnog pr imjere nog roka.
U sva 3 sluaja kupac ima mogunost da trai naknadu tete po optim pravilima (direktna teta i
izgubljena dobit).
U sluaju da e li raskinuti ugovor zbog kanjenja, kupac je obavezan da pr odavcu ostavi pr imjeren
naknadni rok za is punjenje. Tek po isteku tog roka , ugovor prestaje a na strani kupca nastaje pravo na
popravljanje tete. Davanjem naknadnog roka, vr ijeme isporuke se pretvara u bitan element pos la.
Njegovim bezuspjenim protekom ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu. Meutim, kupac ima
pravo davati nove naknadne rokove. To pravo nije ogranieno ni im os im izjavom prodavca da nee izvr
iti isporuku.
Kupac u 3 zakonom predviena sluaja moe raskinuti ugovor i be z davanja naknadnog roka :
1. Kad iz prodavevog dranja proizila zi da on nee ni u naknadnom roku izvriti svoju obavezu;
2. Ako je iz okolnosti pos la vidljivo da prodavac (dunik) ne moe izvr iti isporuku ni u naknadnom
roku;
3. Kod fiksne proda je.
U prva 2 sluaja kupac je ovlaten raskinuti ugovor prostom izjavom, a u tre em raskid nastupa ex lege.
Kupac koji je zbog kanjenja prodavca raskinuo ugovor , ima 3 alternativna naina za obeteenje:
1. Naknada tete prema optim pravilima obligacionog prava (prosta teta i izgubljena dobit);
2. Ako stvar ima tekuu c ijenu, kupac je ovlaten zahtijevati razliku izmeu ugovorene i tekue cijene na
dan raskida ugovora na tritu mjesta isporuke. Ako u tom mjestu nema tekue cijene, mjerodavna je
tekua cijena na supstituira juem tritu, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Poto se u
ovom s luaju vis ina tete utvruje obraunskim putem, a ne konkretnim dokazivanjem, ova j vid
obeteenja se naziva i naknadom apstraktne tete. Konkretna teta moe biti vea i u takvom sluaju
razliku izmeu nje i apstraktne tete kupac moe za htijevati po opt im pravilima obligacionog prava.
3. Kupovina radi pokr ia moe se primijeniti samo kad je predmet prodaje gener ika stvar. Kupac
je ovlaten da robu koja je bila predmet ugovora kupi od treeg lica, te da zahtijeva razliku izmeu
ugovorene cijene i c ijene koju je platio treem. Osim toga, prema optim pravilima moe zahtijevati i
naknadu eventualnih dodatnih trokova i dr uge konkretne tete. Kupac je duan da kupovinu radi pokr ia
izvr i u razumnom roku i na razuman nain, a o namjeravanoj ku povini je duan obavijestiti svog
prodavca. U suprotnom, pr odavac moe odbiti da pr izna dio razlike u cijeni i trokove za koje dokae da
ne bi nastali da je on bio blagovremeno obavijeten o namjeravanoj kupovini.
Kod fiksnih poslova, ako prodavac ne izvr i isporuku na vrijeme, ugovor je raskinut ex lege. Fiksni
poslovi su poslovi kod kojih je rok isporuke bitan element. Kupac moe ugovor odrati na snazi ako po
isteku roka bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
Odgovornost za kanjenje sa isporukom obroka. Ako koliina nije bitan element ugovora zakanjenje
sa ispor ukom jednog obroka predstavlja djeliminu docnju. Odgovornost prodavca se vee samo za
neizvreni dio, a ne i za ugovor u c je lini. S tim u vezi, kupac nema pravo raskinuti ugovor i zahtijevati
naknadu tete za obroke koje je ve primio bez pr igovora, jer bi u takvom s luaju dugovao prodavcu
odgovaraju i dio c ijene.
U pogledu obroka sa kojim je prodavac u zakanjenju, kupac ima ista prava kao i u s luaju zakanjenja
sa jednokratnom realnom isporukom. Za obroke koji nisu dospje li prodavac nije u zakanjenju, pa kupac
nema nikakvih prava. Ovdje postoji jedan izuzetak: kupac u razumnom roku moe raskinuti ugovor i u
18

pogledu budu ih obaveza, ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee biti ispunjene.
Razumni rok se odreuje prema okolnostima sluaja, a on mora biti toliki da prodavac koji e li da
ugovor odri na snazi moe dati odgovarajue osiguranje. Da bi dolo do raskida ugovora po isteku
razumnog roka , izja va o raskidu se mora prodavcu saoptiti bez odgaanja.
Ako je pr odavac u zakanjenju sa isporukom nekoliko obroka po osnovu istog ugovora, kupac moe za
svaki taj obrok kor istiti razliita prava.
Ako koliina jeste bitan element ugovora, kanjenje sa isporukom obroka ima pos ljedice
potpunog zakanjenja. Kupac moe ostati pri ugovoru uz naknadu tete ili raskinuti ugovor i zahtijevati
naknadu tete uzrokovane raskidom. U s luaju raskida , kupac vraa primljene obroke, uz istovremeni
zahtjev za vraanjem plaenih iznosa uz zateznu kamatu. U takvoj situaciji svaka strana onoj drugoj duguje
naknadu za koristi koju je u meuvremenu ima la od onoga to je duna vratiti, odnos no nadoknaditi.
Odgovornost za kanjenje sa predajom dokumenata zavis i od kvalif ikacije ispor uke. Ako se radi
o dokumentarnoj isporuc i, tj. kad se prodavac predajom dokumenata liava prava raspolaganja
robom, posljedice su iste kao i kod realne isporuke. U sluaju kad preda ja dokumenata predstavlja sporednu
obavezu prodavca, kupac moe zaht ijevati samo naknadu tete.
5.2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE
Pojam odgovornosti za materijalne nedostatke. Odgovornost za materija lne nedostatke se moe
definisati kao jednostranoobavezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da od prodavca
zahtijeva neku od zakonom predvienih radnji popravljanja tete izazvane postojanjem skr ivenih
materija lnih nedostataka. Krivica prodavca nije uslov za nastanak odgovornosti, pa se ona kvalif ic ira kao
objektivna.
Garancija za materija lne nedostatke je priro dni e lement ugovora. Ugovarai je mogu sporazumno isklju
iti ili ograni iti, s tim to je takva klauzula nitava ako je prodavac znao za nedostatak ili ako je
zloupotrijebio svoj monopolski poloaj.
Prava kupca. Zahtje v za ure dnim is punje nje m ugovora je prvo pravo koje kupac ima u slua ju
isporuke robe sa materijalnim nedostacima. Uz zahtjev, kupac mora prodavcu dati i naknadni pr
imjeren rok za ispunjenje obaveze. Potrebno vr ijeme odreuje kupac ili se ono utvruje prema
okolnostima s luaja. Bezuspjean protok naknadnog roka dovodi do raskida ugovora ex lege, ali ga
kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi pr odavcu da ugovor odrava na snazi.
Ako je kao nain otklanjanja materija lnih nedostataka u konkretnom s luaju mogue otklanjanje
nedostataka na ve isporuenoj stvari ili isporuka nove stvari, smatra se da pravo izbora pripada kupcu.
Postoje 3 faktika momenta koji us lovljavaju kupevo pravo izbora: (1) Priroda stvari ako se radi o
generikoj stvari mogua su oba zahtjeva. U suprotnom u obzir dolazi samo otklanjanje nedostataka; (2)
Priroda nedostatka tj. da li je otklonjiv ili neotklonjiv i ( 3) Vrijeme postavljanja zahtjeva - mora biti
unutar jednogodinjeg prekluzivnog roka od dana upuivanja obavijesti prodavcu.
Zaht je v za s nie nje m cije ne je samostalno pravo kupca. U praksi najvie sporova izmeu kupca i
prodavca izaziva iznos za koji se cijena sniava. Postoje 2 osnovna metoda za odreivanje tog iznosa:
apsolutni i relativni. Prema prvom, plaa se razlika izmeu vrijednosti stvar i bez nedostatka i vr
ijednosti stvari sa nedostatkom. Po drugom se iznos snienja ne dobiva oduzimanjem, ve procentualnim
raunom. Na zakon usvaja drugi nain. Odluku o snienju naelno donose stranke, a u sluaju spora
sud. Jednom utvreno snienje ne mora biti definitivno, tj. ako se utvrde novi nedostaci mogue je novo
snienje.
to se tie rokova, ako je kupac blagovremeno reklamirao nedostatak a cijenu nije platio, zahtjev
za snienjem moe istai pr ilikom plaanja ili kao pr igovor bez ikakvih vremenskih ogr anienja.
Zaht je v za ras kid ugovora je pravo koje je us lovljeno bezuspjenim protekom naknadnog roka
19

za ispunjenje ugovora i mogunou vraanja stvari u naelno nepromijenjenom stanju.

Duina naknadnog pr imjerenog roka za ispunjenje ugovora odreuje s e prema mogunosti prodavca da
robu pripremljenu za isporuku dovede u stanje u skladu sa ugovorom.
Drugi us lov je da je kupac sposoban da stvar i vrati u naelno nepromijenjenom stanju. Od ovog
pravila postoje izuzeci, u kojima kupac moe raskinuti ugovor bez obzira na to to je stvar dje limino
ili potpuno propala. To su sluajevi u kojima je stvar propala ili oteena zbog:
1. Nedostatka usljed kojeg se trai raskid ugovora;
2. tetnog dogaaja za kupac ne odgovara;
3. Usljed pregleda stvari;
4. Zbog redovne upotrebe stvari prije otkr ivanja nedostatka;
5. Zbog toga to su oteenja ili izmjena bez znaaja.
Ako ne moe vratiti stvar u naelno ne izmijenjenom stanju niti se pozvati na neki od navedenih
izuzetaka, kupac nije ovlaten raskinuti ugovor, ali zadrava ostala prava po osnovu postojanja nedostatka.
Ako je ugovor raskinut, kupac moe alternativno zahtijevati:
- naknadu proste tete i izgubljene dobiti;
- naknadu apstraktne tete i preostale konkretne tete;
- kupovinu radi pokr ia i naknadu ostale tete.
Obim vrenja prava na popravljanje te te. Ako je predata manja koliina od ugovrene ili ako samo
dio robe ima materijalne nedostatke, poloa j kupca zavisi od toga da li su koliina ili kva litet nebitni
ili bitni elementi ugovora. U prvom s luaju, kupac moe ugovor raskinuti samo dje limino, tj. za
neisporuenu koliinu odnosno za dio robe koji ne odgovara kvalitetu.
U sluaju predaje vee koli ine od ugovorene, kupac mora u razumnom roku izjaviti da odbija viak.
U suprotnom e se smatrati da je primio cije lu koli inu, te da i viak mora platiti po istoj cijeni.
Ako je istim ugovorom za jedinstvenu cijenu prodato vie stvari, a samo neke od njih imaju
nedostatke, poloaj stranaka zavisi od toga da li te stvari ine cje linu ili ne. Ako stvari ne ine cje
linu, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatke.
U drugom s luaju, kupac moe traiti potpuni ili djelimini raskid ugovora. Obzirom da stvari ine cje
linu, posljedica djeliminog raskida moe biti umanjenje vr ijednosti osta lih stvar i iz cje line , tj. onih
koje nemaju nedostatak. Zbog toga prodavac ima pravo raskinuti ugovor i u pogledu tih stvar i.
Obaveze kupca. Sadraj obaveza kupca zavisi od naina obeteenja koji je izabrao. Ako zahtijeva
uredno ispunjenje ugovora, te obaveze su:
1. Da primljene stvari uva sa panjom dobr og pr ivrednika. U takvom sluaju ima pravo na
naknadu trokova uvanja. Da bi se oslobodio ove obaveze, kupac moe dugovanu stvar deponovati u
javnom skladitu, sudskom depozitu, kod treeg lica ili star moe prodat i na teret i rizik prodavca.
2. Stavljanje stvari na raspolaganje pr odavcu da bi se ova obaveza smatrala izvrenom, kupc mora
obavijestiti prodavca da mu je robu stavio na raspolaganje i mora prodavca staviti u s ituaciju da faktiki
raspolae robom. To znai da mu mora predati dokumente sudske ili komercija lne dokumente koji ga
ovlauju na sticanje posjeda na stvarima koje su predmet prodaje.
Ako kupac izabere srazmjerno snienje c ijene, duan je odmah platiti ono to smatra da je cijena stvar
i sa nedostatkom. Ako to prodavac odbija pr imiti, kupac e odreeni iznos deponovati kod suda i
time se oslobaa posljedica dunikog zakanjenja.
Ako se opredije lio za raskid ugovora, osnovna obaveza kupca jeste restitucija primljenih stvari ( u natur i
ili u novcu).
5.2. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE
Pojam. Odgovornost za pravne nedostatke je rezultat neizvrenja prodaveve obaveze garancije da
preneseno pravo nema nedostataka. Po svojim obiljejima identina je odgovornosti za materija
lne nedostatke: objektivna je i dispozitivna.
20

Prava kupca. Zahtje v za ure dnim is punje nje m ugovora moe se postaviti na 2 naina : kao
zahtjev za oslobaanje stvari od prava ili pretenzija treeg ili kao zahtjev za isporukom druge
generike stvari bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu. Za izvrenje izabrane obaveze kupac
mora prodavcu ostaviti razuman rok, ija duina zavis i od sutine zahtjeva i okolnosti posla. Ovaj zahtjev
zastarijeva u subjektivnom roku od 1 godine. (poetak roka vezan je za saznanje za pravo treeg).
Zaht je v za s razmje rnim s nie nje m cije ne moe se postaviti tek ako prodavac u razumnom r oku ne
otkloni nedostatak na traeni nain, pa us ljed toga kupevo pravo bude umanjeno ili ogranieno. Pravo
na naknadu ostale pretrpljene tete kupac ima samo ako u trenutku sklapanja ugovora nije znao da stvar
moe biti oduzeta ili pravo umanjeno.
Raskid ugovora e nastupiti po samom zakonu ako stvar bude kupcu oduzeta zbog propusta pr odavca
da otkloni pravne nedostatke u ostavljenom razumnom roku. Do raskida moe do i i izjavom volje
kupca, u sluaju kada se svrha ugovora ne moe ostvariti zbog toga to nedostaci nisu otklonjeni u
naknadnom roku. Prilikom raskida svaka strana vraa ono to je primila po osnovu tog ugovora.
Pomo u parnici. Da bi se mogao postaviti zahtjev za pomo u parnic i, potrebno je da postoji
sudska evikc ija. Kupac je ovlaten traiti bilo koju vrstu pomo i od obezbjeivanja dokaza, preko
prihvatanja svojstva intervenijenta pa do potpunog preuzimanja spora. Sa stanovita uspjeha u sporu,
zahtjev mora biti postavljen blagovremeno. Ako zahtjev za pomo u parnic i nije blagovremeno
postavljen, prodavac moe odbiti zahtjev za popravljanjem tete zbog gubitka parnice ukoliko dokae
da je raspolagao sredstvima kojima bi odbio evikciju treeg.
Naknada tete se u sluaju sudske evikc ije moe traiti u objektivnom prekluzivnom roku od 6 mjeseci
nakon pravosnano okonanog spora.
Priznavanje oito os novanog prava treeg lica. U poslovnom pravu e se smatrati da je pravo nesumnjivo ako je potkr ijepljeno urednim robnim dokumentima (skladini list, varant, prenos ivi tovarni list i s
l). ZOO u takvim sluajevima dozvoljava kupcu da i bez obavjetavanja prodavca prizna ovakvo pravo.
6. ODGOVORNOST KUPCA
6.1. ODGOVORNOST ZA KANJENJE SA SLANJEM AMBALAE
Pojam kanjenja kupca sa slanjem ambalae i odgovornost kupca za nju. Slanje ambalae je
kupeva obaveza samo ako je to nesumnjivo ugovoreno, bilo izr i ito ili preutno. Ako rok za slanje nije
preciziran, smatra se da je ambalaa blagovremeno dostavljena ako je prodavcu stigla onoliko vremena pr
ije isteka roka za ispor uku robe koliko je prema okolnostima sluaja dovoljno da bi prodavac mogao na
vrijeme izvr iti pakovanje i isporuku. Nepotivanje ovih odredaba predstavlja docnju (kanjenje) sa
dostavom ambalae.
Odgovor nost kupca je subjektivna , tj. postoji ako su uz injenicu neblagovremenog slanja ispunjene i
osta le pretpostavke, ukljuujui i kr ivicu.
Prava prodavca. Prodavac ima 2 osnovne mogunosti: odr avanje ugovora na snazi ili njegov raskid, a u
oba sluaja ima pravo na naknadu tete (zbog neurednog izvrenja ili zbog raskida).
Odravanje ugovora na snazi prodavac moe ostvariti na nekoliko naina :
1. Izvriti isporuku preda jom robe u javno skladite na teret kupca, ako to doputa ju konkretne okolnost
i.
Ovakav in ima dejstvo sudskog deponovanja, a kupac o njemu mora biti obavijeten.
2. O troku kupca dati svoju amba lau ili zakupiti ambalau i izvr iti ugovor. U ovom s luaju prodavac
ima pravo na produenje roka isporuke za period koji mu je prema okolnostima potreban za
nabavku ambalae.
3. Dati kupcu naknadni pr imjereni rok za dostavu amba lae. Duina roka je faktiko pitanje.
Prodavac moe raskinuti ugovor ako mu kupac u naknadnom pr imjerenom roku ne dostavi
21

dugovanu ambalau.
6.2. ODGOVORNOST ZA ZAKANJENJE SA PRIJEMOM ISPORUKE
Pojam zakanjenja sa prijemom isporuke i odgovornost za nju. Docnja (zakanjenje) se moe definisati
kao neizvrenje svih ili pojedinih radnji preuzimanja uredno ponuene isporuke u vr ijeme odreeno
ugovorom, poslovnim obiajima ili redovnim tokom stvar i. Pojam i pretpostavke odgovornosti su isti kao
i kod drugih sluajeva neurednog ispunjenja nenovanih obaveza.
Predaja robe na uvanje. Padom kupca u zakanjenje sa prijemom isporuke prodavac postaje obavezan
da robu uva panjom dobrog pr ivrednika na rizik i troak kupca. Moe se osloboditi ove obaveze
predajom robe na uvanje ili prodajom. Predaja na uvanje se najee vri uskladitenjem robe u javnom
skladitu u mjestu isporuke. Ako to nije mogue, prodavac je ovlaten da izabere skladite u drugom
mjestu, ali tada kupcu duguje tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjesta uskladitenja. O izvrenom
polaganju prodavac mora obavijestiti kupca.
Deponovanje stvari kod suda prodavac moe izvr iti ako odgovarajue javno skladi te ne postoji, ili
po vlastitoj odluc i. Ako predmet isporuke nije podoban za sudski depozit (po ocjeni pr odavca ili po oc jeni
suda), prodavac moe traiti da sud odredi lice koje e o troku i za raun kupca primiti stvar na
uvanje. O izvrenom polaganju kupca obavjetava prodavac (a ne sud).
Posljedice polaganja su identine u sva 3 sluaja:
1. Prodavac se oslobaa svoje obaveze isporuke i prestaje eventualno zakanjenje;
2. Rizik sluajne propasti i svojina prelaze na kupca;
3. Trokovi polaganja pre laze na ku pca u onoj mjeri u kojoj su vii od trokova isporuke koje je treba lo
da snosi prodavac.
Prodaja robe. Druga mogunost koja prodavcu stoji na raspolaganju je proda ja robe umjesto preda je
na uvanje. U zavisnosti od us lova, moe se izvr iti na nekoliko na ina:
1. Javna prodaja ako je stvar nepodesna za uvanje ili ako je njena vr ijednost nesrazmjerno mala u
odnosu na trokove uvanja. Odluku o javnoj pr odaji donos i sud, koji je i subjekt koji vr i prodaju.
Kupac je onaj ko ponudi na jvi i iznos. Od dobijeno g iznosa najpr ije se odbija ju tro kovi javne
prodaje, zatim prior itetna zalona prava, potom cijena koju je sa prvobitnim kupcem ugovor io prodavac.
Ostatak se deponuje kod suda u kor ist kupca ija roba je izloena javnoj prodaji. O namjeravanoj proda ji i
n jenim rezultatima prodavac mora obavijestiti kupca.
2. Prodaja iz s lobodne ruke moe se vriti ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je vr ijednost
stvari nesrazmjerno ma la u odnosu na trokove javne proda je. Subjekat ove proda je je sam prodavac, a
nain prodaje prvenstveno zavis i od pos lovnih obiaja. Od dobijenog iznosa odbija ju se trokovi
prodaje i prodaveva potraivanja, a ostatak se deponuje kod suda u kor ist prvobitnog kupca.
3. Prodaja na najpogodniji nain moe se pr imijeniti kad je stvar u kvaru ili je lahko kvar ljiva , tako
da moe brzo propasti. Nain prodaje odreuje sam prodavac, rukovodei se iskljuivo potrebom
predupreivanja ili smanjivanja tete.
Raskid ugovora. Prema ZOO, prodavac moe odustati od ugovora ako ima osnovanog razloga za sumnju
da kupac nee isplatiti c ijenu. Prema teorijskom tumaenju, odbijanje pr ijema uredno ponuene
isporuke konstituira osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati c ijenu. Ugovor se raskida izjavom pr
odavca, a zakon ne trai prethodno davanje naknadnog pr imje renog roka za pr ijem is poruke.
Posljedice raskida nisu posebno regulisane, te se primjenjuju opta pravila o naknadi tete u sluaju raskida
proda je.
6.2. ZAKANJENJE KUPCA SA PLAANJEM CIJENE
Pojam docnje sa plaanjem cijene i odgovornost kupca za nju. Zakanjenje (docnja) sa plaanjem c
ijene postoji kad kupac svoju obavezu isplate ne izvr i na vrijeme. Odgovornost za zakanjenje je
objektivna. ZOO nema posebnih pravila o raskidu ugovora zbog dunikog zakanjenja sa plaanjem c
22

ijene. Zbog toga se prava prodavca ravnaju prema optim pravilima. Kao osnov za ispitivanje pos ljedica
zakanjenja dunika za plaanjem kupovne cijene moe se uzeti sistematika Optih uzans i.
Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene prije prijema isporuke. U sluaju zakanjenja kupca, prvi
zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju je izvrenje ugovora. Kupcu se u tu svrhu mora dati naknadni
pr imjereni rok, osim u 3 sluaja: ( 1) kod f iksnih pos lova , (2) kad iz kupevog ponaanja proizilazi da
nee izvriti svoju obavezu i (3) kad je oito da on to ne moe izvr iti. Uz isplatu cijene , prodavcu pr
ipada i zakonska zatezna kamata. Ako je ona nia od ugovorne , pr imijenie se ugovorna kamata.
Zatezna kamata se plaa bez obzira na to da li je prodavac pretrpio tetu ili ne. Zbog toga ona ima os obinu
apstraktne tete, a odgovornost kupca je objektivna.
Prodavac moe traiti i naknadu one tete koja prevazilazi iznos zateznih kamata. Ona spada u
konkretne tete jer se dokazuje i zasniva na krivici. Ovdje je odgovornost kupca subjektivna.
Drugi generalni zahtjev koji prodavac ima na raspolaganju jeste raskid ugovora, uz us lov da je
prethodno istekao naknadni pr imjereni rok za plaanje cijene.
Zakanjenje kupca sa plaanjem cijene nakon prijema isporuke. ZOO nema posebnih pravila o
ovome. Optim uzansama je u ovoj s ituaciji prodavcu uskraena mogunost raskida ugovora. On moe
traiti isplatu kupovne cijene i kamatu zbog zakanjenja, te naknadu tete po osnovu subjektivne odgovor
nosti kupca.
UGOVORI O USLUGAMA U PROMETU ROBE
1. TRGOVINSKO POSREDOVANJE (ME ETARENJE)
1.1. POJAM POSLA I ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Ugovorom o posredovanju posrednik se obavezuje da nastoji pr onai i dovesti u vezu sa nalogodavcem
osobu koja bi sa njim pregovarala o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da
posredniku isplati odreenu naknadu ako taj ugovor bude sklopljen. Posrednik moe i uestvovati u
pregovor ima, a li on ne zakljuuje ugovor. On stvara samo komercija lnu vezu, a ne i pravnu.
Po svojoj pravnoj pr irodi posredovanje je ugovor o na logu. Ako je ugovoreno da posrednik pr ima
naknadu i kad njegovo nastojanje ostane bez rezultata, ovaj posao popr ima obiljeja ugovora o djelu.
Posrednikim poslovima bave se posebni subjekti kojima je to osnovna pr ivredna djelatnost
posrednika preduzea i bir oi, kao i trgovinske agencije kojima je posredovanje sporedna dje latnost.
Zakljuivanje ugovora. Ugovor je neformalan i konsenzua lan. Obino se zakljuuje tako to neka
poslovna organizacija izda je nalog posrednikom birou da joj nae saugovaraa za neki pr ivredni
posao. Ako posrednik odmah ne odbije nalog, smatra se da je prihvatio i da je ugovor o posredovanju
zakljuen na dan prijema naloga.
Nalogodavac nije duan zaklju iti ugovor sa preduzeem koje mu je posrednik naao, ali ako je
postupio nesavjesno odgovarae za tetu.
1.2. BITNI ELEMENTI
Linost posrednika. Obzirom da je posredovanje po svojoj pravnoj pr ir odi ugovor o na logu,
linost posrednika je bitan element ugovora. Ako posredovanje ima karakter ugovora o djelu, posrednik
ne mora lino izvr iti nalog.
Predmet ugovora je je dnokratna faktika radnja dovoenja potencija lnih partnera u vezu radi zaklju
ivanja odreenog ili odreenih ugovora. Ugovorna obligacija glasi na rad, a ne na rezultat. inidbu
posrednik vr i u svoje ime i za svoj raun.
Cijena je naknada posrednika za izvreni rad i postignuti rezultat. U nju su uraunati redovni trokovi
posrednika, tako da ih moe posebno zaraunati samo ako je to izr iito ugovoreno. C ijena je pr irodni
element ugovora, tj. posrednik ima pravo na naknadu i kad to nije posebno ugovoreno. Odreuje se na
23

jedan od slijedeih naina:

1. Tarifom ili drugim opt im aktom posrednika;
2. Ugovorom o posredovanju, ukoliko nema tarife ili se eli ugovor iti drugaija cijena;
3. Ako nije odreena ugovorom, pr imjenjuje se obiajna cijena;
4. Ako nema obiaja prema kojem bi se cijena mogla odrediti, odredie je sud.
Ako cijena nije isplaena nakon sklapanja ugovora, na logodavac moe od suda traiti da je snizi, ako
utvrdi da je previsoka obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu . Ovakva mogunost nije
predviena i u kor ist posrednika, ako je provizija preniska u odnos u na njegovo za laganje i rezultat.
1.3. OBAVEZE STRANAKA
Obaveze posrednika. Osnovna obaveza posrednika je dovoenje u vezu zainteresovanih strana.
Pos tupanje po nalogu. Posrednik je duan da se pr idrava komitentovog na loga. Nalozi mogu biti
manje ili vie vrsti, a mogu biti i samo instruktivni. Komitent moe uputstva izdavati i naknadno.
Nalogodavac moe svakodobno opozvati nalog, osim u 2 s luaja : ako se u ugovoru odrekao te
mogunosti ili ako bi opoziv bio protivan savjesnosti.
Pos tupanje s a panjom dobrog privre dnika s trunjaka je slijedea obaveza posrednika. Iz nje
proizilazi dunost posrednika da za svog komitenta pronae najpovoljnijeg saugova raa. Ako posrednik
radi protivno interesima svog komitenta za drugu stranku, gubi pravo i na naknadu i na trokove.
Izuzetno, ako je tako predvieno ugovorom, lica dovedena u vezu plaaju pr oviziju po pola. Tada
posrednik dje luje u interesu oba subjekta.
Pos re dniki (meetarski) dne vnik je knjiga o pr ivrednim pos lovima koji su sklopljeni
posrednikovim dje lovanjem, a koju je posrednik duan da vodi. Zakonom je odreeno da se u dnevnik
upisuju bitni sastojci i podaci o ugovoru koji je zakljuen posredovanjem, a u praksi je usvojeno da se u
dnevniku vode nazivi organizacija koje su zakljuile ugovor , bitni i drugi vaniji sastojci ugovora, i datum
upisa.
Pos re dniki lis t. Posrednik je duan da strankama izda zakljunicu o pos lu koji su ugovor ili (posredni
ki list, meetarski list) ili izvod iz posrednikog dnevnika, sa podacima koji su uneseni u dnevnik.
Posredniki list i posredniki dnevnik mogu pos luiti pred sudom kao dokaz o sklopljenom pos lu,
odnosno o onome to je u njima upisano.
uvanje poslovne tajne je trajna obaveza posrednika, koja se ne gasi ispunjenjem obaveza ili
raskidom ugovora.
Obavjetavanje o s tanju na tri tu. Na zahtjev stranaka posrednik je duan davati obavjetenja o stanju
na tritu, potranji ili ponudi robe i usluga, cijenama itd, te o svim okolnostima koje su
znaajne za namjeravani posao. Davanje obavjetenja spada u pr ivrednu djelatnost posredovanja i
posrednic i ih da ju uz posebnu naknadu.
Obaveze nalogodavca. Osnovna obaveza je plaanje provizije (cije ne ). Ona se plaa prema
uslovima ugovora, a ako oni nisu utvreni, vae dispozitivna pravila. Prvo meu njima glas i da ova
obaveza postoji i ako nije izr iito ugovorena. Postoje 3 razli ita mi ljenja o tome kada posrednik stie
pravo na proviziju: prema jednom mi ljenju, to je tek kad druga strana izvr i obaveze iz ugovora, po
drugom je to im je posrednik doveo komitenta u vezu sa treim licem, a prema treem miljenju
posredniku pr ipada provizija u trenutku kad komitent sklopi ugovor sa treim licem. Ovo pos ljednje mi
ljenje usvaja i na zakon ( ukoliko drugaije nije ugovoreno).
Obaveza plaanja provizije ne postoji u 3 sluaja:
24

1. Ako ugovor radi kojeg je posredovano nije zakljuen;

2. Ako je posrednik radio na tetu komitenta, a u korist druge strane;
3. Ako komitent sa partnerom kojeg je posrednik naao sklopi ne samo ugovor za koji je posredovano, ve
i druge pos love mada bi logino bilo da posredniku pripada uveana naknada, komitent ipak nema
obavezu da je isplati.
Naknada trokova. Komitent je duan posredniku nadoknadit i izuzetne trokove, ako ih je ovaj
morao uiniti radi uspjenog okonanja posredovanja. Uobiajeni trokovi pokr iveni su provizijom.
Trplje nje pos re dnikovih prava zaloge, pridraja i prve ns tva naplate. Posrednik ima prava
zaloge, pridra ja i prvenstvene naplate kao sredstava obezbjeenja njegovih potraivanja prema
komitentu. Pravni reim ovih obaveza podvrgnut je optim pravilima obligacionog prava.

