Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG
ISPITA
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
Pripremili:
Niko Grubei, zamjenik ministra pravde BiH
Jusuf Halilagi, sekretar Ministarstva pravde BiH
Milana Popadi, pomonica ministra pravde BiH
Nikola Sladoje, pomonik ministra pravde BiH
Sadeta kalji, pomonica ministra pravde BiH
Lektor:
Lejla Nuhodi
tampa:
Izdava:
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine
Trg BiH 1, Sarajevo
UVODNA RIJE
elei olakati polaganje strunog upravnog ispita kandidatima sa srednjom, viom, a
u budunosti i visokom kolskom spremom, Ministarstvo pravde BiH odluilo je izdati ovaj
prirunik.
Prirunikom je u potpunosti obuhvaeno gradivo za spremanje strunog upravnog
ispita za sve stepene strune spreme. Kao polazna osnova za izradu Prirunika koriten je
Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine.
Na kraju Prirunika priloeni su: Odluka o uslovima i nainu polaganja strunog
upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik
BiH'', br.46/04 i 50/05), Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na
nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br.46/04 i 50/05) i obrazac zahtjeva za
polaganje strunog upravnog ispita, s objanjenjem.
Kandidatima napominjemo da je potrebno uiti one dijelove Prirunika koji su
obuhvaeni Programom polaganja strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike
na nivou Bosne i Hercegovine, za strunu spremu za koju pripremaju polaganje strunog
ispita.
Prirunik moe posluiti i kao podsjetnik dravnim slubenicima i zaposlenicima u
svakodnevnom radu te za pripremu drugih ispita.
Ministarstvo pravde BiH iskreno zahvaljuje USAID JSDP koji je finansirao
izdavanje ovog prirunika.
Sarajevo, 6. decembra 2006. godine
MINISTARSTVO PRAVDE BiH
OSNOVE USTAVNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvodne napomene
Ustavni sistem predstavlja cjelinu ustavnih principa i pravila kojima se ureuje
dravna, privredna i politika organizacija. Kako je ustav pravni akt s najviom pravnom
snagom, ustavna pravila predstavljaju osnovna pravila cjelokupnog pravnog sistema jedne
drave. Ustavni sistem Bosne i Hercegovine( u daljnjem tekstu:BiH) ine: Ustav BiH, Ustav
Federacije BiH s ustavima kantona i Ustav Republike Srpske. Ustav BiH ini osnov i ima
prednost u odnosu na ustavnopravna pravila entiteta. Isto tako, Ustav Federacije BiH
nadreen je ustavima kantona.
BiH je sloena drava koja se sastoji od dva entiteta s visokim stepenom autonomije:
Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta BiH. Ustavom BiH nisu utvrene
osnove unutranje organizacije entiteta i niih jedinica vlasti u entitetima. Ovim je entitetima
data mogunost da samostalno urede svoje modele organiziranja vlasti i upravljanja, tako da
se institucije i oblici unutranje organizacije vlasti izmeu dva entiteta BiH u velikoj mjeri
razlikuju. U okviru Federacije BiH, kantoni su svojim ustavima predvidjeli odreene
specifinosti, uglavnom prihvatajui model organizacije i institucija vlasti istovjetan onom u
Federaciji BiH.
Ustav BiH, zakoni i propisi organa BiH, u okviru njenih ustavnih prava i ovlatenja,
obavezujui su za entitete. Tako su u raspodjeli nadlenosti izmeu BiH i entiteta
institucijama BiH date izriite izvorne nadlenosti u odreenim oblastima. Izvorna nadlenost
znai donoenje, izvravanje i primjenu zakona i utvrene politike u odreenoj oblasti na
cijeloj teritoriji BiH, to u okviru ovih nadlenosti podrazumijeva: da organi BiH donose
zakone, kao i druge propise za izvravanje zakona iz ovih oblasti (ako je to ovlatenje
utvreno zakonom); da entiteti mogu donositi zakone iz ovih oblasti samo na osnovu izriitog
i preciznog prijenosa datog u zakonu BiH i da ovi zakoni imaju sudsku zatitu od Ustavnog
suda BiH.
BiH nije obian zbir entiteta i tri konstitutivna naroda. U okviru njenih institucija
usklauju se pojedinani, esto proturjeni interesi, s opim interesom u demokratskoj
proceduri, uz onemoguavanje prevlasti ili privilegija entiteta, konstitutivnih naroda i dr.
Ovim se ukazuje na jo dva aspekta bh. federalizma: prvi, upuenost na meuentitetsku
saradnju zasnovanu na principu dobrovoljnosti, i drugi koji nije zasnovan na osnovama
iskljuivosti vlasti, prinude i naredbodavnim odnosima, ve na odnosima saradnje i
ravnopravnosti, na osnovu konsenzusa.
Opi okvirni sporazum za mir u BiH, parafiran 21. novembra 1995. u Daytonu i
potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, sadri 11 aneksa, kojima su dogovoreni osnovni
principi dravnopravne organizacije te civilnog i vojnog aspekta mirovnog sporazuma. Aneks
IV. Sporazuma sadri Ustav BiH, kao najvii pravni i politiki akt jedne drave. Sastavne
dijelove Ustava BiH ine i Aneks I.: Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji e se
primjenjivati u BiH i Aneks II.: Prijelazne odredbe. Ustav BiH stupio je na snagu nakon
potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanski
mijenja i nadreuje Ustav Republike BiH. Ustavom BiH utvrena je obaveza entiteta da, u
roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, amandmanski izmijene i usklade svoje
ustave s Ustavom BiH.
U uvodu Ustava BiH navedeno je da: oslanjajui se na potivanje ljudskog digniteta,
slobode i jednakosti; posveeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju; uvjereni da demokratske
strukture vlasti i pravini postupci najbolje stvaraju mirne odnose unutar pluralistikog
drutva; u elji da promoviraju opu dobrobit i privredni razvoj kroz zatitu privatnog
vlasnitva i promociju trine ekonomije; voeni principima i svrhama Povelje Ujedinjenih
naroda; opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH u skladu
s meunarodnim pravom; odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnog humanitarnog
prava, inspirirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima
o graanskim i politikim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i
Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim
manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava; podsjeajui na Osnovne principe
usuglaene u Genevi i New Yorku, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u
zajednici s ostalima), i graani BiH ovim utvruju Ustav BiH.
U 12 lanova Ustava BiH utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav,
kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i
osnovne slobode, nadlenosti i odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna
skuptina BiH, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH; Ustavni sud BiH; Centralna banka
BiH i izmjene i dopune Ustava BiH, te prijelazne odredbe.
2. Kontinuitet, demokratski principi i sastav
Republika BiH, ije je slubeno ime od stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH Bosna i Hercegovina, nastavila je svoje pravno postojanje po meunarodnom
pravu kao drava, s unutranjom strukturom izmijenjenom Ustavom BiH i u postojeim
meunarodnopriznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN-a i moe zadrati lanstvo
ili se prijaviti za lanstvo u organizacijama sistema UN-a i drugim meunarodnim
organizacijama.
BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora.
BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta
BiH.
Ustavom BiH garantira se sloboda kretanja irom BiH, te da BiH i entiteti nee
ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom BiH i da nijedan entitet nee
provoditi bilo kakvu kontrolu na meuentitetskoj granici.
Glavni grad BiH je Sarajevo.
BiH e imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina BiH i
potvrdi Predsjednitvo BiH.
3. Dravljanstvo
Postoji dravljanstvo BiH, koje regulira Parlamentarna skuptina BiH, i dravljanstvo
svakog entiteta, koje reguliraju entiteti pod uslovom da su svi dravljani bilo kojeg entiteta
samim tim i dravljani BiH.
Nijedno lice ne moe biti arbitrarno lieno dravljanstva BiH ili dravljanstva entiteta
ili na drugi nain ostavljeno bez dravljanstva. Niko ne moe biti lien dravljanstva BiH ili
entiteta po bilo kojem osnovu kao to su: spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo
miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina,
roenje ili bilo koji drugi status.
Sva lica koja su bila dravljani Republike BiH neposredno prije stupanja na snagu
Ustava BiH su dravljani BiH. Dravljanstvo lica koja su roena poslije 6. aprila 1992.
godine, a prije stupanja na snagu Ustava BiH, regulirat e Parlamentarna skuptina BiH.
Dravljani BiH mogu imati dravljanstvo druge drave, pod uslovom da postoji
bilateralni ugovor izmeu BiH i te drave kojim se to pitanje ureuje, a koji je odobrila
Parlamentarna skuptina BiH, u skladu s Ustavom BiH. Lica s dvojnim dravljanstvom mogu
glasati u BiH i u entitetima samo ako je BiH drava njihovog prebivalita.
Dravljanin BiH u inozemstvu uiva zatitu BiH.
4. Ljudska prava i osnovne slobode
Demokratski karakter ustavnog ureenja moe se cijeniti stepenom garancije ljudskih
prava i sloboda. Ovim pravima tite se tjelesni, duhovni, politiki, kulturni, ekonomski i
socijalni integritet i ljudsko dostojanstvo svakog lica, posebno u postupku pred organima
vlasti. U ostvarivanju propisanih garancija osnovno je to u kojem su stepenu stvorene
praktine pretpostavke (politike, pravne, ekonomske, kulturne i dr.) da se proklamirano i
ostvaruje. Ustavom BiH zagarantirano je da e BiH i oba entiteta osigurati najvei nivo
meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za
ljudska prava za BiH, kao to je predvieno Sporazumom o ljudskim pravima. Ustavom BiH
utvreno je da se prava i slobode u konvencijama i njihovim protokolima direktno
primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
Sve nadlene vlasti u BiH obavezale su se da e saraivati s organizacijama i osigurati
neogranien pristup organizacijama utvrenim u ovom sporazumu; bilo kojem
meunarodnom mehanizmu nadgledanja ljudskih prava uspostavljenom za BiH; nadzornim
organima uspostavljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom ili navedenim u Konvenciji
o zatiti i kanjavanju zloina genocida iz 1948., Meunarodnim sudom za bivu Jugoslaviju
i bilo kojom drugom organizacijom koju je ovlastilo Vijee sigurnosti UN-a.
Sva lica na teritoriji BiH uivaju ljudska prava i slobode, to ukljuuje:
a) pravo na ivot,
b) pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poniavajuem
tretmanu ili kazni,
c) pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili
obaveznom radu,
d) pravo na linu slobodu i sigurnost,
e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u
vezi s krivinim postupkom,
f) pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku,
g) slobodu misli, savjesti i vjere,
h) slobodu izraavanja,
i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima,
j) pravo na brak i zasnivanje porodice,
k) pravo na imovinu,
l) pravo na obrazovanje,
m) pravo na slobodu kretanja i prebivalite.
Sva lica u BiH bit e slobodna od diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to su:
spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno i socijalno porijeklo,
povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status. Ustavom BiH
garantirano je uivanje navedenih prava i sloboda kao i onih predvienih u meunarodnim
sporazumima navedenim u Aneksu I. Ustava BiH.
Ustavom BiH posebno se istie pravo svih izbjeglica i raseljenih lica da se slobodno
vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom VII. Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH, da im se vrati imovina koje su bili lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991.
godine i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu koja im ne moe biti vraena. Sve
obaveze i/ili izjave u vezi s takvom imovinom koje su date pod prisilom nitavne su. BiH i svi
sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posebno upravljaju entiteti ili koji djeluju u
entitetima duni su potovati osnovna ljudska prava i slobode navedene u Ustavu BiH.
BiH e ostati ili postati stranka ugovornica meunarodnih sporazuma pobrojanih u
Aneksu I. Ustava.
Ustavom BiH predvia se obaveza svih nadlenih organa vlasti u BiH da sarauju i
osiguraju neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih
prava koji se uspostave za BiH; nadzornim organima koji se uspostave bilo kojim
meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I. Ustava; Meunarodnim sudom za bivu
Jugoslaviju i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od Vijea sigurnosti UN-a s mandatom
koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava.
5. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine
Ustavom BiH navedene su sljedee oblasti koje su u nadlenosti institucija BiH:
a) vanjska politika,
b) vanjskotrgovinska politika,
c) carinska politika,
d) monetarna politika, kao to je predvieno odredbama Ustava BiH o Centralnoj
banci BiH,
e) finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH,
f) politika i reguliranje imigracije, izbjeglica i azila,
g) provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui
i odnose s Interpolom,
h) uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacionih
sredstava,
i) reguliranje meuentitetskog saobraaja,
j) kontrola zranog saobraaja.
6. Nadlenosti entiteta
Vano je istai da je Ustavom BiH izriito data presumpcija nadlenosti entitetima,
tako da su oni nadleni za sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu Ustavom BiH povjerena
institucijama BiH.
Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama, u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Svaki entitet moe takoer sklapati
sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne
skuptine BiH, koja takoer moe zakonom predvidjeti da za odreene vrste sporazuma takva
saglasnost nije potrebna.
Svaki entitet pruit e svu potrebnu pomo BiH kako bi joj se omoguilo da potuje
meunarodne obaveze BiH, s tim da e finansijske obaveze u koje je uao jedan entitet bez
saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skuptine BiH i Predsjednitva BiH, ostati
obaveza tog entiteta, osim ako je ta obaveza neophodna za nastavak lanstva BiH u nekoj
meunarodnoj organizaciji.
Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom
jurisdikcijom, odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e
funkcionirati u skladu s meunarodnopriznatim standardima uz potivanje
meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda utvrenih Ustavom BiH i
preduzimanjem ostalih odgovarajuih mjera.
Ustavom je predvieno da e BiH preuzeti nadlenost u onim stvarima u kojima se o
tome postigne saglasnost entiteta, koje su predviene aneksima Opeg okvirnog sporazuma za
mir u BiH (Sporazum o arbitrai, Sporazum o ljudskim pravima, Sporazum o izbjeglicama i