1.4. ODGOVORNOST STRANAKA

Odgovornost posrednika administrativna i kr ivinopravna odgovornost su odreene optim propis ima
koji se posebno konkretiziraju za propuste u voenju posrednike knjige. Imovinskopravna odgovor
nost u principu se ravna prema optim pravilima obligacionog prava (subjektivna odgovor nost). Postoje 3
posebna sluaja imovinske odgovornosti. Prva 2 se odnose na situacije kada posrednik odgovara za
tetu koju je komitent pretrpio zbog toga to je doveden u vezu sa: (1) pos lovno nesposobnim licem, pod
us lovom da je posrednik to znao ili morao znati; ili (2) licem za koje je posrednik znao ili morao znati da
nee moi izvr iti ugovorne obaveze. Trei sluaj je odgovor nost posrednika za nepotivanje obaveze
uvanja poslovne tajne.
Odgovornost komitenta. Komitent za svoje obaveze odgovara po optim pravilima o ugovornoj
odgovornosti.
Objektivna odgovornost postoji ako se radi o neizvrenju obaveze plaanja provizije i trokova.
2. TRGOVINSKO ZAS TUPNI TVO
2.1. POJAM I ZAKLJUIVANJE UGOVORA O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
Pojam. Prema ZOO, ugovorom o trgovinskom zastupanju zastupnik se obavezuje da se stalno stara da
trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje izmeu njih i
nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju).
Karakteristike ovog ugovora su:
1. Trajno dje lovanje u ime i za raun komitenta;
2. Relativna samostalnost agenta u djelovanju on nije slubenik na logodavca;
3. Preduzimanje pravnih i faktikih radnji;
4. Formalnost;
5. Komutativnost;
6. U principu se preuzima samo obaveza rada, a ne i rezultata;
7. Postojanje posebnog odnosa povjerenja fiduciae, to ovaj ugovor ini pos lom intuitu personae.
Od posrednitva se trgovinsko zastupanje razlikuje u 2 e lementa: tra jnosti i mogunosti da se
punomostvo uklju i u pos lovni odnos kao njegov integralni dio. Razlike u odnosu na komis ion i pedic
iju su u tome to trgovinsko zastupstvo moe postojati i bez davanja izjava volje za komitenta, a ako je
izjava data, zastupnik je daje u ime i za raun komitenta a komis ionar i pediter to ini u vlastito ime a za
raun komitenta.
Zakljuivanje ugovora. Za razliku od ugovora o komis ionu i posredovanju, ugovor o trgovinskom
zastupanju je po zakonu forma lan vai samo ako je sklopljen u pisanoj formi.
25

2.2. BITNI ELEMENTI

Linost trgovinskog zastupnika je bitan element ugovora. Poslovima trgovinskog zastupanja se
uglavnom bave trgovinska zastupnitva (agencije, agenture), dok se tim pos lovima kao sporednom
djelatnou mogu baviti posredniki biroi i druge pr ivredne organizacije.
Predmet ugovora je rad, a ne rezultat rada trgovinskog zastup nika. Sastoji se od 2 komponente :
1. trajnog nastojanja trgovinskog zastupnika da promovira interese svog nalogodavca sa ciljem uestalog
sklapanja ugovora;
2. stalnog posredovanja za komitenta.
Ovlatenje na zastupanje komitenta moe a ne mora biti predmet u govora. Mada je punomostvo
uobiajeno u pos lovnoj praksi, ono u predmeg pos la ulazi samo na osnovu izr i itog sporazuma
stranaka. Trgovinski zastupnik i bez posebnog ovlatenja mora pr ihvatiti izjave treih lica sa kojima je
komitent sklopio ugovor dje lovanjem zastupnika, ukoliko se te izjave tiu nedostataka predmeta
ugovora ili dr ugih re levantnih momenata. Vai i obrnuto: zastupnik je ovlaten da i bez posebne
punomo i da je izjave potrebne za ouvanje ili os iguranje nalogodavevih prava i interesa.
Cijena poslova iz ugovora o trgovinskom zastupanju se sastoji iz naknade (provizije) i trokova. Ona se
prvenstveno odreuje ugovorom i na jee je to odreeni procenat od vr ijednosti pos la. Kao
mjerodavan izvor se ugovor om moe pr ihvatiti i tarifa agenta. Ukoliko se provizija ne moe utvr diti na
osnovu ugovora ili tarifa, zastupnik prema ZOO ima pravo na uobiajenu naknadu.
U pogledu vis ine provizije je mogua sudska intervencija , kao i kod ugovora o posredovanju. Naime,
na zahtjev na logodavca sud e sniziti proviziju na pravian iznos ako utvrdi da je ona nesrazmjerno
velika prema uinjenoj usluzi. Obr nuto ne vai, tj. agent nema pravo na istu vrstu zahtjeva ako je
pr ovizija nesrazmjerno ma la u odnosu na uinjenu us lugu.
2.3. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA Obaveze agencije
1. Glavna obaveza agencije je iznalae nje s augovaraa. Agencija istrauje i obrauje trite i nastoji
to vie zainteresirati potenc ija lne pos lovne partnere za djelatnost svog nalogodavca.
2. Uestvovanje u s klapanju pos lova. Funkcija agencije se ne okonava iznalaenjem saugovaraa, ve
je agent duan da po uputstvima nalogodavca uestvuje u zakljuenju pos la i nastoji sklopiti
povoljan ugovor.
3. Davanje obavje tenja. Agent je duan na logodavcu davati obavjetenja o stanju na tritu, a posebno
o prilikama i stanju relevantnim za konkretan posao koji mu je povjeren.
4. Voenje knjige ugovora. Kao i posrednik, i zastupnik je duan voditi knjigu ugovora koje je zaklju io
u ime na logodavca, sa podacima o njihovoj sadrini. Kad zaklju i ugovor , zastupnik sas tavlja o
tome zakljunicu koju podnos i na potpis drugoj ugovornoj strani. Knjiga ugovora i zakljunica mogu pos
luiti kao dokaz o sklopljenim ugovor ima , ali potpis ivanje zakljunice nema uticaja na punovanost
ugovora. Zastupnik takoe vodi i posredniki dnevnik, za pos love u kojima samo posreduje. Tada izdaje i
izvode iz dnevnika (posrednike listove).
5. Staranje o inte res ima nalogodavca je u svim pos lovima obaveza agenta, koji je duan postupati
sa panjom dobrog strunjaka. Obavezan je postupati po uputstvima na logodavca, a li ga je duan upozor
iti ako bi takvo postupanje bilo protiv interesa nalogodavca obzirom na pr ilike na tritu. U cilju zatite
nalogodavca, agencija je ovlatena zahtijevati preduzimanje potrebnih mjera obezbjeenja. Ovo
ovlatenje zasnovano je na ZOO, pa se ne mora posebno ugovarati.
6. Primanje izjava od s augovaraa. Izjave koje se tiu nedostataka predmeta ugovora, kao i druge izjave
u vezi s tim ugovor om, druga strana moe initi agenciji umjesto saugovarau. Takve izjave su punovane
.
7. Pos lovna tajna. Agent je duan trajno uvati kao pos lovnu tajnu sve to je saznao u vezi s poslom
koji mu je povjerio nalogodavac.
8. Vraanje s tvari primlje nih od komite nta. Po prestanku ugovora, agent mora vratiti stvar i koje
26

je primio od komitenta, u stanju u kome se one nalaze (uzorci, alati za servis iranje, tehnika uputstva
itd). Rok vraanja nije propisan, pa se utvruje prema okolnostima pos la i pr irodi stvari.
9. Polaganje rauna. Ova obaveza zasnovana je na optim pravilima ugovora o nalogu. Kao gospodar
posla , nalogodavac moe svakodobno traiti da mu trgovinski zastupnik podnese izvjetaj i poloi raun.
10. Trplje nje odbijanja pos la. Posao (ugovor) koji mu je pripremljen nalogodavac moe pr ihvatiti ili
odbiti.
Ako odbije , duan je savjesnim treim lic ima nadoknaditi tetu, pod uslovom da je agent dje lovao s
dunom panjom.
Obaveze komitenta
1. Prva obaveza jeste pre daja mate rijala koji su agentu potrebni za izvrenje naloga (uzroc i,
alati, teh. uputstva i s l). Vrsta stvari, vrijeme i nain predaje se odreuju ugovorom ili po pr irodi stvar i.
2. Obavjetavanje o re levantnim mome ntima. Ukoliko iz bilo kojih razloga doe do promjena bitnih
za izvrenje naloga, npr. ako nalogodavac smanji pr oizvodnju robe za iju proda ju se stara agencija ,
duan je o tome obavijestiti agenciju o potrebi da svede svoje aktivnosti na manju mjeru. Ako to ne
uini, odgovarae agenciji za pretrpljenu tetu.
3. Plaanje cije ne je osnovna obaveza nalogodavca. Ako nije regulisana ugovorom, pr imjenjuju
se dispozitivne odredbe. Obaveza postoji i ako nije izr i ito ugovorena. Provizija , kao element ukupne
cijene usluge, plaa se za:
- ugovore sklopljene posredovanjem agenta;
- ugovore koje je agent sklopio sa treim lic ima (ako je za to bio ovlaten);
- ugovore koje bilo ko (agent ili komitent) sklopi sa bilo kojim treim licem, ako se radi o iskljuivoj
agenciji.
Obaveza nalogodavca dospijeva kad ugovor bude izvren (ZOO). Agent ima pravo na proviziju i ako
ugovor nije izvren, ako je do toga do lo us ljed uzroka na strani nalogodavca. Pored toga, u
sluaju neizvrenja ugovora koji je sklopljen sa treim licem, agent odgovara samo ako je za to posebno
jam io ( del credere zastupnitvo). Dakle, ne izvrenje ugovora od strane treeg lica ne predstavlja
ujedno i neizvrenje ugovora o trgovinskom zastupanju od strane zastupnika.
Trokovi koji nis u uraunati u proviziju posebno se naplauju.
4. Trplje nje age ntovih prava zaloge, pridraja (re te ncije) i prve nstva naplate . Radi
obezbjeenja naplate svojih potraivanja koja su nastala u vezi s ugovorom o zastupanju, agencija ima
pravo zaloge i retencije na svim stvar ima koje je u vezi sa ugovorom pr imila od na logodavca i treih lica,
kao i na novcu koji je naplatila za nalogodavca.
2.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost trgovinskog zastupnika , kao i kod ostalih vr ilaca usluga na osnovu naloga, moe
biti administrativna i kr ivinopravna. Imovinska odgovornost se ravna prema optim pravilima
(subjektivna). Takoe postoje 2 posebno ureena sluaja odgovornosti:
1. Otkrivanje pos lovne tajne, gdje specifinost postoji u pogledu trajanja obaveze;
2. Poseban sluaj odgovornosti, tj. davanje posebnog pismenog jemstva komitentu da e tree lice ispuniti
obaveze na osnovu ugovora koji bude sklopljen dje lovanjem agenta. U takvom sluaju, zastupnik
odgovara solidarno sa treim licem za neispunjenje odnosno neuredno ispunjenje ugovora od strane
treeg.
Odgovornost nalogodavca se ravna prema optim pravilima obligacionog prava.
2.5. POSEBNE VRSTE TRGOVINSKOG ZASTUPANJA
Podjela poslova. Agenti se smatraju generalnim ako svog komitenta mogu zastupati u svim
njegovim aktivnostima. Ako je aktivnost ograniena na jednu ili vie odreenih struka ili vrsta pos lova,
zastupstvo je specija lno. Istovrsna podje la mogua je i prema obimu ovlatenja za zastupanje.
27

Neiskljuiva i iskljuiva agencija. Neisklju iva agenc ija postoji kad i agent i na logodavac mogu na
istom podru ju za istu vrstu pos lova imati vie partnera. Isklju iva postoji onda kad su jedan ili oba
partnera vezani samo za jednu osobu. Prema Zakonu, nalogodavac moe na istom podru ju za istu vrstu
pos lova imati vie zastupnika, ukoliko drugaije nije ugovoreno. Kad je u pitanju agent, vai zakonska
pretpostavka iskljuive agencije , odnosno zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu
da na istom podru ju i za istu vrstu poslova radi za drugog na logodavca.
Del credere zastupstvo postoji kad agent posebnim pismenim sporazumom preuzme obavezu jemenja
za ispunjenje obaveza treeg lica. U ovom sluaju agent ima pravo i na veu proviziju ( del credere
provizija).
2.6. PRESTANAK UGOVORA
Ugovor moe biti sklopljen na odreeno ili neodreeno vr ijeme. Ugovor na odreeno vr ijeme
prestaje istekom roka ili okonanjem pos la zbog kojeg je sklopljen. Moe se preutno produiti
nastavljanjem ugovorenih radnji i nakon isteka roka. Ako je sk lopljen na neodreeno vr ijeme,
ugovor moe prestati sporazumo ili svakodobnim otkazom jedne strane. Uslovi i nain otkaza ureuju se
ugovorom, a ako to nije precizirano pr imjenjuju se dispozitivne zakonske odredbe. ZOO predvia 2
osnovne situac ije: raskid sa otkaznim rokom i bez njega.
Kod raskida sa otkaznim r okom, ugovor se moe raskinuti istekom svakog ka lendarskog tromjeseja. Ako
je ugovor trajao krae od 3 godine, otkazni rok je na jmanje 1 mjesec, a ako je trajao due od 3 godine ,
otkazni rok je 2 mjeseca. Drugaije se moe ugovor iti, a li otkazni rok ne smije biti krai od 1 mjesec.
Raskid bez otkaznog roka moe nastupiti ako stranka za to ima ozbiljne razloge. Druga strana se
mora obavijestiti o tim razlozima. Ako razlog raskida nije dovoljno ozbilja n, izjava se nee smatrati
raskidom nego otkazom, pa e trebati da protekne otkazni rok. Strana koja je neosnovano dala otkaz us ljed
kojeg je do lo do raskida, duna je obetetiti dr ugu stranu.
3. KOMISION
3.1. POJAM I ZAKLJUIVANJE KOMISIONOG POSLA
Pojam. Ugovorom o komis ionu se komis ionar obavezuje da za naknadu (pr oviziju) obavi u s voje ime i
za raun komitenta jedan ili vie pos lova koje mu povjerava komitent. Po svojoj pravnoj pr irodi,
ugovor o komis ionu je ugovor o nalogu. U poslovnom svijetu, o vaj posao naziva se komisijom.
Komis ionar posao koji mu je povjeren obavlja kao svoj i radi u vlastito ime, ali rezultati komis ije
pripada ju komitentu. Tree lice kao stranka u komis iji zna samo za komis ionara. Za to tree lice je odnos
komis ionara i komitenta u pr inc ipu irelevantan.
U komis ionom pos lu bitno je pitanje vlasnitva na stvari koja je predmet komis ione proda je ili
kupovine. U oba sluaja stvar je u vlasnitvu komitenta, kod komis ione prodaje sve do njene isporuke
treem licu, a kod komis ione kupovine odmah po pr ijemu ispor uke. Ovo je bitno naglas iti zbog pravnih
pos ljedica koje iz istog proizilaze. Naime , u s lua ju steaja komis ionara komitent polae izluno
pravo na stvar koja je predmet komis ione kupovine, a koja se zatekla u posjedu komis ionara.
Jo jedno bitno pitanje jeste odgovornost za evikciju. Ako je komis ionar primio na proda ju stvar od
komitenta koji nije njen vlasnik, i tu stvar prodao, za pravne mane odgovara komitent a ne komis
ionar. Postoje i drugaija mi ljenja, koja se zasniva ju na injenici da komis ionar stvar prodaje u svoje
ime i da je za tree lice ire levantan odnos izmeu komisionara i komitenta.
Zakljuivanje ugovora. Ugovor o komis ionu po pravilu je konsenzua lan i neforma lan. Moe se
zasnovati ponudom i pr ihvatom, nalogom i konkludentnim radnjama. Nalogom se ugovor zakljuuje sa
komisionarom kome je taj posao profesija. Nalog se moe dati na bilo koji pogodan nain, a smatra se
prihvaenim ako ga koms ionar ne odbije odmah, odnosno bez odgaanja. Navedeni termini
predstavljaju pravne standarde, pa se njihovo znaenje utvruje prema okolnostima konkretnog sluaja.
Ako nema izriite ponude i prihvata, odnosno naloga, predaja i prijem stvari odnosno novca mogu
28

predstavljati konkludentne radnje zakjuivanja ugovora o prodajnom odnosno kupovnom komis ionu.
3.2. BITNI ELEMENTI
Linost komisionara. Ugovor o komis ionu je intuitu personae. Zato komis ionar mora nalog izvr iti lino.
Predmet ugovora je pravni posao koji komitent povjerava komis ionaru da ga obavi za njegov raun. To
je najee prodaja neke komitentove stvari ili kupovina za raun komitenta, a moe biti i plaanje za
raun komitenta, pedic ija, transport itd. Predmet komis iona moe biti i izdavanje mjenice. Komis
ionar mora naloene poslove i da obavi. Dakle, on ugovorom na sebe preuzima obavezu rezultata.
Cijena. Komisionar posao obavlja uz naknadu proviziju. Provizija mu pr ipada i kad nije
posebno ugovorena. Iznos se obino ugovara (procentualno ili paualno), a ako iznos nije ugovoren
provizija se utvruje prema obavljenom pos lu i pos lovnom rezultatu. Ako je provizija nesrazmjerno vis
oka u odnosu na obavljeni posao i pos lovni rezultat, komitent moe zahtijevati da je sud snizi na
pravian iznos. Obrnuto ne vai, tj. komis ionar ne moe analogno traiti viu naknadu.
3.3. OBAVEZE STRANAKA
Obaveze komisionara. Osnovna obaveza komis ionara je da pos tupi po nalogu. U zavisnosti od
stepena obaveznosti uputstava koja u na logu komitent da je komis ionaru, postoji vie vrsta naloga:
1. Fakultativni nalog komis ionaru se ostavlja sloboda da dje luje onako kako smatra da je najbolje
za komitenta.
2. De monstrativni ili indikativni nalog komitent je dao upustva za postupanje, a li komis ionar ima
pravo (ak i obavezu) da odstupi od tih uputstava ako smatra da je to u interesu komitenta. Ako za to
u konkretnom sluaju ima vremena, komis ionar treba obavijestiti komitenta o namjeri i potrebi da odstupi
od pr imljenih uputstava.
3. Limitni (limitirani, limitativni) nalog kod ove vrste naloga komitent odreuje gornju i/ili donju
granicu c ijene po kojoj komis ionar moe prodati odnosno kupiti odreenu stvar odnosno uslugu. Ako se
komis ionar nije pr idravao naloga, komitent moe odbiti posao pod uslovom da odmah o tome
obavijesti komis ionara. U takvom sluaju komis ionar moe ponuditi da nadoknadi razliku izmeu
limitirane i postignute cijene, a komitent je tada obavezan da prihvati rezultat pos la.
4. Impe rativni nalog komisionar se mora striktno pr idravati komitentovih uputstava i nareenja.
U suprotnom, komitent moe odbiti rezultat posla.
Bez obzira na vrstu naloga , komisionar ga naelno mora izvr iti sam. Ispunjenje naloga moe
povjer iti
podkomis ionaru u 3 sluaja :
1. Ako je tako ugovoreno;
2. Ako je komitent naknadno dao svoj pr istanak;
3. Bez odobrenja komitenta, ako je komis ionar na to bio pr imoran okolnostima, tj. ako nije mogao na
drugi nain sauvati interese komitenta.
U svakom s luaju, komisionar odgovara za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za uputstva koja mu je
dao (culpa in instruendo). Za rad podkomis ionara ne odgovara.
Obavjetavanje o pos lu. Komisionar je duan da komitenta na njegov zahtjev obavjetava o pos lu u
toku njegovog trajanja. Ako je to potrebno, komis ionar je duan da komitenta i bez njegovog zahtjeva
obavjetava o relevantnim momentima pos la, posebno ako se situacija na tritu mijenja i kad je
vjerovatno da bi us ljed drugaijih okolnosti i uslova komitent mogao izmijeniti na log. Komis ionar je
takoe po naem pravu duan da komitentu da je podatke o treem licu sa kojim je zaklju io posao za
raun komitenta.
Ako bi stvar koja je komis ionaru povjerena na prodaju mogla izgubiti dio svoje vr ijednosti zbog
odreenih promjena koje su na njoj nastupile, komis ionar je duan o tome obavijestiti komitenta i traiti
29

uputstva. Ako ta uputstva ne dobije na vr ijeme, a postoji opasnost znatnijeg oteenja stvari, komis
ionar je duan stvar prodati na najpogodniji nain sa panjom dobrog pr ivrednika. Obaveza
obavjetavanja postoji i ako komis ionar prilikom preuzimanja ustanovi oteenje na robi koju mu je
uputio komitent. Odgovarae za tetu koja nastane usljed neizvrenja ili neurednog izvrenja ove obaveze.
Za tita komite ntovih inte resa. Komis ionar je duan u svakoj pr ilici i u svakom pogledu uvati interese
svog nalogodavca. Duan je npr.utvrivati koliinu, kva litet, stanje pakovanja robe, mora preduzimati
mjere ako se pokau mane na stvari, ulagati pr igovore i s l.
uvanje stvari. Komitent je obavezan da panjom dobrog pr ivrednika uva stvari koje su mu povjerene.
Iz ove obaveze proizilazi odgovornost za tetu, koje se komisionar moe osloboditi samo ako dokae da se
teta nije mogla izbje i i pored njegove naroite panje. Osim toga , ako je propustio os igurati stvar
mada je na to bio obavezan nalogom ili zakonom, komisionar odgovara i za sluajnu propast ili oteenje
stvari.
Pre daja re zultata pos la. Komsionar je duan da bez nepotrebnog odlaganja preda rezultat pos la i
poloi raun o svom dje lovanju. Sve kor isti pos la pr ipadaju komitentu. Zato je komis ionar
duan predati i eventualno postignuti viak iznad cijene, dodatno dobijene stvari itd. On ne moe imati
nikakve neposredne kor isti od pos la jer je njegova kor ist isklju ivo u proviziji.
Komis ionar po pravilu ne moe robu koja mu je povjerena prodati na kredit, odnosno ne moe davati
avans treem licu za stvar koju kupuje za raun komitenta. Komitentu mora predati posao zavren u
skladu sa nalogom. Za one pos love gdje je takav nain rada uobiajen, s matra se da komis ionar moe
davati avans, odnosno kredit ukoliko mu to nalog ne zabranjuje.
uvanje pos lovne tajne je trajna obaveza komis ionara. Kao tajna se od treih lica uvaju podaci
o poslovima koje je komis ionar zakljuio, kao i o injenicama koje je saznao u izvrenju tih pos lova.
Obaveze komitenta. Komitent je duan dati komis ionaru s re dstva za izvre nje naloga. Davanje
avansa
(predujma) nije predvieno zakonom, pa ga komitent nije duan dati ako drugaije nije ugovoreno.
Plaanje naknade (provizije ). Obaveza plaanja provizije postoji i ako nije izr i ito ugovorena.
Provizija se po pravilu plaa za re zultat rada komis ionara, a ne za sam rad. Izuzetno, komis ionar ima
pravo na punu proviziju u sluaju kad je u izvrenju pos la bio spr ijeen uzrokom za koji odgovara
komitent. Ako se posao ne izvri zbog razloga za koji ne odgovaraju ni komis ionar ni komitent,
komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu, koja nije provizija ve naknada za trud. Vis ina se
odreuje prema okolnostima konkretnog sluaja.
Ako je ugovoreno da komis ionar postepeno izvrava posao, ima pravo traiti srazmjeran dio naknade pos
lije svakog djeliminog izvrenja pos la.
Ako za isti posao pr imi na log od dvojice komitenata (npr.jedan mu da je robu i na log za proda ju, a drugi
na log za kupovinu upravo te robe), pa jednim pos lom ispuni oba naloga, pr ipada mu pr ovizija
od obojice komitenata.
Tro kovi. Komitent je duan da komis ionaru nadoknadi sve kor isne trokove i izdatke u vezi sa poslom
koji prevazilaze obim norma lnih trokova pos lovanja (redovni trokovi su uraunati u pr oviziju). Komis
ionar ima pravo i na kamatu od dana kad su trokovi uinjeni.
Trplje nje komis ionarovih prava zaloge, re te ncije i prve ns tve ne naplate . Komis ionar ima pravo
zaloge i pridra ja na robi odnosno stvar ima koje su u njegovom pos jedu. S tim stvarima moe postupati
kao za loni povjer ilac. Pravo pridr aja i zaloge pr ipada mu za obezbjeenje potraivanja iz s vih komis
ionih pos lova koje je obavljao za komitenta, a ne samo iz pos lje dnjeg pos la na osnovu kojeg se kod
30

njega nalazi roba odnosno novac.

Prihvatanje komis ionara kao s augovaraa u komis iji. Naelno se komis ionar ne moe nai u
ulozi saugovaraa komitenta, tj. ne moe prodati svoju stvar komitentu odnosno ne moe kupiti stvar od
komitenta, a zbog sukoba interesa. Na ZOO dozvoljava komis ionaru da bude saugovara u komis iji
samo na osnovu sporazuma sa komitentom. I kad je saugovara u komis iji, komis ionar ima pravo na pr
oviziju za obavljeni posao. Reim trokova je takoe nepromijenjen.
3.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost komisionara. Imovinska odgovor nost podvrgnuta je optim pravilima obligacionog
prava. Subjektivna je , jer se odnosi na nenovane obaveze. Konkretizac ija ovih pravila je posebno
istaknuta za pojedine situacije koje se tiu iskljuivo komis iona , ili za one u kojima se primjenjuju
pravila ugovora o nalogu kao sups idijaran izvor.
U prvu grupu spadaju slijedei s luajevi ne ispunjenja ugovora :
1. Sklapanje pos la pod us lovima koji su nepovoljniji od na loenih povla i obavezu plaanja
razlike i naknade ostale tete;
2. Prodaja robe osobi za iju je prezaduenost komis ionar znao ili morao znati;
3. Proputanje panje dobrog pr ivrednika pr i uvanju robe komitenta;
4. Proputanje pregleda i obavjetavanja o utvrenim nedostacima poslane robe;
5. Izostanak ispunjenja ugovora od strane treeg kod komis iona stare del credere.
U drugu grupu spada ju dva sluaja odgovornosti na logopr imca:
1) upotreba komitentovog novca za sopstvene svrhe komis ionar je duan platiti kamatu po
najvioj doputenoj stopi, raunaju i od dana pr ijema, odnosno od dana kad je trebao predati novac
komitentu;
2) Ako je izvrenje pos la povjereno istim na logom nekolicini komis ionara, svi komis ionar i
solidarno odgovaraju za ispunjenje ukoliko drugaije nije izr i ito ugovoreno.
Odgovornost komitenta se ravna prema optim pravilima obligacionog prava. Osim toga, komitent je
duan komis ionaru nadoknaditi tetu koju je ovaj bez svoje kr ivice pretrpio u izvrenju na loga.
Posebno se primjenjuju pravila o odgovor nosti za ispunje nje novanih obaveza, to zna i da je
odgovornost komitenta objektivna.
3.5. POSEBNE VRSTE KOMISIONA
Jemstvo za ispunjenje obaveze treeg (komision star del credere) se posebno ugovara. To moe biti
u ugovoru o samom komis ionom pos lu, ili u posebnom sporazum u. Ovim ugovorom komis ionar
preuzima garanciju komitentu da e izvriti na log i sklopiti ugovor i jemstvo da e tree lice izvr iti svoje
obaveze. Kod nekih pos lova se pretpostavlja da za njih komis ionar preuzima del credere, mada to nije
izr i ito ugovoreno. Opteprihvaeno je da postoji komision del credere ako se za posao ugovor i
dvostruko vea provizija od propisane odnosno uobiajene, mada ovo r jeenje ne postoji u ZOO.
Konsignacija je takav komis ioni posao u kome se ugovara da komitent alje komis iona ru robu na
stovarite, a komis ionar mu otvara kredit na osnovu pr imljene robe ili mu unapr ijed isplauje dio
cijene. Komis ionar prima na prodaju robu koja ostaje u vlasnitvu komitenta, mada je dao dio cijene u
kreditu ili u obliku avansa. Kredit se po pravilu daje u iznosu niem od vr ijednosti robe (obino 6090%), kako bi se komis ionar kao kons ignator obezbijedio u s luaju pada cijene.
Kad konsignator proda robu, iz postignute cijene naplauje prvenstveno iznos kojim je kreditirao
komitenta, kao i kamatu i ostale trokove. Dok ne preda robu, komis ionaru pripada zalono pravo ak i
ako roba nije u njegovom pos jedu, dok se na lazi u skladitu ili je kod vozara na putu. Zalono pravo
ima za iznos svih potraivanja, a ne samo za glavnicu. Kons ignacioni posao je est za robe ve like vr
31

ijednosti (npr.automobili), kao i kod roba iz uvoza.

3.6. PRESTANAK UGOVORA
Opta pravila. Ugovor moe prestati na jedan od optih naina: urednim ispunjenjem, sporazumnim
raskidom, usljed objektivne nemogunosti ispunjenja , prestankom subjektiviteta komis ionara obzirom
da je ugovor intuitu personae, te istekom vremena na koje je ugovor zakljuen.
Opoziv i otkaz komis iona vr i se po pravilima koja vae za ugovor o nalogu. Opoziv vr i komitent, a
otkaz komis ionar. Komitent duguje komisionaru odgovarajui dio naknade za uinjeni trud i naknadu
tete ako je od ugovora odustao bez osnovanih razloga. S druge strane, komis ionar duguje naknadu tete
komitentu ako otkae ugovor u nevr ijeme i bez osnovanog razloga. Komis ionar je duan i nakon
otkaza obavljati one poslove koji ne trpe odlaganje sve dok komitent ne bude mogao po redovnom toku
stvar i preuzeti br igu o njima.
4. USKLADI TENJE
4.1. POJAM I ZAKLJUENJE UGOVORA O USKLADITENJU
Prema ZOO, ugovor om o uskladitenju skladitar se obavezuje da primi i uva odreenu robu i da
preduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na zahtjev
ostavioca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu.
Po Zakonu o trgovini, skladini posao se ubraja u trgovinske usluge, a uslugama uskladitenja se
naroito smatraju smjetaj i uvanje robe, kao i dr ugi pos lovi i radnje koji se uobiajeno obavljaju uz
smjetaj i uvanje robe.
Ugovor o uskladitenju je teretan, dvostrano obavezan, komutativan, konsenzua lan i neforma lan. Po
svojoj pravnoj pr irodi svrstava se u ugovore o ostavi.
Zakljuivanje ugovora moe se izvriti na bilo koji nain na koji se zakljuuju konsenzualni
ugovor i, ukljuuju i i nalog. Uobiajena praksa je da se uskladitenje vr i na osnovu dispozicije. Posao
je sklopljen kad skladino preduzee primi i potpie dispoziciju i na nju stavi peat preduzea sa
datumom. Jedan primjerak ovako potpisanog naloga za uskladitenje dobija ostavilac i on mu s lui kao
dokaz o zakljuenju ugovora i o pravu da raspolae robom.
Ugovorni odnos se zasniva konkludentnim radnjama kad se roba u skladite upuuje preko vozara. U
takvom sluaju se ostaviocem smatra vlasnik robe, a ne vozar koji je predao robu u skladite.
4.2. BITNI ELEMENTI UGOVORA O USKLADITENJU
Stranke. Kao ostavilac se moe pojaviti svaki subjekt prava. On ne mora biti i vlasnik stvari.
Pruanjem usluga uskladitenja pr ivredni subjekti mogu se baviti kao osnovnom ili kao
sporednom djelatnou (skladina preduzea, prevoznike i pediterske organizacije). Poto je skladitar
duan da sam uva stvari, njegova linost ima neka svojstva bitnog elementa ugovora.
Javna skladita mogu biti opta i specijalna. Opta primaju robu bez obzira na vrstu i pakovanje i uvaju
je odvojeno od druge. Specija lna skladita uvaju samo neke vrste robe i mogu mijeati robu iste vrste.
Javna skladita mogu poslovati i kao carinska skladita. Za njihovo osnivanje potrebno je odobrenje
Uprave carina. Carina se ne plaa dok je roba u skladitu, ve prilikom njenog iznoenja.
Konsignaciona skladita su skladita pr ivrednih organizacija u kojima je smjetena uvozna roba kojim
te organizacije trguju kao zastupnic i inostranih f ir mi na osnovu ugovora o konsignaciji. R oba je pod
carinskim nadzorom, a ocarinjuje se nakon prodaje , kad se iznos i iz skladita.
Predmet posla je smjetaj i uvanje robe, te vrenje radnji koje se uz to uobiajeno obavlja ju, odnosno
dodatnih radnji koje se predviaju ugovorom. Uobiajene radnje mogu biti npr. vagan je,
manipulisanje (ienje, pakovanje, sortiranje i s l), vaenje uzoraka, os iguranje , carinjenje itd.
Skladino preduzee se ne moe baviti kupovinom i prodajom robe ni za svoj niti za tui raun.
32

Cijena usluge se sastoji iz naknade za osnovnu uslugu i sporedne usluge skladitara, naknade za
posebne izr iito ugovorene usluge i opravdanih trokova u injenih u interesu ostavioca. Za razliku od
ostave kao pos la graanskog prava, cijena se u uskladitenju kao pr ivrednom pos lu ne mora posebno
ugovarati. Po pr avilu su cijene propisane tarifom, koja moe biti sastavni dio us lova poslovanja, a
preduzee je moe donijeti i posebnim optim aktom (odvojeno od us lova poslovanja).
4.3. OBAVEZE STRANAKA
Obaveze skladitara. Prije m robe . Javno skladite je duno pr imiti na smjetaj i uvanje robu
prema prihvaenom nalogu. Prilikom pr ijema skladitar provjerava podatke o identitetu i stanju robe.
Eventualne nedostatke skladitar pismeno konstatuje, jer se u suprotnom smatra da je robu pr imio
onako kako glasi dispozic ija. Robu u zatvorenoj ambalai s kladitar ne mora provjeravati. On odgovara
samo ako je amba laa oteena za vrijeme skladitenja.
Javno skladite prima robu prema teini deklarisanoj u dispozic iji i ne odgovara za tu teinu. Samo na izr
iit zahtjev ostavioca skladite je duno vagati robu, ako moe i u tom s luaju odgovara i za teinu.
Osim toga, skladite ima pravo vagati robu ako posumnja u deklarisanu teinu i ako ustanovi razliku
ovlateno je po naenoj teini naplatiti us lugu i trokove vaganja.
Voenje skladine knjige. Javno skladite duno je voditi skladinu knjigu sa podacima o ostaviocu i
robi. U knjigu se unos i ime i adresa ostavioca, podaci o robi koja se pr ima, dan pr ijema, us lovi smjetaja,
obaveze u pogledu sporednih radnji, te mjere i nalozi ostavioca.
Izdavanje potvrde . Javno skladite je duno ostaviocu izdati potvrdu, koju u naim skladitima
esto zamjenjuje obavijest o uskladitenju tereta, sa podacima iz skladine knjige. Potvrda odnosno
obavijest slui kao dokaz o pr ijemu robe i kao isprava za podizanje uskladitene robe. Ako javno
skladite izda skladinicu, potvrda se vraa prilikom izdavanja skladinice.
uvanje robe . Javno skladite je duno povjerenu robu uvati sa panjom dobrog pr ivrednika. S tim u
vezi skladitar je duan voditi nadzor nad r obom i u nekim s lua jevima ostaviocu predlagati potrebne
mjere ili traiti novu dispoziciju. Ako to interesi ostavioca zahtijeva ju, skladitar moe preduzeti
potrebne mjere ne ekajui novu dispozic iju.
Skladitar bez pristanka ostavioca ne moe predati robu drugome na uvanje. Ako bi to uinio, odgovarao
bi i za sluajnu propast ili oteenje robe.
Skladite je obavezno robu uvati do isteka roka, a ostavilac ima pravo podi i robu i pr ije isteka
ugovorenog roka uz obavezu naknade tete skladitu. Ako rok uvanja nije ugovoren, zakon predvia rok od
1 godine. Po isteku zakonskog ili ugovorenog roka, skladitar je ovlaten da robu proda na javnoj prodaji, o
emu je duan da ostavioca prethodno obavijesti.
Os iguranje robe. Javno skladite duno je robu os igurati od r izika za koje postoji obavezno os iguranje,
kao i od rizika koje stranke utvrde ugovorom. Ako je ugovor om samo utvrena obaveza osiguranja a rizici
ne budu precizirani, skladitar je duan izvr iti osiguranje od uobiajenih r izika.
Prodaja robe u kvaru. Ako se na uskladitenoj robi deavaju neotklonjive promjene us ljed kojih
postoji opasnost od njenog kvarenja, skladitar je duan obavijestiti ostavioca i traiti uputstvo za
postupanje. Ako to uputstvo ne dobije blagovremeno ili ako to ostavilac ne bi mogao uiniti na vr ijeme
po njegovom pozivu, skladitar je duan da robu proda sam, na troak i rizik ostavioca (ZOO).
Pregle d robe. Javno skladite je duno dopustiti ostaviocu i lic ima koja on ovlasti da pregleda ju
uskladitenu robu i uzimaju uzor ke.
Ouvanje prava ostavioca. Javno skladite mora preduzeti radnje za ouvanje prava ostavioca. To
33

se posebno odnos i na sluaj kad robu pr ima od vozara ili peditera.

Pos tupanje po nalogu. Skladitar je obavezan da preduzima radnje koje su nareene nalogom i radnje
koje su predviene uslovima pos lovanja.
Izdavanje robe . Dunost skladitara je da robu izda ostaviocu po isteku roka , odnosno na njegov
zahtjev i prije toga. Roba se izdaje u stanju u kojem je pr imljena, odnosno u stanju koje je predvieno
ugovorom. Specijalna skladita, s ilos i i elevator i ne moraju izdavati istu robu, ve robu iste vrste i
kva liteta. To je posljedica njihovog prava da mijeaju robu.
Upozore nje na mane . Skladite je duno ostavioca upozor iti na mane ili pr iro dna svojstva stvari, kao
i na neispravnu amba lau ako bi us ljed toga moglo do i do tete na robi.
Obaveze ostavioca. Pre daja robe i dokume nata. Ostavilac je duan da preda robu za koju je sklopio
ugovor (dao dispoziciju) na smjetaj i uvanje. Ako to ne u ini, s matra se da je odustao od ugovora
i snos i odgovornost. Uz robu je duan predati potrebne dokumente.
Pregle d robe pri prije mu i reklamacija. Prema izr i itoj zakons koj odredbi, pr ima lac robe je duan
r obu pregledati u trenutku njenog preuzimanja. Ako nita posebno nije ugovoreno, pregled se vri na
uobiajeni nain, uvidom u spoljnje stanje robe i pakovanja. Ako je nedostatak vidljiv, pr ima lac mora
odmah sainiti reklamaciju i o nedostatku obavijestiti skladitara. Ako to ne u ini, smatra se da je
roba uredno pr imljena. Rok za reklamaciju skr ivenih nedostataka je 7 dana od dana preuzimanja.
Plaanje us luge. Naknadu plaa stranka koja je izdala dispoziciju. Po pravilu se plaa prilikom
izdavanja robe sa skladita. Ostavilac moe u dispozic iji nave sti da naknadu plaa neko tree lice, ali
samo uz pr istanak tog lica. Ako kor isnik ne plati naknadu i ne podmir i osta le trokove u r oku,
skladitar moe postupiti kao zaloni povjer ilac da bi naplatio svoja potraivanja.
4.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost skladitara je subjektivna. Kad se radi o radnjama koje nema ju karakter uvanja
robe, odgovornost za neizvrenje se ravna po optim pravilima. Sankcioniranje propusta vezanih za dunost
uvanja robe je podvr gnuta nekim specif inim r jeenjima.
Prema ZOO, skladitar e odgovarati za tetu na robi, os im ako dokae da je teta uzrokovana
usljed okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, ili je uzrokovana kr ivicom ostavodavca,
manama ili prir odnim svojstvima robe, te neispravnom ambalaom. Dakle, skla ditar pored odsustva
svoje krivice mora dokazati i postojanje nekog od konkretnih uzroka tete navedenih u zakonu.
U pogledu koli ine, skladite odgovara samo za broj komada. Za teinu samo izuzetno, ako se na to
posebno obavezalo ili kad je roba vagana prilikom pr ijema.
Postoje i 2 sluaja objektivne odgovornosti skladitara za tete na robi:
1. Ako skladitar povjer i uvanje r obe drugom bez pr istanka ostavodavca ili bez nude. U ovom s luaju
se moe os loboditi odgovornosti ako dokae da je uzrok tete bila via sila, osobina robe ili iskljuiva
radnja imaoca prava. Nee odgovarati ni za s luajnu tetu ako dokae da bi do nje do lo i u s luaju
da je postupao u skladu sa ugovorom;
2. Ako je upotrebljavao stvar bez dozvole ostavioca.
Odgovornost ostavioca podvrgnuta je opt im pravilima obligacionog prava. To znai da se njegov
poloaj razlikuje zavisno od toga da li je u pitanju novana ili nenovana obaveza.
4.5. SKLADINICA
Pojam i znaaj skladinice. Skladinica je hartija od vr ijednosti. To je isprava kojom skladino
34

preduzee potvruje da je robu navedenu u toj skladinic i pr imila na uskladitenje. Javna skladita
koja se bave izdavanjem skladinica vode matinu knjigu skladinica (registar) u koju se unose podaci o
ostaviocu, o robi, magacinu gdje je roba smjetena, naziv skladita i datum upisa.
Kao hartija od vr ijednosti, skladinica cirkulira u prometu dobara i njena proda ja znai i pr oda ju robe
, a prenosom njenih pojedinih dijelova prenose se i prava sadrana u tim hartijama pravo svojine ili
pravo zaloga na robi.
Izdavanje i prenos skladinice. Skladinica se sastoji iz 2 dije la : pr iznanice i za lonice ili varanta
(warrant). Skladinica i svaki njen dio ponaosob su robne hartije od vr ijednosti i mogu se prenositi za jedno
ili odvojeno. Svaki dio skladinice ima svoju posebnu funkciju i pravni znaaj. Na osnovu pr iznanice
stie se pravo raspolaganja uskladitenom robom, a na osnovu za lonice zalono pravo na uskladitenoj
robi za iznos koji je oznaen na za lonic i. Potpuno pravo raspolaganja robom ima samo ona j ko u
rukama dri oba dije la skladinice.
Skladinica moe glas iti na ime ili po naredbi. Ako je na ime , prenosi se cesijom, a po naredbi se
prenosi indosmanom. Indos iranje se vr i na nain da ima lac skladinice na poleini ispisuje ime
onoga na koga prenosi skladinicu, potpisuje izjavu o prenosu i navodi datum prenosa.
Kada se zalonica prenosi po prvi put, potrebno je taj prenos upisati i u pr iznanicu da se zna da je
roba zaloena i za koji iznos. Osim toga, ona j na koga je zalonica prenesena odmah mora obavijestiti
skladite o prvom prenosu zalonice. Skladitar je duan da to upie u skladini registar, a da na za
lonici konstatuje da je upis izvren. Upis u skladini registar je potreban da bi skladitar znao za zalogu i
da bi pr il ikom izdavanja robe mogao postupiti pravilno. Bez ubiljeavanja na priznanic i, na za lonic i i
u registar, za lonica se ne moe prenositi indosamentom. Dalji prenos za lonice i pr iznanice vri se
indosamentom i nije vezan za ove formalnosti. Meutim, svako lice koje primi za lonicu ili pr iznanicu,
moe traiti da se prenos na njega upie u registar skladita i skladite je duno da to uini.
Javno skladite moe robu izdati samo onome ko podnese oba dijela skladinice. Meutim, ima lac
same priznanice takoe moe zahtijevati da mu se izda roba , pod us lovom da isplati sumu za koju je roba
za loena i kamatu do dospje losti zalonice. Ta se suma isplauje imaocu zalonice ili javnom
skladitu u njegovu kor ist.
Protest i amortizacija skladinice. Ako varant nije isplaen na vr ijeme, ima lac varanta je duan to
utvrditi protestom kod suda. Tek nakon toga moe zahtijevati isplatu od prenos ilaca kao regresnih
dunika. Imalac zalonice koji je u toku regresnog postupka isplatio potraivanje upisano u zalonici,
ima pravo zahtijevati prodaju zaloene robe po isteku 8 dana od dana dospje losti potraivanja. Ako se
ne bi mogao podmir iti, ima pravo potraivanja od prethodnih ima laca varanta. Ako varant nije bio
prenesen, za razliku odgovara ostavilac ali po pravilima graanskog prava.
Izgubljena skladinica ili njen dio se amortiziraju po posebnom postupku koji vodi sud. O pokretanju
postupka se obavjetava javno skladite i zabranjuje izdavanje robe na koju glasi skladinica koja
se amortizira. Sud javnim oglasom poziva imaoca skladinice ili njenog dije la da se javi u roku od 60
dana. Ako se pojavi, upuuje se na spor o pravu vlasnitva, a ako ne, sud donos i odluku o amortizaciji.
ugovori o organiziranju prevoza i prevozu stvari
1. UGOVOR O PEDICIJI (OTPREMANJU)
1.1. POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI
Ugovorom o pedic iji pediter se obavezuje da u svoje ime a za raun komitenta (nalogodavca)
organizuje otpremu ili dopremu stvar i, te obavi druge uobiajene poslove i radnje uz naknadu. Pravni
poloaj peditera i komis ionara je isti oba dje luju u svoje ime a za raun komitenta. Razlika je u samoj
pr irodi pos lova koje oni obavljaju u pravnom prometu. Ugovorom se moe predvidjeti da pediter dje luje
ne u vlastito, ve u ime i za raun svog nalogodavca, tj. da radi kao zastupnik. Ovo se mora izri ito ugovor
iti.
Znaaj. pedicija je us luna dje latnost i sastoji se u strunoj organizaciji prevoza stvari. Obzir om na sve
35

veu meunarodnu razmjenu, raste i njen znaaj.

Pravni izvori. Za razliku od transporta, pedic ija nije regulisana meunarodnim konvencijama, ali ve
liki znaaj ima ju unif ic irana pravila i sadra ji pediterskih is prava, koje je usvojila Svjetska
organizac ija peditera (FIATA). ZOO ugovor o pedic iji regulie kao samostalan ugovor, a sups idijarno
se primjenjuju i norme koje se odnose na ugovor o komis ionu. Znaajan izvor prava su i opti us lovi pos
lovanja peditera koje donose grupacije pediterskih or ganizacija ili trgovinske komore.
1.2. ZAKLJUIVANJE I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje. Ugovor je neformalan, a najee se zakljuuje tako to komitent dostavlja
pediteru dispozic iju. D ispozicija je u obliku standardiziranog f ormulara koji tampa pediter. Moe
imati znaaj ponude ili pr ihvata, pa ak i uputstva ako je data nakon zakljuenja ugovora. U pra ksi je
uobia jeno da se ponuda i pr ihvat kod ugovora o pediciji daju u pisanoj formi. Ugovor se moe zaklju
iti i preutno, u sluaju da pediter primljenu dis pozic iju ne odbije odmah. Ugovor se takoe smatra
zakljuenim kad pediter pr imi dispozic iju, a izmeu stranaka ve postoji generalni ugovor o pruanju
pediterskih us luga.
Dispozicija se moe odnositi na vrenje jedne ili nekoliko tano odreenih pediterskih us luga (specija
lni nalog), kao i na obavljanje svih us luga pedic ije za jednog komitenta i vai do opoziva odnosno
otkaza (generalni na log).
pediterske isprave. U praksi se najee koriste pediterska potvrda i pediterska transportna potvrda.
pediterska potvrda (FCR) izdaje se nakon to je pediter pr imio stvari od komitenta. Ona preds tavlja
dokaz da je roba pr imljena na otpremu u naizgled dobrom stanju, s tim to pediter moe staviti pr
imjedbe na robu i ambalau. Potvrda sadri: imena komitenta i adresata, oznaku vrste i koliine robe,
mjesto pr ijema i mjesto opredje ljenja.
pediterska transportna potvrda (FCT) predstavlja dokaz i da je roba pr imljena na otpremu, ali i da je
pediter zakljuio ugovor o prevozu i predao robu na prevoz. Ona uz podatke iz prethodne potvrde
sadri i inf ormacije o prevoziocu, prevoznom putu i nainu prevoza.
Obje potvrde autor izirane su od strane FIATA, ne predstavlja ju hartije od vr ijednosti, ali je u pos
lovnoj praksi znaajno da obje potvr de uz prezentaciju ugovora o pediciji predstavlja ju vjerodostojne
isprave za sva plaanja putem dokumentarnog robnog akreditiva.
U meunarodnoj pediciji, pr ilikom kombinovanog prevoza stvari, kor isti se pediterski konosman
za kombinovani transport (FBL), koji je takoe sastavila FIATA, a koji ima osobine hartije od vr ijednosti.
Bitni elementi ugovora su stranke, predmet pediterske usluge i cijena. Stranke su komitent i
pediterska organizacija. Poslovima pedic ije bave se trgovaka drutva koja su registr irana za tu
dje latnost. U ekonomskom smis lu, pedic ija spada u us lunu djelatnost. Savremena pediterska
drutva bave se potpunom pedicijom, tj. kombinuju peditersku dje latnost i djelatnost prevoza.
Predmet ugovora su pravne i faktike radnje koje pediter preduzima u c ilju pr ijema , prevoza i predaje
stvar i. Sadraj tih radnji u svakom konkretnom sluaju zavis i od ugovora, a mogue je npr :
zakljuivanje ugovora sa prevoznikom ili prevoz robe od strane samog peditera;
zakljuivanje ugovora o osiguranju;
zakljuivanje ugovora o uskladitenju ili skladitenje stvari u vlastitim skladitima;
zakljuivanje ugovora o kontroli kva liteta, kvantiteta i drugih svojstava robe;
obavljanje carinskih i dr ugih radnji;
utovar, pretovar ili istovar stvari;
sortiranje, pakovanje, prepakivanje, pr ibavljanje odgovaraju ih dokumenata itd.
Naknada predstavlja c ijenu peditersk ih us luga. Moe biti odreena ugovorom, tarif om ili drugim
aktom peditera, a ako nema ni toga cijenu odreuje sud.
36

1.3. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA

Obaveze peditera. Pos tupanje s a panjom dobrog privre dnika i zatita interesa nalogodavca je
obaveza peditera u svakoj situaciji.
Rad po uputs tvima. pediter je duan izvriti na log komitenta i postupati onako kako je njime
predvieno. Obavezan je da bez odlaganja upozor i na logodavca na nedostatke u njegovom nalogu, posebno
na one koji ga izlau ve im trokovima ili teti. Ako su uputstva nepotpuna, ne jasna, protivr jena ili
po njima ne moe postupati, pediter e traiti dodatna uputstva. Ako za to nema vremena ili
mogunosti, pediter e u svemu postupati onako kako to zahtijevaju interesi nalogodavca.
U sluaju odstupanja od na loga , pediter je duan bez odlaganja obavijestiti nalogodavca. U takvom
sluaju odgovarae i za tetu nastalu usljed vie sile, os im ako dokae da bi se teta dogodila i da se
pridravao uputstava.
Zakljuivanje ugovora za komite nta. pediter pravno dje luje u svoje ime , a za raun
komitenta. U izvrenju otpreme odnosno dopreme, on kor isti us luge drugih subjekata i o tome sa njima
zakljuuje ugovore. Smatra se da je pediteru uz dispozic iju za otpremu ili dopremu stvari dato i ovlatenje
za plaanje vozarine i drugih trokova, te je za podmir ivanje istih pediter ovlaten traiti predujam
(avans).
Instradacija obuhvata izbor prevoznog puta, transportnog sredstva i naina transporta od strane peditera.
Obaveza postoji kad komitent nije odredio elemente za transport stvari koje se otpremaju
odnosno dopremaju, a pr i izboru je pediter obavezan voditi rauna o interesima nalogodavca.
uvanje stvari i za tita prava. pediter je duan uvati stvar i svog komitenta u skladu sa
ugovorom, prir odom stvari i drugim okolnostima. Ako stvar nije adekvatno pr ipremljena za prevoz,
pediter je duan na to upozor iti komitenta. Ako bi ekanje da komitent otkloni nedostatke moglo pr
oizvesti tetu, zakonska obaveza peditera je da te nedostatke sam otklon i (prepakuje robu, pr
ipremi je za transport i s l). U izvravanju ove obaveze pediter moe stvari uskladititi u svom ili u
javnom skladitu.
pediter je duan prema treim lic ima preduzeti sve radnje koje za cilj ima ju zatitu prava komitenta,
os im podnoenja odtetnog zahtjeva i voenja spora u ime komitenta. Za navedeno bi morao imati izr i
it na log komitenta odnosno punomo.
Os iguranje stvari. Ova obaveza dolazi u obzir samo ako je izr i ito ugovorena, ili ako je za datu vrstu
robe zakonom predvieno obavezno osiguranje. Osiguranje obuhvata samo os iguranje po iljke (kargo),
a ne i osiguranje prevoznog sredstva (kasko). Ako ugovorom nis u precizirani r izic i, pediter je
duan poiljku osigurati od uobia jenih rizika za tu vrstu prevoza i stvari.
Izvrenje carinskih radnji i plaanje carine . Ova obaveza se prezumira, a nalogom za otpremu stvari
preko dravne granice moe biti odreeno drugaije. Carinjenje stvari se redovno povjerava pediteru,
koji je strunjak i poznaje carinske pr opise i olak ice. Pored obavljanja carinskih radnji, pediter je
obavezan i da plati carinske dabine te u tom smislu ima pravo od komitenta traiti avans u valuti u kojoj
se plaa carina.
Polaganje rauna. Iz prir ode pediterskog odnosa proizilazi da je on duan nakon izvr enja ugovora
poloiti raun komitentu, tj. obraunati trokove i predati sva dokumenta i dokazna sredstva na
osnovu kojih bi komitent mogao ostvariti svoja prava prema treim lic ima. pediter je duan da
komitentu preda sve to je primio po osnovu izvrenog posla , to znai i refakcije (povlastice prevozioca).
U meunarodnoj pedic iji je usvojena praksa da se refakcije dijele izmeu komitenta i peditera.
Obaveze komitenta. Plaanje provizije je zakonska obaveza komitenta. Visina se moe odrediti
37

ugovorom, tarifom ili opt im aktom peditera, te odlukom suda. Moe biti odreena u
apsolutnom iznosu ili procentualno. Obuhvata cijenu pediterovog rada, usluga i sve reijske trokove.
Obaveza plaanja dospijeva kad pediter izvri svoje obaveze iz ugovora, to je faktiko pitanje. Kod
potpune pedic ije pediteru pr ipada i naknada na ime prevoza i naknada za usluge pedic ije.
Plaanje trokova i novanog pre dujma (avans a). Pored provizije , komitent je duan pediteru
nadoknaditi sve nune i kor isne trokove. P laanje trokova dospijeva odmah. Zakonsko pravo
peditera je da od komitenta zahtijeva plaanje avansa za trokove.
Obavjetavanje o opas nim s tvarima i dragocje nos tima. Kad na otpremu preda opasne materije,
komitent je obavezan obavijestiti peditera. Na osnovu toga je pediter obavezan preduzeti dodatne
mjere uvanja takvih stvari, a posebno da o tome obavijesti prevoznika. Ako se u po iljc i na laze
dragocijenosti, komitent je obavezan da o tome obavijesti peditera u trenutku predaje i da mu saopti
njihovu vr ijednost.
1.4. ODGOVORNOST I OBEZBJEENJE POTRAIVANJA
Odgovornost peditera. Mogue je razlikovati 3 sluaja ove odgovornosti: (1) odgovornost peditera
za vlastite radnje; (2) odgovornost za trea lica i (3) odgovornost kad pediter ima status
prevoznika, transportera ili skladitara.
Za svoje radnje pediter odgovara po principu pretpostavljene subjektivne krivice. Nee odgovarati
ako dokae da je teta nastala usljed vie sile, sluaja, zbog pr ir ode i svojstava stvari ili radnji osoba za
koje on ne odgovara (komitenta i njegovih ugovornih partnera).
to se tie odgovornosti za trea lica, pediter odgovara za izbor, a li ne i za rad treih lica sa kojima
je zakljuio ugovore (prevoznik, skladitar i s l). Ovo pravilo je dispozitivno, tj. drugaije se moe
ugovor iti. Glavni pediter, koji je zaklju io ugovor sa komitentom, moe angaovati podpeditera i
meupeditera. Podpediter je drugi pediter, kome je glavni pediter isklju ivo vlastitom voljom (bez
uea komitenta) povjer io izvrenje naloga. Glavni pediter odgovara komitentu za rad podpeditera i
ta odgovor nost se ne moe ugovorom isklju iti niti ograni iti. Meupediter je drugi pediter kojeg
glavni pediter angauje na osnovu izr i itog ili preutnog ovlatenja komitenta ili ako je to oigle
dno u interesu komitenta. Prema dispozitivnom pravilu, glavni pediter odgovara samo za izbor, a li ne i
za rad meupeditera.
Kod pune pedic ije, kad pediter prevozi ili skladiti stvari on ima status transportera odnosno skladitara i
na njega se primjenjuju pravila koja vae za te subjekte. Zato je bitno utvrditi do kojeg trenutka je
pediter dje lovao u funkc iji peditera, a od kojeg kao prevoznik ili skladitar.
Obezbjeenje potraivanja peditera. pediter ima zakonsko zalono pravo i pravo retencije , uz us
lov pravnog koneks iteta. Naime, zaloga i retencija se odnose na stvari iz istog ugovora iz kojeg potie
samo potraivanje. pediter ne moe za ostvarivanje prava iz jednog ugovora upotr ijebiti pravo za loge
i retencije na stvarima iz drugog ugovora sa istim komitentom. Zalono pravo i retencija vae sve dok
stvar i pediter dri u pos jedu, odnosno dok u rukama ima ispravu pomou koje moe raspolagati stvar
ima.
1.5. POSEBNI SLUAJEVI PEDICIJE
Fiksna (forfetna) pedicija ugovara se izr i ito. Obino se ugovara posebna klauzula, koja se u
poslovnom svijetu naziva forfetni stav ili krae forfet.
Fiksna pedicija ima 2 osnovne karakteristike : (1) naknada se ugovara u fiksnom iznosu i (2) pediter
po zakonu odgovara za rad prevoznika i treih lica koja je angaovao u izvrenju na loga komitenta.
Fiksna naknada je ukupna novana svota koja obuhvata proviziju peditera, vozar inu prevoznika i
sve ostale trokove.
Zbirna (skupna) pedicija postoji kad pediter skuplja pojedinane po iljke razli itih komitenata i for
38