raseljenim licima i Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika) ili koje su
potrebne za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i
meunarodnog subjektiviteta BiH, u skladu s podjelom nadlenosti izmeu institucija BiH.
Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vrenje ovih nadlenosti.
Takoer, Predsjednitvo BiH moe odluiti da sugerira meuentitetsku koordinaciju u
stvarima koje su u nadlenosti BiH, predviene Ustavom BiH, osim ako se u konkretnom
sluaju jedan entitet tome usprotivi.
Entiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti e se pridravati Ustava
BiH, kojima se stavljaju van snage zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe
entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija BiH. Opi principi meunarodnog
prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta.
U periodu od est mjeseci od stupanja na snagu Ustava BiH entiteti e poeti
pregovore s ciljem uvrtavanja i drugih pitanja u nadlenost institucija BiH, ukljuujui
koritenje izvora energije i zajednike privredne projekte.
7. Parlamentarna skuptina BiH
Parlamentarna skuptina BiH ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom, koji se
sastaju u Sarajevu.
Dom naroda ima 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije BiH (ukljuujui
pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba).
Nominirane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije BiH biraju hrvatski,
odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Delegate iz
Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske.
Devet lanova Doma naroda ini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri
bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
Predstavniki dom ima od 42 poslanika, od koji se dvije treine biraju s teritorije
Federacije BiH, a jedna treina s teritorije Republike Srpske.
Poslanici u Predstavnikom domu biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu s
Izbornim zakonom BiH.
lanovi oba doma Parlamentarne skuptine BiH imaju poslaniki imunitet, to znai
da ne mogu biti pozvani na odgovornost u okviru dunosti u Parlamentarnoj skuptini BiH.
Parlamentarna skuptina BiH nadlena je za:
a) donoenje zakona potrebnih za provoenje odluka Predsjednitva BiH ili za
vrenje funkcija Parlamentarne skuptine BiH po ovom ustavu,
b) odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija BiH i za meunarodne
obaveze BiH,
c) odobravanje budeta za institucije BiH,
d) odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora,
e) ostala pitanja koja su neophodna da se provedu njene dunosti ili koja su joj
dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.
Da bi bile usvojene, sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma. Odluke
Parlamentarne skuptine BiH nee stupiti na snagu prije nego to budu objavljene. Sve odluke
oba doma donosit e se veinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Ako veina glasova
ne ukljuuje jednu treinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta,
predsjedavajui i njegovi zamjenici e se komisijski sastati nastojei da, u roku od tri dana od
dana glasanja, postignu saglasnost. Ako ta nastojanja ne uspiju, odluke e donijeti veina onih
koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv odluke ne ukljuuju dvije treine ili
vie delegata ili poslanika izabranih iz svakog entiteta. Predloena odluka Parlamentarne
skuptine BiH moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog, hrvatskog ili
srpskog naroda veinom glasova iz reda bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu
predloenu odluku morat e odobriti u Domu naroda veina bonjakih, hrvatskih i srpskih
delegata koji su prisutni i glasaju. Kada veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi
primjedbu na pozivanje na vitalni interes, predsjedavajui Doma naroda odmah e sazvati
zajedniku komisiju koja se sastoji od tri delegata - po jednog iz reda bonjakih, hrvatskih i
srpskih delegata, s ciljem rjeavanja tog pitanja. Ako komisija ne uspije rijeiti pitanje u roku
od pet dana, predmet se prenosi na Ustavni sud BiH, koji e u hitnom postupku preispitati
proceduralnu ispravnost sluaja.
Dom naroda moe se raspustiti odlukom Predsjednitva BiH ili vlastitom
odlukom o samorasputanju, pod uslovom da je odluku o samorasputanju odobrila
veina koja ukljuuje veinu delegata najmanje dva naroda, bonjakog, hrvatskog ili
srpskog.
8. Predsjednitvo BiH
Predsjednitvo BiH sastoji se od tri lana: jednog Bonjaka, jednog Hrvata, od kojih se
svaki bira neposredno s teritorije Federacije BiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s
teritorije Republike Srpske (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u
Predsjednitvu BiH), u skladu s Izbornim zakonom BiH. Bilo koje upranjeno mjesto u
Predsjednitvu popunjava se iz odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom.
Mandat lanova Predsjednitva BiH izabranih na izborima traje etiri godine. lanovi
Predsjednitva BiH mogu se kandidirati jo jednom, nakon ega se ne mogu kandidirati etiri
godine.
lanovi Predsjednitva BiH imenuju izmeu sebe jednog lana za predsjedavajueg.
Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg odreen je rotacijom.
Predsjednitvo BiH nadleno je za:
a) voenje vanjske politike BiH,
b) imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH, od kojih
najvie dvije treine mogu biti izabrane s teritorije Federacije BiH,
c) predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i
traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima
BiH nije lanica,
d) voenje pregovora za sklapanje meunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i uz
saglasnost Parlamentarne skuptine BiH, ratifikacija meunarodnih ugovora,
e) izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH,
f) predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH, uz preporuku Vijea
ministara BiH,
g) podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva BiH Parlamentarnoj skuptini
BiH na njen zahtjev, ali najmanje jednom godinje,
h) saradnju, prema potrebi, s meunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH,
i) vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu
prenese Parlamentarna skuptina BiH ili na koje pristanu entiteti.
Predsjednitvo BiH nastojat e sve odluke usvajati konsenzusom.
Odluke Predsjednitva BiH mogu usvojiti dva lana ako svi pokuaji da se postigne
konsenzus propadnu. Ali, lan Predsjednitva BiH koji se ne slae s odlukom moe proglasiti
odluku Predsjednitva BiH destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je
izabran, pod uslovom da to uradi u roku od tri dana nakon njenog usvajanja. Takva odluka bit
10
e odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je tu izjavu dao lan s njene
teritorije, bonjakim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je tu izjavu
dao bonjaki lan ili hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako
je tu izjavu dao hrvatski lan. Ako takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom
glasova u roku od 10 dana nakon upuivanja, osporavana odluka Predsjednitva BiH nee
imati uinka.
Predsjednitvo BiH obavlja dunost civilnog komandanta Oruanih snaga.
9. Vijee ministara BiH
Predsjednitvo BiH imenuje predsjedavajueg Vijea ministara BiH, koji preuzima
dunost nakon to Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH odobri imenovanje.
Predsjedavajui e imenovati ministre i zamjenike ministara, koji e preuzeti dunost nakon
odobrenja Predstavnikog doma.
Predsjedavajui i ministri ine Vijee ministara BiH i odgovorni su za provoenje
politike i odluka BiH u oblastima iz ustavnih nadlenosti BiH, dodatnih nadlenosti ili
nadlenosti Predsjednitva BiH u koordinaciji meu entitetima, o emu podnose izvjetaj
Parlamentarnoj skuptini BiH, ukljuujui najmanje jedanput godinje izvjetaj o rashodima
BiH.
Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani s teritorije Federacije BiH.
Vijee ministara BiH podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skuptina BiH izglasa
nepovjerenje.
10. Ustavni sud BiH
Ustavni sud BiH ima devet lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta
Federacije BiH, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH.
Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani BiH ili
bilo koje susjedne drave. Sudije se u prvom mandatu imenuju na period od pet godina, osim
ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija i ne
mogu biti ponovo imenovani. Nakon tog perioda, Parlamentarna skuptina BiH moe
predvidjeti zakonom drugaiji nain izbora troje sudija stranaca, s tim to tu dunost mogu
obavljati do 70. godine ivota, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na
osnovu konsenzusa ostalih sudija.
Ustavni sud BiH podrava Ustav BiH i titi ustavnost i zakonitost.
Ustavni sud BiH jedini je nadlean da odlui o bilo kojem sporu koji se javlja po
Ustavu BiH izmeu dva entiteta, ili izmeu BiH i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija
BiH, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na to da li je odluka entiteta da uspostavi poseban
paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu s Ustavom BiH, ukljuujui i odredbe koje se
odnose na suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da li je bilo koja odredba ustava ili zakona
jednog entiteta u skladu s Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u
Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH.
Ustavni sud BiH nadlean je u pitanjima koja su mu proslijeena od bilo kojeg suda u
BiH u vezi s tim da li je zakon od ijeg vaenja njegova odluka zavisi usaglaen s Ustavom
BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim
protokolima, sa zakonima BiH ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila
meunarodnog javnog prava koje je znaajno za odluke Ustavnog suda BiH. Odluke
Ustavnog suda BiH su konane i obavezujue.
11
11. Centralna banka BiH

Prvi Upravni odbor Centralne banke BiH ine: guverner, kojeg imenuje Meunarodni
monetarni fond nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH, i tri lana koje imenuje
Predsjednitvo BiH, od kojih su dva iz Federacije BiH (jedan Bonjak, jedan Hrvat, koji
zajedno imaju jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, na mandat od est godina. Guverner
nee biti dravljanin BiH ni bilo koje susjedne drave. U sluaju istog broja glasova, glas
guvernera je odluujui. Nakon toga, Upravni odbor Centralne banke BiH imat e pet
lanova, koje imenuje Predsjednitvo BiH na mandat od est godina. Odbor e imenovati
meu svojim lanovima guvernera na mandat od est godina.
Centralna banka BiH jedina je institucija ovlatena za tampanje novca i monetarnu
politiku na cijeloj teritoriji BiH.
Nadlenost Centralne banke BiH odreuje Parlamentarna skuptina BiH. U prvih est
godina poslije stupanja na snagu Ustava BiH, Centralna banka BiH nee moi davati kredite
tampanjem novca, niti funkcionirati kao valutna komisija. Nakon tog perioda, Parlamentarna
skuptina BiH moe ovu nadlenost povjeriti Centralnoj banci BiH.
12. Finansije
Parlamentarna skuptina BiH svake godine, na prijedlog Predsjednitava BiH, usvaja
budet koji pokriva izdatke neophodne za izvravanje nadlenosti institucija BiH i
meunarodnih obaveza BiH. Ako se takav budet ne usvoji blagovremeno, budet za
prethodnu godinu bit e koriten na privremenoj osnovi.
13. Ope odredbe
U opim odredbama Ustava BiH utvreno je da nijedno lice koje se nalazi na
izdravanju kazne, izreene presudom Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, i nijedno
lice koje je pod optunicom suda, a koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred ovim
sudom, ne moe biti kandidat ili imati bilo koju imenovanu, izbornu ili drugu javnu dunost
na teritoriji BiH.
14. Amandmanska procedura
Ustavom BiH utvrena je amandmanska procedura za njegove izmjene. Ustav BiH
moe biti mijenjan ili dopunjavan odlukom Parlamentarne skuptine BiH, ukljuujui
dvotreinsku veinu onih koji su prisutni i glasaju u Predstavnikom domu. Ustavom BiH
utvreno je ogranienje, tako da se nijednim amandmanom na Ustav BiH ne moe eliminirati
ni umanjiti bilo koje od prava i sloboda navedenih u Ustavu BiH, niti izmijeniti ova odredba o
ogranienju. Ovim se uvodi ustavna zabrana bilo kakve revizije Ustava BiH koja se tie
zagarantiranih ljudskih prava i sloboda.
15. Stupanje na snagu i prijelazne odredbe
Ustav BiH stupio je na snagu nakon potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u
BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanski mijenja i nadreuje Ustav Republike Bosne i
Hercegovine.
12
OSNOVE SISTEMA DRAVNE UPRAVE BiH

U Opim odredbama Zakona o upravi (Slubeni glasnik BiH, br. 32/2002) ureeno
je da su organi uprave BiH, ministarstva i druge institucije BiH odreene zakonom, a osniva
ih zakonom Parlamentarna skuptina BiH.
Odreeni poslovi uprave mogu se zakonom povjeriti institucijama s javnim
ovlatenjima (javne korporacije, komore, javna preduzea-drutva, agencije i sl.).
Osnovni princip rada organa uprave BiH u okviru njihove nadlenosti je: efikasno i
potpuno ostvarivanje prava i sloboda graana predvienih Ustavom BiH i Aneksom I.
Ustava BiH.
U organima uprave BiH slubeni jezici su: bosanski, hrvatski i srpski, a slubena
pisma su: latinica i irilica. Stranke se mogu sluiti i drugim jezicima na troak organa
uprave.
U organima uprave BiH osigurava se odgovarajua nacionalna zastupljenost dravnih
slubenika i zaposlenika u skladu s posljednjim popisom stanovnitva u BiH.
Rad organa uprave dostupan je javnosti, osim izuzetaka utvrenih zakonom.
BiH je odgovorna za tetu koju organi uprave BiH nanesu treim licima, ali ima pravo
nadoknade od dravnih slubenika i zaposlenika kada je teta uinjena namjerno ili krajnjom
nepanjom.
Sredstva za rad organa uprave i institucija s javnim ovlatenjima osiguravaju se u
budetu institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH.
2. Poslovi uprave
a) Provoenje zakona i drugih propisa
Organi uprave u okviru svojih nadlenosti provode zakone i druge propise njihovom
neposrednom primjenom, zatim rjeavanjem upravnih stvari u upravnom postupku, vrenjem
upravnog nadzora i drugih upravnih poslova iz svoje nadlenosti.
Organi uprave u obavljanju ovih poslova duni su pratiti stanje u oblasti za koju su
nadleni, ali su i odgovorni za stanje u toj oblasti.
Odgovornost se sastoji od podnoenja izvjetaja i informacija Predsjednitvu BiH,
Vijeu ministara BiH i Parlamentarnoj skuptini BiH, po njihovom programu ili zahtjevu, kao
i kada organ uprave procijeni da treba mijenjati stanje u pojedinoj oblasti ili kada treba
preduzeti posebne mjere, te u drugim sluajevima.
b) Vrenje upravnog nadzora nad provoenjem zakona i drugih propisa
Prilikom vrenja upravnog nadzora organi uprave nadziru provoenje zakona i drugih
propisa, te zakonitost rada i postupanja organa uprave i institucija koje imaju javna ovlatenja.
Upravni nadzor obuhvata:
a) nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima,
b) nadzor nad zakonitou rada institucija koje imaju javna ovlatenja,
c) inspekcijski nadzor.
Za svaki od ovih segmenata koriste se razliiti instrumenti s ciljem efikasnijeg
realiziranja pojedinih vrsta nadzora.
Nadzor nad zakonitou akata u upravnim stvarima realizira se:
a) rjeavanjem po albama u drugostepenom upravnom postupku,
b) nadzorom nad zakonitou rada institucija kojima je povjereno vrenje javnih
ovlatenja, takoer u drugostepenom upravnom postupku, i to: rjeavanjem po
13
albama u drugostepenom upravnom postupku, kada organ uprave iz ije oblasti

se povjerava vrenje javnih ovlatenja rjeava u drugom stepenu.
Nadzor nad zakonitou rada institucija s javnim ovlatenjima realizira se davanjem
saglasnosti na akte koje donose institucije s javnim ovlatenjima od organa uprave iz ije se
oblasti povjerava vrenje javnih ovlatenja.
Inspekcijski nadzor, kao najautoritativniji oblik upravnog nadzora, vri se
posredstvom inspekcijskih organa u okviru nadlenosti organa uprave i sadri posebna
ovlatenja, te e biti posebno obraen pri kraju ovog dijela.
Instancijski nadzor je efikasno sredstvo s ciljem zakonitog postupanja jer se u
albenom postupku mogu otkloniti eventualni propusti prvostepenog organa, odnosno
pravnog lica kojem je povjereno vrenje javnih ovlatenja.
Kada su zakonom ovlateni, organi uprave u vrenju upravnog nadzora mogu nadzirati
zakonitost upravnih akata organa uprave i institucija kojima je povjereno vrenje javnih
ovlatenja i preduzimati mjere za koje su ovlateni zakonom.
O nadzoru nad zakonitou upravnih akata detaljna pravila razraena su u Zakonu o
upravnom postupku.
c) Donoenje provedbenih propisa
Za veinu zakona potrebno je donijeti provedbene propise, a to se radi tako da se u
zakonu utvrdi obaveza rukovodioca organa uprave da donese provedbene propise kako bi
omoguila primjena zakona iz njegove nadlenosti. Rukovodilac organa uprave donosi
provedbene propise i kada treba omoguiti provoenje i drugih propisa (npr. odluka) iz svoje
nadlenosti kada je tim propisom za to ovlaten.
Dakle, da bi se realizirala ova funkcija organa uprave, uslov je da je u propisu (zakon,
odluka i dr.) rukovodilac organa uprave ovlaten, ali i obavezan da donese provedbeni propis
(pravilnik, uputstvo i dr.).
Provedbenim propisom se pojedini instituti iz zakona i drugog propisa detaljnije i
preciznije ureuju jer je neracionalno a i teko izvodljivo, iz normativno-pravnih razloga kao i
zbog primjene nomotehnike, sve pravne institute urediti osnovnim propisom.
Zakonom i drugim propisom potrebno je propisati i rok u kojem rukovodilac organa
uprave treba da donese provedbeni propis (npr. 30 ili 60 dana).
d) Predlaganje i davanje preporuka u vezi sa zakonima i drugim propisima
U okviru nadlenosti organa uprave kojima upravljaju, rukovodioci organa uprave
obavezni su da predloe i daju preporuke u vezi s propisima iz nadlenosti organa uprave ili
prema zakljuku Vijea ministara BiH.
S obzirom da organi uprave izrauju propise iz svoje nadlenosti, oni istovremeno
predlau i donoenje propisa, odnosno daju preporuke iz svoje nadlenosti ili prema zakljuku
Vijea ministara BiH.
U postupku izrade propisa organi uprave obavezni su pribaviti miljenja
zainteresiranih organa vlasti, strunih institucija i drugih pravnih lica o nacrtima propisa koje
predlau, koja za obraivae nisu obavezna, ali su u obrazloenju duni navesti razloge zbog
kojih odreene prijedloge i sugestije nisu prihvatili.
14
e) Odgovaranje na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti

Organi uprave obavezni su pripremati i davati odgovore na pitanja Parlamentarne
skuptine BiH, Predsjednitva BiH i Vijea ministara BiH u vezi s provoenjem zakona i
drugih propisa iz svoje nadlenosti kao i o stanju i problemima u oblasti za koju su ti organi
osnovani.
Navedena obaveza organa uprave izvrava se tako da se odgovara na poslanika ili
delegatska pitanja u Parlamentarnoj skuptini BiH ili davanjem izvjetaja i informacija na
zahtjeve Predsjednitva BiH ili Vijea ministara BiH.
f) Obavljanje drugih upravnih i strunih poslova
Osim navedenih osnovnih funkcija, organi uprave duni su u okviru svoje nadlenosti
pratiti stanje u oblastima za koje su osnovani, a posebno za provoenje zakona i drugih
propisa i preduzimati mjere za koje su ovlateni ili davati preporuke nadlenim organima s
ciljem provoenja zakona i drugih propisa.
Organi uprave prate stanje u oblastima za koje su osnovani tako da neposredno
prikupljaju podatke za praenje stanja kada su za to ovlateni zakonom, kao i na osnovu
podataka koje im dostave drugi organi uprave ili pravna lica na njihov zahtjev, na osnovu
kojih izrauju analitike, informativne i druge materijale o pitanjima iz svoje nadlenosti. Za
potrebe izrade navedenih materijala moe se ostvariti saradnja s drugim organima uprave i
strunim i naunim institucijama.
Prilikom izrade zakona i drugih propisa, te izrade analitikih, informativnih i drugih
materijala za ije provoenje je potrebno osigurati finansijska sredstva, organi uprave duni
su u obrazloenju navesti iznos i izvore osiguranja potrebnih finansijskih sredstava.
3. Povjeravanje javnih ovlatenja
Institutom povjeravanja javnih ovlatenja pojedini poslovi iz okvira osnovnih funkcija
organa uprave (upravni i struni poslovi) povjeravaju se javnim korporacijama, komorama,
javnim preduzeima-drutvima, agencijama i drugim pravnim licima koji u okviru svoje
djelatnosti odluuju o pojedinanim stvarima o odreenim pravima i obavezama graana,
javnih preduzea i drugih pravnih lica.
Jedino se poslovi inspekcijskog nadzora ne mogu povjeriti navedenim institucijama,
osim strunih poslova koji su znaajni za vrenje inspekcijskog nadzora (ekspertize, tehnika
ispitivanja i sl.).
Na rad institucija s javnim ovlatenjima na odgovarajui nain se primjenjuju principi
Zakona o upravi.
Ako institucije s povjerenim javnim ovlatenjima ne obavljaju povjerene poslove u
skladu sa zakonom i drugim propisom, organ uprave koji vri upravni nadzor nad radom te
institucije obavezan je pismeno upozoriti ovlateni organ te institucije i predloiti mu mjere
za rjeavanje tog pitanja, a prema potrebi, obavezan je preduzeti i druge mjere u okviru svojih
prava i dunosti kako bi se javna ovlatenja vrila u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Upravni nadzor nad radom institucija s javnim ovlatenjima u obavljanju poslova
uprave koji su preneseni na te institucije vre organi uprave iz upravne oblasti za koju su ti
organi osnovani, u skladu sa zakonom.
Prilikom vrenja upravnog nadzora nad radom institucije s povjerenim javnim
ovlatenjima, nadleni organ uprave ima prava i dunosti:
a) provoditi inspekcijski nadzor i u okviru svoje nadlenosti osigurati zakonito i
pravovremeno obavljanje poslova,
15
b) rjeavati po albama protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih

ovlatenja, kada je to utvreno zakonom,
c) davati struna uputstva i objanjenja za primjenu zakona i drugih propisa koji se
odnose na vrenje povjerenih javnih ovlatenja,
d) preduzimati i druge mjere i ostvarivati druga prava koja po zakonu ima
drugostepeni organ uprave u upravnom postupku.
Institucija s javnim ovlatenjima duna je nadlenom organu uprave koji vri upravni
nadzor nad njenim radom najmanje jednom godinje podnijeti izvjetaj o vrenju povjerenih
javnih ovlatenja i na traenje organa uprave dostavljati odreene podatke i isprave koji su
znaajni za vrenje nadzora.
Navedeni izvjetaj sadri podatke o stanju upravnog rjeavanja u oblasti za koju su
prenesena javna ovlatenja s iskazanim podacima o ostvarivanju prava graana i pravnih lica
u upravnom postupku, odnosno broju predmeta, roku u kojem su rijeeni, nainu rjeavanja i
dr., kao i podatke o strunoj spremi i broju lica koja su radila na ovim poslovima.
Nadleni organ uprave koji vri upravni nadzor moe traiti podnoenje izvjetaja i u
kraim rokovima ako to ocijeni potrebnim.
4. Odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti BiH, organu izvrne vlasti
BiH, meusobni odnosi organa uprave, odnosi organa uprave prema izvrnim organima
i organima uprave entiteta i Brko Distrikta BiH, odnosi organa uprave prema
Ombudsmenu za ljudska prava BiH
a) Odnos organa uprave prema Parlamentarnoj skuptini BiH
Organi uprave odgovorni su Parlamentarnoj skuptini BiH za zakonito, potpuno,
efikasno i profesionalno obavljanje poslova iz svoje nadlenosti.
Organi uprave imaju ovlatenja i obaveze Parlamentarnoj skuptini BiH radi
razmatranja iznositi pojedina znaajnija pitanja iz svoje nadlenosti i davati preporuke u vezi
s provoenjem i izvravanjem zakona i drugih propisa.
Organi uprave obavezni su, na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, podnositi
izvjetaje o svom radu, stanju u oblasti za koju su osnovani, provoenju zakona i drugih
propisa, odgovarati na pitanja poslanika ili delegata u Parlamentarnoj skuptini BiH i, u
skladu s programom rada ili na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, pripremati prijedloge
zakona i drugih propisa, analitike, informativne i druge materijale.
Organi uprave obavezni su, na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, preduzeti
odgovarajue organizacione, personalne i druge mjere kojima se osigurava efikasno
izvravanje poslova.
b) Odnos organa uprave prema Vijeu ministara BiH
S ciljem osiguranja provoenja zakona i drugih propisa, Vijee ministara BiH
usmjerava i usklauje rad organa uprave, s obzirom da su njihovi poslovi stalni i operativni, a
veza izmeu organa uprave i Vijea ministara BiH neposrednija i stalnija nego prema
Parlamentarnoj skuptini BiH.
Vijee ministara BiH osigurava provoenje zakona i drugih propisa davanjem
uputstava i smjernica organima uprave o nainu provoenja zakona i drugog propisa, zatim
davanjem naloga da u odreenom roku donesu propise ili preduzmu mjere za koje su
ovlateni, utvrivanjem rokova za izvravanje pojedinih zadataka i nalaganjem organima
16
uprave da ispitaju stanje u oblastima iz svoje nadlenosti i podnesu Vijeu ministara BiH
izvjetaj s odgovarajuim prijedlozima.
Organi uprave obavezni su Vijeu ministara BiH dostavljati izvjetaje o svom radu te
o stanju u oblastima iz njihove nadlenosti, kao i informacije, objanjenja, podatke, spise i
drugu dokumentaciju potrebnu za rad Vijea ministara BiH.
Organi uprave mogu od Vijea ministara BiH traiti uputstva i smjernice o odreenim
pitanjima provoenja zakona i drugih propisa, na ta je Vijea ministara BiH obavezno
odgovoriti.
Organi uprave mogu Vijeu ministara BiH predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz
svoje nadlenosti i davati prijedloge za preduzimanje pojedinih mjera.
Prema Zakonu o Vijeu ministara BiH, Vijee ministara BiH je organ izvrne vlasti
BiH koji ostvaruje svoja prava i vri dunosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH,
zakonima i drugim propisima BiH.
Vijee ministara BiH ine: predsjedavajui i ministri koji upravljaju ministarstvima,
od kojih su dva ministra iz razliitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjedavajueg
ujedno i zamjenici predsjedavajueg, s mandatom koji je isti kao i mandat Parlamentarne
skuptine BiH.
Predsjedavajueg Vijea ministara BiH imenuje Predsjednitvo BiH a Parlamentarna
skuptina BiH odobrava imenovanje.
Predsjedavajui Vijea ministara BiH imenuje ministre i zamjenike ministara koji su
iz razliitih konstitutivnih naroda odmah nakon stupanja na dunost i od Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH trai potvrdu imenovanja.
Ukupni sastav Vijea ministara BiH e tokom cijelog mandata osigurati jednaku
zastupljenost konstitutivnih naroda, kao i odgovarajuu zastupljenost ostalih u skladu s
Ustavom BiH.
Svako ministarstvo ima i sekretara kojeg imenuje Vijee ministara BiH, u skladu s
principima utvrenim Zakonom o Vijeu ministara BiH.
c) Meusobni odnosi organa uprave
Meusobni odnosi organa uprave zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom
BiH i zakonom, kao i na saradnji i meusobnom informiranju i dogovaranju.
U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave duni su jedni drugima dostavljati
podatke i informacije potrebne za obavljanje poslova, razmjenjivati informacije i iskustva i
imenovati zajednike radne grupe i druga radna tijela i ostvarivati druge oblike meusobne
saradnje.
d) Odnos organa uprave prema izvrnim organima, organima entiteta i Brko Distrikta
BiH
Odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko
Distrikta BiH zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na
saradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju.
Organi uprave imaju pravo od izvrnih organa, organa uprave i drugih organa entiteta i
Brko Distrikta BiH traiti podatke, izvjetaje i ostalu dokumentaciju potrebnu za vrenje
svojih nadlenosti utvrenih Ustavom BiH i zakonom.
Organi uprave duni su izvrnim organima, organima uprave i drugim organima
entiteta i Brko Distrikta BiH dostaviti podatke potrebne za njihovo djelovanje.
17
e) Odnosi organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH

Odnos organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH zasniva se na
obavezama organa uprave utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na meusobnoj saradnji,
informiranju i dogovaranju.
Organi uprave obavezni su omoguiti ombudsmenu, na njegov zahtjev, nesmetano
ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno rada dravnih slubenika u organu uprave.
Organi uprave obavezni su ombudsmenu osigurati sve slubene isprave, ukljuujui i
tajne, kao i upravne spise i osigurati saradnju svakog dravnog slubenika posebno, u
pribavljanju potrebnih informacija, isprava i spisa.
Organi uprave obavezni su ombudsmenu, na njegov zahtjev, osigurati prisustvo
prilikom rjeavanja upravnih stvari. U protivnom, ombudsmen moe zatraiti od Vijea
ministara BiH da preduzme potrebne mjere protiv rukovodioca organa uprave.
5. Odnos organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima
(drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH i strankama
a) Odnosi organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim
preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH
Organi uprave imaju prema javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima
(drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH ovlatenja i obaveze predviene
zakonom.
Saradnja se ostvaruje u pitanjima od interesa za rad organa uprave i navedenih pravnih
subjekata meusobnom dostavom podataka i informacija, u skladu sa Zakonom o slobodi
pristupa informacijama BiH.
b) Odnos organa uprave prema strankama
Kada se govori o odnosu organa uprave prema strankama, to se prvenstveno odnosi na
rjeavanje zahtjeva graana i pravnih lica u upravnom postupku u propisanim rokovima.
Isto tako, organi uprave duni su po slubenoj dunosti pribavljati potrebne podatke o
injenicama o kojima se vodi slubena evidencija kod tih organa ili institucija koje imaju
javna ovlatenja.
Posebno treba istai obavezu organa uprave da nadoknade stranci trokove u sluaju
kada se u upravnom postupku stranka odazove pozivu, a bez njene krivice slubene radnje
radi kojih je pozvana nisu obavljene.
Trokovi se isplauju na teret sredstava za rad organa uprave, a ako slubena radnja
nije obavljena namjerno ili iz krajnje nepanje slubenog lica, organ uprave ima pravo
naknade prema slubenom licu za isplaenu naknadu trokova.
Organi uprave obavezni su bez odgaanja razmotriti predstavke i prijedloge stranaka
koje se odnose na nepravilan odnos dravnih slubenika u organu uprave kada se njihovi
zahtjevi rjeavaju kod organa uprave u upravnom postupku.
Rukovodilac organa uprave obavezan je ispitati podnesene predstavke i prijedloge i
ako ih ocijeni utemeljenim preduzeti zakonom utvrene mjere prema dravnom slubeniku na
iji se rad predstavka odnosi.
Rukovodilac organa uprave obavezan je u roku od osam dana od dana prijema
predstavke pismeno odgovoriti stranci o preduzetim mjerama u vezi s njegovom predstavkom.
Organi uprave obavezni su uspostaviti prijemni ured (pisarnicu) radi prijema
podnesaka i pruanja strune pomoi graanima u vezi s podnesenim zahtjevima.
18
Iz istih razloga potrebno je odrediti radno vrijeme organa uprave, a ako to potrebe
zahtijevaju, radno vrijeme organa uprave moe biti i dvokratno.
Iste obaveze imaju i institucije s povjerenim javnim ovlatenjima.
6. Osnove organizacije organa uprave
a) Principi organizacije organa uprave
Rad organa uprave zasniva se na sljedeim principima:
a) racionalna organizacija rada, efikasno obavljanje poslova i uspjeno upravljanje
organom uprave,
b) grupiranje poslova u skladu s njihovom prirodom i nainom njihovog obavljanja,
c) potpunije objedinjavanje zajednikih i opih poslova radi njihovog racionalnog
obavljanja i koritenja usluga zajednikih slubi uspostavljenih za potrebe svih ili
pojedinih organa uprave,
d) ostvarivanje pune saradnje organa uprave s drugim organima, a posebno s onim
organima i institucijama koji su osnovani za pruanje ekspertne i tehnike
pomoi.
Osnovna razlika izmeu organa uprave i upravnih organizacija u pravnoj teoriji
zasniva se na poslovima koje obavljaju.
Tako se organi uprave osnivaju prvenstveno za obavljanje upravnih poslova, a
upravne organizacije za obavljanje odreenih strunih i drugih poslova iz nadlenosti BiH
koji uglavnom zahtijevaju primjenu odreenih strunih i naunih metoda rada i s njima
povezanih upravnih poslova.
Vano je napomenuti da vaea rjeenja u Zakonu o upravi nisu konsekventno provela
ova stajalita pravne nauke jer u organe uprave svrstavaju i upravne organizacije.
Sljedei problem u Zakonu o upravi je definiranje vrsta upravnih organizacija.
Uobiajeno je u pravnoj teoriji da se kao upravne organizacije definiraju zavodi i direkcije.
Kako su na nivou BiH uspostavljene i druge vrste upravnih organizacija, koje esto nose
nazive neadekvatne poslovima koje obavljaju, potrebno je definirati i u praksi provesti nazive
koji se uklapaju u definiciju da su upravne organizacije: uredi, slube, zavodi, direkcije,
instituti i komisije.
Upravne organizacije mogu biti samostalne ili u sastavu odreenih organa uprave
zavisno od toga da li je potrebno poslove iz nadlenosti upravne organizacije, odnosno
strune i s njima povezane upravne poslove zbog specifinosti i uzajamne povezanosti s
poslovima organa uprave postaviti u okvir organa uprave ili oni zbog svog karaktera
zahtijevaju da ih obavlja samostalna upravna organizacija.
Za obavljanje strunih i drugih poslova za potrebe organa zakonodavne i izvrne vlasti
i organa uprave mogu se uspostaviti odreene strune, tehnike i druge slube, kao zajednike
ili samostalne, o emu odluuje Parlamentarna skuptina BiH, Predsjednitvo BiH, odnosno
Vijee ministara BiH.
Vano je napomenuti da se u nadlenost ovih slubi ne mogu davati poslovi iz
djelokruga organa uprave, a da se, to se tie unutranje organizacije, naina upravljanja,
finansiranja i drugog, na ove slube primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na organe
uprave.
b) Unutranja organizacija organa uprave
Unutranja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom.
19
Pravilnik o unutranjoj organizaciji donosi rukovodilac organa uprave uz potvrdu

Vijea ministara BiH i on mora biti usaglaen s nadlenostima organa uprave, kao i s
Odlukom o principima za utvrivanje unutranje organizacije uprave institucija BiH.
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji organa uprave utvruju se:
a) organizacione jedinice i njihova nadlenost,
b) nain upravljanja,
c) programiranje i izvravanje poslova,
d) ovlatenja i odgovornosti dravnih slubenika u obavljanju poslova,
e) ukupan broj dravnih slubenika i zaposlenika za obavljanje poslova,
f) naziv i raspored poslova po organizacionim jedinicama, s opisom poslova za
svakog dravnog slubenika i zaposlenika ili grupu dravnih slubenika i
zaposlenika s potrebnim uslovima koji se tiu strune spreme i drugih uslova za
rad na odreenim poslovima,
g) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za njihov prijem.
Pravilnicima o unutranjoj organizaciji potrebno je detaljno razraditi sva navedena
pitanja na principima Zakona o upravi i propisanim principima kroz Odluku o principima za
utvrivanje unutranje organizacije uprave institucija BiH, te grupiranje poslova, odreivanje
stepena sloenosti i uslova za njihovo vrenje u skladu s Odlukom o poslovima osnovnih
djelatnosti i pomono-tehnikim poslovima i uslovima za njihovo vrenje u organima uprave
institucija BiH.
Pravilnike o unutranjoj organizaciji potrebno je usaglasiti i s odredbama Zakona o
Vijeu ministara BiH, Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Zakonom o
dravnoj slubi u institucijama BiH i Zakonom o radu u institucijama BiH.
c) Upravljanje organima uprave
U skladu s novim zakonskim rjeenjima, potrebno je izmijeniti postojee odredbe
Zakona o upravi.
Prema novim rjeenjima, ministarstvom upravlja ministar, a upravnom organizacijom
direktor, koji ima status sekretara s posebnim zadatkom, u skladu sa Zakonom o dravnoj
slubi u institucijama BiH. Ministar ima jednog zamjenika, koji nije iz istog konstitutivnog
naroda kao ministar, koji ga zamjenjuje u sluaju njegovog odsustva ili sprijeenosti. U
upravljanju ministarstvom ministar sarauje sa svojim zamjenikom i sekretarom ministarstva.
Prema novim rjeenjima, direktor upravne organizacije moe imati jednog zamjenika
koji ne moe biti iz istog konstitutivnog naroda kao direktor.
Direktora samostalne upravne organizacije imenuje Vijee ministara BiH, na prijedlog
predsjedavajueg, a upravne organizacije u sastavu ministarstva na prijedlog ministra, nakon
provedene procedure po Zakonu o dravnoj slubi u institucijama BiH.
U ministarstvima se mogu postavljati sljedei rukovodei dravni slubenici: sekretar,
pomonik ministra, glavni inspektor i sekretar s posebnim zadatkom, a u upravnoj
organizaciji: zamjenik direktora i pomonici direktora.
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji utvruju se radna mjesta, poslovi i ovlatenja
rukovodeih dravnih slubenika.
7. Ovlatenja, obaveze i odgovornosti rukovodioca organa uprave
a) Rukovodilac organa uprave, njegov zamjenik, rukovodei dravni slubenici i
dravni slubenici s posebnim ovlatenjima
Prava i obaveze upravljanja organom uprave ima rukovodilac organa uprave.
20
U okviru navedenih prava i obaveza, rukovodilac predstavlja organ uprave i:

a) organizira rad organa uprave i osigurava zakonito, pravilno, pravovremeno i
ekonomino izvravanje poslova, odnosno efikasno funkcioniranje organa uprave
kao cjeline,
b) donosi propise i druge akte iz nadlenosti organa uprave i preduzima druge mjere
za koje je ovlaten,
c) odluuje u skladu sa zakonom o pravima, dunostima i odgovornostima dravnih
slubenika i zaposlenika u obavljanju slube.
Rukovodioca organa uprave, kao i njegovog zamjenika, imenuje i razrjeava organ
odreen Ustavom BiH i zakonom.
Rukovodilac organa uprave obavezan je, na osnovu i u okviru Ustava BiH, zakona,
drugih propisa i smjernica Vijea ministara BiH, savjesno obavljati povjerenu dunost i lino
je odgovoran za to, kao i za rad organa uprave kojim upravlja.
Nadlenosti rukovodeih dravnih slubenika regulirani su Zakonom o dravnoj
slubi u institucijama BiH.
Poslove inspekcijskog nadzora i druge znaajnije upravne i strune poslove obavljaju
dravni slubenici s posebnim ovlatenjima i odgovornostima, koje postavlja i razrjeava
rukovodilac organa uprave, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Rukovodilac organa uprave i rukovodei dravni slubenici ne smiju obavljati
dunost, aktivnost ili biti na poloaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim slubenim
dunostima, u skladu sa zakonom.
b) Odgovornost rukovodioca organa uprave i njegovog zamjenika
Rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik odgovorni su ako se u primjeni svojih
ovlatenja i izvravanju obaveza ne pridravaju zakona, smjernica Parlamentarne skuptine
BiH i Vijea ministara BiH.
U sluaju postojanja odgovornosti rukovodioca organa uprave i njegovog zamjenika,
oni se smjenjuju s dunosti, to ne iskljuuje krivinu odgovornost ni odgovornost za naknadu
tete.
Prijedlog za smjenjivanje podnosi organ odreen Ustavom BiH i zakonom.
U postupku smjenjivanja rukovodiocu organa uprave, odnosno njegovom zamjeniku
omoguit e se da se izjasni o injenicama zbog koji je pokrenut postupak smjenjivanja kao i
da daje obavjetenja i potrebne podatke znaajne za utvrivanje te odgovornosti.
Povodom prijedloga za smjenjivanje, organ nadlean za smjenjivanje donosi odluku
kojom se utvruje postojanje razloga za smjenjivanje ili odluku kojom se odbija prijedlog za
smjenjivanje.
Povodom prijedloga za smjenjivanje, organ nadlean za smjenjivanje moe, i kada
nema osnova za donoenje odluke o smjenjivanju, ukazati na nepravilnosti u radu
rukovodioca i njegovog zamjenika.
Dok traje postupak smjenjivanja, organ nadlean za smjenjivanje moe udaljiti od
primjene ovlatenja i izvravanja obaveza rukovodioca organa uprave, odnosno njegovog
zamjenika.
Protiv odluke o prijedlogu za smjenjivanje rukovodioca organa uprave i njegovog
zamjenika, kao i odluke o udaljavanju od obavljanja dunosti dok se vodi postupak za
smjenjivanje, ne mogu se koristiti pravna sredstva.
Rukovodilac organa uprave, odnosno njegov zamjenik, ako smatra da nije u
mogunosti uspjeno primjenjivati povjerena ovlatenja i izvravati obaveze i ne moe
preuzeti odgovornost za to, ima pravo podnijeti ostavku.
21
Rukovodilac, odnosno njegov zamjenik ostaju na dunosti do roka odreenog

zakonom ili roka koji odredi organ nadlean za odluivanje o ostavci.
Podnesena ostavka ne iskljuuje voenje postupka smjenjivanja.
Na rukovodioce i zamjenike rukovodilaca upravnih organizacija, koji su dravni
slubenici, prilikom utvrivanja njihove odgovornosti primjenjuju se odredbe Zakona o
dravnoj slubi u institucijama BiH.
8. Dravni slubenici i zaposlenici
Najsloenije poslove osnovnih djelatnosti u organima uprave obavljaju dravni
slubenici.
Ostale poslove za potrebe organa uprave obavljaju zaposlenici.
Prijem dravnih slubenika u radni odnos u organ uprave, prava, obaveze i
odgovornosti, druga statusna pitanja, plae i druga materijalna primanja dravnih slubenika,
kao i spreavanje sukoba interesa u obavljanju dunosti dravnih slubenika ureuje se
Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH.
Prijem zaposlenika u radni odnos u organ uprave, prava, obaveze i odgovornosti i
druga statusna pitanja, kao i plae i druga materijalna primanja zaposlenika ureuju se
Zakonom o radu u institucijama BiH.
9. Inspekcijski nadzor
a) Zajednike odredbe o inspekcijskom nadzoru
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju organi uprave u skladu sa zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori.
Kada to potreba slube zahtijeva, rukovodilac organa uprave moe ovlastiti i drugog
dravnog slubenika u organu uprave koji ima odgovarajuu strunu spremu da izvri
odreene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomae u vrenju nadzora, o
emu se donosi rjeenje.
Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlatenja
predviena zakonom.
Ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje
rukovodilac organa uprave u kojem taj inspektor radi.
Postupak inspekcijskog nadzora pokree se i vodi po slubenoj dunosti, a svako ima
pravo podnijeti zahtjev inspektoru da izvri odreeni inspekcijski pregled i preduzme upravne
mjere za koje je ovlaten zakonom.
Prema ovom zahtjevu, inspektor je obavezan izvriti inspekcijski nadzor, sastaviti
zapisnik i preduzeti odgovarajue mjere i o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva u
roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.
Svaki organ iji rad podlijee inspekcijskom nadzoru duan je inspektoru omoguiti
vrenje nadzora i dati mu potrebna obavjetenja i podatke znaajne za vrenje nadzora.
U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu neposredno pregledati
poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave, kao i vriti
druge radnje u skladu s ciljem inspekcijskog nadzora (utvrivanje identiteta lica, sasluavanje,
uzimanje uzoraka radi analize i sl.).
Ako se inspektoru u vrenju inspekcijskog nadzora onemoguava obavljanje pregleda
ili prua fiziki otpor ili ako se taj otpor utemeljeno oekuje, inspektor moe zatraiti pomo
nadlene policije koja je obavezna pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru da izvri
inspekcijski nadzor.
22
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan postupati tako da se ne

ugrozi zakonom i drugim propisom odreena slubena tajna.
O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sastaviti zapisnik i u njemu
navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim nadzorom.
Zapisnik se sastavlja po pravilima upravnog postupka, a dostavlja se odgovornom licu
kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor.
Kada u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis
ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlatenja i obavezu:
a) narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom roku,
b) narediti preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je pravno lice, organ
uprave i institucija s javnim ovlatenjima obavezan da preduzme,
c) zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom ili
drugim propisom nad ijim provoenjem vri nadzor,
d) izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom ovlaten,
e) preduzeti druge upravne mjere i radnje za koje je ovlaten.
Ako inspektor utvrdi da je povredom zakona ili drugog propisa uinjena povreda
radne dunosti, prekraj, privredni prijestup ili krivino djelo, duan je, bez odgaanja,
podnijeti zahtjev za utvrivanje odgovornosti zbog povrede radne dunosti ili poinjenog
prekraja, odnosno prijavu zbog poinjenog privrednog prijestupa ili krivinog djela.
O preduzimanju upravnih mjera inspektor odluuje rjeenjem.
Osnova za donoenje rjeenja predstavlja injenino stanje navedeno u zapisniku.
Ovlateno lice ima pravo izjaviti albu na rjeenje nadlenom organu u roku od osam
dana od dana njegovog prijema.
Rjeenje po albi mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema albe.
Protiv rjeenja donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH.
O izvrenom inspekcijskom nadzoru i preduzetim upravnim mjerama inspektor vodi
evidenciju.
Sadraj i nain voenja evidencije propisuje ministar pravde BiH.
Inspektor moe privremeno oduzeti isprave i predmete koje u prekrajnom ili sudskom
postupku mogu posluiti kao dokaz, o emu je duan izdati potvrdu.
Inspektor je obavezan pratiti provoenje upravnih mjera naloenih rjeenjem i u
granicama svojih ovlatenja osigurati njihovo provoenje.
Ako inspektor ne moe osigurati provoenje upravnih mjera na nain i u roku kako je
rjeenjem odreeno, duan je o tome, bez odgaanja, izvijestiti rukovodioca organa uprave
koji je obavezan preduzeti mjere radi osiguranja provoenja naloenih mjera.
Inspektor moe preduzimati i odgovarajue preventivne aktivnosti s ciljem
spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provoenju
zakona i drugih propisa ije izvrenje nadzire kao to su: upozorenje fizikim i pravnim
licima na obaveze iz propisa, ukazivanje na tetne posljedice, predlaganje mjera za
otklanjanje njihovih uzroka i slino.
Javna korporacija, komora javno preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice i
institucija s javnim ovlatenjima, odnosno organi uprave kod kojih je izvren inspekcijski
nadzor, obavezni su postupiti po rjeenju inspektora.
b) Upravna inspekcija
Poslove upravne inspekcije nad provoenjem zakona koji se odnose na dravne
slubenike i zaposlenike u organima uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke,
kao i uredsko poslovanje u organima uprave obavlja Ministarstvo pravde BiH.
Poslove upravne inspekcije neposredno obavljaju upravni inspektori.
23
Na mjesto upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik koji ima

poloen struni ispit za dravne slubenike u organima uprave i najmanje tri godine radnog
iskustva na najsloenijim upravnim poslovima.
Upravni inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora nad provoenjem zakona i drugih
propisa vri nadzor posebno u vezi s:
a) ostvarivanjem prava i pravnih interesa i izvravanjem obaveza graana, javnih
korporacija, komora, javnih preduzea (drutava), agencija i drugih pravnih lica u
upravnom postupku,
b) primjenom propisa koji se odnose na organizaciju i nain rada organa uprave,
c) radnim odnosima u organima uprave i ispunjavanjem uslova dravnih slubenika
koji rade na poslovima upravnog rjeavanja u institucijama s javnim ovlatenjima,
d) rjeavanjem upravnih stvari u propisanim rokovima,
e) pravilnom primjenom propisa u upravnom postupku,
f) nainom prikupljanja dokaza u upravnom postupku, a posebno koji se pribavljaju
po slubenoj dunosti,
g) provoenjem administrativnog izvrenja,
h) pruanjem pravne pomoi graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim
preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima u upravnom
postupku,
i) voenjem evidencije o upravnim predmetima,
j) primjenom propisa o uredskom poslovanju.
Ako upravni inspektor utvrdi da nepravilnosti i nedostaci u radu proizlaze iz
nestrunosti dravnog slubenika u obavljanju poslova na koje je rasporeen, predloit e
rukovodiocu organa uprave da tog dravnog slubenika rasporedi na druge poslove.
Tokom inspekcijskog nadzora upravni inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom
inspekcijskom nadzoru, koji posebno sadri utvreno injenino stanje i nepravilnosti i
nedostatke u radu, te primjerak zapisnika dostavlja rukovodiocu organa uprave ili upravne
organizacije, a po potrebi i Vijeu ministara BiH.
Ako upravni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon
ili drugi propis, duan je donijeti rjeenje i njime naloiti potrebne mjere.
Protiv ovog rjeenja rukovodilac organa uprave i institucije s javnim ovlatenjima
moe u roku od osam dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu ministru pravde BiH.
alba na rjeenje odgaa njegovo izvrenje.
Protiv rjeenja ministra pravde BiH moe se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH.
Ako upravni inspektor utvrdi da se povredama zakona i drugih propisa graanima,
javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim
pravnim licima onemoguava ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa u propisanim
rokovima, ili na drugi nain, obavezan je, o tome, bez odgaanja, pismeno upoznati Vijee
ministra BiH, ukazati na posljedice koje su iz takvog stanja nastupile ili bi mogle nastupiti i
predloiti preduzimanje odgovarajuih mjera.
Graani, javne korporacije, komore, javna preduzea (drutva), agencije i druga
pravna lica imaju pravo radi zatite svojih prava utvrenih zakonom i drugim propisima
obraati se usmeno ili pismeno upravnom inspektoru u svim sluajevima kad im se na bilo
koji nain oteava da brzo i jednostavno ostvaruju svoja prava i pravne interese ili izvravaju
svoje obaveze kod organa uprave, agencije ili institucije s javnim ovlatenjima, a naroito
ako:
a) im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju zahtjevi i albe u upravnom
postupku,
24
b) se od njih trai da u upravnom postupku dokazuju injenice uvjerenjima i drugim