mira zbirne tovare koje na osnovu ugovora sa prevoznikom transportuje na odreene destinacije. Time se
smanjuju trokovi i ostvaruje vea poslovna saradnja peditera i prevoznika. Opte pravilo u naem pravu je
da pediter ima ovlatenje za organizovanje zbir ne pedicije. Iskljuenje se mora izr i ito ugovor iti.
pediter ima pravo na posebnu dodatnu naknadu u slua ju da se zbirnom pedic ijom postigne pozitivna
razlika u vozarini u kor ist komitenta. Istovremeno, pediter odgovara za gubitak ili oteenje s tvari koji
nastanu za vr ijeme prevoza, do kojeg ne bi dolo da nije organizirana zbir na pedicija.
2. UGOVOR O PR EVOZU STVARI ELJEZNICOM
2.1. POJAM UGOVORA I PRAVNI IZVORI
Pojam. Ugovorom se e ljeznica kao transporter obavezuje da preveze stvar do uputne stanice i preda
je primaocu, a poilja lac se obavezuje da eljeznic i isplati ugovorenu prevozninu (vozarinu).
Pravni izvori. BiH je od 1994.godine lanica Konvenc ije o meunarodnim e ljeznikim prevozima
(COTIF, 1980). Osim toga, u enevi je 1980.godine usvo jena Konvencija UN o meunarodnom
multimodalnom prevozu robe. Unutranji izvor i su Zakon o ugovor ima o prevozu u eljeznikom
saobraaju i ZOO. U autonomne izvore spadaju tarife koje imaju karakter optih uslova pos lovanja.
2.2. ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Ugovor je neformalan i realan. Zakljuen je kad eljeznica pr imi stvari na prevoz, sa tovarnim
listom. Ovjeren tovarni list je dokazno sredstvo o zakljuenom ugovor u.
Tovarni list i prenosivi tovarni list. Tovarni list je javna isprava koja se izdaje pr ilikom pr ijema stvar i
na prevoz. Njegov sadraj je odreen zakonom, a obavezni sastojci su: mjesto i datum sastavljanja, naziv
uputne stanice, podaci o pr imaocu i poiljaocu ( naziv i s jedite), vrsta i masa stvari, broj kola,
prevozni i drugi trokovi, te spisak isprava koje se prilau uz tovarni list. Popunjava se u vie pr
imjeraka, s tim to duplikat nema svojstvo tovarnog lista i na osnovu njega se ne moe vriti pr ijem stvari.
Donosilac tovarnog lista smatra se punomonikom po iljaoca i ovlaten je da preduzima radnje u
njegovo ime. Izuzetak postoji u s luaju kad je donos ilac tovarnog lista adresat (primalac stvari). On radnje
preduzima u vlastito ime , a ne kao punomonik po iljaoca.
Tovarni list po pravilu nije prenos iv na trea lica. eljeznica i poilja lac se mogu sporazumjeti da prevozilac izda prenosivi tovarni list koji moe glas iti po naredbi ili na donosioca, s tim to prenos ivost mora
izr iito biti navedena na tovarnom listu uz potpis obje strane. Prenosivi tovarni list je vrijednosni papir.
Ogranienja slobode ugovaranja postoje i za po iljaoca i za eljeznicu. Za poiljaoca se ogleda ju u tome
to je on duan da za svaku po iljku preda posebno ispunjen tovarni list i to na obrascu koj obavezno
sastavlja eljeznica u skladu sa optim uslovima pos lovan ja i tarifom. Time se poiljaocu
ograniava sloboda konstituisanja prava i obaveza, jer je dobr im dije lom sve unaprijed odreeno.
Ogranienja za elje znicu pr oizilaze iz javnopravnog karaktera njene dje latnosti, to se ogleda u
obaveznosti ugovaranja i ogranienjima u izbor u saugovaraa.
2.3. ELEMENTI UGOVORA
Bitni elementi ugovora su: ugovor ne strane, pr ima lac, uputna stanica, predmet prevoza , mjesto i
datum, trokovi.
- Ugovorne strane su prevoznik ( eljeznica) i poilja lac, tj. e ljeznica (TO sa statusom javnog
preduzea) i stranka. Poiljalac ne mora biti vlasnik robe.
- Primalac je lice ovlateno da u istovarnoj stanic i iskupi tovarni list i preuzme stvari. Faktiki je to lice na
koje je adresirana poiljka. Ista osoba se moe pojaviti i u ulozi po iljaoca i u ulozi pr imaoca.
- Uputna (istovarna) stanica je eljeznika stanica do koje roba treba da se preveze. Za tanost upisa uputne
stanice u tovarni list odgovara poilja lac.
- Predmet prevoza upisuje se u tovarni list - vrsta, koli ina i masa stvari. Stvari se oznaavaju
komercija lnim nazivima ili nazivom upotr ijebljenim u tar if i. eljeznica moe provjeravati te podatke,
39

kao i nain pakovanja stvari. Zbog nedostataka u pakovanju moe odbiti pr ijem stvari na prevoz ili
iste primiti uz zahtjev da po iljalac na tovarnom listu potvrdi nedostatke, u kojem s luaju na sebe
preuzima odgovornost za eventualnu tetu.
- Mjesto i datum zakljuenja ugovora su mjesto i datum navedeni na igu otpravne stanice koji ona stavlja
na tovarni listi pr ilikom pr ijema stvari na prevoz.
- Prevozni i drugi tr okovi odreuju se tarifom. Naplata po tarifi je pravo i obaveza eljeznice.
- Ako je predvieno da pr ilikom prevoza treba obaviti neke radnje (carinjenje, veterinarski pregled i s l), pa
je ta obaveza povjerena eljeznici, po iljalac je obavezan priloiti odgovarajue isprave. Obavljanje
ovih radnji e ljeznica moe povjeriti strunim or ganizacijama i lic ima.
Nebitni elementi ugovora. Za klauzule koje se unesu u tovarni list plaa se posebna naknada
utvrena tarifom. Prema okolnost ima sluaja, u tovarni list se mogu unos iti slijedee notif ikacije:
1. Prevozni put;
2. Franko carina upisom ove klauzule poiljalac obavezuje eljeznicu da obavi carinske i dr uge
formalnosti;
3. Pouzee poilja lac moe naznaiti da se stvari alju pouzeem i iznos pouzea;
4. Mjeoviti (kombinovani) prevoz poilja lac moe zahtijevati da eljeznica preda stvar na dalji prevoz;
5. Provjera poiljke poilja lac moe zahtijevati da e ljeznica utvrdi masu i broj komada stvari koje
su predate na prevoz;
6. Vrijeme (rok) isporuke
7. Klauzula osta je na stanici to znai da eljeznica nije duna nikoga obavjetavati o pr ispijeu;
8. Smetnje posebno se mogu upisati instrukcije za e ljeznicu u sluaju smetnji pr i prevozu;
9. Obezbjeenje uredne isporuke u posebnu rubr iku po iljalac moe upisati odreeni iznos. U tom s
luaju eljeznica poiljaocu namiruje tetu do vis ine naznaenog obezbjeenja;
10. Rok utovara vrijeme u kome je poilja lac duan utovariti stvari u vagon;
11. Obavjetavanje o prispijeu po iljke moe se navesti nain obavjetavanja.
2.4. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
Obaveze eljeznice:
Prije m i provje ra po iljke eljeznica je na osnovu uredno ispunjenog tovarnog lista duna pr
imiti na prevoz teret pod ugovorenim us lovima, os im stvari koje se ne mogu pr imiti na prevoz ili s e
mogu pr imiti samo ako su ispunjeni posebni us lovi. e ljeznica ima pravo izvr iti pr ovjeru po iljke
(masu i br oj komada), a na zahtjev poiljaoca, ima i obavezu da to u ini. Na provjeru se poziva po ilja
lac ili pr imalac. Ako se oni ne odazovu, provjer i trebaju pr isustvovati 2 svjedoka koji nisu radnic i e
ljeznice. Ukoliko e ljeznica ne vri provjeru, mjerodavni su podaci koje je poilja lac upisao u tovarni
list. Ako ti podaci nis u upisani, e ljeznica ne mora primiti stvari na prevoz. Ako su upisani netano, tj.
ako se ustanovi razlika u masi preko 2% ili netano naimenovanje stvar i koje utie na vis inu prevoza
, eljeznica uz reovnu prevozninu ima pravo naplatiti i dvostruki iznos razlike u vozarini.
Utovar s tvari ako je tako predvieno ugovorom ili us lovima pos lovanja.
Ure dan prevoz stvari eljeznica je duna stvari prevesti bez oteenja i gubitka do mjesta
naznaenom u tovarnom listu. U sluaju smetnji koje dovode do prekida prevoza , e ljeznica e uputiti
stvari drugim putem, ako je to mogue a ako nije traie od po iljaoca uputstva za postupanje. Uputstva
se da ju pismenim putem. Ako ne dobije uputstva u razumnom roku, a po ilja lac ne raskine ugovor,
eljeznica moe na troak i r izik poiljaoca stvari staviti na privremeni smjetaj ili ih predati pe diteru
ili u javno skladite. Ako se radi o ivim ivotinjama ili kvar ljivim stvarima, e ljeznica e izvr iti
njihovu proda ju. O svim preduzetim radnjama obavjetava se poilja lac. Ako su stvari radi izbjegavanja
smetnji upuene pomonim putem, e ljeznica nema pravo naplatiti veu vozar inu.
Rok is poruke ako je ugovoren, eljeznica ga je duna ispotovati, a ako nije, obaveza je da se
stvari prevezu u uobiajenom roku za prevoz takvih stvari obzir om na duinu puta i vrstu prevoza. Rok is
poruke se sastoji od otpravnog i prevoznog roka. Ako ugovorom nije druga ije predvieno, po inje se
raunati od pono i nakon pr ijema stvari, a za ivotinje i kvarljive stvari rauna se od ponoi ili od
40

podneva u zavisnosti od toga da li su stvari predate prije ili pos lije p odne. U sluajevima koji su
odreeni pr opisom ili tar ifom, rokovi ne teku za vr ijeme zadravanja po iljke , koje postoji u s
luaju obavljanja radnji kao to su: carinjenje , provjera poiljke veterinarski pregledi i sl.
Pos tupanje po nalozima specifinost ovog ugovora je u tome to se on moe jednostrano
izmijeniti davanjem na loga (uputstava) od strane po iljaoca ili pr imaoca ili ovlatenog imaoca
prenosivog tovarnog lista, ali samo pod us lovima i na nain predvien zakonom. Nalozi mora ju biti u
pisanoj f ormi. Poilja lac moe traiti da se: promijeni destinacija (po iljka vrati, zaustavi u nekoj
usputnoj stanic i, izda u nekoj drugoj stanici) , da se stvari uopte ne izda ju ili da se izda ju nekom drugom
pr imaocu, zatim da se promijeni na log o pouzeu. Primalac ima pravo davati iste naloge, pod uslovom da
je na to ovlaten u tovarnom listu, ili da mu poilja lac preda duplikat tovarnog lista. Imalac prenos ivog
tovarnog lista moe traiti da se prevoz obustavi, promijeni uputna stanica ili da se stvar vrati.
eljeznica moe odbiti na log u s lijedeim s luajevima : ako je na log nemogu ili nedoputen, ako bi
njegovo izvrenje uzrokova lo poremeaje u saobraaju, te ako su trokovi vei od vr ijednosti stvari a
nije dato jemstvo.
Obavjetavanje koris nika pre voza. Korisnik prevoza je svako lice koje na osnovu ugovora o prevozu
stie odreena prava i obaveze. eljeznica je duna ta lica obavijestiti u svim s luajevima u kojima prevoz
odstupa od redovnog toka stvari.
Izvjetavanje o prispijeu stvari. eljeznica je duna bez odlaganja obavijestiti adresata o prispijeu
i pripremiti se za istovar. Kad je izdat prenos ivi tovarni list na donos ioca, elje znica nikoga ne
obavjetava jer se ne zna ko je ustvari pr ima lac.
Pre daja s tvari primaocu (izdavanje s tvari). eljeznica moe odbiti preda ju stvari ako joj se ne
preda duplikat tovarnog lista. Primalac ne mora primiti stvar i dok ne izvr i pregled, a za to vr ijeme
stvari lee na rizik i troak e ljeznice. Ako se prilikom pregleda ne utvrdi nikakva teta, ili se utvrdi tet a
koju je e ljeznica ranije prizna la, trokove pregleda snosi pr imalac, odnosno lice koje je trailo pregled.
U sluaju smetnji pr ilikom izdavanja, postupak e ljeznice je slian kao kod smetnji pr i prevozu.
uvanje stvari. elje znica je duna za vr ijeme roka isporuke stvar uvati sa panjom dobrog pr
ivrednika.
Objavljivanje tarifa. eljeznica je obavezna objaviti tar ife na propisani ili uobia jeni na in.
Obaveze poiljaoca
Obavjetavanje o namje ravanom pre vozu poilja lac daje podatke o vrsti, sadra ju, koliini i
masi poiljke, uputnoj stanic i i pr imaocu, kao i drugim re levantnim injenicama kako bi e
ljeznica mogla blagovremeno preduzeti mjere za nesmetan i bezbjedan prevoz. Poiljalac odgovara za
eventualnu tetu zbog nedavanja podataka ili davanja pogrenih podataka.
Pre daja s tvari i tovarnog lis ta Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisani ili
uobiajeni nain. eljeznica moe odbiti pr ijem ako su nedostaci pakovanja takvi da moe biti ugr
oena sigur nost lica, kola i dobara. Ako poilja lac prekorai ugovoreno vr ijeme utovara, e ljeznica
moe traiti posebnu naknadu, tzv.kolsku dangubninu. Ako je rok utovara prekoraen za vie od 24 sata,
eljeznica je ovlatena da na troak i r izik po iljaoca istovari stvar i i iste preda pediteru ili u javno
skladite.
Plaanje pre voznih tro kova Prevozni trokovi se sastoje od: vozar ine, dodataka za vozarinu, naknada
za sporedne usluge te drugih naknada saglasno ugovor u i tarif i. Opte pravilo je da eljeznica ima
pravo na vozar inu za na jkrai put kojim bi se stvari mogle prevesti, bez obzira na stvarni put prevoza.
Postoji obor iva pretpostavka da po ilja lac ne plaa prevozne trokove ili njihov dio, ako o tome nema
njegove izjave u tovarnom listu. Smatra se da je htio da trokove snos i pr ima la c. Meutim, po ilja
lac e platiti prevozne trokove ako primalac ne iskupi tovarni list ili ne bude davao naloge za izmjene
ugovora.
Obaveze primaoca
Plaanje pre voznih trokova Samo primanje tovarnog lista obavezuje pr imaoca na plaanje trokova
u mjer i kako je tovarnim listom odreeno. Preuzimanje tovarnog lista je pravo, a ne obaveza primaoca.
41

Osim toga, pr imalac je u obavezi plaanja svih trokova koji su nastali izvrenjem njegovih naloga i
drugih njegovih injenja ili neinjenja.
Odnoenje s tvari Ako primalac prekorai ugovoreni rok za odnoenje stvari, e ljeznica naplauje
lear inu prema tarifi. Ukoliko se rok prekorai za vie od 14 sati, eljeznica moe stvari staviti na pr
ivremeni smjetaj. Stvari moe i odmah prodati ako su ispunjeni odreeni uslovi (kvar ljive stvari,
ive ivotinje, stvar se ne moe predati pediteru).
2.5. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost eljeznice rgulisana je imperativnim normama, pa se ne moe isklju iti niti
ograni iti ugovorom. e ljeznica odgovara za tetu nastalu u toku prevoza zbog djeliminog ili potpunog
oteenja ili gubitka stvari, kao i za tetu nastalu zbog prekoraenja roka isporuke. Odgovornost je
objektivna , to se zasniva na teor iji interesa jer iz vrenja svoje dje latnosti e ljeznica ostvaruje kor ist
pa t reba da snosi i nastale tetne posljedice. Meutim, dejstva stroge objektivne odgovornosti eljeznice
se ublaava ju po dvije grupe razloga: optim i posebnim.
Opti (neprivilegirani) razlozi os lobaaju e ljeznicu od naknade tete ako je teta nastala:
krivicom kor isnika prevoza ili na logom poiljaoca;
usljed mana na samoj stvari (svojstava stvari);
usljed de jstva vie sile vanjskih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjei niti otkloniti.
Da bi se oslobodila odgovornosti, e ljeznica mora dokazati uzronu vezu izmeu nekog od navedenih
uzroka i tete.
Posebni (privilegirani) osnovi, koji vae samo za gubitak ili oteenje poiljke, ali ne i za kanjenje, su:
a) Prevoz je izvren otvorenim kolima po propis ima ili ugovor u stranaka, to je upisano u tovarni list.
Ovdje postoji izuzetak: eljeznica odgovara ako je dolo do o itog manjka ili gubitka cije lih stvari;
b) Stvar nije upakovana ili je nedovoljno upakovana, zbog ega je dolo do gubitka ili oteenja;
c) teta je nastala utovarom ili istovarom koji vri poilja lac ili pr imalac;
d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj pr irodi naroito izloena gubitku ili oteenju ( lomljenju,
hranju i sl);
e) Stvar je predata na prevoz pod netanom ili nepotpunom deklaracijom ili se radi o stvari na koju se
primjenjuju posebne mjere predostronosti;
f) Ako je do lo do tete u prevozu ivih ivotinja dejstvom posebnih okolnosti kojma su izloene
ivotinje
ili kad je na osnovu tarife, ugovora i uz naznaku u tovarnom listu trebao biti pratilac pa je to izosta lo.
Specijalni razlozi za oslobaanje eljeznice od odgovor nosti tiu se nor malnog kala gubitka mase
koji redovno nastaje zbog svojstava stvari.
Bitno je naglasiti da eljeznica nadoknauje samo prostu tetu, osim u slua jevima kvalif ic irane
krivnje (namjere ili kra jnje nepanje), kad plaa i izgubljenu dobit. Za obraun iznosa tete supsidijarno
se kor isti berzanska, trina ili uobiajena cijena stvari u vr ijeme i u mjestu predaje stvari na
prevoz. U sluaju oteenja, stepen oteenja se utvruje pregledom ili strunim vjetaenjem.
U sluaju prekoraenja roka isporuke, eljeznica odgovara samo za tetu koja je us ljed toga
uzokovana, vezuju i iznos za vis inu vozar ine (ne moe biti vea od trostrukog iznosa vozarine).
Transportno pravo pozna je princ ip ogranienja (limitiranja) odgovornosti prevoznika, to je sluaj i
kod eljeznice. Za sluaj gubitka ili oteenja stvari odgovornost eljeznice se ograniava na odreeni
iznos koji ona plaa po kilogramu bruto mase (teine). Vis ina naknade tete koju e ljeznica plaa se
moe poveati kad je u tovarnom listu predvien institut plaanja tete u svrhu obezbjeenja uredne ispor
uke.
Ako u prevozu uestvuje vie eljeznikih preduzea, ona solidarno odgovaraju. Ako je u
prevozu uestvovalo vie e ljeznikih preduzea koja je odredio po ilja lac, svako preduzee odgovara
samo za svoj dio prevoza.
Odgovornost poiljaoca postoji za nastanak tete iz slijedeih razloga:
ako je propustio pr iloiti potrebne isprave uz tovarni list, ili su one neispravne;
42

- teta nastala utovarom, istovarom, zbog pogrenog pakovanja, nedeklar isanja ili netanog deklarisanja
stvari;
- ako se ne pridrava propisanih ili ugovorenih rokova;
- za tetu prouzrokovanu treim lic ima ili stvar ima usljed posebnih svojstava stvari koja nis u bila poznata
eljeznici.
2.6. PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
Prestanak ugovora nastupa na isti nain kao i kod drugih ugovora, tj. prema optim pravilima.
Potraivanja prema eljeznic i prestaju kad imalac prava iz ugovora primi po iljku. Od ovog pravila
postoje slijedei izuzec i:
- ako ima lac prava dokae da je teta nastala usljed namjere ili krajnje nepanje e ljeznice;
- u sluaju dje liminog gubitka ili oteenja to je utvrenoo pr ije pr ijema ili uopte nije utvreno pr
ilikom prijema zbog propusta eljeznice;
- ako je oteenje bilo skriveno, ali je zahtjev za utvrivanje oteenja podnio im je otkrio tetu (najkasnije
7 dana od pr ijema) uz obavezu dokazivanja da je do tete dolo u periodu od pr ijema do izdavanja
poiljke;
- ako se potraivanje odnos i na vraanje plaenih iznosa ili pouzea .
Zastara potraivanja zbog vie ili manje naplaene vozarine, dodatka n avozarinu, naknada za
sporedne usluge ili drugih trokova nastupa nakon 6 mjeseci. Ostala potraivanja zastarijevaju
nakon 1 godine. Obustava toka zastare nastaje dostavljanjem pismene reklamacije, a nastavlja dalje
uruenjem pis menog odgovora od strane eljeznice. Naknadne reklamacije o istoj stvari ne obustavlja ju
zastarijevanje.

3. UGOVOR O PR EVOZU STVARI DRUMOM (CES TOM)

3.1. POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI
Pojam ugovora. Ugovorom se drumski transporter uz naknadu obavezuje po iljaocu da e stvari
unutar odreenog ili odredivog roka u neoteenom stanju prevesti iz mjesta otpreme u mjesto opredjeljenja
i tamo ih staviti na raspolaganje poiljaocu ili licu koje on odredi.
Vrste prevoza i ugovora. Prema predmetu, drumski transport se dijeli na prevoz putnika, prevoz robe i
prevoz prtljaga. Po nainu organiziranja, postoji javni drumski prevoz i prevoz za vlastite potrebe. Javni
prevoz obavljaju poslovni subjekti kao svoju registrovanu djelatnost. Prevoz za vlastite potrebe ne
obuhvata vrenje prevoznikih usluga treim lic ima.
Javni drumski prevoz obavlja se kao prevoz u linijs kom i u s lobodnom dr umskom saobraaju. Linijski
prevoz se odvija po unapr ijed utvrenom redu vonje , sa unapr ijed odreenom poetnom i krajnjom
stanicom i meustanicama. Cijena i osta li us lovi prevoza su unapr ijed utvreni tar ifom objavljenom
na propisani ili uobiajeni nain. U slobodnom drumskom prevozu, us lovi se odreuju ugovor om, mada
se i za ovaj vid prevoza mogu unapr ijed donijeti us lovi pos lovanja i tarife.
Pravni izvori. Na meunarodnom planu, znaajne su 2 konvenc ije : Konvenc ija o ugovoru za
meunarodni prevoz robe drumom CMR konvencija (eneva, 1956) i Carinska konvencija o
meunarodnom prevozu robe na osnovu karneta TIR konvencija (eneva, 1959). U domaem pravu
osnovni izvor i su ZOO i posebni zakoni Zakon o prevozu u drumskom saobraaju i Zakon o
meunarodnom drumskom transportu.
3.2. ZAKLJUIVANJE, TOVARNI LIST I ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje. Ugovor je neformalan i moe se zaklju iti na bilo koji nain. Naelno postoji
sloboda ugovaranja, koja je donekle ograniena u linijs kom prevozu.
43

Tovarni list se izda je na zahtjev po iljaoca ili prevoznika. On predstavlja dokaz o zakljuenom ugovor
u, uslovima ugovora i pr ijemu stvari od strane prevozioca. Izdaje se u 3 origina lna pr imjerka :
prvi ide poiljaocu, drugi prati poiljku, a trei ostaje prevozniku. Obavezni sastojc i tovarnog lista su:
- podaci o poiljaocu, pr imaocu i prevozniku ( ime i adresa, odnosno naziv i s jedite), te identifikacija
prevoznog sredstva;
- mjesto utovara i istovara;
- uobiajeni opis stvar i koje se prevoze i na in pakovanja, broj paketa i oznake, bruto teina po iljke
ili koliina izraena na drugi nain;
- trokovi u vezi sa prevozom;
- instrukcije vezane za carine i druge formalnosti;
- spisak isprava pr iloenih uz tovarni list.
Poilja lac odgovara za sve trokove i tetu koja nastane usljed unoenja netanih ili netpotpunih podataka
u tovarni list. Prevoznik nije obavezan ispitivati ispravnost dokumenata koji se pr ilau. Kad je izvr io
provjeru podataka uensenih u tovarni list, prevoznik unosi svoje pr imjedbe. Ako pr imjedbe nisu upisane,
smatra se da faktiko stanje odgovara onome koje je upisano u tovarnom listu.
Poilja lac i prevoznik se mogu sporazumjeti da se izda prenos ivi tovarni list (po naredbi ili na donosioca).
U tom sluaju, na primjerku or iginala koji se predaje poiljaocu, mora biti naznaeno da se radi o
prenosivom tovarnom listu, jer samo taj pr imjerak ima znaaj hartije od vr ijednosti. Na ostala 2
originalna primjerka se samo upisuje notif ikacija da je izdat prenosivi tovarni list.
Bitni elementi ugovora su: ugovor ne strane, prima lac, mjesto otpreme i mjesto opredjeljenja , stvari koje
se prevoze i naknada za prevoz. Kao bitni e lementi se najee uzimaju sastojci tovarnog lista.
3.3. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
Obaveze drumskog prevoznika
Stavljanje m/v na ras polaganje po iljaocu. Ugovorom se najee odreuje tip vozila koje vr i
prevoz. Ako to nije s luaj, smatra se da je izbor preputen prevozniku. Vozilo se postavlja na mjesto i
u vr ijeme odreeno ugovorom. Ako to nije odreeno, prevoznik je duan vozilo postaviti na najblie
mjesto koje ispunjava uslove za utovar, na jkasnije u vr ijeme koje omoguava utovar stvari pr ije isteka
radnog vremena poiljaoca.
Pre uzimanje s tvari na pre voz. To je zbir ni pojam za niz radnji koje prevoznik mora preduzeti da bi
stekao detenciju stvari. Tu spada provjera stanja i teine poiljke, pregled oznaka, pr ijem stvar i i
dokumenata, a prema okolnostima sluaja i utovar stvari. Prilikom preuzimanja prevoznik kontrolie
spoljnje stanje po iljke i njenog pakovanja, a svoje rezerve upisuje u tovarni list.
uvanje stvari primlje nih na prevoz je obaveza koja traje od trentutka prijema do predaje stvari.
Prevoz s tvari je osnovna obaveza prevoznika. Ako prevozni put nije preciziran redom vonje ili
ugovorom, prevoznik je duan stvar i prevesti putem koji na jvie odgovara interesima poiljaoca. Ako
rok prevoza nije ugovoren, prevoznik je duan izvriti prevoz u roku koji je uobia jen za prevoz takve
stvari. Vrijeme prevoza
obuhvata rok otpreme i rok prevoenja. Rok otpreme je vrijeme od utovara do poetka prevoza, a rok
prevoza je vr ijeme od poetka prevoza do predaje tovarnog lista primaocu.
Ako prevoz nije mogue izvr iti u ugovorenom r oku i pod ugovorenim us lovima, prevoznik e
traiti instrukcije od lica ovlatenog za raspolaganje teretom. Ako ne dobije instrukcije u razumnom roku,
prevoznik e preduzeti mjere zatite imaoca prava.
Pos tupanje po uputs tvima imaoca prava. Naknadna uputstva mogu davati poilja lac, pr ima lac i
imalac prenosivog tovarnog lista. Nalozi moraju biti izdati u pisanoj for mi, uz potvrdu pr ijema od
strane prevoznika. Nije doputeno viestruko davanje uputstava. Naime, ako ima lac prava naredi
predaju stvari drugom licu, to drugo lice nema pravo imenovati drugog adresata. Ovlateno lice koje se
44

pos lui pravom na davanje instrukc ija duno je prevozniku nadoknaditi odgovarajue trokove i eventua
lnu tetu.
Is poruka po iljke primaocu obuhvata predaju stvari, predaju dokumenata, kao i radnje pr imaoca vezane
za njihovo pr ihvatanje. Istovar stvari vr i pr imalac, ako ugovorom nije dr ugaije odreeno. Primalac ima
pravo da zahtijeva utvrivanje istovjetnosti po iljke ,odnosno ako je p o iljka oteena u emu se sastoji
oteenje. Ako je po iljku preuzeo bez pr igovora, s matra se da mu je stvar predata u stanju koje je
utvreno u tovarnom listu. Naknadna reklamacija se moe staviti u prekluzivnom roku od 7 dana od dana
predaje stvari.
U sluaju smetnji u is poruc i, postupak je kao i kod eljeznikog prevoza.
Obaveze poiljaoca
Obavjetavanje o prevozu i pre daja potre bnih dokume nata;
Pakovanje i oznaavanje stvari pripre ma po iljke Ako utvrdi nedostatke u pakovanju, zavisno
od propisa i ugovora, drumski prevoznik moe odbiti prevoz i odustati od ugovora, traiti
popravljanje pakovanja, sam izvr iti popravku na troak poiljaoca ili staviti pr igovor u tovarni list i izvriti
prevoz.
Utovar s tvari Ova obaveza je dispozitivne pr irode, jer se ugovorom moe odrediti drugaije. Ako
stvar nije utovarena u ugovorenom r oku iz razloga za koje odgovara po ilja lac, po ilja lac ima pravo na
dodatno vrijeme utovara koje iznos i na jvie polovinu ugovorenog vremena predvienog za utovar.
Za dodatno vrijeme utovara prevoznik ima pravo na posebnu naknadu, u skladu sa ugovorom ili tar ifom.
Plaanje naknade za pre voz je dispozitivna obaveza poiljaoca. Naknada za prevoz obuhvata vozar
inu, dodatke na vozarinu, dangubninu i tro kove. Vozarina obuhvata trokove koji se odnose na kor itenje
vozila, rad osoblja ukljuuju i zaradu prevoznika, te dabine na vozilo. Dodaci predstavlja ju iznose koji
se dodaju na vozar inu kad ona obraunata po standardnim elementima ne bi ostvarila ekviva lentnost
inidbi iz ugovora. Dangubnina je naknada tete koju je prevoznik trpio us ljed zadravanja vozila
izazvanih postupcima imaoca prava.

Obaveze primaoca
Plaanje naknade za pre voz. Primalac ima obavezu plaanja ako je to po ilja lac naveo u tovarnom
listu ili ako poilja lac u tovarnom listu nije preuzeo obavezu plaanja naknade.
Mogui s adraj na loga je kao kod ugovora o prevozu eljeznicom
Is tovar stvari je obaveza pr imaoca ako ugovorom nije drugaije odreeno. Ukoliko pr imalac ne
istovari stvari, prevoznik to moe uiniti sam, a na teret i rizik pr imaoca.
3.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost drumskog prevoznika predstavlja kombinaciju objektivnog i subjektivnog s istema na
bazi pretpostavljene kr ivice. Drumski prevoznik moe odgovarati za gubitak ili oteenje stvari, ili
zakanjenje u prevozu. Moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je do toga do lo us ljed radnji ili
propusta kor isnika prevoza, pr irodih svojstava stvari ili us ljed okolnosti koje prevoznik nije mogao
predvidjeti, izbjei niti otkloniti.
Posebni osnovi iskljuenja odgovor nosti vae samo za gubitak ili oteenje stvari i to u s
lijedeim sluajevima:
a) Upotreba otvorenih i nepokr ivenih vozila , ako je izr iito ugovorena i upisana u tovarni list;
b) Nedostatak ili loe stanje ambalae, zbog ega je dolo do gubitka ili oteenja stvari;
c) teta je nastala utovarom ili istovarom koji vri poilja lac ili pr imalac;
d) Ako se prevozi stvar koja je po svojoj pr irodi naroito izloena gubitku ili oteenju ( lomljenju,
hranju i sl);
e) Nedovoljna ili nepotpuna oznaka ili brojke na paketima
45

f) Prevoz ivih ivotinja.

Ako je utvreno postojanje nekog od navedenih os nova, obor ivo se pretpostavlja da je upravo on
uzrokovao tetu. Ova pretpostavka ne vai ako je do lo do neuobiajenog manjka, ako je prevoz
obavljen specija lno opremljenim vozilom ili ako se radi o prevozu ivih ivotinja. U ovim s lua jevima
prevoznik mora doka zati da je preduzeo sve neophodne mjere da do tete ne doe.
Naelno, drumski prevoznik nadoknauje samo prostu tetu prema vr ijednosti stvari, odnosno berzanskim
ili tekuim c ijenama. U sluaju zakanjenja, prevoznik nadoknauje dokazanu tetu koja ne moe biti
vea od iznosa naknade za prevoz.
Ako je pored ugovor nog prevoznika bio angaovan i podprevoznik (podvozar), za tetu uzrokovanu
radnjama podprevoznika odgovara prevoznik, uz mogunost regresa. U sluaju da je podvozar od
ugovor nog prevoznika sa poiljkom preuzeo i tovarni list, njegova odgovor nost je solidarna jer se po
zakonu smatra da je on postao ugovor na strana. Kod uzastopnih prevoza solidarno odgovaraju ugovorni
prevoznik, pos ljednji prevoznik i prevoznik na ijem dijelu puta je prouzr okovana teta. Ako se ne moe
ustanoviti na ijem dije lu puta je do lo do tete, solidarno odgovaraju svi prevoznic i.
Odgovornost poiljaoca. Poilja lac odgovara zbog: netanih i nepotpunih podataka unesenih u tovarni
list, nedostataka vezanih za isprave koje se prilau uz tovarni list, neispravan prenos prenos ivog
tovarnog lista, prevoz opasnih stvar i bez upozorenja prevoznika, nepr idr avanja uputstava prevoznika
pr ilikom utovara, slaganja i istovara stvari.
3.5. PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
Prestanak ugovora. Redovan nain je ispunjenje, a ugovor moe prestati na bilo koji od optih
naina. Mogu i nain prestanka je i odustanak jedne od ugovor nih strana. Poilja lac moe odustati ako
prevoznik kasni sa otpo injanjem prevoza tako dugo da po ilja lac vie nema interesa za ugovoreni
prevoz. Prevoznik moe odustati ako po ilja lac ne utovari po iljku i nakon isteka naknadnog roka za
utovar.
Zastara potraivanja nastupa po isteku 1 godine. Kad se radi o oteenju ili zakanjenju, rok zastare
poinje tei od dana predaje stvar i. Kod potraivanja nastalih po osnovu gubitka stvar i, rok po inje tei
od dana kad se prema okolnostima sluaja smatra da je stvar izgubljena.
4. UGOVOR O PR EVOZU STVARI U POMORSKOJ PLOVIDBI
Osnovni domai pravni izvor je Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi. U ovoj oblasti brojne su i
meunarodne konvencije. Ugovorom se brodar obavezuje da preveze stvari brodom, a naruilac e platiti
odreenu cijenu prevoza.
Postoje 3 tipa brodarskih ugovora : na vr ijeme (time charter), na putovanje (voyage charter) i ugovor
o
podarteru (subcharter).
Ugovor je naelno neforma lan. Postoje 2 izuzetka : brodarski ugovor za vie putovanja i brodarski ugovor
na vrijeme za cio brod, koji mora ju biti sainjeni u pisanoj for mi. U linijskoj plovidbi zakljuuje se
putem zakljunice.
Teretnica ili konosman je isprava sa obiljejem hartije od vr ijednosti koju brodar izda je krcatelju na
ukrcane stvari i koja prati teret do odredita. Ona je dokazno sredstvo o postojanju i sadraju ugovora.
Bitni elementi ugovora su stranke, teret, put i cijena us luge. Ugovorne strane su brodar i naruilac.
Primalac i
krcatelj nisu stranke ugovora.
Obaveze stranaka. Obaveze brodara su:
1. Postavljanje broda u luci ukrcaja i prevoz ugovorenim brodom;
2. Izdavanje odgovarajuih isprava;
46

3. Ukrcaj, prevoz i predaja tereta, te obaveza uvanja tereta za vrijeme prevoza.

Obaveze korisnika prevoza su: doprema tereta do pristanita luke ukrcaja i otprema iz pristanita
destinacije, predaja isprava, te plaanje vozarine i trokova.
Odgovornost brodara je po svojoj pr irodi subjektivna odgovornost sa pretpostavljenom kr ivicom,
a
odgovornost naruioca prevoza je subjektivna.
Za prestanak ugovora vae opta pravila , a pod odreenim us lovima mogu je prestanak i je
dnostranim
raskidom. Zastara potraivanja nastupa po isteku 1 godine.
5. UGOVOR O PREVOZU STVARI U ZRANOJ PLOVIDB I
5.1. POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI
Pojam. Ugovorom se prevoznik obavezuje da avionom preveze stvar od jedne do druge zrane luke, a
naruilac da plati prevozninu.
Vrste. Kad se zakljui ugovor o prevozu stvar i avionom za jedan ili vie prevoza, radi se o ugovoru na
putovanje (arter na putovanje). Moe se angaovati cije li kapacitet ili dio aviona. ei je ugovor kojim
se angauje cije li avion.
Pravni izvori. Na meunarodnom planu donesen je niz konvenc ija, meu kojima je na jvanija
tzv.Varavska konvenc ija, izmijenjena sa nekoliko protokola (Haki, Gvatemalski i Montrealski).
Formirano je meunarodno udruenje zranih prevoznika (IATA) u koju su ukljueni sve znaajnije
aviokompanije. Unutranji pravni izvor i su Zakon o obligacionim i osnovnim materijalno-pravnim
odnos ima u zranoj plovidbi i ZOO.
5.2. ZAKLJUIVANJE I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Zakljuivanje ugovora u linijskom prevozu vr i se putem rezervacije, koja ima pravni znaaj
predugovora. Ugovor o prevozu stvar i u zranoj plovidbi je naelno neforma lan i moe se zaklju iti na
bilo koji nain. Od ovog naela postoje 3 izuzetka, u kojima je ugovor formalan, a to su:
1. Ugovor o prevozu stvari cije lim zrakoplovom na odreeno vrijeme;
2. Ugovor za vie prevoza;
3. Ugovor o posebnoj us luzi zrakoplovom (zapraivanje, gaenje poara, izbacivanje letaka itd).
Tovarni list se koristi i kod ove vrste prevoza. Njegovo izdavanje je fakultativno po iljalac ga sainjava
na zahtjev prevoznika, a moe ga i prevoznik izdati u ime po iljaoca. On predstavlja dokaz o
zakljuenju i sadraju ugovora, kao i dokazno sredstvo da je avionski prevoznik pr imio stvar i na
prevoz. Moe imati obiljeja hartije od vr ijednosti ako se na primjerak po iljaoca upie klauzula po
naredbi ili na donos ioca.
Obavezni e lementi tovarnog lista su: mjesto i datum izdavanja, mjesta polaska i opredje ljenja, identif
ikac ija poiljaoca i pr imaoca, vrsta i koli ina stvari, te spisak isprava koje se prilau. Izdaje se u 3
originalna primjerka za prevoznika, poiljaoca i pr imjerak koji prati stvari.
Bitni elementi ugovora su stranke, mjesto pr ijema i preda je stvari, predmet prevoza i cijena, te forma ako
je
predviena zakonom kao obavezna.
5.3. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
Obaveze zranog prevoznika
Prije m s tvari na pre voz prevoznik je obavezan pr imiti stvar i prema optim us lovima pos lovanja i
ugovor u. Stvari pr ima na aerodromu ili drugom odreenom mjestu. Utovar po pravilu vri sam prevoznik,
a pril ikom preuzimanja moe izvriti pr ovjeru po iljke.
Utovar i is tovar stvari ova obaveza obuhvata sve manipulacije stvarima od mjeta prijema do
mjesta izdavanja.
47

Prevoz s tvari vri ga ugovoreni prevoznik, a li on prevoz moe povjeriti stvarnom prevozniku
ukoliko obezbijedi iste ili sline uslove prevoza. Kod prevoza stvari na odreeno vrijeme cije lim
zrakoplovom, za povjeravanje stvarnom prevozniku potrebna je saglasnost naruioca.
Trae nje uputs tava kad nas tanu s me tnje obaveza postoji ako nastanu smetnje koje bi tra ja le due
ili ije je trajanje ne izvjesno. Ako okolnosti ne dozvoljava ju da prevoznik trai instrukcije ili nije u
mogunosti postupiti po dobivenim instrukc ijama, on moe : izvriti pretovar stvari, stvar i vratiti u
mjesto polaska ili postupiti na drugi nain titei interese imaoca prava.
Pos tupanje po naknadnim nalozima naloge moe dati poilja lac (sve dok pr ima lac nije istakao
zahtjev za preuzimanje stvari i tovarnog lista) i ovlateni ima lac prenosivog tovarnog lista. Poilja lac
moe traiti: povlaenje stvari sa aerodroma polaska ili opredje ljenja, zadr avanje stvar i na bilo
kojem mjestu slijetanja, ispor uku stvar i licu koje nije oznaeno u tovarnom listu kao pr imalac i
vraanje stvari u mjesto polaska. Trokovi izvrenja naloga idu na teret nalogodavca. Prevoznik moe
odbiti na log u s lijedeim s luajevima:
- ako izvrenje nije mogue;
- ako bi nastala teta davaocu naloga ili prevozniku;
- kada su trokovi izvrenja naloga vei od vr ijednosti stvar i koja se prevozi;
- ako bi izvrenje kr ilo carinske i dr uge prinudne propise.
U svim s luajevima odbijanja pr voznik je duan bez odlaganja obavijestiti nalogodavca, a sa
stvarima
raspolagati kao savjestan privrednik.
Pre daja s tvari prevoznik stvari predaje na aerodromu mjesta opredje ljenja, ako nije ugovoreno
drugaije. Ako pr ima lac prilikom preuzimanja ne stavi pr imjedbe na oteenja stvari, smatra se da su
stvari predate u onom stanju koje je navedeno u tovarnom listu. Objektivni rok za reklamaciju skr ivenih
oteenja je 14 dana od dana prijema stvari.
U sluaju smetnji kod preuzimanja, postupak je isti kao i kod drugih oblika prevoza, s tim to je rok za
prodaju stvari 30 dana od dana stavljanja stvari na uvanje.
Obaveze naruioca prevoza i primaoca
Plaanje cije ne (pre voznine ) prevoznina se utvruje ugovorom i ostaje nepromijenjena bez obzira
na trajanje prevoza, pod us lovom da se mjesto opredje ljenja ne mijenja. Vai pravilo o tzv.mrtvoj
vozar ini plaa se puna prevoznina , mada nije utovareno nita ili je utovareno manje od ugovorenog.
Prevozninu plaa primalac ili ovlateni imalac prenos ivog tovarnog lista, osim ako je u ugovoru ili
tovarnom listu izr i ito navedeno da plaa naruilac ili poilja lac. Prevoznik ima zakonsko zalono
pravo na stvarima koje je preuzeo na prevoz. Radi se o koneksnom pravu.
Izdavanje tovarnog lis ta i drugih is prava poiljalac odgovara za tanost podataka i izjava unesenih
u
tovarni list.
Upozore nje na pose bne osobine s tvari ova obaveza je zajednika za sve vrste transporta (misli se
na
opasne stvari, dragocjenosti i s l).
5.4. ODGOVORNOST U ZRANOM PREVOZU
Odgovornost zranog prevoznika. Prevoznik odgovara po sistemu subjektivne pretpostavljene
odgovornosti za gubitak ili oteenje stvari, kao i za tetu nastalu kanjenjem. Nee odgovarati ako dokae
da je preduzeo sve potrebne mjere da se teta izbjegne , odnosno ako dokae da te mjere nije bilo mogue
preduzeti.
Ako prevoznik ne preda stvar u roku od 7 dana od dana kad je to bio duan u initi po ugovor u, s matra se
da je stvar izgubljena u toku prevoza. Prvoznik odgovara za vrijednost izgubljene stvari, a plaena
prevoznina se vraa. Kod oteenja prevoznik odgovara za umanjenje vr ijednosti stvari. Kod
odgovornosti za kanjenje, vis ina naknade ne moe biti vea od dvostrukog iznosa prevoznine.
48

U zranom prevozu postoji institut ogranienja odgovornosti prevoznika. Gor nji iznos naknade tete
se odreuje po kilogramu br uto teine stvari. Ogranienje odgovornosti ne vai u s luaju da je teta
nastala usljed namjere ili krajnje nepanje prevoznika.
Ugovorom se odgovor nost prevoznika moe isklju iti ili ograni iti, ali samo za sluaj gubitaka ili
oteenja koja nastanu zbog prir ode ili nedostataka stvari koje se prevoze. Potraivanja iz ugovora o
prevozu imalac prava ostvaruje podnoenjem pismene reklamacije, sa odgovarajuim dokazima. Istekom
30 dana od dana dostave reklamacije svoje potraivanje moe ostvariti tubom.
Odgovornost naruioca i poiljaoca. Naruilac odnosno poilja lac odgovara za svaku tetu koju
prevoznik pretrpi usljed ne ipravnih, netanih ili nepotpunih podataka i izjava. Takoe odgovara za tete
koje nastanu usljed svojstava stvari datih na prevoz, ukoliko nije upozor io prevoznika na ta svojstva.
6. UGOVOR O PREVOZU STVARI U UNUTRANJOJ PLOVIDBI
Obuhvata prevoz rijekama, jezer ima i kana lima , odnosno unutranjim plovnim putevima. Regulisan je
istim pravnim izvor ima kao i pomorski i na njegovo zakljuivanje se primje jnuju ista pravila. Za
razliku od pomorskog prevoza, ukrcavanje stvari ovdje vr i po ilja lac (krcatelj), os im kod br odova
linijske plovidbe gdje brodar preuzima stvari ispod ekrka.
UGOVORI O LICENCI, GRAENJU I OSIGURANJU
1. UGOVOR O LICENCI
1.2. POJAM I BITNI ELEMENTI UGOVORA
Pojam. Ugovorom o licenci se obavezuje dava lac licence da sticaocu uz naknadu us tupi pravo iskor
itavanja izuma , tehnikog znanja i iskustva, iga uzorka ili modela. Ugovor je dvostrano obavezan,
komutativan, teretan i formalan pismena forma je bitan element ugovora.
Izvori. Od meunarodnih izvora na jznaajniji su: Konvencija o os nivanju svjetske organizacije
za inte lektua lno vlasnitvo, Pariska konvencija za zatitu industr ijskog vlasnitva (1883), Madr idski
sporazum o meunarodnoj registraciji igova (1981) i Lokarnski sporazum za meunarodnu klas if
ikaciju uzoraka i mode la (1968). Od domaih izvora, najznaajniji su Zakon o industr ijskom
vlasnitvu u BiH i Zakon o vanjskotrgovinskom pos lovanju.
Bitni elementi ugovora su subjekti, predmet, c ijena i f orma. Subjekti su davalac i pr imalac licence.
Kao
primalac se moa javiti bilo koje f iziko ili pravno lice. Davalac moe biti:
- vlasnik apsolutnog prava industr ijske svojine koje se prenosi;
- nosilac prava iskor itavanja objekta industrijske svojine;
- podnosilac pr ijave patenta, uzorka ili mode la, odnosno iga.
Predmet ugovora je ovlatenje na iskoritavanje nekog od objekata prava industrijske svojine. Cijena
mora biti odreena ili odrediva. Moe se ugovor iti u paualnom iznosu, po komadu proizvoda,
srazmjerno trokovima proizvodnje ili prema dobiti. Pismena forma ugovora propisana je zakonom.
1.3. OBAVEZE STRANAKA
Obaveze davaoca licence su: predaja predmeta licence, davanje uputstava i objanjenja, garancije za
tehnike
osobine, te garancija za pravne osobine prenesenog prava.
Predaja predmeta licence sastoji se od 3 radnje : uruenja patenta ili drugog spisa, dozvole za kor itenje
i predaje tehnike dokumentacije potrebne za praktinu pr imjenu predmeta licence.
Prema Zakonu, dava lac garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku upotrebljivost
predmeta licence. Osim toga , prema Zakonu o vanjskotrgovinskom pos lovanju, ugovor mora sadravati
jo 2 garancije: (1) da e se primjenom licence dobiti proizvod ugovorenog kvaliteta i (2) da su dobijeni pr
oizvodi nekodljivi za ivot i zdravlje ljudi, i za prir odnu okolinu.
Garancija za pravne osobine prenesenog prava zasnovana je na zakonu i ima svojstva prirodnog
elementa ugovora. Davalac garantuje da pravo pripada njemu i da nema ogranienja u kor ist lica koja
49

nisu stranke ugovora. Kod isklju ive licence davalac garantuje i da pravo nije ustupio drugom ni potpuno
ni djelimino.
Obaveze primaoca licence su: iskor itavanje predmeta licence i plaanje ugovorene naknade. Ovo
su
osnovne obaveze, a eventualne ostale obaveze zavise od vrste ugovora.
Sticalac je duan iskor itavati predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenom obimu i granicama.
On nema pravo iskor itavati naknadna usavravanja (suprotno se moe ugovor iti, odnosno moe biti
propisano posebnim zakonom).
Kod ugovora o licenci know-how, ukljuujui i nepatentirani izum, sticalac ima zakonsku obavezu da tra
jno uva u tajnosti dobijena znanja. Ako je ustupljena licenca iga kojim se proizvodi obiljeava ju, pr
imalac moe svoje proizvode obilje iti tim igom samo ako je njihov kva litet isti kao kod robe
davaoca licence. Pored toga, roba mora imati oznaku da je proizvedena po licenci i kad se ne prodaje pod
odreenim robnim igom.
1.4. ODGOVORNOST STRANAKA
Odgovornost davaoca licence je objektivna u 2 sluaja: kod krenja garancije za tehniku izvodljivost i
upotrebljivost i u s luaju pravnih nedostataka. Prava sticaoca licence ista su kao kod ugovora o prodaji (
za skrivene materija lne nedostatke, odnosno za pravne nedostatke prodane stvari). U ostalim s
luajevima odgovornost davaoca licence je subjektivna i vae opta pravila.
Odgovornost sticaoca licence je objektivna za ne izvravanje njegovih novanih obaveza. U
ostalim sluajevima davalac odgovara po princ ipu pretpostavljene subjektivne odgovornosti.
1.5. VRSTE LICENCI I PODLICENCA
Klasif ikacija licenci zavisi od kriterija koji se uzima u razmatranje. Osnovna podje la je na
neiskljuive i iskljuive licence, u zavisnosti od toga da li je davalac zadrao za sebe neko pravo ili ne.
Po vremenskom kriter iju, licenca moe biti vremenski ograniena i neograniena. Isto vai i za prostorni
kr iterij.
Prema namjeni za koju se preneseno pravo moe kor istiti, licence se dije le na one za pr oizvodnju,
upotrebu i prodaju proizvoda dobijenih licenciranim postupkom ili obiljeenih ustupljenim igom. U
vanjskotr govinskoj razmjeni licence se mogu podije liti na uvozne i izvozne.
Pogonska licenca je licenca koje nije prenosiva bez istovremenog prenosa samog pogona u kome se
koristi.
Koncernska licenca je ona iji je nosilac koncern, ali je namijenjena preduzeima u njegovom sastavu.
Podlicenca je ugovor izmeu pr imaoca iskljuive licence i treeg lica o prenosu prava iskor
itavanja predmeta ugovora o licenci. Ovakva mogunost postoji ako ugovor om o licenci nije izr iito
predvieno drugaije. Primalac podlicence naelno nije ni u kakvom pravnom odnosu sa prvobitnim
davaocem licence.
Postoji jedan zakonski izuzetak davalac licence je ovlaten da svoja potraivanja prema pr imaocu
licence
(koja ovaj ne ispunjava) naplati neposredno od pr imaoca podlicence.

1.6. PRESTANAK UGOVORA O LICENCI

Protekom vremena ugovor prestaje ako je ugovoren na odreeno vrijeme. Moe biti
produen konkludentnim radnjama ako primalac nastavi iskor itavati predmet ugovora, a dava lac se
tome ne protivi. U ovakvom s luaju smatra se da je ugovor produen na neodreeno vrijeme , a prestaju
vaiti obezbjeenja data od strane treih lica.
Otkazom bilo koje strane prestaju ugovor i zakljueni na neodreeno vrijeme. Prema dispozitivnim nor
mama
50

ZOO, ugovor se ne moe otkazati tokom prve godine, a nakon toga otkazni rok je 6 mjese ci.
Smrt fizikog lica kao davaoca i primaoca licence naelno ne utie na ugovor. Nasljednici sticaoca
licence stupaju u ugovor samo pod us lovom da produava ju dje latnost njihovog prethodnika.
Steaj ili redovna likvidacija primaoca licence daju pravo davaocu da otkae ugovor. Obrnuto ne vai.
2. UGOVOR O GRAENJU
2.1. POJAM UGOVORA I IZVORI PRAVA
Pojam ugovora. Ugovor o graenju je ugovor o dje lu kojim se izvoa obavezuje da e prema
odreenom projektu u ugovorenom roku na odreenom zemljitu sagraditi graevinu ili izvr iti neke druge
graevinske radove, a naruilac se obavezuje da e mu za to isplatiti odreenu cijenu.
Izvori prava najvaniji su ZOO, Zakon o prostor nom ureenju i Zakon o ustupanju izgradnje
investicionih
objekata.
2.2. STRANKE I ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Stranke su naruilac i izvoa (investitor i graevinar). Izvoa moe biti:
- privredni subjekt registrovan za tu vrstu djelatnosti, odnosno organizacija koja je osigurala pos lovnu
saradnju sa takvim subjektom;
- vie registrovanih subjekata istovremeno konzorcij. Ovo je sluaj kod velikih investicionih pr ojekata.
Da bi ugovor o graenju bio posao pos lovnog prava, potrebno je da i investitor bude privredni subjekt.
Prethodne radnje obuhvataju sainjavanje investicionog programa i tehnike dokumentacije,
zatim
pribavljanja odobrenja (dozvole) za gradnju, te obezbjeenje finans ijskih sredstava.
Investic ioni pr ogram je elaborat iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi, da je se analiza us lova za
izgradnju i dokazuje da je izvoenje radova ekonomino, rentabilno i dr utveno opravdano, te da je
funkciona lnost objekta cjelishodna. On sadri: opis i karakteristike objekta, opreme, postrojenja i monta
e, zatim analizu uslova za izgradnju i eksploataciju objekta, potrebna obrtna sredstva, vr ijednos t
prethodnih ulaganja , izvore finans iranja, tra janje izgradnje, poetak eksploatacije itd. Program moe
izraditi sam investitor ili to moe povjer iti preduzeu koje je registr irano za tu dje latnost.
Investic ioni program je predus lov za izradu investic ione tehnike dokumentacije, bez koje se ne
moe sklapati ugovor o izgradnji objekta, odnosno izvoenju radova. Tehnika dokumentacija se radi na
osnovu uslova utvrenih u urbanistikoj saglasnosti. Investic iona tehnika dokumentacija je elaborat
koji sadri
razli ite projekte (graevinski, tehnoloki, projekat insta lacija itd). Zakonom je propisana obaveza da
postoji projekat za izvoenje. Po sporazumu stranaka, izradi ovog projekta moe da prethodi idejni
projekat. U praksi se idejni projekat redovno radi, jer se na osnovu njega izda je urbanistika saglasnost.
Izradom investic ione tehnike dokumentacije se bave posebne organizacije koje su registrovane za takav
rad. Izuzetno, za manje radove tu dokumentaciju moe izraditi sam investitor ako je to pr opisom
dozvoljeno i bez posebne registracije , naravno ako ima odgovarajue strunjake.
Odobrenje za graenje na zahtjev investitora izdaje nadleni optinski or gan uprave (za neke
objekte nadlean je federalni organ). Njime se potvruje da su ispunjeni svi us lovi predvieni u Zakonu o
prostornom ureenju. Odobrenje se mora izdati ili odbiti u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva i
prestaje vaiti ako radovi nisu zapoeti u roku koji je naveden u odobrenju. Urbanistika saglasnost
vai 1 godinu, a odobrenje za graenje 10 godina od dana izdavanja. Postupak podnoenja zahtjeva i
davanja odobrenja detaljno je ureen Zakonom o prostornom ureenju. Zapoinjanje gradnje bez odobrenja
je pr ivredni prestup i kr ivino djelo sa zaprijeenom kaznom zatvora u trajanju 1-3 godine.
Izbor saugovaraa. Investitor odluuje da li e saugovaraa izabrati javnim nadmetanjem
(ponudbenom lic itacijom), prikupljanje m ponuda ili neposrednom pogodbom. Neposredna pogodba ne
51

dolazi u obzir ako se radi o stranom izvoau radova. Prema ZOO, poziv na nadmetanje radi izvrenja
odreenih radova obavezuje privatnog investitora da sklopi ugovor sa onim ko ponudi najniu cijenu, osim
ako je tu obavezu isklju io u pozivu za nadmetanje. S druge strane, investitor objekta koji se gradi dr
avnim s redstvima duan je ugovor zakljuiti sa najpovoljnijim, a ne na jjeftinijim dakle sa onim ija
ponuda najbolje odgovara svim us lovima nadmetanja.
Javno nadme tanje ili ofe rtalna licitacija je jednostrani graanskopravni posao kojim se investitor
javno obavezuje da e primiti i razmotr iti sve ponude za zakljuenje ugovora o graenju koje odgovaraju
us lovima javnog poziva, ili da e preduzeti i druge radnje vezane za eventualno zakljuivanje
odreenog ugovora. Odluku o raspisivanju javnog nadmetanja donos i or gan upravljanja investitora i
objavljuje u slubenom glas ilu i sredstvima javnog inf ormisanja. Oglas sadri kratek opis objekata i
radova, kao i blie uslove za ustupanje izgradnje. Ako su ti elementi brojni i s loeni, po pravilu se
uobliavaju u tender.
Tender po pravilu sadri vie elemenata i to:
1. Uputstvo ponuaima, u kome investitor potenc ijalne izvoae obavjetava o svim relevantnim radnjama
i momentima popunjavanja i preda je ponuda, eventua lne izmjene ponuda , te postupku koji e se provesti
sa ponudama.
2. Opti, a po potrebi i posebni us lovi za izgradnju konkretnog objekta ili izvoenje radova
3. Zbir ka obrazaca: od f ormulara za dobijanje inf ormacija, preko tipske ponude i formulara ugovora
do garancije koja se mora dostaviti uz ponudu;
4. Svi potrebni planovi i projekti.
Prikupljanje ponuda se sastoji u neposrednom (ne putem javnog oglasa) pozivanju odreenog kruga
izvoaa da dostave svoje ponude za izgradnju. Krug lica koja se pozivaju se obavezno odreuje licitacijom
o podobnosti. Licitacija o podobnosti je jednostrani graanskopravni posao kojim se investitor javno
obavezuje da e prema jedinstvenim mjer ilima utvrditi podobnost svakog pr ijavljenog subjekta za
izvoenje odreenog objekta ili radova, te da e onima koji se kvalif icira ju uputiti poziv da poalju svoje
ponude.
Postupak licitacije o podobnosti slian je postupku ofertalne lic itacije. Razlike su u slijedeem:
1. Oglas mora sadravati i zahtjev za podatke o linosti izvoaa (oprema, kadrovi, referens lista i sl);
2. Odluka se ne odnosi na na jpovoljnijeg, nego na sve izvoae koji su se kvalif icira li;
3. Poziv na dalje pregovore i zakljuenje ugovora moe se uputiti samo jednom ili nekim ve kvalif ic
iranim izvoaima.
Ne pos re dna pogodba mogua je samo u sluajevima koji su predvieni zakonom. Ti se sluajevi
mogu podije liti u 2 grupe. U prvu grupu spadaju sluajevi u kojia licitacija nije ni potrebna, a to su:
1. Nakon nepogoda i drugih nepredvienih dogaaja, sa ciljem otklanjanja tetnih posljedica;
2. Radi ostvarivanja odreenih programa stambene izgradnje i objekata infrastrukture;
3. Na objektima od posebnog znaaja za odbranu;
4. Na bazi sporazuma investitora i izvoaa o zajednikom f inans iranju izgradnje.
5. Ako ukupna predraunska vr ijednost objekta ili radova po tehnikoj dokumentac iji ne pre lazi
zakonski minimum;
6. Ako se vri zamjena ili dopuna opreme.
Druga grupa sluajeva se odnos i na situacije u kojima je neka vrsta lic itacije potrebna. Ako ne uspije
ni ponovljena lic itacija (bilo ofertalna ili o podobnosti), investitor ima pravo da zakljui ugovor
neposrednom pogodbom.
Zakljuenje ugovora. Ugovor o graenju je po s ili zakona for malan pravni posao. Pisana forma moe
biti ostvarena potpis ivanjem jedinstvenog dokumenta ili razmjenom pisama identinog sadraja.
2.3. BITNI ELEMENTI UGOVORA
Predmet ugovora je u ZOO odreen kao graevina i kao graevinski radovi. Predmet posla se odreuje
52

neposredno u ugovoru ili (ee) upuivanjem na tehniku dokumentaciju, koja je (prema