javnim ispravama koje je po slubenoj dunosti obavezan pribavljati dravni
slubenik koji vodi upravni postupak,
c) im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi ostvarivanja prava i pravnih
interesa u upravnom postupku,
d) im se ne prua pravna pomo u ostvarivanju prava i pravnih interesa i u
izvravanju obaveza u upravnom postupku.
Upravni inspektor obavezan je odmah postupiti po ovim zahtjevima.
10. Sredstva za rad organa uprave
Sredstva za rad organa uprave iskazuju se u budetu, koji donosi Parlamentarna
skuptina BiH, na prijedlog Predsjednitva BiH, a na preporuku Vijea ministara BiH.
Sredstva za rad organa uprave ine: sredstva za plae i naknade, sredstva za materijal i
usluge, kapitalni izdaci i programi posebne namjene.
Prihodi koje organi uprave ostvare svojom djelatnou ine budetska sredstva.
a) Sredstva za plae
Organi uprave stiu sredstva za plae dravnih slubenika i zaposlenika, u skladu s
pravilnikom o sistematizaciji poslova, kao i zavisno od broja i strukture zaposlenih.
Plae dravnih slubenika i zaposlenika u organima uprave ureuju se posebnim
propisom donesenim na osnovu zakona.
b) Sredstva za materijal i usluge
Sredstva za materijal i usluge slue za:
a) nabavku potronog materijala, sitnog inventara i isplatu trokova grijanja,
b) isplatu trokova za elektrinu energiju i odravanje istoe u radnim prostorijama,
c) isplatu trokova za potansko-telefonske usluge, zakup i redovno odravanje
prostorija,
d) nabavku strunih publikacija, literature i tampanje slubenih materijala,
e) isplatu putnih i drugih trokova koji predstavljaju lina primanja, a koji se po
posebnim propisima priznaju organima uprave,
f) isplatu drugih trokova potrebnih za vrenje djelatnosti organa uprave,
g) isplatu naknade za pokrie izdataka za ishranu dravnih slubenika i zaposlenika
tokom rada, naknade za prijevoz dravnih slubenika i zaposlenika na posao i s
posla, naknade za koritenje godinjeg odmora i drugo,
h) isplatu trokova osiguranja i drugih kapitalnih izdataka.
Sredstva za materijal i usluge koji su zajedniki za dva ili vie organa uprave (grijanje,
elektrina energija, odravanje radnih prostorija i sl.) dodjeljuju se, po pravilu, organu ili
slubi u ijem je djelokrugu obavljanje poslova koji ine zajednike trokove, o emu
odluuje Vijee ministara BiH, na prijedlog ministra pravde.
c) Program posebne namjene
Program posebne namjene slui za podmirenje odreenih posebnih potreba u vezi s
radom organa uprave.
Sredstva za program posebne namjene mogu se koristiti neposredno iz budeta ili
prenijeti na poseban raun organa uprave.
25
d) Kapitalni izdaci
Kapitalni izdaci:
a) inventar i druge pokretne stvari,
b) izdaci namijenjeni za nabavku opreme.
Organ uprave moe sredstva za kapitalne izdatke koristiti zajedno s drugim organima
uprave i drugim institucijama.
Vijee ministara BiH moe utvrditi da se pojedina sredstva obavezno zajedniki
koriste za sve organe uprave ili za dva ili vie organa uprave i odrediti nain njihovog
zajednikog koritenja.
Ministarstvo finansija i trezora BiH donosi propise i ope akte o materijalnofinansijskom poslovanju organa uprave.
11. Propisi i drugi akti organa uprave
Organi uprave donose ope akte iz svoje nadlenosti radi omoguavanja provoenja
zakona, te donose pojedinane akte.
Organi uprave mogu donositi akte samo kad su za to izriito ovlateni zakonom. Opi
akti objavljaju se u Slubenom glasniku BiH.
U skladu s ovim zakonom, opi akti su: uputstva, instrukcije i naredbe (u daljnjem
tekstu: opi akti).
Uputstvom se propisuje nain rada u obavljanju odreenih poslova uprave iz
nadlenosti organa uprave.
Instrukcijom se utvruju blia pravila za provoenje i primjenu odreenih zakona i
drugih propisa.
Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi
znaaj.
12. Nadzor nad provoenjem zakona
Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BiH, putem
upravne inspekcije.
13. Primjena odredbi Zakona o upravi na odreene organe i slube u BiH
Odredbe Zakona o upravi o sredstvima za rad organa uprave shodno se primjenjuju na
Parlamentarnu skuptinu BiH, Predsjednitvo BiH, Vijee ministara BiH i njihove slube i
pravosudne institucije ako za pojedine od tih organa, slubi i institucija zakonom nije
drugaije odreeno.
Odredbe Zakona o upravi o rukovodiocima organa uprave, njihovim zamjenicima i
rukovodeim dravnim slubenicima na odgovarajui nain se primjenjuju na rukovodioce,
njihove zamjenike i rukovodee dravne slubenike u slubama organa uprave i drugih
organa, ako zakonom nije drugaije odreeno.
14. Kaznene odredbe
Novanom kaznom kaznit e se za prekraj javna korporacija, komora, javno
preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice, kao i institucija s javnim ovlatenjima ako:
26
a) na zahtjev organa uprave ne dostavi izvjetaj, podatke i informacije iz oblasti

svoje djelatnosti,
b) zahtjeve stranaka ne rjeavaju u propisnim rokovima,
c) ne postupe po podnesenoj predstavci, prijedlogu ili pritubi stranke i u propisnom
roku ne daju pismeni odgovor,
d) po slubenoj dunosti ne pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama
o kojima se vodi slubena evidencija ili ako zahtijevaju da stranke pribavljaju ta
uvjerenja i javne isprave,
e) inspektoru onemoguavaju vrenje inspekcijskog nadzora i ne daju mu potrebne
podatke i obavjetenja,
f) ne postupe po preventivnim mjerama inspektora ili po rjeenju inspektora,
g) se graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima
(drutvima), agencijama i drugim pravnim licima onemoguava ili oteava
ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa.
Za prekraj iz ovog zakona kaznit e se novanom kaznom i odgovorno lice u organu
uprave, agenciji ili instituciji s javnim ovlatenjima.
Novanom kaznom kaznit e se upravni inspektor ako se ne postupi po zahtjevu iz
ovog zakona.
Novanom kaznom iz ovog zakona kaznit e se za prekraj javna korporacija, komora,
javno preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice, ako organu uprave ne dostavi u
propisanom roku traene podatke ili akte u vezi s postupanjem u upravnom postupku, vrenju
upravnog nadzora ili praenjem stanja u odreenoj oblasti.
Za prekraj iz ovog zakona kaznit e se novanom kaznom i odgovorno lice u javnoj
korporaciji, komori, javnom preduzeu (drutvu), agenciji, organu uprave i drugom pravnom
licu.
Odgovornim licem u organu uprave u smislu odredbi ovog zakona smatra se
rukovodilac organa uprave, inspektor, kao i dravni slubenik koji je zaduen za neposredno
izvravanje odreenog posla, a nije ga ili je izvrio radnju suprotno datoj obavezi.
Postupak za prekraje po odredbama ovog zakona provodi institucija odreena
zakonom.
Sredstva koja organi iz ovog zakona naplate izricanjem novanih kazni u prekrajnom
postupku, koji provedu na osnovu ovog ili drugog zakona, prihod su budeta institucija BiH.
27
UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

I. OSNOVE UPRAVNOG POSTUPKA
Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik BiH, br. 29/02 i 12/04) usvojila je
Parlamentarna skuptina BiH na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 20.6.2002., i na
sjednici Doma naroda, odranoj 25.6.2002. Zakon je objavljen 12.10.2002., a stupio je na
snagu 20.10.2002.
Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave BiH i drugi organi kada u upravnim
stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka, kao i preduzea (drutva), ustanove i
druga pravna lica, kada na osnovu vrenja javnih ovlatenja koja su im povjerena zakonom
rjeavaju u upravnim stvarima. U daljnjem tekstu koristit emo zajedniki naziv organa koji
vode upravni postupak.
1. Osnovni principi upravnog postupka
Svi organi koji vode upravni postupak obavezni su, u primjeni materijalno-pravnih
pravila i odgovarajuih odredbi Zakona o upravnom postupku ( u daljnjem tekstu:ZUP), koje
reguliraju pojedina procesna pitanja, polaziti od njegovih osnovnih principa. Oni su osnova i
pravac za tumaenje i primjenu pojedinih odredbi ZUP-a.
Petanest je osnovnih principa upravnog postupka, koji su utvreni ZUP-om, i to:
a) princip zakonitosti;
b) princip zatite prava graana i zatite javnog interesa;
c) princip transparentnosti;
d) princip javnosti;
e) princip efikasnosti;
f) princip materijalne istine;
g) princip sasluanja stranke;
h) princip ekonominosti postupka;
i) princip pomoi neukoj stranci;
j) princip ocjene dokaza;
k) princip samostalnosti u rjeavanju;
l) princip dvostepenosti;
m) princip konanosti rjeenja;
n) princip pravosnanosti rjeenja;
o) princip upotrebe jezika i pisma.
a) Princip zakonitosti
Principom zakonitosti utvruje se da su organi koji vode postupak, kada postupaju u
upravnim stvarima, duni te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih
akata institucija koje imaju javna ovlatenja i koji oni donose na osnovu javnih ovlatenja.
U upravnim stvarima u kojima je organ koji vodi upravni postupak ovlaten da rjeava
po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s
kojim je ovlatenje dato.
Pravila postupka utvrena odredbama ovog zakona vae i za sluajeve u kojima je taj
organ ovlaten da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.
Instrumenti za zatitu ovog principa su alba u upravnom postupku i tuba u
upravnom sudskom postupku, kao i sistem vanrednih pravnih lijekova.
28
b) Princip zatite prava graana i zatite javnog interesa

Ovaj princip utvruje obavezu organima koji vode upravni postupak, kada vode
postupak i rjeavaju, da:
a) strankama omogue to laku zatitu i ostvarivanje prava, vodei pri tomu rauna
da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica ni u suprotnosti
sa zakonom utvrenim javnim interesom;
b) kada slubeno lice koje rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee
injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje
nekog prava, duno je na to upozoriti stranku;
c) ako se na osnovu zakona strankama nalau neke obaveze, prema njima treba
primijeniti one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se
takvim mjerama postie cilj zakona.
c) Princip transparentnosti
Princip transparentnosti utvruje obavezu organima koji vode upravni postupak da
omogue graanima i pravnim licima pravo pristupa informacijama upravnog postupka, u
skladu sa zakonom.
d) Princip javnosti
Princip javnosti znai da slubeno lice koje vodi upravni postupak omogui prisustvo
javnosti, osim ako je prisustvo javnosti iskljueno zakonom.
e) Princip efikasnosti
Princip efikasnosti obavezuje organe koji vode upravni postupak, kada rjeavaju u
upravnim stvarima, da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, preduzea
(drutava), ustanova i drugih pravnih lica, a to obuhvata dobru organizaciju u izvravanju
poslova organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u
upravnom postupku, uz njihovo svestrano razmatranje.
Primjenom ovog principa ne moe se zanemariti znaaj drugih principa, nego on treba
da omogui, zajedno s principom ekonominosti, racionalno, brzo i efikasno, sa to manje
trokova, postupanje organa koji vode upravni postupak.
f) Princip materijalne istine
Princip materijalne istine obavezuje organe koji vode upravni postupak da u postupku
utvrde pravo stanje stvari.
Da bi se utvrdilo pravo stanje stvari, organ koji vodi upravni postupak duan je da
provede sve dokaze i utvrdi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i
pravilnog rjeenja.
g) Princip sasluanja stranke
Princip sasluanja stranke garantira da se u upravnom postupku ne moe donijeti
rjeenje prije nego to stranka koje se to tie ne bude sasluana, odnosno prije nego to joj se
prui mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za rjeavanje.
29
Izuzetno, rjeenje u upravnom postupku moe se donijeti bez prethodnog izjanjenja

stranke, ali samo u sluajevima kada je to zakonom dozvoljeno.
h) Princip ekonominosti postupka
Princip ekonominosti postupka utvruje obavezu organa pred kojima se vodi upravni
postupak da postupak vode brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druga
lica koja uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno
utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
i) Princip pomoi neukoj stranci
Ovaj princip znai da je organ uprave duan pruiti pomo stranci koja je neuka.
j) Princip ocjene dokaza
Princip ocjene dokaza ovlauje slubeno lice koje vodi upravni postupak da samo
ocjenjuje dokaze u upravnom postupku. Koje e injenice uzeti kao dokazne odluuje
ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i paljive ocjene svakog
dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.
k) Princip samostalnosti u rjeavanju
Ovaj princip podrazumijeva da organ koji vodi upravni postupak donosi rjeenje
samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom, drugim propisima i opim aktima.
Ovlateno slubeno lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na osnovu
utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na konkretni sluaj.
l) Princip dvostepenosti
Princip dvostepenosti ili princip prava na albu znai da protiv rjeenja donesenog u
prvom stepenu stranka ima pravo albe.
Ovo takoer znai da stranka ima pravo uloiti albu i kada prvostepeni organ nije u
odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu.
Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije
dozvoljena i to ako se na drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti.
Ako nema drugostepenog organa uprave , alba protiv prvostepenog rjeenja moe se
izjaviti samo kada je to zakonom predvieno. Tim zakonom bit e odreen organ koji e
rjeavati po albi.
Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu alba nije dozvoljena.
m) Princip konanosti rjeenja
Princip konanosti rjeenja u upravnom postupku znai da je rjeenje protiv kojeg se
moe izjaviti redovni pravni lijek (alba) u upravnom postupku, a kojim je stranka stekla neko
pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, konano u upravnom postupku.
Protiv njega moe se pokrenuti sudski (upravni) spor, ali se o njemu vie ne moe
voditi upravni postupak.
Ovo rjeenje moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koje predvia
ZUP ili drugi zakon.
30
n) Princip pravosnanosti rjeenja

Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ni pokrenuti upravni spor, a kojim je
stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, jeste
pravosnano rjeenje.
Ovo rjeenje moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koje predvia
ZUP ili drugi zakon.
o) Princip upotrebe jezika i pisma
S obzirom da su slubeni jezici u BiH bosanski, hrvatski i srpski, ovim principom
utvreno je da se upravni postupak vodi na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, a da se
kao sredstva komuniciranja mogu koristiti i ostali jezici.
Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog,
hrvatskog i srpskog jezika.
Ako je zakonom kao slubeni jezik odreen i dodatni jezik, taj jezik koristit e se u
skladu sa zakonom.
Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj
omogui da prati tok postupka na svom jeziku. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog
uesnika o mogunosti koritenja njegovog jezika u postupku, a u zapisnik e zabiljeiti da je
stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava u vezi s datom poukom
bit e unesena u zapisnik.
Stranka i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani BiH, a ne znaju jezik na kojem
se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate posredstvom tumaa (prevodioca).
U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica.
2. Stvarna i mjesna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku
Pod nadlenou jednog organa podrazumijeva se pravo i dunost tog organa da radi
po odreenim upravnim stvarima i na odreenom podruju.
Stvarna nadlenost je vrsta upravnog posla ili vie vrsta srodnih poslova ije je
obavljanje stavljeno u dunost jednog organa ili veeg broja istovrsnih organa. Ona se
odreuje propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili propisima kojima se
odreuje nadlenost pojedinih organa.
Openito, mjesna nadlenost podrazumijeva odreeno podruje dravne teritorije na
kojoj odreeni organ moe obavljati poslove iz svoje stvarne nadlenosti. Ona se odreuje po
propisima o organizaciji organa uprave.
Nadleni organ za rjeavanje u upravnom postupku je organ koji je stvarno i mjesno
nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari.
Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa
i samo je rijeiti, niti prenijeti stvar na rjeavanje drugom organu, osim ako je to propisano
zakonom.
Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom
organa i stranaka ni dogovorom organa, osim ako je to nije zakonom drugaije odreeno.
Svaki organ tokom cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti na svoju stvarnu i
mjesnu nadlenost i ako uoi da nije stvarno ili mjesno nadlean, uputit e upravnu stvar na
rjeavanje nadlenom organu.
3. Stranka
31
Stranka je lice:
a) po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili;
b) protiv kojeg se vodi postupak; ili,
c) koje radi zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da uestvuje u
postupku.
Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko ili pravno lice.
Organi uprave i drugi organi, poslovne jedinice preduzea, naselje, grupa lica i dr. koji
nisu pravna lica, mogu biti stranke u postupku ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima
se rjeava u upravnom postupku.
Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na neko
pravo ili pravni interes dravnih slubenika i zaposlenika.
Fiziko lice koje je potpuno poslovno sposobno moe samo obavljati radnje u
upravnom postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobno fiziko lice radnje u
postupku obavlja njegov zakonski zastupnik.
Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog
zastupnika.
Tokom cijelog postupka organ po slubenoj dunosti pazi da li lice koje se pojavljuje
kao stranka moe biti stranka u upravnom postupku i da li stranku zastupa njegov
predstavnik, odnosno zakonski zastupnik.
4. Podnesci
Pod podnescima se podrazumijevaju:
a) zahtjevi;
b) obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka;
c) prijedlozi;
d) prijave;
e) molbe;
f) albe;
g) prigovori;
h) druga saopenja kojima se pojedinci ili pravna lica obraaju organima uprave.
Podnesci se, u pravilu, predaju:
a) neposredno ili alju potom pismeno;
b) usmeno saopavaju na zapisnik kod organa uprave;
c) alju faksom ili telegrafski, ako nije drugaije propisano;
d) telefonom, ako se radi o kratkim i hitnim saopenjima i ako je to po prirodi stvari
mogue.
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim
moglo postupiti.
Podnesak mora posebno sadravati:
a) oznaavanje organa kojem se upuuje;
b) predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog;
c) ko je zastupnik, odnosno punomonik stranke, ako ga ima; i
d) ime, prezime i adresu podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.
Podnesak mora biti vlastoruno potpisan. Izuzetno, podnesak moe potpisati umjesto
podnosioca njegov suprunik, jedan od roditelja, sin ili ki ili advokat koji je sastavio
podnesak po ovlatenju stranke, te to lice mora na podnesak staviti svoje ime i adresu. Ako je
podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, podnesak e potpisati drugo pismeno lice i
staviti na podnesak svoje ime i adresu.
32
Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podnesaka, koji ga je duan primiti,

a podnosiocu, na njegovo traenje, izdati potvrdu o prijemu podneska.
Ako podnesak sadri neke formalne nedostatke, organ koji je primio podnesak uinit
e sve propisane radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odrediti podnosiocu rok za
njihovo otklanjanje. Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, smatrat e se da
podnesak nije ni podnesen.
5. Pozivanje
Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva lica ije je prisustvo u postupku
potrebno, a koja borave na njegovom podruju.
U pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i
zakljuaka ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i na drugi nain pogodniji za lice
kojem se saopenje treba dostaviti.
Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvano lice koji boravi van podruja organa
koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokuje vee
trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog.
Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije previen drugi nain
pozivanja.
U pismenom pozivu naznait e se:
a) naziv organ koji poziva;
b) ime, prezime i adresa lica koje se poziva;
c) mjesto, dan, a kada je to mogue i sat dolaska pozvanog;
d) predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak
itd.);
e) koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti.
U pozivu se mora navesti da li je pozvano lice duno da doe lino ili moe poslati
punomonika koji e ga zastupati, a time e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se
odazove pozivu duno da obavijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako
upozoriti da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu ili ne
obavijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.
U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge
dokaze, a moe se upozoriti da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.
Kada to dozvoljava priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanom licu da,
umjesto linog dolaska, preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.
Prilikom pozivanja, organ e voditi rauna da se lice ije je prisustvo potrebno,
pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog
redovnog posla. Niko ne moe biti pozvan da doe tokom noi. Pozivanje za dolazak nou
moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o
izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na
osnovu kojeg se vri to pozivanje.
Pozvano lice duno je da se odazove pozivu, a ako je, zbog bolesti ili nekog drugog
opravdanog razloga, sprijeeno da doe, duno je, odmah po prijemu poziva, o tome
obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah
poslije saznanja tog razloga.
Ako se lice kojem je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne
opravda, moe biti privedeno, ako je njegovo prisustvo potrebno, a pored toga i kanjeno
novanom kaznom. Ove mjere primijenit e samo ako je u pozivu bilo naznaeno da e se te
mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvanog lica nastali trokovi u
postupku, moe se odrediti da te trokove snosi lice koje je izostalo.
33
Ako se pozivu nije odazvalo vojno lice ili pripadnik policije, organ e se obratiti
nadlenoj vojnoj komandi, odnosno organu policije tog lica, sa zahtjevom da se on dovede, a
moe ga i kazniti, odnosno odrediti da snosi trokove.
6. Zapisnik i slubena zabiljeka
a) Zapisnik
O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim
izjavama stranaka ili treih lica u postupku, sastavlja se zapisnik.
U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj, datum i mjesto gdje se
obavlja radnja, dan i sat kada se obavlja radnja i predmet u kojem se ona obavlja, imena
slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih lica koja su
prisutna izvoenju radnje.
Zapisnik treba da sadri tano i kratko naveden tok i sadraj u postupku izvrene
radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je
predmet postupka. U zapisnik se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene
pri izvoenju radnje, te se, prema potrebi, prilau zapisniku.
Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica koja uestvuju u postupku, a koja su
znaajna za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i njihovim
rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se tokom slubene radnje donesu.
Ako se neko sasluanje obavlja uz pomo tumaa (prevodioca), oznait e se na kojem
je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma (prevodilac).
Zapisnik se vodi tokom obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana
zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se
potpisati.
Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e
se navesti da je bilo prekida.
Ako su tokom radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i sl., te
akte e svojim potpisom ovjeriti slubeno lice i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati
koji su akti uzeti.
Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u formi
knjige ili drugih sredstava evidencije.
Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koji su
precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava
slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka.
U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve
zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja
uestvuju u radnji postupka. Ova lica imaju pravo i sama pregledati zapisnik i stavljati svoje
primjedbe, a slubeno lice obavezno je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je
zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, a ako jesu, ukratko e se upisati
njihov sadraj. Te primjedbe potpisat e lice koje ih je dalo. Zatim e se pristupiti
potpisivanju zapisnika na nain da se prvo potpiu lica koja su sasluana, odnosno koja su
davala izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubeno lice koje je
rukovodilo radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
Stranka, svjedok, vjetak i drugo lice koje je sasluano u postupku potpisat e se ispod
onog dijela zapisnika gdje je upisana njegova izjava.
Ako su vrena suoavanja, dio zapisnika o tome potpisat e lica koja su suoena.
34
Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na
kraju svojim potpisom ovjeriti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je
izjava upisana na kraju lista.
Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
Ako lice koje treba potpisati zapisnik nije pismeno ili ne moe pisati, potpisat e ga
jedno pismeno lice koje e staviti i svoj potpis.
Ovo ne moe biti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka, kao ni zapisniar.
Ako neko lice nee da potpie zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se
upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen.
Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih
izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo primjedbu da nisu
pravilno sastavljeni.
Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
b) Slubena zabiljeka
O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih lica koje ne utiu bitno na
rjeenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o saopenjima, slubenim zapaanjima,
usmenim uputstvima i nalazima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa
kod kojeg se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu
sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubeno lice koje ju je sastavilo, uz oznaku
datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se
odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava.
7. Dostava
Dostava je posebna radnja organa kojom se vri predaja pismenog akta pismena
(poziv, rjeenje, zakljuak i drugi slubeni akt) licu kojem je akt namijenjen (adresatu), uz
ovjeravanje same predaje.
S obzirom da se za dostavu akta vezuju vrlo vane pravne posljedice, a posebno u
odnosu na rokove za albu i djelovanje akta, pravni znaaj dostave je veoma veliki. Cilj
dostave je da pismeno stigne na vrijeme licu kojem je namijenjeno, jer je djelovanje pismena
vezano za vrijeme kada je urueno. U pravilu, pismena koja nisu uruena ne mogu proizvesti
pravno djelovanje.
S obzirom na znaaj dostave pismena u upravnom postupku, predvieno je vie
pravila dostave. Osnovno pravilo je da se pismeno dostavlja licu kojem je namijenjeno (lina
dostava), a samo kada to nije mogue, dostava se vri na drugi nain (posredna dostava).
Osim toga, u upravnom postupku predvieni su i posebni sluajevi dostave pismena
(zakonskom zastupniku i punomoniku za prijem pismena, organima vlasti, preduzeima drutvima, ustanovama i drugim pravnim licima, preko organa uprave BiH nadlenog za
vanjske poslove i ustanove za izvrenje zatvorskih kazni i javnim obavjetenjem).
8. Nain dostave pismena
Dostava pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po
pravilu, tako to se ono predaje licu kojem je namijenjeno.
Dostava se vri potom ili je vri organ preko svog slubenog lica. Lice kojem se
pismeno dostavlja moe biti pozvano radi prijema pismena samo izuzetno, kada to zahtijeva
priroda ili znaaj pismena koje se uruuje, ako je takva dostava predviena posebnim
propisom.
35
Nain dostave odreuje organ ije se pismeno dostavlja, u skladu s odredbama ZUP-a.
Dostava se vri samo radnim danom i to danju, ali organ ije se pismeno dostavlja
moe izuzetno, iz naroito vanih razloga, odrediti da se dostava izvri u nedjelju ili drugog
neradnog dana dravnog praznika, kada se moe vriti i dostava potom.
Dostava se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposleno lice kojem
se dostava treba izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. Dostava se moe izvriti
i van ovih prostorija, ako lice kojem se pismeno dostavlja pristane da ga primi, a ako tih
prostorija nema, takvom licu moe se izvriti dostava gdje se ono zatekne.
9. Obavezna lina dostava pismena
Dostava se mora izvriti lino onome kome je pismeno namijenjeno, u sluajevima
kada:
a) je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom;
b) od dana dostave poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produiti;
c) to odredi organ koji je naredio dostavu.
Smatra se da je izvrena lina dostava advokatu i predajom pismena licu zaposlenom u
advokatskom uredu.
Kada se lice kojem se dostava treba lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na
radnom mjestu ili se u advokatskom uredu ne zatekne lice koje je u njemu zaposleno,
dostavlja e ga obavijestiti kada i na kojem mjestu pismeno moe nai, pa e mu kod nekog
od lica preko kojih se moe izvriti posredna dostava (odrasli lan njegovog domainstva,
komija koji na to pristaje, lice zaposleno s licem kojem se pismeno treba dostaviti, lice
zaposleno u advokatskom uredu, zastupnik za prijem pismena kojeg odredi organ koje vodi
postupak) ostaviti pismeno obavjetenje da u odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno
na radnom mjestu, radi prijema pismena. Ako i poslije toga pismeno ne mogne biti urueno,
dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine boravita lica ili poti njegovog
boravita, a na vratima stana pribit e pismeno obavjetenje o tome gdje se pismeno nalazi i
tada se smatra da je dostava izvrena.
Dostavom pismena zakonskom zastupniku ili punomoniku za prijem pismena smatra
se da je dostava izvrena samoj stranci.
10. Posredna dostava pismena
Kada se lice kojem se dostava treba izvriti ne zatekne u svom stanu, ona se vri
predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva, a ako se ni oni ne
zateknu u stanu, pismeno se moe predati komiji, ako on na to pristane.
Ako se dostava vri na radnom mjestu licu kojem se pismeno treba dostaviti, a to lice
se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono
pristane da primi pismeno. Dostava advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu
zaposlenom u advokatskom uredu.
Dostava se ne moe izvriti licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim
interesom.
Ako se utvrdi da je lice kojem se dostava treba izvriti odsutno i da mu se na navedeni
nain ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz
naznaku gdje se odsutno lice nalazi.
Ako je boravite lica kojem se dostava treba izvriti, i pored istraivanja, ostalo
nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e tom licu privremenog zastupnika i njemu
e predati pismeno.
36
Ako se dostava ne moe izvriti ni na ovaj posredan nain, a nije utvreno da je lice
kojem se dostava treba izvriti odsutno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu
opine na ijem se podruju nalazi boravite lica kojem se dostava vri, ili poti u mjestu
njegovog boravita, ako se dostava vri potom. Na vratima stana lica kojem se dostava treba
izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je navedeno gdje se pismeno nalazi.
Na saopenju i na samom pismenu koje se trebalo da bude dostavljeno dostavlja e navesti
razlog ovakve dostave, kao i datum kada je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis.
Dostava se smatra izvrenom kada je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili
unitenje ovog saopenja koje je izvreno nakon pribijanja na vrata nema uticaja na valjanost
dostave.
O dostavi izvrenoj na ovaj nain obavijestit e se organ koji je naredio dostavu.
11. Posebni sluajevi dostave pismena
Posebni sluajevi dostave pismena su:
a) dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku;
b) dostava pismena punomoniku za prijem pismena;
c) dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim
pravnim licima;
d) dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove;
e) dostava pismena javnim objavljivanjem.
a) Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku
Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na
nain propisan za linu - neposrednu i posrednu dostavu.
Ako vie stranaka ima zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom
predmetu, dostava za sve njih vri se tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako
stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostava izvri samo jednom od njih.
b) Dostava pismena punomoniku za prijem pismena
Stranka moe ovlastiti odreeno lice kojem treba da se vre sve dostave za nju. Kada
stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ obavezan je
sve dostave vriti ovom punomoniku (punomonik za prijem pismena).
Punomonik za prijem pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znaajno
odugovlaila postupak, slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci da po
odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa punomonika za prijem
pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe odrediti stranci privremenog
zastupnika za prijem pismena.
Kada se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju
punomonika u BiH, pozvat e se pri dostavi prvog pismena da u odreenom roku postave
punomonika ili punomonika za prijem pismena, te e se upozoriti da e im se, ako u
ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za
prijem pismena, odnosno privremeni zastupnik.
Dostavom pismena punomoniku za prijem pismena smatra se da je dostava izvrena
stranci kojoj se pismeno trebalo dostaviti.
Kada vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima
nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu
37
zajednikog punomonika za prijem pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u mjestu u

kojem je sjedite organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za prijem pismena, takvim
punomonikom smatrat e se ona stranka koja je na prvom zajednikom podnesku prva
potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti punomonik, slubeno lice
koje vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj
stranaka veliki ili su iz raznih mjesta, stranke mogu prijaviti, a i samo slubeno lice moe
odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati.
Zajedniki punomonik za prijem pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve
stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere
pismeno koje, po pravilu, on treba da uva.
U pismenu koje se dostavlja punomoniku za prijem pismena oznait e se sva lica
kojima se dostava vri.
c) Dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim
pravnim licima
Dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim
pravnim licima vri se predajom pismena slubenom licu, odnosno licu odreenom za prijem
pismena tih organa, odnosno pravnih lica, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano,
a ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe lica i dr., dostava se vri
predajom pismena licu koje su oni odredili za prijem pismena.
Ako dostavlja tokom radnog vremena ne nae lice odreeno za prijem pismena,
predaju pismena moe izvriti bilo kojem licu zaposlenom u tom organu, odnosno pravnom
licu koje se zatekne u njihovim prostorijama.
d) Dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove i ustanove
Fizikim i pravnim licima u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim
organizacijama i licima u BiH koja uivaju diplomatski imunitet dostava pismena obavlja se
preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove BiH, ako meunarodnim ugovorima nije
drugaije odreeno.
Dravljanima BiH koji se nalaze u inozemstvu dostava izvoda iz matinih knjiga,
svjedoanstava, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke, moe
se obavljati neposredno. Dostava ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko
diplomatskih i konzularnih predstavnitva BiH u inozemstvu.
Vojnim licima, pripadnicima policije, licima zaposlenim u suhozemnom, rijenom,
pomorskom i zranom saobraaju, dostava pismena moe se obavljati i preko njihove
komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojem su zaposleni.
Licima koja su liena slobode dostava pismena obavlja se preko uprave ustanove u
kojoj se nalaze.
e) Dostava pismena javnim obavjetenjem
Ako se radi o licu ili vie lica koja organu nisu poznata ili koja se ne mogu odrediti,
dostava pismena izvrit e se javnim obavjetenjem na oglasnoj ploi organa koji je pismeno
izdao. Smatra se da je dostava pismena izvrena poslije isteka 15 dana od dana isticanja
obavjetenja na oglasnoj ploi, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored
objavljivanja na oglasnoj ploi, organ moe objaviti obavjetenje u novinama, odnosno u
drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain.
38
Odbijanje prijema pismena