graevinskim uzansama) uvijek sastavni dio ugovora.
Cijena je naknada koju investitor duguje izvoau za postignuti rezultata graevinu ili obavljene
radove. Odreuje se sporazumom stranaka. Postoje 3 osnovna naina odreivanja cijene:
1. Paualno davanje ukupne cijene za cije li objekat. Cijena odreena u ukupnom iznosu se ne mijen ja
zbog nastalih vikova i manjkova radova (UG 32).
2. Najee se cijena odreuje kaozbor jedininih c ijena za pojedine radove. Danas se po pravilu ne
razdvaja cijena rada i materijala, ve se daje jedinstvena cijena ugraeno. Jedinine cijene se iskazuju
prema predmjeru radova.
3. Uz navoenje izraza klju u ruke ili druge sline klauzule.
Cijena se u toku izvrenja ugovora moe mijenjati s porazumno, a i ZOO usvaja naelo promjenjivosti c
ijene. Ako ugovor ne sadri posebna rjeenja o modif ikaciji cijene, izvoa koji nije u docnji snos i
do 2% poveanja cijena elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova. Ako je u docnji svojom
kr ivicom, snosi poveanje do 5%.
Cijena je promjenjiva i u s luaju da je ugovorom predvieno da se nee mijenjati u s luaju poveanja c
ijena elemenata na osnovu kojih je utvrena. U takvom sluaju, izvoa snosi poveanja do 10%, a preko
toga investitor. Investitor ima mogunost da raskine ugovor u uslovima znatnog poveanja cijene. Tada
izvoau duguje naknadu za ve izvrene radove i uinjene neophodne trokove.
Analogno prethodnom, naruilac ima pravo snienja c ijene u s luaju kad pada ju c ijene elemenata na
osnovu kojih je utvrena vrijednost radova. Granica je 2%, odnosno 10% kod f iksnih c ijena.
Na promjenu c ijene moe uticati i avans. Naime, ako je avans dat izvoau radi nabavke materija la, c
ijena se ne moe mijenjati u mjer i u kojoj je avansom uticaj promjena u cijenama materijala mogao biti
iskljuen.
Rok je trenutak do kojeg, odnosno period unutar kojeg moraju biti zavreni graevinski radovi. ZOO ne
sadri posebna rjeenja o roku, te se primjenjuju opta pravila. U praksi se najee odreuje periodom.
Ugovorna kazna je po s ili zakona bitan e lement ugovora. Ugovorom se predvia plaanje ugovorne kazne
u sluaju izvoaevog zakanjenja. Plaanje se moe predvidjeti u utvrenom iznosu po ugovorenim per
iodima (npr.5000 KM za svaki dan zakanjenja) ili u pr ocentima od vr ijednosti ne izvrenih radova za
utvreno vrijeme (npr.2% od ugovorenih a ne izvrenih radova za sva ki dan zakanjenja) ili po pr
ogresivnoj stopi (npr.2% za svaki dan tokom prvih 10 dana, zatim 5% za narednih 10 dana zakanjenja,
itd). Prema posebnim uzansama o graenju, kazna iznos i 1 promil od ukupno ugovorene cijene radova za
svaki dan zakanjenja , al i iznos ne moe prei 5% ukupne c ijene radova. U ukupnu c ijenu ne ulazi
vr ijednost ve predatog dije la objekta.
Premija izvoau. Ni ZOO niti Posebne uzanse o graenju ne sadre dispozitivna pravila o premiji.
Shodno tome, stranke se u svakom konkretnom poslu moraju sporazumjeti o us lovima za pr imjenu i
iznos ima koje investitor duguje izvoau za prijevremeno zavravanje njegovih obaveza.
Garantni rok za kvalitet radova je po sili zakona bitan element ugovora. Minimalni rok je 2 godine.
Forma je i po ZOO i po Zakonu o ustupanju izgradnje investic ionih objekata bitan element ugovora.
2.4. OBAVEZE INVESTITORA
Prethodne obaveze su: izrada elaborata, obezbjeenje tehnike dokumentacije , pr ibavljanje sredstava,
izbor saugovaraa, dobijanje odobrenja za graenje i potivanje pis mene forme ugovora.
Uvoenje saugovaraa u posao je ugovorna obaveza koja se sastoji od: predaje gradilita i
uruivanja izvoau tehnike dokumentacije, odobrenja za gradnju i potvrde da su sredstva obezbjeena.
O izvrenju ove obaveze vodi se poseban zapisnik i to se konstatuje u graevinskom dnevniku. Od
trenutka uvoenja u posao tee rok za izgradnju objekta, odnosno izvoenje radova. Zato se vrijeme
uvoenja u posao utvruje ugovorom.
Graevinski nadzor. U najirem smis lu, graevinski nadzor je sistem faktikih i pravnih radnji
strune provjere racionalnosti, savremenosti, kva liteta i zakonitosti dokumentacije, postupaka, materija la,
radova, kao i samog objekta. U uem smislu, nadzor obuhvata samo strunu kontrolu koja se obavlja
tokom graenja. U najuem smis lu, pod graevinskim nadzor om se podrazumijeva samo kontrola nad
53

izvoenjem radova koju obavlja investitor , bilo sam ili preko posebno angaovanog lica.
Predmet investitorovog nadzora teino su vrsta, koliina i kva litet radova, materija la i opreme,
te pridravanje tehnike dokumentacije i r jeenja znaajnih za stabilnost i sigurnost objekta. Nadleni
organ nema pravo mijenjati tehniku dokumentaciju i projekte bez posebnog ovlatenja za to. Svoje pr
imjedbe je duan da bez odlaganja izvoau saopti posebnim pisanim aktom (notom) i upisom u
graevinski dnevnik.
Plaanje cijene. Za posao graenja je karakteristino da se cijena plaa prije, u toku i po okonanju
radova. Plaanje prije poetka izvoenja radova vri se davan jem avansa. Izvoa nema zakonsko pravo na
avans, pa se to mora ugovor iti. Pritom investitor po pravilu trai avansnu garanciju od banke (da e
izvoa izvr iti radove ili vratiti avans). Avans se obraunava i vraa shodno ugovoru. Sups idijarno se
pr imjenjuje uzansa prema kojoj obaveza vraanja poinje tei tek kad vr ijednost ispostavljenih pr
ivemenih situacija dostigne
50% ugovorene cijene. Vraanje se vri sukcesivno.
U toku izvoenja radova plaanje se vri na osnovu faktura, koje se u pos lu graenja na zivaju
situacijama. Privremena situacija je faktura koja se ispostavlja za radove izvedene u proteklom mjesecu.
Ako je izvoa primio avans koji se poeo vraati, pr ivremena situac ija sadri i iznos koji investitor
odbija od uplate. Rok plaanja je 8 dana. U praksi postoje i tzv.obraunske s ituacije. Obraunska situacija
se ispostavlja za radove obavljene u jednoj fazi, dije lu objekta. Osnov je graevinska knjiga, a iznos se
utvruje tako to se od ukupne vrijednosti dije la objekta odbija ono to je plaeno po osnovu pr ivremenih s
ituacija.
Nakon zavretka radova obavlja se konaan obraun i plaanje. Rok plaanja je 15 dana, a investitor
ima pravo zadrati srazmjerni dio cijene za otklanjanje nedostataka utvrenih pr ilikom pr imopredaje
radova. Zadrani iznos ili njegov ostatak se plaaju u roku od 8 dana od dana otklanjanja nedostataka.
Pored ovoga, investitor po ugovoru ima pravo zadrati dio c ijene do isteka garantnog roka za kva litet
radova. On obino iznos i 2% i slui za otklanjanje nedostataka na koje ukae superkolaudacija
tj.pregled objekta po isteku garantnog roka. Tek nakon toga se vri krajnji obraun i zavrno plaanje.
2.5. OBAVEZE IZVOAA
Prethodne obaveze imaju pr inudni karakter. Tu spada:
- potivanje pis mene forme ugovora;
- pregled tehnike dokumentacije;
- prijava poetka radova najmanje 8 dana prije poetka optinskoj graevinskoj inspekciji;
- preduzimanje mjera obezbjeenja izvoa mora blagovremeno preduzeti sve potrebne mjere da bi
zatitio graevinu, radove , opremu, materija l, radnike , prolaznike, saobraaj, te susjedne objekte.
Voenje knjiga o graenju. Graevinar ima zakons ku obavezu voenja odgovaraju ih knjiga. Po pravilu
se predviaju graevinski dnevnik i graevinska knjiga.
U graevinski dnevnik se unose:
- podaci o poetku i zavretku pojedinih radova i njihovim koli inama;
- podaci o svim vanijim momentima koji mogu uticati na kva litet radova (temperatura, kia, testiranje
materijala, inspekc ijski pregledi itd);
- nalozi i pr imjedbe investitora, odnosno njegovog nadzor nog or gana.
Graevinski dnevnik svakodnevno potpisuju obje strane (investitor i izvoa), to je us lov da bi se zapis
iz dnevnika mogao upotr ijebiti kao dokaz. Podaci iz dnevnika su osnov za izdavanje pr ivremenih situacija.
Graevinska knjiga sadri podatke o zavretku pojedinih faza radova i za ureivanje odnosa meu
strankama povodom tih faza. Ona predstavlja jedan od izvora podataka za obraunske situac ije.
Potpisuju je obje stranke.
Solidno izvoenje radova je sloena obaveza koja se sastoji od pr idravanja projektne
dokumentacije,
upotrebe odgovarajueg materijala i pr idravanja rokova izgradnje.
Izvoa ne smije odstupiti od projekta bez odobrenja investitora. Duan je da bez odlaganja
obavijesti nadzorni or gan odnosno investitora o svim ne jasnoama ili nedostacima koje tokom
54

izvoenja radova primijeti u projektu. Investitor je duan da tim povodom u pr imjerenom roku i u
pismenoj formi pr ui potrebna objanjenja i stav o nedostacima na koje je ukazano. Ako to ne uini, a
radi se o nedostacima koji predstavljaju javnu opasnost, izvoa je duan da o tome obavijesti nadleni
inspekc ijski organ. U sluaju akutne opasnosti, izvoa mora samoinicijativno pr ivremeno obustaviti
radove i po potrebi preduzeti mjere za otklanjanje nedostataka.
Izvoa mora upotr ijebiti materija l koji je dobio od investitora. Ako pr imijeti nedostatke duan je na
to upozor iti investitora. Na zahtjev investitora, koji se po pravilu da je kroz graevinski dnevnik, izvoa
mora ugraditi materijal na koji je imao pr imjedbe, os im ako bi pr imjena tog materija la ugrozila
stabilnost objekta ili kad bi predstavljala opanost po ljude, druge objekte i okolinu.
Kvalitet materijala izvoa provjerava samo ako je to ugovoreno. Ako sam nabavlja materija l, izvoa
je
obavezan da ugradi materija l koji je predvien tehnikom dokumentacijom i snabdjeven atestom.
Ako pr imijeti da izvoa koristi neki od nepodobnih mater ijala, investitor moe zahtijevati obustavu
radova, ruenje dije la koji je napravljen od takvog materija la, pr imjenu adekvatnog materija la,
angaovanje drugog izvoaa za izradu poruenog dije la i naknadu pretrpljene tete.
Obavjetavanje o viku radova. Viak radova su radovi koji nisu predvieni u projektu i ugovornoj
dokumentaciji, a pojavljuju se kao nuni ili kor isni s obzirom na us love izgradnje konkretnog
objekta. Obavjetavanje treba izvr iti bez odlaganja kr oz graevinski dnevnik i na dr uge ugovorene
naine, to predstavlja uslov za naknadu vika radova. Od ovoga postoji izuzetak koji se odnos i na
tzv.nepredviene radove. To su radovi koji se preduzimaju u s luaju vie sila, a sa ciljem otklanjanja
mogue tete usljed ugroavanja stabilnosti objekta ili na drugi nain. Nepredviene radove izvoa moe
izvesti i bez saglasnosti naruioca, ako usljed hitnosti tu saglasnost nije mogao blagovremeno pr ibaviti.
Omoguavanje nadzora. Izvoa mora uiniti sve da bi naruilac mogao realizovati svoja nadzor
na ovlatenja. Tu prvenstveno spada : omoguavanje pristupa na gradilite i u skladita, pruanje
dokaza o kvalitetu upotr ijebljene opreme i radova, pozivanje na testiranje ,omoguavanje proba na licu
mjesta itd.
uvanje gradilita je ugovorna obaveza koja traje od poetka izvoenja do preda je radova naruiocu.
Ako nita nije ugovoreno, sadra j ove obaveze su sve one radnje koje su potrebne da se radovi, materija l i
oprema sauvaju od unitenja, odnoenja ili propadanja.
Ureenje gradilita. Po okonanju radova, izvoa je duan da o svom troku povue radnike i
opremu, preostali materijal i otpad. Takoe mora ukloniti pr ivremene objekte i raistiti teren.
2.6. PREDAJA OBJEKATA
Tehniki pregled i odobrenje za upotrebu. Tehniki pregled je sistem upravnih i strunih postupaka
kojima posebno imenovana komisija utvruje da li je objekat izgraen u skladu sa tehnikom
dokumentacijom na osnovu koje je dato odobrenje za graenje, kao i da li je objekat izgraen u skladu sa
potrebnim propis ima, standardima i normativima. Obuhvata kontrolu graevinskih radova , instalacija,
opreme i postrojenja.
Zahtjev za tehniki pregled podnose investitor , izvo a ili oba zajedno, organu koji je izdao odobrenje
za graenje. Ako takvog odobrenja nema, organ je duan odbiti zahtjev. Kada prihvati zahtjev, organ
uprave u roku od 8 dana imenuje komis iju od na jmanje 3 lana koja vr i pregled i u r oku od daljih 8
dana podnos i izvjetaj organu koji ju je imenovao. Nadleni organ na osnovu pr imljenog izvjetaja u
roku od 8 dana donos i rjeenje kojim moe odlu iti da se eventualno uoeni nedostaci otklone u roku
koji odredi, da se objekat poru i ako ne postoji mogunost ot klanjanja nedostataka, ili moe izdati
odobrenje za upotrebu (upotrebnu dozvolu).
Primopredaja objekta odnosno radova je sistem strunih postupaka koje provode same stranke, odnosno
njihovi predstavnic i sa ciljem da se utvrdi saobraznost objekta odnosno r adova sa ugovorom. Naziva se
i kolaudacijom. Osnov kolaudacije je autonomija volje stranaka. U praksi se kolaudacija redovno vri
nakon tehnikog pregleda, odnosno dobijanja odobrenja za upotrebu objekta. Postupak pregleda
odreuje se sporazumom i po pr irodi stvari. O pregledu se vodi zapisnik koji potpisuju obje strane.
Ako jedna strana
55

neopravdano odsustvuje sa pregleda ili odbija potpisati zapisnik, druga strana to moe uiniti
jednostrano. Danom dostavljanja takvog zapis nika drugom ugovarau nastaju pos ljedice primopredaje.
Kad je zapisnik o pr imopredaji potpisan i eventualni nedostaci otklonjeni, investitor donos i odluku o pr
ijemu
objekta. Nakon toga se objekat zapisniki preuzima od izvoaa.
Superkolaudacija je pregled koji stranke vre po isteku garantnih rokova. Predmet su eventualni skr
iveni nedostaci objekta ili radova, oni koji se nisu mogli utvrditi kolaudacijom. Superkolaudacija se vri na
osnovu dokumentacije i uvida u stanje graevine.
2.7. ODGOVORNOST UESNIKA U POSLU
Odgovornost projektanta, davaoca miljenja o zemljitu i investitora. Projektant prema optim pravilima
odgovara za tete nastale zbog pr opusta u projektovanju. On odgovara za nedostatke graevine koji se
tiu njene solidnosti, a koji se pojave u roku od 10 godina od pr imopreda je radova i ugroavaju
stabilnosti i sigur nost objekta. Svoju odgovornost projektant ne moe iskljuiti ili umanjiti ugovorom.
Struna geofizika organizacija koja je dala mi ljenje o podobnosti zemljita za gradnju odgovara
za stabilnost graevine u periodu od 10 godina, kao i projektant. Ove odgovornosti se moe osloboditi
samo dokazom da se u toku graenja nis u pojavile okolnosti koje bi dovele u sumnju osnovanost strunog
mi ljenja o svojstvima zemljita.
Investitor za novane obaveze odgovara po opt im pravilima za tu vrstu obaveza. Za tete na
objektima odgovara u sluaju da su one nastale kao rezultat izvrenja njegovih naloga, pod us lovom da je
na mogue tetne posljedice bio prethodno upozoren od strane izvoaa radova.
Odgovornost graevinara. Nepotivanje na jvanijih administrativnih obaveza predstavlja pr ivredne
prestupe odnosno prekraje.
Imovinsko-pravna odgovornost se moe svrstati u 3 osnovne grupe slua jeva:
1. U vezi solidnosti graevine izvoa odgovara na isti nain kao i projektant;
2. Odgovor nost za nedostatke graevine i radova koji ne utiu na njenu stabilnost primjenjuju se pravila
vezana za odgovornost po ugovoru o dje lu;
3. Za povrede ugovora koje nis u predviene kod ugovora o djelu, pr imjenjuju se opta pravila
odgovornosti
za ispunjenje nenovanih obaveza.
Iskljuenje ili umanjenje odgovor nosti mogue je samo ako izvoa dokae da je prethodno upozor
io investitora na opasnost od mogu ih teta ako se radovi nastave po tehnikoj dokumentaciji odnosno
po uputstvima investitora.
Ako su za tetu krivi i izvoa i projektant, svaki od njih snosi dio naknade koji je srazmjeran krivic i.
2.8. POSEBNE VRSTE POSLA
Klju u ruke. Pod ugovorom klju u ruke podrazumijeva se takav graevinski posao kod kojeg se cije
li objekat i svi radovi koji su potrebni za njegovo izvrenje obuhvataju jednom jedinstvenom cijenom.
Ovaj ugovor ima neke specifinosti u odnos u na opti tip ugovora :
1. Kad na strani izvoaa uestvuje vie subjekata, oni solidarno odgovaraju prema naruiocu;
2. Izvoa vrlo esto nabavlja materija l;
3. Poslovno pravilo je da ovdje izvoa obezbjeuje i nadzor;
4. Izvoa se gotovo redovno pojavljuje kao komis ionar;
5. Reim odgovornosti izvoaa je stroi.
Ostale posebne vrste ugovora o graenju. Grae vinski ininje ring podrazumijeva pr imjenu
naunih principa i iskustava u svim fazama poduhvata od davanja ide ja, izrade studija, pa do razliitih
savjeta u toku realizacije projekta, vrenja nadzora i sl.
Ugovor o investicionoj izgradnji se moe definisati kao sporazum kojim se izvoa obavezuje da
e investitoru uz naknadu izvr iti jednu ili vie vezanih radnji koje su potrebne da se odreeni
investicioni projekat preda u odreenom roku sposoban za kor itenje u skladu sa ugovorom ili
pravilima struke. Od ugovora o graenju razlikuje se po tome to izgradnja objekta ili izvoenje
56

graevinskih radova ne mogu biti jedina obaveza izvoaa.

2.9. PRESTANAK UGOVORA

Primjena optih pravila. Ugovor moe prestati iz razloga opte pr irode : pr omijenjene okolnosti,
nemogunost ispunjenja i prekomjerno oteenje, kao i sporazumno. Da bi bio pravno va ljan, sporazum o
raskidu mora biti u pis menoj formi.
Jednostrani raskid od stane izvoaa mogu je kad investitor kasni sa njegovim uvoenjem u posao.
Investitor moe ugovor jednostrano raskinuti u s lijedeim s luajevima :
1. Zbog znatnog poveanja cijene izazvanog nepredvienim radovima ili poveanjem cijena materijala i
radova;
2. Zbog upotrebe neadekvatnog materija la od strane izvoaa;
3. Zato to je izvoa u docnji sa izvoenjem pojedinih radova prema vremenskom planu.
U osljednja 2 sluaja ugovor se moe i samo dje limino raskinuti.
3. UGOVOR O OSIGURANJU
3.1. POJAM I ZNAAJ
Izvori prava kojima se reguliu pos lovi os iguranja su Zakon o os iguranju imovine i osoba (ZOIO) i
ZOO. ZOIO ureuje pos love os iguranja, taksativno nabraja organizacije za os iguranje, regulie us love
za njihovo osnivanje i prestanak, unutranju organizaciju i upravljanje , nain poslovanja i nadzor nad
njihovim radom. Norme ZOIO su imperativne pr irode.ZOO regulie prometnu, tj. ugovor nu stranu
osiguranja.
U ovoj oblasti znaajni su i Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi, Zakon o obligacionim i osnovnim
materijalno-pravnim odnosima u zranoj plovidbi, te pravila os iguranja kao autonomni izvor i koje
donose osiguravajue oganizacije , a koji po svojoj pravn oj pr irodi predstavljaju opte uslove poslovanja.
Posao osiguranja je ir i pojam od ugovora o osiguranju. On najpr ije oznaava ukupnu pravnu
regulativu pojedinog osiguranja, a ne samo onaj dio koji se zasniva na sporazumu stranaka. Prema
ZOIO, u poslove osiguranja spadaju: zakljuivanje i izvravanje ugovora o osiguranju imovine i
osoba, saosiguranje i reosiguranje, mjere spreavanja i smanjenja r izika koji ugroavaju os iguranu
imovinu i osobe , mjere na spreavanju i s manjenju teta i drugi pos lovi os iguranja (poslovi
posredovanja i zastupanja u os iguranju, smanjenja r izika, proc jene teta, proda je ostataka osiguranih
unitenih stvari, pruanje pravne pomo i i drugih inte lektua lnih i tehnikih usluga u osiguranju).
Prema ZOO, ugovorom o os iguranju se ugovara osiguranja obavezuje da na naelima uza jamnosti
i solidarnosti udruuje odreeni iznos u zajednici osiguranja odnosno zajednic i r izika (osigurava), a
zajednica se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja os igurani s lua j, osiguraniku ili tre oj
osobi isplati
naknadu odnosno ugovorenu svotu ili u ini neto drugo. Obiljeja ugovora o os iguranju su: s ina
lagmatinost, teretnost, formalnost, te u pojedinim sluajevima i svojstva ugovora u kor ist treeg lica.
O pravnoj pr irodi posla os iguranja postoji vie teorija, koje se mogu podije liti na protivugovorne i
ugovorne. Protivugovorne teor ije polaze od stanovita da je posao os iguranja uvijek rezultat djelovanja
ekonomski jae strane osiguravaa. Kao argument u prilog ovoj teor iji navode se i obave zna osiguranja.
Ugovorne teorije su: teorija naknade tete, mjeovita teorija , aleatorna teorija, teor ija prestacije i teor
ija organizovanja zatite od rizika.
Zakljuivanje ugovora. ZOO predvia 3 naina zakljuivanja ugovora o osiguranju:
1. Potpis ivanjem police osiguranja ili liste pokr ia od strane obje ugovor ne strane (redovan nain);
2. Podnoenjem pis mene ponude osiguravau, koju os igurava ne odbije izr iito u roku od 8 dana
(odnosno
30 dana kod ugovora o ivotnom osiguranju ako je potreban ljekarski pregled);
3. Samim plaanjem premije , u slua jevima kad je to predvieno uslovima os iguranja.
57

Kod obaveznog osiguranja, obaveze i prava stranaka utvrene su zakonom i pravilima os iguranja, pa
nastaju i bez zakljuenja ugovora im osiguranik podnese prijavu, odnosno uplati premiju. Kod obaveznog
os iguranja putnika u javnom saobraaju, putnik se smatra osiguranim ako su ispunjeni propisani us lovi,
bez obzira na to da li je prevoznik zakljuio ugovor sa osiguravaem.
Polica osiguranja se izdaje po zakljuenom ugovoru. Obavezni elementi police su:
- ugovorne strane;
- osigurana stvar odnosno lice, obuhvaeni rizici, trajanje osiguranja i per iod pokr ia;
- svota osiguranja ili podatak da je osiguranje neogranieno;
- premija;
- datum izdavanja police i potpis ugovornih strana.
Polica mora sadravati i us love os iguranja ili klauzulu da su ti us lovi sastavni dio ugovora i da su
predati ugovarau osiguranja.
U polici os iguranja ivota navodi se ime i prezime lica na iji se ivot odnosi os iguranje, datum
roenja i dogaaj ili rok od kojeg zavis i nastanak prava na isplatu osigurane svote osigurani s luaj.
U sluaju neslaganja izmeu teksta police i uslova osiguranja , vai tekst police. Ako postoji kolizija
izmeu tampane i rukopisne odredbe police, primjenjuje se rukopis na, za koju se smatra da izraava
pravu volju stranaka. Pod rukopisnom odredbom se podrazumijeva ju i one koje su naknadno dodane.
Polica se moe privremeno zamijeniti listom pokr ia. Njome osigurva izvjetava osiguranika da
prihvata njegovu ponudu i preuzima os iguranje odmah. Lista pokr ia ima karakter isprave o
osiguranju, ali je privremena traje dok se ne izda polica i sadri iste sastojke.
Polica osiguranja je hartija od vr ijednosti. Po sporazumu ugovaraa moe glasiti na odreeno lice, po
naredbi i na donosioca. Polica osiguranja ivota moe glasiti na odreeno lice ili po naredbi.
3.2. ELEMENTI UGOVORA
Stranke. ZOO stranke naziva osiguravaem (osiguravateljem) i ugovaraem osiguranja
(osiguranikom). Redovno je osiguranik istovremeno i koris nik os iguranja, a li ima ugovora u kojima su
osiguranik i kor isnik osiguranja razliite osobe.
Kod osiguranja imovine, moe se osigurati i tua stvar za ije je ouvanje ugovara osiguranja
pozitivno zainteresiran. Takvo os iguranje za tui raun postoji u pos lovanju peditera, komisionara,
skladitara, zanatlija, gostioniara i hote lijera za stvari koje su im predate.
Osigurava je pravno lice, or ganizacija u iju djelatnost spada obavljanje poslova os iguranja.
Najrasprostranjenija statusna forma osiguravaa je DD za osiguranje, a moe se javiti i kao drutvo za
uzajamno os iguranje.
Ugovara osiguranja i os iguranik su po pravilu isto lice. Ugovara osigurava stvar, odnosno imovinski
interes kod imovinskog os iguranja, a ivot odnosno tjelesni integr itet kod li nog os iguranja. Ugovara
uvijek sklapa ugovor u svoje ime, a moe ga sklopiti za svoj ili tui raun, tj. naknada se isplauje njemu
ili nekom drugom.
Predmet osiguranja je stvar ili lice koje se osigurava.
Rizik. Da bi se neki dogaaj mogao smatrati r izikom u os iguranju, potrebno je da su ispunjeni s
lijedei
uslovi:
1. Da postoji mogunost njegovog nastupanja ova mogunost cijeni se objektivno;
2. Da je pogodan da prouzrokuje posljedicu protiv koje se osigurava npr.ako se osigurava od poplave,
predmet osiguranja treba da se nalazi u predjelu koji moe biti poplavljen.
3. Da je budui, neizvjestan i nezavisan od volje ugovaraa.
Dakle, rizik je budui ne izvjesni dogaaj koji u konkretnom s luaju moe prouzrokovati tetnu pos ljedicu.
Odluujui e lement r izika je ne izvjesnost. Ako je nema, nema ni r izika, pa ni ugovora o os iguranju.
Da bi
bio neizvjestan, dogaaj mora biti budu i. Neizvjesnosti nema u slijedeim sluajevima:
- ako se u trenutku zakljuenja ugovora dogaaj (osigurani s luaj) ve desio ili je bio u nastajanju;
58

- ako je ve iskljuena mogunost da se dogaaj desi ili je bilo izvjesno da e se desiti.

Izuzetak od navedenog postoji u sluaju tzv.putativnog rizika , tj. ako su u trenutku zakljuenja ugovora
stranke bile ubijeene u postojanje neizvjesnosti, odnosno r izika.
Da bi rizik mogao biti pokr iven osiguranjem, moraju biti ispunjena jo 2 zakonska us lova :
1. Da je veza osiguranika i imovine koju osigurava zakonom zatiena (legalna) npr. da stvari nisu
ukradene, odnos no da radnje kojima se osiguranik izlae nisu protivpravne;
2. Ponavljanje, tj. da se dogaaj koji se uzima kao rizik ponavlja.
Premija je iznos koji ugovara osiguranja plaa u fond os iguranja kao cijenu za rizik koji
preuzima osigurava. Utvruje se tarifom, u zavisnosti od r izika, vremena trajanja os iguranja i sume
na koju se osigurava, tj. vis ine naknade koju e osigurava isplatiti u sluaju ostvarenog r izika.
Ovako izraunata premija se u teoriji naziva teorijskom, statistikom ili neto premijom, a ZOIO koristi
termin
tehnika premija. Kad se na nju dodaju naknade za or ganizovanje preventive, dobije se tzv.funkc
ionalna premija. Konani iznos ili bruto premija dobije se kad se na funkc iona lnu premiju doda
alikvotni dio sredstava potrebnih za pokr ivanje ukupnih trokova os iguran ja (trokovi naplate premija,
upravni trokovi osiguravaa, porezi, takse itd). Na sve to osigurava dodaje i srazmjeran dio vlastite dobiti.
Osigurana suma je ugovorom utvrena vrijednost imovinskog interesa. Ona ne mora biti jednaka
stvarnoj vrijednosti stvar i. Ako je nia (podos iguranje), premija i naknada se smanjuju proporcionalno
osiguranoj vrijednosti stvari. Meutim, ZOO naelno ne prihvata nadosiguranje: ako je ugovorena
svota vea od vrijednosti stvar i, s nizie se do njene stvarne vr ijednosti. Is to vai i za premiju. Zakon
toler ie sluajeve u
kojima je nados iguranje izvreno u manjoj mjeri ili iz opravdanih razloga. Opravdani razlozi su pr
imjerice
navedeni kao:
- osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost nove (staro za novo);
- osiguranje subjektivne vrijednosti.
U nekim s luajevima uslovi os iguranja ili ugovor predviaju da se naknada ograniava odreivanjem
najvee sume osiguranja (maksimuma). Takav sluaj predvien je kod os iguranja stoke.
Kod osiguranja lica ugovara se osigurana suma koja predstavlja iznos naknade. U policu se unosi os
igurana svota, a ne naknada.
Pravila odnosno uslovi osiguranja imovine predviaju na koju vr ijednost se osiguravaju pojedine vrste
stvari. Npr. graevinski objekti se osiguravaju na cijenu izgradnje uman jenu za iznos rabata, zalihe robe i
materija la na nabavnu odnosno trinu cijenu (zavisno koja je nia) itd.
Trajanje osiguranja je period u kome je os iguranik pokr iven os iguranjem. Prvenstveno se
odreuje
ugovorom, a stranke mogu sklopiti ugovor i na neodreeno vrijeme.
Ugovor o os iguranju proizvodi uinak poev od dvadeset etvrtog sata dana koji je u polic i oznaen kao
dan poetka trajanja osiguranja. Od ovog pravila postoje 2 izuzetka:
1. Ako je ugovoreno da se premija plaa odjednom i nakon zakljuen ja ugovora, osiguranje poinje
narednog dana po uplati premije , a ne od dana koji je naznaen u polic i;
2. Kada se ispostavlja lista pokr ia, os iguranje djeluje od dana izdavanja police.
3.3. OBAVEZE STRANAKA Obaveze osiguranika:
1. Davanje podataka o riziku osiguranik je duan pr ilikom zakljuenja ugovora prijaviti os iguravau
sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu r izika, a koje su mu poznate ili mu nis u mogle ostati
nepoznate. Ovo se u praksi ostvaruje putem upitnika koje sainjava osigurava. Pored toga, tokom trajanja
ugovora osiguranik je duan da os iguravaa obavijesti o svakoj promjeni okolnosti koja je znaajna za
ocjenu rizika.
2. Plaanje pre mije Ako nita nije posebno ugovoreno, mjesto plaanja je mjesto sjedita
59

odnosno prebiva lita os iguranika. Premija se plaa u ugovorenim r okovima i poetak dejstva ugovora
vezan je za uplatu pr ve premije, to zna i da obaveza osiguravaa na naknadu tete nastaje tek poto
os iguranik uplati premiju, a ugovor om se moe predvidjeti drugaije rjeenje. Pravila i us lovi za
osiguranje od pojedinih r izika sadre i odredbe o sankcijama ako premija ne bude uredno uplaena.
Osnovna sankcija je raskid ugovora. Osigurava po pravilu nije duan prethodno opominjati na plaanje
premije. Izuzeci su kod os iguranja na neodreeno vrijeme i os iguranja ivota. Kod osiguranja ivota
os igurava ne moe raskinuti ugovor ako su premije u ranijem periodu uredno uplaivane najmanje 3
godine. Tada on moe samo smanjiti os iguranu svotu.
3. Obavjete nje o osiguranom s luaju i promje ni rizika Osiguranik je duan da obavijesti
osiguravaa o tetnom dogaaju na jkasnije u roku od 3 dana nakon to se sluaj desio. Ako to ne uini,
osigurava mu moe umanjiti naknadu za iznos tete koju je on zbog toga pretrpio. Meutim,
osiguranik ne moe izgubiti prava iz os iguranja zbog pr oputanja roka za pr ijavu tetnog dogaaja.
Osiguranik je takoe duan da os iguravaa obavijesti o svakoj okolnosti koja moe biti od znaaja
za ocjenu r izika kod osiguranja imovine. Ako je r izik povean postupkom os iguranika, os igurava se
mora obavijestiti bez odlaganja, a u suprotnom rok za obavjetavanje je 14 dana. Rok za obavjetavanje o
smanjenju r izika nije postavljen, jer je u interesu osiguranika da o tome to pr ije obavijesti osiguravaa.
Promjena rizika kod
imovinskih osiguranja da je pravo na zahtjev za pr omjenu premije.Ako druga strana odbije zahtjev,
zainteresirani partner moe raskinuti ugovor.
4. Staranje o os iguranom pre dme tu Osiguranik je duan preduzimati sve potrebne mjere i
ugovorene radnje sa ciljem otklanjanja opasnosti od nastanka tetnog dogaaja. Ova obaveza vai i pr
ije i nakon nastanka osiguranog sluaja. Osigurava ima pravo da prema ocjeni okolnosti umanji odtetu
u mjeri u kojoj je teta prouzrokovana us ljed nepr idravanja pr opisanih mjera od strane os iguranika.
Meutim, osiguranik ne moe potpuno izgubiti prava iz os iguranja, os im ako je preduzimanje njegovih
radnji ima lo utica j na nastanak tete. Osigurava ima pravo da vri kontrolu nad izvravanjem
preventivnih i represivnih mjera koje preduzima osiguranik.
Obaveze osiguravaa:
1. Plaanje naknade Rok za isplatu naknade je najvie 14 dana od dana dobijanja obavjetenja da
se osigurani sluaj desio. Ako iznos obaveze nije utvren u navedenom roku, osigurava je duan isplatiti
predujam, odnosno dio naknade koji nije sporan. Ako je postojanje ili vis ina obaveze os iguravaa sporna,
rok od 14 dana tee od dana kad su oni konano utvreni. Osnovne faze postupka kojim se utvruje
postojanje obaveze na naknadu i njen iznos su: (1) Utvrivanje osiguranog s luaja; (2) Procjena tete; (3)
Utvrivanje veli ine naknade. Naknada se isplauje u novcu, a li je os igurava ovlaten i da je izvr i u
naturi ( popravak kvara). Utvruje se po formuli: (os igurana svota/stvarna vrijednost) x stvarna teta. U
nekim sluajevima se moe ugovor iti da os igurava nadoknauje samo tetu koja pree odreenu
granicu. tete koje su ispod odreenog minimuma snos i sam osiguranik. Taj dio koji os igurava ne
isplauje naziva se fran iza. Franize su predviene u os iguranju vozila, maina, aparata, instalacija,
usjeva itd.
2. Os tale obave ze os iguravaa:
- da obezbijedi pokr ie svojih obaveza putem reosiguranja ili saosiguranja;
- da svoju ekonomsku djelatnost organizira saglasno ekonomskim naelima os iguranja;
- da svoje opte akte kao to su pravila, tar ife, uslovi os iguranja i sl. uini dostupnim javnosti;
- da prilikom zakljuenja ugovora osiguranike upozna sa uslovima osiguranja i da ih upozor i da su ti uslovi
sastavni dio ugovora o osiguranju, te da osiguraniku izda policu ili drugu is pravu o osiguranju;
- da organizuje zatitu od r izika i preduzima mjere prevencije i represije. Osigurava je duan da prati i
analizira uzroke teta i preduzima mjere na otklanjanju tih uzroka, kao i mjere na smanjenju teta.
3.4. KUMULIRANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU I VIESTRUKO OSIGURANJE
Kumuliranje zahtjeva za naknadu. Postavlja se pitanje da li oteeni koji je ujedno i os iguranik, ima
pravo na dvostruku naknadu tete, tj. i po osnovu graanskog delikta i po os novu osiguranja.
60

Kod imovinskog osiguranja nema kumuliranja naknade osiguranik se moe obetetiti samo po
jednom osnovu, ali po kome hoe: po osnovu os iguranja ili po osnovu delikta treeg lica. Ako naplaenom
naknadom teta nije potpuno izmirena, razliku moe traiti od dr ugog. Ako os iguranik naplati naknadu
od os iguravaa, osigurava ima regresno pravo prema treem odgovornom licu do iznosa isplaene
naknade.
Kod osiguranja ivota postoji kumulacija zahtjeva, a osigurava nema pravo na regresnu naknadu
isplaene
svote od odgovornog lica.
Viestruko i dvostruko osiguranje. Kod dvostrukog os iguranja se vodi rauna o savjesnosti os iguranika.
Ako je postupio nesavjesno, svaki os igurava moe traiti ponitenje ugovora i zadrati premije.
Ako nije postupio nesavjesno, svaki os igurava ima pravo na svoju premiju, a osiguraniku pr ipada
naknada od svakog osiguravaa po ugovoru s tim to obje naknade za jedno ne mogu prei iznos tete. Svaki
osigurava snosi dio ukupnog iznosa koji je srazmjeran svoti osiguranja po njegovom ugovor u.
3.5. PODJELA OSIGURANJA
Kriteriji podjele. Najea podje la je na os iguranje imovine, os iguranje lica i pomorsko os iguranje.
Prema nainu nastanka, os iguranje se dijeli na obavezno i dobrovoljno.
Osiguranje imovine se dije li na osiguranje stvari i osiguranje od imovinskih teta. Kod osiguranja
stvari, predmet je stvar imovinske vr ijednosti i nadoknauje se teta u sluaju pr opasti ili oteenja
stvari. Kod osiguranja od imovinskih teta, obaveza os iguravaa se sastoji u naknadi imovinske tete koja
nastaje kad se desi os igurani s luaj, bez obzira na to da li ima oteenja stvari. Postoji vie vrsta
osiguranja imovine, npr : od poara i nekih drugih opasnosti, od prova lne krae, osiguranje ivotinja, os
iguranje dobitka itd. Neki od njih su netaksativno nabrojani u ZOIO.
Osiguranje lica. U ovu grupu spadaju os iguranje ivota i os iguranje od nesrenog sluaja (os iguranje
za sluaj bolesti, nezgode i nesposobnosti za rad).
Plovidbeno (pomorsko) osiguranje pokr iva r izike kojima su tokom plovidbe izloeni brod, ureaji i
oprema broda (kasko), te roba i druge stvari koje se prevoze brodom (kargo). Osiguranje se vri od
pomorskih nezgoda , elementarnih nepogoda, eksplozija, poara, te od razbojnitva na moru i unutranjim
vodama.
Obavezno osiguranje uvodi se zakonom. Prema ZOIO, obavezne su 4 vrste osiguranja i to: os
iguranje putnika u javnom saobraaju od pos ljedica nesrenog sluaja, te osiguranje od odgovor
nosti za tete poinjene treim lic ima koje je obavezno za vlasnike odnosno kor isnike m/v, zrakoplova i
brodica na motorni pogon.
Kad je u pitanju osiguranje putnika u javnom saobraaju, os iguranim se smatraju sva lica koja su
namjeravala da putuju, pa i kad se ne nalaze u prevoznom sredstvu, ve u krugu (stanica, pr istanite,
aerodrom) i to bez obzira da li ima ju kartu za to putovanje ili ne.
Kod obaveznog os iguranja u saobraaju nema kumuliranja zahtjeva za naknadu. Od iznosa naknade
tete koju prevoznik duguje putniku po osnovu sudske odluke, odbija se iznos koji je putnik ve
naplatio od osiguravaa po osnovu obaveznog os iguranja putnika u javnom saobraaju.
3.6. REOSIGURANJE
Pojam. Reosiguranje predstavlja posebnu vrstu os iguranja koju obavljaju subjekti registrovani za
tu dje latnost. To je ustvari os iguranje osiguravaa. Osigurava reosiguranjem prenos i dio r izika na
drugog osiguravaa, plaajui mu za to dio premije, a reosigurava se obavezuje da e uestvovati u isplati
naknade tete odnosno sume osiguranja.
Organizacija za os iguranje je duna da svojim opt im aktom predvidi iznos ( limit) koji pokr iva
vlastitim sredstvima, i da reosigura preostale obaveze, tj. one koje pre laze predvieni limit. Ponuda za
zakljuivanje ugovora o reosiguranju se mora dati na jpr ije reosiguravaima u zemlji, a za dio obaveza koji
se eventualno ne moe pokr iti na taj nain, osigurava je obavezan da ugovor o reosiguranju zaklju i u
inostranstvu.
Vrste. Reosiguranje moe biti uspostavljeno na osnovu os igurane sume ili na osnovu tete. U drugom
61

sluaju, moe se organizirati kao reosiguranje vika tete i reosiguranje vika (godinjeg) gubitka.
Osnovni nain os iguranja je tzv.ekscedentno reosiguranje , kod kojeg os igurava posebno za svaki
ugovor o osiguranju oc jenjuje koji e dio r izika zadrati, a koji e prenijeti na os iguravaa, ali u
svakom pos lu
osiguranja u snoenju r izika uestvuje i reosigurava. Drugi nain os iguranja, tzv.kvotni se danas
rjee kor isti, a sastoji se u tome da se unaprijed odreuje kvota (npr.10%) po kojoj se dio rizika
prenos i na reosiguravaa.
3.7. PRESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU
Prestanak ugovora po sili zakona nastupa u slijedeim sluajevima :
1. Ako u trenutku sklapanja ugovora nema rizika, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. To su sluajevi kad
se u trenutku sklapanja ugovora osigurani sluaj ve desio ili je bio u nastanku ili je postalo izvjesno da e
se desiti, kao i ako je posta lo izvjesno da se osigurani s luaj ne moe desiti. Stranke su dune jedna
drugoj vratiti sve to su primile po osnovu ugovora.
2. Ako za vr ijeme trajanja ugovora predmet os iguranja propadne us ljed dogaaja koji nije osiguran,
ugovor prestaje a osigurava je duan da osiguraniku vrati srazmjeran dio premije.
3. Istekom ugovorenog roka.
4. U sluaju steaja nad osiguravaem, ugovor prestaje u r oku od 30 dana od dana otvaranja steajnog
postupka.
5. Kod os iguranja lica, ugovor o os iguranju ivota je nitav ako je osiguranik preao starosnu granicu
do koje osigurava vri ova osiguranja.
6. Ugovor o imovinskom os iguranju prestaje i zbog neplaanja premija koje dospijevaju nakon zakljuenja
posla (30 dana nakon dospje losti premije).
7. Ako osiguranik nenamjerno da pogrene podatke ili propusti pr uiti potrebna obavjetenja, os
igurava moe da se opredije li za raskid ugovora ili poveanje premije srazmjeno novoutvrenoj ve liini
r izika. Ako os iguranik ne pr ihvati pr ijedlog o poveanju premija ni u r oku od 14 dana, ugovor se
raskida po samom zakonu.
Prestanak ugovora jednostranim raskidom mogu je kad postoje zakonom predvieni us lovi.
Osiguranik ima opte ovlatenje da svakodobno raskine ugovor, s tim to je duan osiguravau
nadoknaditi eventua lno prouzr okovanu tetu. S druge strane, osigurava moe raskinuti ugovor u s
lijedeim s luajevima :
1. Ako je osiguranik namjerno dao netanu prijavu ili preutio relevantne podatke. Subjektivni rok raskida
je 1 mjesec, a osigurava nakon raskida ima pravo zadrati pr imljene premije i zahtijevat i naplatu onih
premija koje pokr ivaju period os iguranja u kome je zatraio ponitenje ugovora;
2. Ako se u periodu nakon sklapanja ugovora rizik toliko povea da on u takvim us lovima uopte ne bi
zakljuio ugovor;
3. Kod ugovora sa neodreenim rokom trajanja, ugovor se moe raskinuti sa danom dospjelosti premije, uz
otkazni rok od 3 mjeseca. To znai da je os igurava duan dati izjavu o raskidu na jmanje 3 mjeseca prije
dospjelosti premije.
4. U sluaju steaja osiguranika. Objektivni r ok je 3 mjeseca od dana otvaranja steaja. Pod istim us
lovima ugovor moe raskinuti i os iguranik koji je pao pod steaj.
5. Ako je izvreno nados iguranje us ljed prevare od strane osiguranika. Isto pravo pripada i os iguraniku.
4. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI (VRIJEDNOSNI PAPIRI)
4.1. ZAJEDNIKI PRAVNI ELEMENTI HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
4.1.1. UOPTE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI
Pravni izvori. Opta pravila o hartijama od vrijednosti sadrana su u ZOO. Mjenica je regulisana Zakonom o
mjenici, a ek Zakonom o eku. Zakonom o vrijednosnim papirima regulisana je materija koja se odnosi na
dionicu i obveznicu kao dugorone, te blagajniki zapis, komercijalni zapis i certifikat kao kratkorone
62

vrijednosne papire. Znaajan izvor predstavljaju zakoni kojima se reguliu statusna pitanja odreenih
institucija (dionikih drutava, banaka, osiguravajuih i investicionih drutava), zatim propisi o deviznom i
bankarskom poslovanju, kao i pravni akti specijaliziranih institucija kao to su berze. Zakonom o
vanparninom postupku regulisan je postupak amortizacije nestalih ili izgubljenih vrijednosnih papira. Pojam
i osobine. Hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu
upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu. Kod hartija od vrijednosti postoje 2 vrste prava: pravo na
hartiju i pravo iz hartije. Pravo na hartiju je vlasniko pravo na samoj hartiji koje je isto kao vlasniko pravo
na bilo kojoj stvari. Njegov nosilac ima pravo da hartiju dri i njome raspolae, a posebno da je pusti u
promet. Prava iz hartije su prava koja pripadaju povjeriocu (imaocu hartije) prema naelima i propisima.
Prenoenjem hartije prenose se i jedna i druga prava.
Znaaj hartija od vrijednosti. U zavisnosti od vrste, hartije od vrijednosti slue kao instrumenti plaanja,
instrumenti kratkoronog ili dugoronog kreditiranja, instrumenti akumulacije kapitala, te kao instrumenti
robnog prometa. Zbog njihovog znaaja nacionalna prava im pruaju posebnu zatitu propisan je nain
izdavanja, forma, nain koritenja, prenos, postupak amortizacije, kao i stroge sankcije protiv zloupotrebe i
falsifikata. Bitni elementi hartija od vrijednosti su:
1. Oznaka vrste vrijednosnog papira;
2. Firma, odnosno naziv i sjedite ili ime i prebivalite izdavaoca hartije;
3. Firma odnosno naziv ili ime lica na koje hartija glasi odnosno po ijoj naredbi glasi ili oznaku da je papir na
donosioca;
4. Tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti (ekovnu ili mjeninu sumu);
5. Mjesto i datum izdavanja hartije, te serijski broj ako se hartija izdaje u seriji;
6. Potpis izdavaoca, odnosno faksimil potpisa izdavaoca za hartije koje se emituju u seriji
Posebnim zakonom se kao bitni mogu odrediti i drugi sastojci.
4.2. OSNOVNE TEORIJE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI
Osnovno pitanje koje se u teoriji postavlja jeste kada nastaje obligacioni odnos izdavanjem hartije od
vrijednosti. Prema teoriji kreacije, obligacioni odnos nastaje izdavanjem hartije od vrijednosti, tj.njenim
sastavljanjem i potpisivanjem. Za nastanak obaveze izdavaoca nije potreban i prijem hartije, ali pravna dejstva
ovako nastale obligacije se odlau do trenutka predaje hartije njenom sticaocu, odnosno povjeriocu. Teorija
emisije smatra da obligacioni odnos nastaje u trenutku stavljanja papira u opticaj.
Teorija ugovora polazi od toga da obligacioni odnos nastaje ugovorom, tj. voljnim radnjama izdavaoca i
primaoca hartije od vrijednosti. Po ovoj teoriji, obligacioni odnos nastaje u trenutku kad izdavalac preda
hartiju njenom korisniku. Dosljedno ovoj teoriji, kad bi neko lice dolo u posjed hartije bez predaje upravo od
strane izdavaoca, ne bi se smatralo nosiocem prava bez obzira na savjesnost takvog lica. Obaveza iz hartije
nije uopte nastala, jer nema voljne predaje hartije tj. nije zakljuen ugovor. Da bi se otklonio ovaj nedostatak
teorije ugovora, razvila se teorija pravnog privida. Naime, stvaranjem hartije od vrijednosti izdavalac je
stvorio vanjski pravni privid o valjanom putanju hartije u promet. Onaj ko je stvorio takav privid, po zakonu
je duan jamiti svakom savjesnom pribaviocu hartije od vrijednosti.
4.3. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Prema sadrini prava iz hartije, one se dijele na: korporacione ili hartije sa ueem, stvarnopravne i
obligacionopravne.
- Korporacione hartije sadre pravo lanstva u nekoj korporaciji, kompaniji tipa DD. Daju pravo na dividendu
i pravo na uee u upravljanju (pravo glasa). Zato se nazivaju i papiri sa ueem, a ponekad i linopravni
papiri. Tipian primjer ovih hartija je dionica.
- Stvarnopravne (robne, dispozicione) hartije od vrijednosti sadre neko stvarno pravo koje se moe koristiti
samo na osnovu te hartije. (zalonica, skladinica). Predaja hartije proizvodi iste pravne posljedice kao i
fizika predaja stvari naznaenih na hartiji.
- Obligacionopravne hartije sadre neko potraivanje. Ono najee glasi na novac kao to je sluaj kod
mjenice, eka i obveznice. Potraivanje moe biti usmjereno i na neku drugu inidbu, posebno na predaju
stvari.
63

Prema nosiocu prava hartije se dijele na one koje glase na donosioca, na ime i po naredbi.
- Hartije od vrijednosti na donosioca su papiri kod kojih je povjerilac svaki savjesni dralac hartije. Na ovim
hartijama upisana je klauzula na donosioca. Nosiocem prava smatra se svaki imalac hartije, a prenos prava
se vri prostom predajom (tradicijom) hartije. Hartija od vrijednosti na donosioca moe se preinaiti da glasi
na ime. Takva preinaka naziva se vinkulacijom. Vlasnik ove hartije i njen izdavalac se mogu sporazumjeti da
se vinkulacija brie i tako hartija opet postaje na donosioca. To brisanje naziva se devinkulacijom.
- Hartije od vrijednosti na ime se najee nazivaju rekta hartijama. Ostvarenje prava iz hartije pripada licu
koje je poimenino navedeno u hartiji. Pravo iz ove hartije prenosi se cesijom.
- Hartije od vrijednosti po naredbi su hartije kod kojih je povjerilac lice imenovano u hartiji, ali i svako drugo
lice za koje naredi u hartiji imenovano lice. Ova hartija sadri klauzulu po naredbi. Pravo iz ove hartije
prenosi se indosiranjem. Kod ovih hartija od vrijednosti se takoe moe upotrijebiti rekta klauzula i tako
zabraniti njihov prenos.
Prema dospjelosti se hartije od vrijednosti dijele na oroene, po vienju i sa neodreenim rokom.
- Oroene hartije od vrijednosti su takvi papiri kod kojih je rok dospjelosti tano odreen i upisan na hartiji.
- Hartije od vrijednosti po vienju tu takve hartije kod kojih je dunik obavezan na izvrenje inidbe iz hartije
u trenutku kad mu je povjerilac prezentira. Hartija o tome sadri posebnu klauzulu, ili ne sadri nita jer ako
nita nije naznaeno, po zakonu se smatra da je izvrenje obaveze po vienju.
- Hartije bez utvrenog roka su one u kojima nije upisan rok dospjelosti inidbe. Imalac ostvaruje svoje pravo
u roku koji se posebno ugovara ili utvruje nekim aktom (skladinica, obveznica, dionica, komercijalni zapis).
Ostale vrste hartija od vrijednosti:
- Prema predmetu obaveze stvarne i novane;
- Prema izdavaocu javnopravne i privatnopravne;
- Prema prihodu koji donose svom imaocu neke hartije (investicione) daju stalan prihod (obveznice), druge
daju promjenjiv prihod (dionica, komercijalni zapis), a tree ne daju nikakva prihod (ek, skladinica,
teretnica);
- Prema odnosu sa osnovnim poslom povodom kojeg su izdate apstraktne i kauzalne;
- Tradicione, na osnovu kojih se moe traiti predaja stvari i dispozicione, na osnovu kojih se moe
raspolagati stvarima navedenim u hartiji.
- Prema nainu i obimu izdavanja masovne i pojedinane. Pojedinane se izdaju za svaki individualni sluaj.
Masovne hartije od vrijednosti koje imaju trinu ili berzansku cijenu nazivaju se trgovakim efektima
(dionica i obveznica).
4.4. PRENOS HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Cesija je ustupanje potraivanja ugovorom izmeu dotadanjeg povjerioca (cedenta) i treeg lica (cesionara)
koje tom cesijom postaje novi povjerilac. Cesijom se prenose hartije na ime. Prilikom ovog prenosa vre se
slijedee radnje: na samoj hartiji se upisuje naziv odnosno ime cesionara, stavlja potpis cedenta, obavjetava
izdavalac i vri upis prenosa u registar, ako se on vodi za tu vrstu hartije od vrijednosti. Naznaene radnje se
trae i kod svakog novog prenosa. Izdavalac hartije od vrijednosti na ime moe zabraniti njen prenos. Izjava o
zabrani se mora upisati na samoj hartiji. Prenoenje ovih hartija moee biti zabranjeno i propisom. Prenos
indosamentom (indosmanom) je najei nain prenoenja. Njime se prenose hartije po naredbi. Na poleini
hartije dotadanji nosilac prava (indosant) stavlja biljeku da ostvarenje prava ubudue pripada drugom licu
(indosatar), uz upisivanje tog lica. Na isti nain se moe vriti dalji prenos, tako da nastaje itav niz
indosamenata odnosno stvara se lanac povjerilaca. Prenos hartije od vrijednosti po naredbi se moe zabraniti,
ali je zabranu potrebno upisati na samoj hartiji ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. Zabranu
moe staviti sam izdavalac ili indosant i takva hartija se prenosi iskljuivo cesijom. Hartije po naredbi se
mogu pretvoriti u hartije na ime. To se ini unoenjem na hartiju odredbe ne po naredbi. Indosament moe
biti puni, blanko i na donosioca. Kod punog se na hartiji naznaava ime indosatara. Blanko indosament nastaje
kad se na hartiji ne upisuje ime indosatara, ve samo potpis indosanta, mjesto i datum prenosa. Blanko
indosament se naziva i otvorenim irom. U sluaju prenosa na donosioca, umjesto imena indosatara stavlja se
naznaka donosiocu. Indosament na donosioca vai kao blanko indosament. Indosatar, tj. novi indosant u oba
sluaja moe dalji prenos vriti onom vrstom indosamenta koju sam izabere. Indosiranje mora biti bezuslovno.
64

Prenositi se moraju sva prava iz hartije od vrijednosti a ne samo neka. Djelimini indosament je nitav. Prenos
predajom (tradicijom) vri se kod hartija na donosioca. Tipina takva hartija je ek.
4.5. PRESTANAK PRAVA IZ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Prestanak prema opim pravilima prava iz hartije od vrijednosti mogu prestati na jedan od opih naina:
izvrenjem inidbe na koju glasi hartija, oprostom duga, novacija, kompenzacija, konfuzija,zastara. Specijalni
naini prestanka prava iz hartija od vrijednosti su: otkupljivanje hartije i sudska amortizacija (samo za hartije
koje glase na ime ili po naredbi).
5. MJENICA
5.1. POJAM I FUNKCIJE MJENICE
Pojam. Mjenica je hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obeanje da e licu naznaenom na
hartiji ili treem licu za koje naznaeni to naredi biti isplaena odreena svota novca. Izdavalac obavezu
isplaivanja mjenine svote uzeti na sebe i tada se radi o sopstvenoj (vlastitoj, solo) dionici. U drugom
sluaju, izdavalac moe dati bezuslovan nalog treem licu da ono isplati mjeninu svotu i tada se govori o
trasiranoj (vuenoj, trata) mjenici. Ekonomske funkcije mjenice. Mjenica tradicionalno slui kao sredstvo
bezgotovinskog plaanja. Danas je prisutnija u ulozi kreditnog sredstva kod osiguranja potraivanja ili
odobravanja kratkoronog kredita. Osim toga, mjenica predstavlja i sredstvo kratkoronog ulaganja kapitala.
5.2. SASTOJCI (ELEMENTI) MJENICE
Zakon o mjenici prihvata teoriju omisije. Ova teorija dozvoljava da se svi mjenini elementi ne moraju
unijeti u pismenu ispravu u trenutku sastavljanja mjenice. Dakle, doputeno je sukcesivno dopunjavanje
mjenice onim elementima koje je njen izdavalac propustio unijeti prilikom izdavanja. Radi ouvanja pravne
sigurnosti, teorija omisije istie 2 momenta:
1. Svi sastojci mjenice koje zakon zahtijeva moraju biti uneseni u trenutku podnoenja mjenice na isplatu;
2. Postoji pravna pretpostavka da je izdavalac ovlastio svakog savjesnog imaoca mjenice da u ispravu upie
neki od nedostajuih elemenata koji po zakonu moraju postojati.
Bitni elementi vuene (trata, trasirane) mjenice su:
a) Oznaka da se radi o mjenici;
b) Bezuslovan nalog da se isplati odreena svota novca obino se svota navodi brojem i slovima. Kod
neslaganja svote napisane brojem i slovima, vai svota napisana slovima. Ako je naznaeno vie svota u istoj
mjenici, vai najmanja svota koja je napisana slovima.
c) Ime trasata (onoga ko treba da plati) obino stoji u donjem lijevom uglu. Na mjenici moe biti navedeno i
vie lica u ulozi trasata. Zakon ne odreuje izriito da li ulogu trasata mogu imati kumulativno ili alternativno,
a teorija prihvata oba rjeenja;
d) Ime remitenta mjenica nije hartija na donosioca i zbog toga ime remitenta mora biti navedeno u mjenici.
Na istoj mjenici moe biti navedeno vie remitenata i to kumulativno ili alternativno. Ako su navedeni
alternativno, dunik e mjenicu isplatiti onom remitentu koji mu mjenicu podnese na isplatu. Ako su oznaeni
kumulativno, svoja mjenina prava mogu ostvarivati samo zajedno;
e) Potpis trasanta (izdavaoca mjenice) na istoj mjenici moe biti oznaeno i vie lica za trasante. Oni mogu
biti samo kumulativni dunici;
f) Oznaka dospjelosti dospjelost je vrijeme kad se mjenica treba isplatiti.Ako se rok dospjelosti ne naznai,
mjenica ipak vai i zakonska pretpostavka je da se radi o mjenici po vienju. Rok dospjelosti moe biti
odreen na 4 naina: (1) mjenica sa dospjelou na odreeni dan, (2) mjenica na odreeno vrijeme od
izdavanja; (3) mjenica po vienju i (4) mjenica na odreeno vrijeme po vienju.
g) Mjesto plaanja bitan element mjenice, ali nije neophodan. Ako je taj podatak izostavljen, zakonska
pretpostavka je da je mjesto plaanja ono koje je na mjenici oznaeno pored imena trasata. Ako ni to mjesto
ne bi bilo navedeno, mjenica bi bila nitava jer joj nedostaje jedan bitan element. Prema teoriji omisije,
savjesni imalac mjenice moe sam popuniti ovaj element.
h) Dan i mjesto izdavanja mjenice.
65