Ako lice kojem je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez
zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini lice zaposleno u organu, preduzeu
(drutvu), ustanovi ili drugom pravnom licu ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini
lice koje je odreeno za prijem pismena, dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom
mjestu gdje je to lice zaposleno ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je
zaposleno.
Kada je dostava pismena izvrena na navedeni nain, dostavlja e zabiljeiti na
dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se
smatra da je dostava izvrena.
Promjena stana
Kada stranka ili njen zakonski zastupnik tokom postupka promijene svoje prebivalite
ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a
dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sve
daljnje dostave pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj ploi
organa koji vodi postupak.
Dostava se smatra izvrenom poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na
oglasnoj ploi organa koji vodi postupak.
Kada punomonik, odnosno punomonik za prijem pismena tokom postupka
promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostava
e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.
12. Dostavnica
Potvrda o dostavi (dostavnica) je dokaz da je izvrena dostava pismena.
Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se
dostavlja, ime stranke, odnosno lica kojem se pismeno dostavlja i njegovu adresu.
Na dostavnici se upisuje datum dostave i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac
e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema, a ako je primalac nepismen ili se ne
moe potpisati, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i staviti
napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i
ispisati slovima datum predaje i time se smatra da je dostava izvrena.
13. Rokovi
Za preduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.
Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na
okolnosti sluaja, slubeno lice koje vodi postupak.
Rok koji je odredilo slubeno lice koje vodi postupak, kao i rok odreen propisima za
koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresiranog lica
koja se podnosi prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za
produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu.
Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.
Kada je rok odreen po danima, dan u koji je dostava ili obavjetavanje izvreno,
odnosno u koji pada dogaaj od kojeg treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve
se za poetak roka uzima prvi naredni dan.
39
Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama, zavrava se istekom onog

dana mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kada je dostava ili
obavjetavanje izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojeg se rauna trajanje roka, a
ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.
Zavretak roka moe se oznaiti nekim kalendarskim datumom.
Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani
dravnih praznika.
Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi
dan kada organ kod kojeg se radnja postupka treba preduzeti ne radi, rok istie prvog
narednog radnog dana.
Podnesak je podnesen u roku ako je, prije nego to rok istekne, stigao organu kojem je
trebalo da bude predat.
Kada je podnesak upuen potom preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra
se danom predaje organu kojem je upuen.
Za lica koja se nalaze u Oruanim snagama BiH, dan predaje podneska vojnoj jedinici,
odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje organu kojem je upuen.
Za lica liena slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se ta lica nalaze
smatra se danom predaje organu kojem je upuen.
14. Pokretanje upravnog postupka
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva
stranke.
Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kada to odreuje zakon ili
na zakonu zasnovan propis ili kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino
stanje, ili radi zatite javnog interesa, treba pokrenuti upravni postupak.
Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir
i eventualne predstavke graana, pravnih lica i upozorenja organa.
Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio bilo koju radnju radi
voenja postupka.
Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da, prema vaeim
propisima, nema uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se
podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje
upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak
samo ako postoji takav zahtjev.
15. Izmjena zahtjeva
Nakon to je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stepenu
proiriti stavljeni zahtjev ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni
ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istoj pravnoj osnovi, pod uslovom da se takav zahtjev
zasniva na bitno istom injeninom stanju.
Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o
tome zakljuak, protiv kojeg je dozvoljena posebna alba.
16. Odustajanje od zahtjeva
Stranka moe odustati od svog zahtjeva tokom cijelog postupka.
40
Kada je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog

zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome
e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima.
Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva
protivna stranka, nadleni organ nastavit e voenje postupka.
Kada je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak.
Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se
nastaviti, ako stranka to zahtijeva.
Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak dozvoljena je posebna alba.
Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji
vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o
obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od
zahtjeva.
Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustajanjem od
zahtjeva samo kada je to zakonom odreeno.
Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a
prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje,
ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen.
Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je
dostavljeno rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se
prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelimino, ako
je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva.
Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do
obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije propisano.
17. Usmena rasprava
Slubeno lice koje vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke,
usmenu raspravu u svakom sluaju kada je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je
odrediti:
a) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima; ili,
b) kada treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.
Usmena rasprava je javna.
Slubeno lice koje vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili
samo za jedan njen dio, ako:
a) to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti;
b) postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave;
c) treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici;
d) treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu,
profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu.
Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirano lice. O iskljuenju
javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen.
Prilikom saopenja rjeenja, javnost se ne moe iskljuiti.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae.
Slubeno lice koje vodi postupak moe dozvoliti da usmenoj raspravi s koje je javnost
iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za
njihovu slubu, odnosno nauni rad. Slubeno lice koje vodi postupak upozorit e ova lica da
su dun da uvaju kao tajnu ono to budu na raspravi saznali.
Organ koji vodi postupak duan je preduzeti sve to je potrebno da se usmena rasprava
obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja.
41
Licima koja se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se

pripreme za raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim licima
ostavit e se, po pravilu, osam dana od dostave poziva do dana rasprave.
Kada je za raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno izvriti uvid u odreene
planove, spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim licima
istovremeno s odreivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu treba naznaiti vrijeme i mjesto,
kada i gdje se oni mogu razgledati.
Organ koji vodi postupak duan je i javno objaviti odreivanje usmene rasprave kada:
a) postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti,
b) postoji vjerovatnoa da ima zainteresiranih lica koja se jo nisu pojavila kao
stranke; ili,
c) to nalau drugi slini razlozi.
Javna objava usmene rasprave treba sadravati sve podatke koji moraju biti navedeni u
pojedinanom pozivu, kao i poziv da na raspravu doe svako ko smatra da se stvar tie
njegovih pravno zatienih interesa.
Mjesto odravanja
Usmena rasprava odrat e se, u pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak.
Ako je potreban uviaj u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava moe se
odrati na tom mjestu.
Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto, kad je to
potrebno zbog znatnog smanjenja trokova i zbog temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg
raspravljanja stvari.
Tok javne rasprave
Slubeno lice koje vodi postupak duno je na poetku usmene rasprave utvrditi koja
su od pozvanih lica prisutna, a za odsutne provjeriti da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da
joj je poziv pravilno dostavljen, slubeno lice koje vodi postupak odgodit e raspravu, osim u
sluaju kada je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnim obavjetenjem.
Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut,
mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti da je stranka
zahtjev povukla, slubeno lice koje vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o
tome dozvoljena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla
zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti,
slubeno lice e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez tog lica ili e je odgoditi.
Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada je uredno
pozvana, slubeno lice koje vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen
troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.
Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi tokom same rasprave
primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka
kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari cijenit e tu
primjedbu, ako ona moe imati uticaja na rjeavanje stvari i ako nije data poslije rasprave da
bi se odugovlaio postupak.
Ako stranka koja je pozvana javnim objavljivanjem poziva nije dola na raspravu, a
primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove primjedbe uzet e se u obzir,
pod uslovom da one nisu date radi odugovlaenja postupka, odnosno da mogu imati uticati na
tok stvari.
42
Na usmenoj raspravi treba da se raspravi i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka.

Ako se predmet ne moe raspraviti na jednoj raspravi, slubeno lice koje vodi
postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubeno
lice preduzet e sve mjere koje su propisane za odreivanje rasprave, a prisutnim licima moe
usmeno saopiti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Prilikom nastavka usmene
rasprave slubeno lice koje vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok rasprave.
Za izvoenje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo
odreivati usmena rasprava, ali e se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima
izjasni.
18. Isprave
Javna isprava je pismeno koje je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje
nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i pismeno koje je
u takvom obliku izdala institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice i koja
dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje.
U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije
izjednaava se s javnom ispravom, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te
kopije izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javna
ovlatenja ili drugo pravno lice.
Dozvoljeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave
ili reprodukcije te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno
mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena. Dozvoljeno je
dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu.
Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano ili inae izbrisano, umetnuto ili ako na
ispravi postoje neki drugi vanjski nedostaci, slubeno lice koje vodi postupak ocijenit e
prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili
je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak.
Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubeno lice koje vodi
postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te
kopije ili u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom
prijepisu. Kada stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, slubeno lice koje vodi
postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kada podnese ispravu u prostom
prijepisu, slubeno lice utvrdit e da li je prosti prijepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija
isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan nain izdao organ u granicama svoje
nadlenosti ili institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice, ima u
upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave za rjeavanje stvari o kojoj se vodi
postupak.
Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su
posvjedoene u javnoj ispravi (kao lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi
postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kada je u pitanju sticanje ili gubljenje
prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti naknadno izmijenile ili ih na
osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubeno lice trait e da stranka podnese
posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima ili e ih organ sam pribaviti.
Slubeno lice koje vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na neku ispravu
da je podnese, ako njome raspolae ili ako je moe pribaviti.
Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je
podnese ili pokae, slubeno lice koje vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili
pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.
43
Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po

pozivu, slubeno lice koje vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od
kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari.
Ako se isprava koja se treba upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili
institucije koja ima javna ovlatenja, odnosno drugog pravnog lica, a stranka koja se pozvala
na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit e ovu ispravu po
slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravna lica duna su postupiti po traenju
nadlenog organa.
Ako se isprava nalazi kod treeg lica, a to lice nee dobrovoljno da je pokae, organ
koji vodi postupak pozvat e zakljukom to lice da pokae ispravu na raspravi, da bi se
stranke mogle o njoj izjasniti.
Protiv treeg lica koje bez opravdanog razloga odbije da pokae ispravu postupit e se
kao protiv onoga koji odbije da svjedoi. Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje
isprave, kao i protiv zakljuka o kazni zbog nepokazivanja isprave, tree lice ima pravo albe,
koja odgaa izvrenje zakljuka.
Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod treeg lica duna je nadoknaditi
trokove koje je to lice imalo u vezi s pokazivanjem isprave.
Stranka ima pravo da podnosi isprave na jednom od slubenih jezika, odnosno na
jeziku ija je upotreba predviena ZUP-om.
Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu, ako je to
potrebno.
Isprave koje je izdao strani organ, koje u mjestu gdje su izdate vae kao javne isprave,
imaju pod uslovima reciprociteta istu dokaznu snagu kao domae javne isprave, ako su
propisno ovjerene.
19. Svjedoci
Svjedok moe biti svako fiziko lice koje je bilo sposobno opaziti injenicu o kojoj
treba svjedoiti i koje je u stanju to svoje opaanje saopiti.
Lice koje u postupku uestvuje u svojstvu slubenog lica ne moe biti svjedok.
Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se odazove pozivu, a i da svjedoi.
Ne moe se ispitati kao svjedok lice koje bi svojom izjavom povrijedilo dunost
uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
a) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znaajnoj
imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj
liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, njegovog suprunika ili
srodnika po tazbini, do drugog stepena zakljuno i onda kada je brak prestao, kao
i njegovog staratelja ili tienika, usvojitelja ili usvojenika;
b) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu
uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili naune tajne;
c) onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;
d) onome o emu se stranka ili drugo lice ispovijedalo svjedoku, kao vjerskom
ispovjedniku.
Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama
kada iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge uiniti vjerovatnim.
Svjedok ne moe, zbog opasnosti od neke imovinske tete, uskratiti svjedoenje o
pravnim poslovima kojima je prisustvovao kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje
je u vezi sa spornim pitanjem preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka,
44
kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili
dati izjavu.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije
sasluati. Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubenog lica koje vodi
postupak. Slubeno lice koje vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a
svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti.
Lice koje zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe doi po pozivu ispitat e se u
svom stanu.
Svjedok e prethodno biti upozoren da je duan govoriti istinu, da ne smije nita
preutjeti i da se moe na svoju izjavu zakleti, pa e mu biti predoena i posljedica davanja
lane izjave.
Od svjedoka e se uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti
ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o
kojem je rije, a naroito o njegovim srodnikim odnosima prema strankama.
Slubeno lice koje vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti
svjedoenje. Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvat e se
da iznese ta mu je o tome poznato.
Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo
odgovoriti.
Osim toga, svjedoka e se uvijek pitati odakle mu je poznato ono ta svjedoi.
Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se uz pomo tumaa
(prevodioca). Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem,
pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat
e se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti.
Nakon to saslua svjedoka, slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da
svjedok poloi zakletvu na svoju izjavu. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji
ne moe dovoljno shvatiti znaaj zakletve.
Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o
emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutio.
Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se tako to potpisuju tekst zakletve, a
gluhi svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ni itati ni
pisati, zaklet e se uz pomo tumaa.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez
odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, organ koji vodi
postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i
novano kazniti.
Ako svjedok doe pa bez opravdanog razloga odbije svjedoiti i ako je upozoren na
posljedice odbijanja, moe se kazniti novano, a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se
jo jedanput novano kazniti.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubeno lice koje vodi postupak
ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane svjedoiti,
slubeno lice moe ponititi zakljuak o kazni.
Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni dozvoljena je posebna alba.
20. Izjava stranke
Izjava stranke moe u upravnom postupku posluiti kao dokaz, i to u sluajevima:
a) ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva
injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava;
45
b) u stvarima malog znaaja, ako bi se odreena injenica trebala utvrivati

sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita organa ili bi inae,
zbog pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke.
Zakonom se moe propisati da se i u drugim sluajevima odreene injenice mogu
dokazivati izjavom stranke.
Prije uzimanja izjave stranke, slubeno lice koje vodi postupak duno je upozoriti
stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave.
21. Uviaj
Uviaj je radnja u postupku koja se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za
razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubenog lica koje vodi
postupak.
Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koja e lica, osim stranaka, prisustvovati
uviaju odreuje slubeno lice koje vodi postupak.
Uviaj se moe izvriti i uz uee vjetaka.
Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrit
e se na tom mjestu, a inae se uviaj vri na mjestu gdje se stvar nalazi.
Vlasnik ili posjednik stvari, prostorija ili zemljita koja treba da se razgledaju ili u
kojima se nalaze stvari uviaja ili preko kojih je potrebno prei, duan je dozvoliti da se
uviaj izvri. Ako vlasnik ili posjednik ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain
e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja. Prema vlasniku ili
posjedniku koji bez opravdanog razloga ne dozvoli da se uviaj izvri, mogu se primijeniti
iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije svjedoiti.
teta koja je nanesena prilikom vrenja uviaja spada u trokove postupka i
nadoknadit e se vlasniku ili posjedniku.
Slubeno lice koje rukovodi uviajem pazit e da on ne bude zloupotrijebljen i da ne
bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna.
22. Rjeenje
Rjeenje je upravni akt kojim se odluuje o predmetu postupka, odnosno o glavnoj
stvari.
Rjeenje donosi organ, odnosno rukovodilac organa ili slubeno lice ovlateno za
rjeavanje.
Rjeenje je, u pravilu, u pismenom obliku.
Organ nadlean za rjeavanje u upravnom postupku donosi rjeenje na osnovu
utvrenih injenica u postupku u upravnoj stvari koja je bila predmet postupka.
Donoenje rjeenja je najvanija faza upravnog postupka.
Rjeenjem se udovoljava opim (javnim) interesima i interesima stranke. Ono je
konkretni, pojedinani (individualni ili generalni) upravni akt, autoritativni akt koji pravno
djeluje za odreena lica ili stvari.
Organ koji donosi rjeenje
Rjeenje donosi organ nadlean za rjeavanje, a to moe biti: organ uprave (u opini je
to jedinstveno organ uprave, koji se sastoji od slubi za upravu), vlade kantona, entitetska
vlada, Parlamentarna skuptina BiH, domovi entitetskih parlamenata, skuptina kantona,
gradsko, odnosno opinsko vijee (skuptina opine) i institucije koje imaju javna ovlatenja.
Nadlenost organa za rjeavanje je stvarna i mjesna.
46
Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se prema propisima