Pretpostavljeni bitni sastojci mjenice su oni koji se mogu pretpostaviti iako nisu izriito navedeni u
mjeninom tekstu. Zakon o mjenici navodi 3 pretpostavke bitnih sastojaka:
1. Oznaka dospjelosti moe biti isputena, jer se trasirana mjenica u kojoj nije naznaena dospjelost smatra
mjenicom po vienju;
2. Mjesto plaanja ako nije navedeno, mjestom plaanja se smatra ono koje je oznaeno pored trasatovog
imena;
3. Mjesto izdavanja ako nije naznaeno, smatra se da je mjenica izdata u mjestu koje je navedeno pored
trasantovog potpisa.
Domicilirana mjenica. Mjenica na kojoj je kao mjesto plaanja naznaeno drugo mjesto, izvan sjedita ili
prebivalita trasata, naziva se domiciliranom mjenicom. Pri ocjeni da li je mjenica domicilirana mjerodavno je
samo ono to je upisano na mjenici, a ne stvarno stanje. Mjenicu moe domicilirati samo trasant. Nebitni
sastojci mjenice (mjenine klauzule). Najee mjenine klauzule su:
1. Podatak o broju mjeninog primjerka (duplikatna klauzula);
2. Oznaka po naredbi;
3. Klauzula o moneti (klauzula o efektivnosti) trasant njome odreuje da se mjenica ima platiti u odreenoj
valuti;
4. Klauzula o pokriu (revalirajua klauzula) pokazuje trasatu koga on treba da zadui u raunu ili kom
raunu e odobriti mjeninu svotu;
5. Klauzula valute (valutna klauzula ili klauzula o primljenoj vrijednosti) ima graanskopravna a ne mjenina
dejstva i pokazuje odnos izmeu trasanta i remitenta;
6. Avizna klauzula (avizo, klauzula o izvjetaju) govori o tome da li trasat, prije nego to prihvati nalog iz
mjenice, treba da saeka izvjetaj od trasanta ili ne;
7. Kasatorna klauzula upisuje se samo u sluaju izdavanja mjenice u vie primjeraka, a sa ciljem da se
mjenina svota isplati imaocu samo jednog odreenog primjerka mjenice;
8. Rekta klauzula (negativna klauzula po naredbi) ovom klauzulom se mjenica pretvara u hartiju od
vrijednosti na ime i moe se prenositi samo cesijom, a ne indosiranjem;
9. Klauzula bez trokova ili bez protesta unoenjem ove klauzule imalac mjenice se oslobaa obaveze
na podizanje protesta. Klauzulu mogu unijeti trasant, indosant ili avalist. Ako je upie trasant, ona djeluje
prema svim potpisnicima, a ako je stavi indosant ili avalist, onda djeluje iskljuivo prema njima.
10. Klauzula bez obaveze ili bez regresa njome indosant iskljuuje svoju mjeninopravnu odgovornost
kao regresnog dunika prema daljim imaocima mjenice. Vai samo prema indosantu koji ju je napisao.
11. Klauzula o kamati unosi je trasant kod mjenice plative po vienju ili na odreeno po vienju, uz upis
kamatne stope.
12. Oznaka adrese u mjenicu se unosi blia adresa trasanta, trasata, kao i mjesta plaanja.
5.3. MJENINE RADNJE
Uopte. Mjenine radnje se mogu podijeliti na osnovne mjenine radnje i mjenine radnje koje se preduzimaju
radi ouvanja i ostvarenja mjeninih prava. U osnovne spadaju: izdavanje, prenos, akceptiranje, mjenino
jemstvo (aval), isplata, intervencija, te umnoavanje i prepis mjenice. Radnje kojima je cilj ouvanje
mjeninih prava su: regres, protest, amortizacija mjenice i podizanje mjenine tube. Izdavanje mjenice se
sastoji u popunjavanju isprave i potpisivanju trasanta. Da bi bilo punovano, trasant mora imati poslovnu
sposobnost. U mjeninom pravu, sposobnost za izdavanje mjenice naziva se pasivnom mjeninom
sposobnou, to znai sposobnost za preuzimanje mjeninih obaveza. Aktivna mjenina sposobnost je
sposobnost lica da bude povjerilac po mjenici. U privrednom ivotu mjenicu izdaje poslovna organizacija
(trgovako drutvo) kao dunik, radi ispunjenja neke obaveze prema povjeriocu. Obino povjerilac i dunik
ugovaraju da za vrijednost prodate robe ili izvrenih usluga prodavac vue (trasira) mjenicu na kupca,
odnosno primaoca usluga, oznaavajui sebe kao remitenta. Kao remitenta moe oznaiti i nekog svog
povjerioca (tree lice) sa kojim je ugovoreno plaanje na ovaj nain. Prenos mjenice ostvaruje se cesijom ili
indosamentom. Kod indosamenta se pored naziva indosant i indosatar, koriste i termini irant i iratar. Postoji
vie vrsta indosamenta i to:
a) Puni indosament - navodi se ime indosatara. Indosament mora biti bezuslovan. Ako je stavljen uslov, smatra
66

se kao da nije napisan.

b) Blanko indosament stavlja se samo potpis indosanta. Indosatar je lice koje dri mjenicu;
c) Prokura indosament preduzima se radi opunomoenja. Indosant samo ovlauje indosatara da u njegovo
ime i za njegov raun vri neka prava iz mjenice, da obavi i neke radnje. Indosatar ne stie samostalno pravo
iz mjenice. Nije stekao vlasniko pravo na mjenici i ne moe je prenositi ni na kakav nain osim kao
punomo, jer je to sadraj njegovih ovlatenja;
d) Zaloni indosament mjenica se zalae indosamentom koji sadri odredbu iz koje je vidljivo da se radi o
zalogu. U pogledu prava zalonog povjerioca (indosatara) situacija je slina prokura indosamentu sa
specifinostima koje ima svaka zaloga.
e) Rekta indosament ovim indosamentom se mjenici po naredbi oduzima svojstvo prenosivosti tako to se
izjavi o prenosu dodaju rijei kao ne po naredbi ili ne po njegovoj naredbi. Posljedica je da se mjenica
nakon toga moe prenositi samo cesijom. Bitno je naglasiti da indosant ne moe trajno mjenicu pretvoriti u
rekta mjenicu. To moe samo trasant. Meutim, indosant koji je zabranio indosiranje rekta indosamentom
nee biti odgovoran licima na koja mjenica bude kasnije indosirana.
f) Povratni indosament postoji u sluaju kad je mjenica indosirana na trasata, trasanta ili lice koje je ve
ranije bilo indosant na istoj mjenici.
g) Indosament sa klauzulom straha opte pravilo je da indosant garantuje, odnosno odgovara da e mjenica
biti akceptirana i isplaena. Meutim, on svoju odgovornost moe iskljuiti tako to indosamentu doda
klauzulu straha (kao bez obaveze ili bez garancije). Bitno je naglasiti da bi nitava bila klauzula straha
koja bi se odnosila na iskljuenje trasantove odgovornosti.
Prijem mjenice (prihvat, akcept) je mjeninopravna radnja kojom trasat stavljanjem odgovarajue klauzule i
svojim potpisom na mjenici potvruje da prihvata mjeninu obavezu. Akceptom se mijenja glavni dunik u
mjenici. Dotad je dunik bio izdavalac, a akceptom trasat postaje glavni dunik, a ostali potpisnici postaju
regresni obveznici. Imalac mjenice stie pravo da se naplati od njih ako glavni dunik ne plati dug. Dalji
znaaj akcepta je u tome to mjenine obaveze prestaju jedino ako mjenicu isplati akceptant. Ako je isplati
bilo koji drugi mjenini obveznik, ona se ne gasi. Za akcept nije propisana forma. Obino se daje rijeima:
priznajem, prihvatam, akceptiram i sl. i stavlja se potpis. Postoji i blanko akcept. To je trasatov potpis
na mjenici, jer je zakonska pretpostavka da kao akcept vai i sam potpis trasata na licu mjenice. Podnoenje
mjenice na akcept zavisi od volje imaoca, meutim ako mjenica nije blagovremeno akceptirana trasat moe
odbiti njenu isplatu. Mjenica se moe podnijeti na akcept do dana njene dospjelosti. Od pravila da se mjenica
moe, a ne mora podnositi na akcept postoje 2 izuzetka:
1. Trasant moe u mjenici odrediti da se ona obavezno podnese na akcept, a moe odrediti i rok u kome je to
obavezno uiniti. Takvu odredbu moe unijeti i inodosant, ali ne moe doi u sukob sa trasantom. Ako
naredbu o obaveznom akceptiranju ne izvri, imalac mjenice gubi pravo na regres i zbog neakceptiranja i zbog
neisplate.
2. Trasant moe zabraniti da se mjenica podnosi na akcept. Zabrana moe biti opta ili se podnoenje moe
zabraniti do isteka odreenog roka. Meutim, ako i pored zabrane mjenica bude akceptirana, taj akcept e biti
valjan. Postoje i 2 sluaja u kojima trasant ne moe zabraniti podnoenje mjenica na akcept:
a) mjenica trasirana na odreeno vrijeme po vienju se mora podnijeti na akcept u roku od 1 godine od dana
izdavanja. Ovaj rok trasant moe skratiti ili produiti, a indosanti ga mogu samo skratiti.
b) Domicilirana mjenica se mora podnijeti na akcept, jer se trasat na taj nain obavjetava da treba plaanje
izvriti u nekom drugom mjestu ili kod nekog treeg lica.
Kad se mjenica podnese na akcept, trasat alternativno ima jedno od slijedeih prava:
1. Akceptirati mjenicu i time preuzeti obavezu postajui glavni dunik;
2. Odbiti akcept. U tom sluaju povjerilac ima pravo pokrenuti sudski postupak prema regresnim dunicima.
3. Traiti deliberacioni rok (da bi donio odluku), tj. da mu se mjenica jo jednom podnese sutradan.
4. Ograniiti akcept na dio mjenine svote, a za neakceptirani dio povjerilac preduzima radnje protiv regresnih
dunika (akceptiram 50.000, a mjenina svota glasi 90.000).
Akcept mora biti bezuslovan. Ako je uslovljen, smatra se da nije ni dat, a mjenica vai. Akcept se ne mora
datirati, izuzev u 2 sluaja: (1) ako je trasiranja mjenica plativa na odreeno vrijeme po vienju i (2) ako je
posebnom odredbom utvreno da se mjenica mora podnijeti na akcept po isteku odreenog vremena. Ako se
67

mjenica ne datira, imalac mora podignuti protest da bi odrao regresna prava protiv indosanata i trasanta.
Radnja akceptiranja je konana, a akcept neopoziv nakon to je akceptiran mjenica predata povjeriocu.
Mjenino jemstvo (aval) je pismena izjava sa potpisom ili samo potpis na mjenici kojom neko lice (avalist)
garantuje da e mjenini dunik isplatiti mjenicu. Aval se daje samo za isplatu, a ne i za druge obaveze. Moe
se dati za cijelu svotu ili za njen dio. Avalom se zasniva samostalan, a ne akcesoran pravni odnos, a avalista
moe biti i prije glavnog dunika pozvan da plati mjenicu. Dakle, avalista odgovara povjeriocu neposredno,
samostalno i solidarno. Kao avalista se moe pojaviti svako lice koje ima pasivnu mjeninu sposobnost,
izuzev glavnog mjeninog dunika.
Zakonska pretpostavka je da se svaki potpis na licu mjenice smatra avalom (na poleini se smatra blanko
indosamentom). Ako avalista nije naveo za koga garantuje, tj. ko je honorat, smatra se da se radi o avalu za
trasanta. Obaveza avaliste postoji i u sluaju kad je obaveza honorata nitava, osim u sluaju kad je nitavost
posljedica formalnih mjeninopravnih nedostataka. Ako avalista isplati mjeninu sumu, on postaje vlasnik
mjenice i stie status regresnog povjerioca. Umjesto avala esto se koristi prikriveno jemstvo (iro), koje se
ostvaruje potpisivanjem na poleini mjenice. Isplata (plaanje) mjenice. Podnoenje mjenice na isplatu je
obavezno. Mjenica se po pravilu prezentira i plaa na dan dospjelosti. Ako dospijeva u neradni dan, dan
plaanja je prvi naredni radni dan. Isplata mjenice po vienju moe se traiti bilo kad u roku od 1 godine od
dana izdanja. Lice ovlateno za podnoenje mjenice na isplatu je iskljuivo ono koje je formalno legitimisano,
pa se njemu ili punomoniku vri isplata mjenice. Mjenica se podnosi u poslovnom lokalu dunika, a ako se to
ne vidi iz mjenice onda u njegovom stanu. Mjenica se po pravilu isplauje u cijelom iznosu. Meutim, dunik
moe isplatiti dio mjenine svote, a povjerilac ne moe odbiti djeliminu isplatu. Ostatak neisplaenog iznosa
povjerilac e traiti od regresnih dunika, nakon to se kod suda utvrdi djelimina isplata glavnog dunika.
Mjenica se gasi samo ako je isplati glavni mjenini dunik. Ako ju je isplatio neki drugi dunik, on ima pravo
da u regresnom postupku trai naplatu od glavnog i ostalih mjeninih dunika koji su njemu odgovorni po
mjeninom pravu. U mjeninu svotu uraunata je kamata. Ona se priraunava glavnici ve prilikom izdavanja
mjenice. Regres. Kada trasat odbije akcept ili odbije isplatu, imalac mjenice stie pravo da se obrati ostalim
(regresnim) dunicima. Regresni dunici su trasant, indosanti i njihovi avalisti. Postoje 2 vrste regresa:
1. Regres o dospjelosti ili regres zbog neisplate ako glavni dunik ne plati mjenicu na dan plaanja ili 2
radna dana po dospjelosti;
2. Regres prije dospjelosti koji se podnosi zbog neakceptiranja ili nesposobnosti za plaanje. Regresni zahtjev
prije dospjelosti moe se postaviti u sluajevima koji su odreeni zakonom i to:
a) Ako je akceptiranje odbijeno;
b) Ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili prinudna likvidacija imovine trasata odnosno
akceptanta ili ako je trasat odnosno akceptant obustavio plaanje, ili ako je izvrenje na imovini tih lica ostalo
bezuspjeno;
c) Ako je otvoren steaj ili prinudna likvidacija nad imovinom trasanta, a radi se o mjenici koja se ne smije
podnijeti na akceptiranje.
Svi regresni dunici povjeriocu odgovaraju samostalno, solidarno i neposredno. Zahtjev se moe postaviti
prema svakom pojedinano, prema vie njih po izboru ili prema svima zajedno. Regres u mjeninom pravu
nije ustanovljen samo u korist mjeninog povjerioca, nego pravo regresa postoji i u meusobnim odnosima
regresnih dunika (iskupni regres). Plaanje u regresnom postupku moe se izvriti povratnom mjenicom, ako
suprotno nije ugovoreno. To je nova mjenica trasirana po vienju, koju vue povjerilac (vrilac regresa) na
nekog od svojih prethodnika (regresnih dunika).
Protest predstavlja mjeninopravnu radnju koja se preduzima radi ouvanja prava iz mjenice prema regresnim
dunicima. Istovremeno, protest je i javna isprava kojom se utvruje da dunik nije izvrio odreenu radnju iz
mjenice -nije akceptirao ili datirao akcept, nije isplatio mjenicu i dr. Podizanje protesta je pravo, ali i obaveza
imaoca mjenice ako hoe da ouva svoja prava prema regresnim dunicima. Razlozi za protest su utvreni
zakonom i u zavisnosti od njih postoje razliite vrste protesta:
1. Protest zbog neakceptiranja ili djeliminog akceptiranja;
2. Protest zbog neisplate ili djelimine isplate;
3. Protest zbog nedatiranja akcepta;
4. Perkvicizioni protest podie ga imalac kopije mjenice i njime trai predaju akceptiranog primjerka od
68

draoca tog primjerka, kako bi od akceptanta traio isplatu mjenice.

Protest podie imalac mjenice odnosno njene kopije (protestant) protiv trasata, akceptanta ili imaoca
akceptiranog primjerka mjenice (protestat). Rokovi za protest propisani su zakonom, a razliito su odreeni za
pojedine vrste protesta. Ako je na mjenici upisana klauzula bez protesta, imalac ne mora podizati protest da
bi ouvao regresna prava, ali je obavezan na notifikaciju (obavjetavanje indosanta i trasanta). Protest se
podie kod nadlenog suda. Mjesna nadlenost utvruje se prema sjeditu protestata. Protestni organ (sud)
poziva protestata da izvri mjeninu radnju zbog koje je podignut protest. Ako udovolji zahtjevu, postupak se
obustavlja. U suprotnom protestni organ sastavlja protestnu ispravu koja se bez odlaganja dostavlja
protestantu, a zavodi se i u poseban registar (registar protesta) koji ima karakter javne knjige. Intervencija je
mjeninopravna radnja kojom neko lice (intervenijent) vri akceptiranje ili isplatu mjenice umjesto nekog
mjeninog dunika (honorata). Do intervencije moe doi kad imalac mjenice stekne regresno pravo, a njen
cilj je da se od regresa zatiti odreeni mjenini dunik i njegovi povjerioci (lica iji se potpis nalazi na
mjenici iza potpisa honorata koji se titi od regresa. Prema nainu na koji dolazi do intervencije razlikuju se
pozivna i spontana intervencija. Pozivna intervencija ili adresa po potrebi odnosno adresa u nudi, postoji
onda kad intervenijenta odredi trasant, indosant ili avalist. Poziv se upisuje u mjeninu ispravu. Ako se ispune
uslovi za regres, imalac mjenice je duan da se obrati licu naznaenom za intervenciju, koje postaje
intervenijent kad prihvati poziv. Do spontane intervencije dolazi kad tree lice ili bilo koji potpisnik na
mjenici osim akceptanta, po vlastitoj volji intervenie. Za razliku od pozivne intervencije, kod spontane
intervencije imalac mjenice moe odbiti akcept jer ne eli intervenijenta kao dunika. Meutim, isplatu mora
prihvatiti. Prema razlogu intervencije, postoje intervencija zbog neakceptiranja i zbog neisplate. Do obje vrste
intervencije moe doi po pozivu ili spontano. Intervencija zbog neakceptiranja se primjenjuje samo u sluaju
ako bi do vrenja regresa dolo prije dospjelosti. Intervenijent na mjenici upisuje izjavu o akceptu, ime
honorata i potpisuje. Ako honorat nije naznaen, zakonska pretpostavka je da je to trasant. Bitno je
napomenuti da sam potpis intervenijenta koji nije trasat ili trasant na licu mjenice ima pravno znaenje avala,
a na poleini blanko indosamenta. Ako trasat intervenie pa samo potpie na licu mjenice, takvim potpisom on
postaje akceptant. Akceptiranjem mjenice intervenijent ne postaje glavni mjenini dunik, ve odgovara isto
kao i njegov honorat.
Kod intervencije zbog neisplate, ako ima vie intervenijenata, imalac je duan prihvatiti intervenciju onoga
intervenijenta koja oslobaa najvie dunika. Plaanjem intervenijent stie prava koja ima njegov honorat.
Meutim, on ne stupa na mjesto honorata pa se prema njemu ne mogu isticati prigovori koji bi se mogli
stavljati honoratu. Intervenijent ne moe mjenicu dalje indosirati. Umnoavanje i prepisi mjenice. Mjenica
moe biti izdata u vie primjeraka (duplikat, triplikat), od kojih je svaki jednak sa prvim primjerkom i nosi
svoj tekui broj. Oznaku tekuih brojeva moe staviti samo trasant. Ako se oznaka ne bi stavila, svaki
primjerak smatrao bi se posebnom mjenicom. Vie primjeraka jedne mjenice izdaje se da bi se povjerilac
osigurao za sluaj gubitka mjenice. Izdavanje vie primjeraka moe se sprijeiti unoenjem solo klauzule.
Poto izdavanjem novih primjeraka nije izdata nova mjenica, ve svi primjerci ine jednu obavezu, isplatom
jednog primjerka se gasi obaveza i potpisnici se oslobaaju obaveze po svim ostalim primjercima. Izuzetno,
ako je na mjenici napisana kasatorna klauzula, onda se moe isplatiti samo po tom primjerku. Ako je trasat
akceptirao vie primjeraka, obavezan je po svakom primjerku na kome ima njegov potpis. Tada se isplatom
jednog primjerka ne gase ostali primjerci koje je akceptirao. Kad se jedan primjerak uputi na akceptiranje, to
se mora naznaiti na svim ostalim primjercima i upisati ime onoga kod koga se taj primjerak nalazi
(depozitara). Depozitar je duan akceptirani primjerak uvati i predati ga ovlatenom licu, imaocu duplikata,
kad ga zatrai. Ako bi odbio predaju, imalac duplikata podie perkvizicioni protest. Svaki imalac mjenice ima
pravo sainiti njen prepis. Prepis se moe indosirati i avalirati kao i original, ali se ne moe podnijeti na
akcept. Prepis mora biti vjeran originalu sa svim indosamentima, klauzulama i naznaenjem potpisa. Mora se
naznaiti gdje se prepis zavrava, da bi se u sluaju indosiranja ili avaliranja znalo odakle poinje originalni
tekst na prepisu. U prepisu se mora naznaiti da je to prepis i kod koga se nalazi original. Ako takve naznake
nema, prepis gubi snagu mjeninopravne isprave, te imalac nema pravo regresa na osnovu njega niti ga moe
indosirati. Obezbjeenje mjeninog potraivanja (pravo zaloga i pridraja). Uz line mjenine garancije (aval,
intervencija i iro), kao sredstva za obezbjeenje mjeninog potraivanja slue zaloga i pridraj (retencija).
Mjenini zaloni povjerilac moe od zalogodavca traiti i pismenu izjavu o zasnivanju zalonog prava na
69

datoj stvari, potraivanju ili mjenici. Kada ima takvu izjavu, a u sluaju da dunik ne isplati mjenicu na
vrijeme, povjerilac moe bez tube i sasluanja zalogodavca od suda traiti javnu prodaju zaloene stvari.
Potraivanje ili mjenicu moe zadrati ili iste naplatiti i bez posredovanja suda. Da bi osigurao svoje
potraivanje i ako nema zalonog prava, mjenini povjerilac moe zadrati dunikov novac, hartije od
vrijednosti, dokaze o potraivanjima i pokretne stvari koji su zakonitim putem doli u njegove ruke (pravo
retencije). Pritom nije nuno postojanje pravnog koneksiteta. Postoje 2 vrste retencije:
1. Redovna retencija stie se po dospjelosti mjenice, tj. kad mjenini povjerilac stekne pravo na tubu;
2. Kvalificirana retencija stie se prije dospjelosti mjenice, u 3 sluaja: (1) ako je dunik pao pod steaj; (2)
ako je izvrenje novanog duga iz dunikove imovine ostalo bezuspjeno ili (3) ako je kao trgovac obustavio
plaanje.
5.4. OSTALE MJENINE RADNJE (MJENINI ZAHTJEVI)
Amortizacija mjenice je vanparnini sudski postupak u kome se nestala mjenica proglaava nevaeom
(amortizovanom). Postupak je slijedei: imalac podnosi prijedlog sudu uz prezentiranje odgovarajuih dokaza.
Sud, ako nae da su podneseni podaci dovoljni, objavljuje oglas u Slubenim novinama putem kojeg poziva
draoca mjenice da je podnese sudu. Ako se u odreenom roku niko ne pojavi, sud mjenicu oglaava
nevaeom. Ako se neko pojavi, mogue su 2 situacije:
1. Da lice preda sudu mjenicu - postupak se obustavlja;
2. Da lice odbije predati mjenicu postupak se prekida, a povjerilac upuuje na vlasniku parnicu.
Mjenine tube i prigovori. Imalac mjenice svoje zahtjeve iz mjenice moe ostvariti u mjeninoj parnici koja
se pokree mjeninom tubom. Postoje 2 vrste mjeninih tubi: redovna i regresna. Redovna se podnosi protiv
glavnog dunika, a regresna protiv regresnih dunika po mjenici. Zatitu uiva iskljuivo savjesni imalac
mjenice. Postoje 3 vrste mjeninih prigovora:
1. Prigovori koji se zasnivaju na linom odnosu dunika i povjerioca koji je postavio mjenini zahtjev;
2. Prigovori koji se zasnivaju na mjeninoj ispravi (objektivni prigovori);
3. Prigovori koji se zasnivaju na nesavjesnosti imaoca mjenice.
Neosnovano bogaenje i drugi zahtjevi graanskopravne prirode. Trasant, akceptant i indosant ije su se
mjenine obaveze ugasile usljed zastare ili proputanja radnji propisanih za odranje mjeninih prava
(protest), odgovaraju imaocu mjenice ako su se na njegovu tetu neopravdano obogatili. Ostali mjenini
obveznici se oslobaaju ove mjenine odgovornosti. Potraivanje zbog neosnovanog bogaenja zastarijeva za
3 godine.
5.5. VRSTE MJENICA
Prema tome ko plaa mjeninu svotu: - trasirana (vuena) i vlastita (sopstvena) mjenica; Prema trgovakom
poslu kod kojeg se primjenjuje i funkciji koju zadovoljava- poslovna i finansijska. Prema formi i sadrini u
momentu izdavanja - potpuna i bjanko mjenica. Vlastita (sopstvena, solo) mjenica. Razlika u odnosu na
trasiranu mjenicu je u tome to nema naredbe treem licu (trasatu), ve postoji obeanje samog izdavaoca da
e izvriti mjeninu obavezu. Trasirana mjenica se moe svesti na sopstvenu u sluaju ako trasant oznai
samog sebe za trasata. Bjanko (blanko) mjenica izdaje se u skladu sa teorijom omisije (proputanja). U
trenutku izdavanja moe sadravati samo potpis trasanta ili samo potpis akceptanta (bjanko akcept). U sutini
bjanko mjenica predstavlja buduu mjenicu, koja e postati punovana u trenutku kad se u nju unesu zakonom
predvieni sastojci. U savremenom mjeninom prometu preovladava ovaj tip mjenice. U njoj se najee
izostavlja svota i dospjelost. Razlog tome je to se mjenica daje kao osiguranje u odreenom poslu, a za neko
budue potraivanje. Poslovna (trgovaka, robna) mjenica se koristi kod jednokratnih kratkoronih poslovnih
odnosa (dugovanja i potraivanja) iz ugovora robnog prometa. Pogodna je kod poslova u kojima se ne eli
otvoreno dati kredit. Finansijska mjenica se koristi kod dugoronijih kreditnih i drugih finansijskih odnosa.
Njena najea varijanta je kreditna mjenica, koja slui kao pokrie za kredit. Lice koje trai kredit predaje
kreditoru mjenicu vuenu na sebe i odmah akceptiranu, na iznos do visine odobrenog kredita. Kod kreditne
mjenice se esto koristi iro (jemstvo) umjesto avala. Davalac kredita zahtijeva da prvi irant potpie mjenicu
2 puta na licu mjenice kao trasant, a zatim i na poleini kao bjanko indosant. Cirkulaciona mjenica se koristi
kao instrument plaanja. Izdaje je banka licu koje poloi odreenu svotu novca.
70

Komisiona mjenica. Kod ovog tipa mjenice trasant je komisionar koji vue mjenicu za raun svog poslovnog
partnera (komitenta). esto se koristi kod isplate kupoprodajne cijene iz ugovora o prodaji: trasant (prodavac)
vue mjenicu na trasata (kupevu banku), stavljajui na mjeninoj ispravi da za isplaenu mjeninu svotu
kupeva banka (trasat odnosno akceptant) tereti raun kupca, a ne trasanta (prodavca). Za izdavanje
komisione mjenice potrebno je da prethodno postoje ugovori izmeu banke i kupca, te izmeu kupca i
prodavca. Mjenice kod kojih se jedno lice javlja u vie uloga su:
1. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi isto lice je trasant i remitent. Koristi se kod izvrenja obaveza iz
ugovora;
2. Trasirana vlastita mjenica isto lice je trasant i trasat jer vue mjenicu na sebe u korist povjerioca;
3. Trasirana vlastita mjenica po vlastitoj naredbi isto lice je trasant, trasat i remitent. Mada je mogua, vrlo
rijetko se javlja u praksi.
5.6. ZASTARA I PRESTANAK MJENINIH PRAVA I OBAVEZA
Zastara. Rokovi zastare odreeni su prema tome ko je dunik:
a) Ako je dunik akceptant, rok zastare je 3 godine od dana dospjelosti mjenice. Nakon toga, ostaje
graanskopravni rok od jo 3 godine ako se akceptant neosnovano obogatio.
b) Dunik je trasant ili indosant rok zastare je 1 godina od podignutog protesta. Ako je unesena klauzula
bez trokova, zastarjelost se rauna po dospjelosti.
c) Meusobni zahtjevi indosanata, kao i njihovi zahtjevi prema trasantu zastarijevaju za 6 mjeseci od dana kad
je indosant mjenicu iskupio, odnosno od dana podnoenja tube;
d) Za avalistu jer rok zastarjelosti isti kao i za lice za koje je avalirao.
Sud ne vodi rauna o zastari po slubenoj dunosti. Zastoj i prekid su slini kao u graanskom pravu.
Prestanak. Mjenina prava i obaveze prestaju na jedan od optih naina prestanka obaveze:
1. Isplata mjenice - ako se isplati prije dospjelosti, obaveza se ne gasi i mjenica se moe indosirati;
2. Gubitak prava prema svim obveznicima osim akceptanta nastupa ako imalac mjenice blagovremeno ne
preduzme potrebne radnje podnoenje mjenice na akcept, vienje ili isplatu; protest;
3. Amortizacija;
4. Ponitenje mjenice ako imalac namjerno poniti mjenicu upisujui odgovarajuu izjavu na mjeninoj
ispravi (ne vai ili ponitava se);
5. Oprost duga mjenica se gasi pod uslovom da je dug oproten glavnom duniku. Oprost regresnom
duniku vai za njega i lica koja na mjenici dolaze iza njega.
6. Kompenzacija mogu se kompenzirati mjeninopravna meusobno, kao i mjeninopravna za
graanskopravna potraivanja.
7. Novacija dunik se sa povjeriocem moe dogovoriti da umjesto isplate mjenine svote izvri drugu
inidbu. Takva novacija bi se morala upisati na mjeninu ispravu. Tipian nain novacije u mjeninom pravu
je prolongacija mjenice, kada se umjesto postojee izdaje nova mjenica sa novim rokom dospjelosti.
8. Konfuzija u ovom sluaju se mjenina obaveza po pravilu ne gasi, jer povjerilac istu mjenicu moe pustiti
dalje u cirkulaciju i po njoj ponovo postati dunik. U sluaju konfuzije kod regresnog dunika, gase se samo
obaveze onih dunika koji su nakon njega potpisali mjenicu.

71