kojima se ureuje odreeno upravno podruje ili po propisima kojima se odreuje nadlenost
pojedinih organa. To znai da se, prilikom podnoenja zahtjeva, on treba podnijeti tano
odreenom organu nadlenom za odreeno podruje. Npr., zakonom o prostornom ureenju
utvreno je da se zahtjev za izdavanje dozvole za izgradnju porodine stambene zgrade
podnosi opinskom organu uprave - slubi nadlenoj za prostorno ureenje i urbanizam.
Dakle, zahtjev se moe podnijeti organu - slubi koja je nadlena za te poslove.
Mjesna nadlenost odreuje se prema: propisima za ureenje federalne jedinice
(kantona), entiteta, propisima o teritorijalnoj podjeli opina te propisima o organizaciji
dravnih, entitetskih i kantonalnih organa uprave, odnosno prema gradskim i opinskim
propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu.
Iz prethodnog primjera, mjesna nadlenost pripada slubi opine na ijem podruju
podnosilac zahtjeva namjerava graditi porodinu stambenu zgradu.
Organ koji vodi postupak po slubenoj dunosti pazi na stvarnu i mjesnu nadlenost.
23. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja
Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to neophodno, posebnim
propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv (npr. odobrenje).
Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom,
rjeenje se moe donijeti i usmeno.
Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv, obrazloenje,
pouka o pravnom lijeku, potpis ovlatenog slubenog lica i peat organa.
U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona,
rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje
mehanografski, umjesto potpisa, moe sadravati faksimil ovlatenog slubenog lica.
I kada se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno.
Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu.
Dispozitiv
Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka
o kojima tokom postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kada
je potrebno, moe se podijeliti i na vie taaka.
Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui
njihov iznos, ko ih je duan platiti, kome i u kojem roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o
trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak.
Ako se rjeenjem nalae izvrenje neke radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u
kojem se ta radnja treba izvriti.
Kada je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u
dispozitivu.
Obrazloenje
U jednostavnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim
stvarima u kojima u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka, ali nijedna ne prigovara
postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe sadravati samo
47
kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar
rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na propisanom obrascu.
U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,
izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni
dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva stranaka, razloge koji, s obzirom na
utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u izreci i pravne propise
na osnovu kojih je rijeena upravna stvar.
Kada je nadleni organ u skladu sa zakonom ili drugim propisom ovlaten da rijei
stvar po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju navesti i propis u kojem je predvieno
rjeenje po slobodnoj ocjeni, te izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodi. Ovi
razlozi ne moraju se navesti kada je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom
izriito predvieno.
Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvieno da se u rjeenju donesenom
po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ prilikom donoenja rjeenja
rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se opi podaci koje po ovom zakonu sadri
obrazloenje, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim
je ovlaten da ne mora navesti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio.
Pouka o pravnom lijeku
Poukom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti
albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
Kada se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u pouci se navodi naziv organa kojem se
alba izjavljuje, naziv organa kojem se, u kojem roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim
da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rjeenje.
Kada se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u pouci se navodi naziv i sjedite
suda kojem se tuba podnosi, u kojem roku i s kolikom taksom, a kada se moe pokrenuti
drugi postupak pred sudom, navodi se sud kojem se moe obratiti i u kojem roku.
Kada je u rjeenju data pogrena pouka, stranka moe postupiti po vaeim propisima
ili po pouci. Stranka koja postupi po pogrenoj pouci, ne moe zbog toga imati tetnih
posljedica.
Kada u rjeenju nije data nikakva pouka ili je pouka nepotpuna, stranka moe postupiti
po vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rjeenje donio
dopunu rjeenja. U tom sluaju rok za albu, odnosno sudsku tubu tee od dana dostave
dopunjenog rjeenja.
Kada je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv
tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu
tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedozvoljena, ako stranka
nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu.
Kada protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se
protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje
upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostave rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako
stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor.
Pouka o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije
obrazloenja.
Rjeenje potpisuje lice koje je ovlateno da donese rjeenje.
Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom
ili posebnim propisom nije drugaije odreeno.
48
Kada je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis
rjeenja, a kada je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa zakljukom i
ovjeren prijepis takvog rjeenja izdaje se strankama.
Kada je rije o stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, moe se za sva ta lica
donijeti jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja
moraju biti izloeni razlozi koji se na svako od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti
svakom od tih lica, osim u sluaju predvienom zakonom.
Ako je rije o stvarima koje se tiu veeg broja lica koja organu nisu poznata, moe se
za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe
lako utvrditi na koja se lica rjeenje odnosi.
U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u
javni interes ni u interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku
slubene zabiljeke, u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije
propisano. Takvo rjeenje se, u pravilu, saopava stranci usmeno, a pismeno joj se mora izdati
ako ona to trai. Takvo rjeenje, u pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi
stvari potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.
Usmeno rjeenje
Kada je rije o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi osiguranja javnog mira i
sigurnosti ili otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleni
organ, odnosno ovlateno slubeno lice nadlenog organa moe donijeti rjeenje i usmeno i
narediti njegovo izvrenje bez odgaanja, s tim to je duno donijeti pismeno rjeenje
najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Sadraj pismenog
rjeenja mora odgovarati sadraju usmenog rjeenja.
24. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje
Djelimino rjeenje je rjeenje kojim se rjeava samo o nekim pitanjima iz
cjelokupnog postupka o jednoj upravnoj stvari. Naime, kada se o jednoj stvari rjeava u vie
taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje i kada se pokae svrsishodnim da se o
tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim
takama.
to se tie pravnih lijekova i izvrenja, djelimino rjeenje smatra se samostalnim
rjeenjem.
Dopunsko rjeenje je rjeenje kojim nadleni organ, koji nije rjeenjem odluio o
svim pitanjima koja su bila predmet postupka, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti,
rjeava o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena. Ako prijedlog stranke za
donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome dozvoljena je posebna
alba. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez
ponovnog provoenja ispitnog postupka. to se tie pravnih lijekova i izvrenja, dopunsko
rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem.
Privremeno rjeenje je rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili
odnosi, kada je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti takvo
rjeenje. Privremeno rjeenje donosi se na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog
donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno. Donoenje
privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe usloviti davanjem osiguranja
za tetu koja bi mogla nastati za protivnu stranku uslijed izvrenja tog rjeenja, u sluaju da
osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen. to se tie pravnih lijekova i izvrenja,
49
privremeno rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem. Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se

donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje doneseno tokom postupka.
25. Zakljuak
Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, kao i o onim pitanjima u
kojima je ovim zakonom predvieno da se donosi zakljuak i drugim pitanjima u vezi s
provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem.
Zakljuak donosi slubeno lice koje obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo
pitanje koje je predmet zakljuka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije drugaije
odreeno.
Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kojem se ta
radnja treba izvriti.
Zakljuak se sainjava u formi slubene zabiljeke u spisu i saopava zainteresiranim
licima usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili
kada se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.
Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o
pravnom lijeku.
Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kada je to ovim ili drugim
zakonom izriito predvieno. alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu,
kao i alba protiv rjeenja, te sadri iste elemente kao i alba protiv rjeenja.
Zakljuke protiv kojih nije dozvoljena posebna alba mogu zainteresirana lica pobijati
albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom iskljuena.
alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je ovim ili drugim zakonom ili samim
zakljukom drugaije odreeno.
26. alba
alba je redovno pravno sredstvo protiv prvostepenih upravnih akata u upravnom
postupku protiv rjeenja, kao i protiv zakljuka, ako je to izriito zakonom dozvoljeno.
Ko ima pravo albe?
Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pravo albe ima stranka, a tuilac,
pravobranilac i drugi organ, kada su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja
kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa.
Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja organa uprave i ustanova ureuje se zakonom
iz odgovarajue upravne oblasti.
Prilikom odluivanja o pravu na albu protiv rjeenja treba voditi rauna da se, po
pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time osigura princip
dvostepenog rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe iskljuiti iz naroito
opravdanih razloga. Zakonima kojima se ureuje pravo na albu odreuje se i organ koji e
rjeavati po albi.
Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine BiH i zakonodavnog organa entiteta
ili kantona, odnosno gradskog i opinskog vijea, kao i rjeenja Vijea ministara BiH i vlada
entiteta i kantona donesenog u prvom stepenu (kolegijalni organi) ne moe se izjaviti alba,
ali se neposredno moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom
iskljuen upravni spor.
50
Rok za podnoenje albe

Rok za podnoenje albe protiv rjeenja je 15 dana, ako zakonom nije drugaije
odreeno. Rok se rauna od dana dostave rjeenja.
Tokom roka za albu rjeenje se ne moe izvriti, osim ako je to zakonom predvieno
ili ako je rije o preduzimanju hitnih mjera ili ako bi uslijed odgaanja izvrenja bila nanesena
nekoj od stranaka teta koja se ne bi mogla naknaditi.
Sadraj albe
U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, naziv organa koji je donio rjeenje i
datum rjeenja. alba se ne mora posebno obrazloiti, dovoljno je da alilac navede u albi
zbog ega je nezadovoljan rjeenjem.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi
zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku. U sluaju da u postupku uestvuju dvije ili
vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae i dovoljno prijepisa za sve stranke u
postupku, kojima organ koji vodi postupak dostavlja albu, radi izjanjenja o novim
injenicama i dokazima i odreuje im rok za izjanjenje, koji ne moe biti krai od osam ni
dui od 15 dana.
Predavanje albe
alba se predaje neposredno ili alje potom organu koji je donio prvostepeno
rjeenje. Ako je predana ili poslana drugostepenom organu, on je duan da je odmah poalje
prvostepenom organu, a to se tie roka, smatra se kao da je predata prvostepenom organu.
27. Izvrenje rjeenja
Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se kada postane izvrno.
Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:
a) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;
b) dostavom stranci, ako alba nije dostavljena;
c) dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje;
d) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kada
se dostavi stranci.
Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u
ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka.
Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15
dana od dana donoenja rjeenja. Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno
propisani rok od 15 dana za izvrenje poinje tei od dana kada rjeenje postane izvrno.
Izvrenje se moe provesti i na osnovu sklopljene nagodbe, ali samo protiv lica koje je
uestvovalo u sklapanju nagodbe.
Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju sa
istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost
rjeenja.
Apsolutni rok zastare izvrenja je pet godina od dana kada je rjeenje postalo izvrno.
Izvrenje rjeenja doneseno u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja
novanih potraivanja ili nenovanih obaveza.
51
Kada postoji mogunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih

sredstava, izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do
cilja, a koje je po izvrenika najblae. Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i nou,
radnje izvrenja mogu se provoditi samo izuzetno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne
tete i ako je organ koji provodi izvrenje izdao pismeni nalog za to.
Izvrenje se provodi protiv lica koje je obavezno da ispuni obaveze (izvrenik),
odnosno njegovih nasljednika ili pravnih sljednika.
Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.
Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kada to nalae javni interes. Izvrenje koje
je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvrenja).
Izvrenje rjeenja radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se
administrativnim putem (administrativno izvrenje), a radi ispunjenja novanih potraivanja
provodi se sudskim putem (sudsko izvrenje).
Administrativno izvrenje provode organi uprave po odredbama ZUP-a, odnosno
posebnog zakona, a sudsko izvrenje nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvrenje.
Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu
radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika.
Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom
stepenu, ako posebnim propisom nije za to odreen drugi organ. Ako je propisano da
administrativno izvrenje ne moe provoditi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom
stepenu, a posebnim propisima nije odreen organ koji je za to ovlaten, izvrenje provodi
opinska, odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove ope uprave na ijem se
podruju nalazi prebivalite, odnosno boravite izvrenika, ako zakonom nije odreena
nadlenost drugog organa.
Administrativno izvrenje rjeenja koja donesu institucije koje imaju javna ovlatenja,
koje nisu zakonom ovlatene da same izvravaju svoja rjeenja, dozvoljava i provodi
opinska, odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove ope uprave na ijem
podruju se nalazi prebivalite, odnosno boravite izvrenika, ako zakonom nije odreena
nadlenost drugog organa.
Organi unutranjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja, na
njegov zahtjev, pruiti pomo u provoenju izvrenja.
Administrativno izvrenje koje provodi organ koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu
provodi se na osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
Administrativno izvrenje koje provodi drugi organ provodi se na osnovu rjeenja na
kojem je stavljena potvrda izvrnosti i donesen zakljuak o dozvoli izvrenja.
Naime, da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja potrebno je da organ nadlean za
provoenje administrativnog izvrenja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca
izvrenja zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se treba
izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka dozvoljena je alba
nadlenom drugostepenom organu. Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja, koje je doneseno u
upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ nadlean za provoenje administrativnog
izvrenja duan je donijeti bez odgaanja kada je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije
u roku od 30 dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim propisima nije
drugaije odreeno, s tim da se taj rok moe produiti jo 30 dana.
Kada administrativno izvrenje ne provodi organ koji je rjeavao u prvom stepenu, ve
drugi organ odreen posebnim propisom, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje tom
organu ili instituciji koja ima javna ovlatenja, ako je ta institucija donijela rjeenje koje se
treba izvriti. Ako je rjeenje postalo izvrno, ovaj organ, odnosno institucija stavlja na
rjeenje potvrdu da je postalo izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja organu
nadlenom za izvrenje s tim to obavezno istovremeno mora predloiti i nain izvrenja.
52
Kada se po slubenoj dunosti treba provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno

institucija koje imaju javna ovlatenja, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se radi
izvrenja obraaju organu nadlenom za izvrenje na isti nain.
U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na
izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava.
alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu i on ne odgaa zapoeto
izvrenje.
Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je po slubenoj dunosti
obustaviti zapoeto izvrenje i provedene radnje ponititi, ako se utvrdi da je:
a) obaveza izvrena;
b) izvrenje bilo nedozvoljeno;
c) izvrenje bilo provedeno prema licu koje nije u obavezi;
d) trailac izvrenja odustao od svog zahtjeva;
e) izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto.
Administrativno izvrenje odgodit e se ako se utvrdi da je:
a) u vezi s izvrenjem obaveze, dozvoljen poek; i
b) umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava, doneseno rjeenje o glavnoj stvari
koje se razlikuje od privremenog rjeenja.
Odgaanje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja.
Novane kazne izreene po ovom zakonu izvravaju organi nadleni za izvrenje
novanih kazni izreenih za prekraje.
Kada se treba provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku,
organ ije se rjeenje treba izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti i dostavlja ga radi
izvrenja sudu nadlenom za izvrenje.
Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti osnova je za
sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje.
Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu dostavio i to
rjeenje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvrenje.
Izvrenje nenovanih obaveza
Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih lica
ili prinudom.
a) Izvrenje preko drugih lica
Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i drugo lice,
a izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko drugog
lica, na troak izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno opomenut.
U tom sluaju organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da
unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun
naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran.
b) Izvrenje prinudom
Ako je izvrenik duan da neto dopusti ili trpi, pa postupa protivno toj obavezi ili ako
je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti drugo lice, organ
koji provodi izvrenje prinudit e izvrenika na ispunjavanje obaveze izricanjem novanih
kazni.
53
Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog

sredstva ako svoju obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik tokom tog roka
preduzme neku radnju protivno svojoj obavezi ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protee,
zaprijeeno prisilno sredstvo odmah e se izvriti, a ujedno e se odrediti novi rok za
izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroijom prisilnom mjerom.
Prinudna novana kazna koja se izrie prvi put ne moe biti vea od 50,00 KM. Svaka
kasnija prinudna novana kazna moe biti ponovo izreena u istom iznosu. Naplaena
novana kazna se ne vraa.
Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne moe pravovremeno
provesti primjenom ovih sredstava, izvrenje se, prema prirodi obaveze, moe provesti i
neposrednom prisilom, ako propisima nije drugaije odreeno.
Kada je na osnovu rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili
izmijeni, izvrenik ima pravo da trai da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se
vrati u stanje koje proizlazi iz novog rjeenja, o emu rjeava organ koji je donio zakljuak o
dozvoli izvrenja.
Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak
Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego
to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje
nakon to postane izvrno.
Ako je rije o obavezama koje se prinudno izvravaju samo na prijedlog stranke,
predlaga mora opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerovatnom, a organ
moe izvrenje uslovljavati davanjem osiguranja.
Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja kao i
protiv zakljuka donesenog po slubenoj dunosti dozvoljena je posebna alba koja ne odgaa
provoenje izvrenja.
Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
Kada se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima
koji vae za sudsko izvrenje.
Izvrenje privremenog rjeenja moe se provoditi samo u onom obimu i u onim
sluajevima kada je dozvoljeno izvrenje radi osiguranja.
Ako postoji ili je uinjena bar vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e
obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim licima ili na drugi nain
osujetiti ili znatno oteati izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o
obavezi stranke moe, prije donoenja rjeenja o toj obavezi, donijeti privremeni zakljuak
radi osiguranja izvrenja obaveze.
Ako je pravosnanim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije
je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za
donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni
zakljuak donesen nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim
zakljukom, o emu rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak. Ako je oito da je
privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom.
Protiv zakljuka o kazni dozvoljena je posebna alba koja odgaa izvrenje zakljuka.
II. UPRAVNI SPOR
A. POJAM I SVRHA UPRAVNOG SPORA
54
Upravni spor je u odreenom smislu produetak upravnog postupka. Kada nadleni

organ okona upravni postupak, a to je onda kada donese konaan upravni akt, protiv kojeg
nezadovoljna stranka nema mogunosti da upotrijebi redovno pravno sredstvo (albu), onda
nastaje spor izmeu nje i nadlenog organa. Tada ona ima pravo da, pod odreenim uslovima,
zatrai da taj spor rijei nadleni sud, odnosno da sud ispita zakonitost donesenog upravnog
akta s kojim ona nije zadovoljna. Prema tome, upravni spor je spor o zakonitosti upravnog
akta nastao izmeu stranaka i nadlenih organa nakon okonanja upravnog postupka. U ovom
sluaju stranka smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini
interes zasnovan na zakonu. Upravni spor moe nastati i onda ako zakonom ovlateni dravni
organ (a to je tuilac ili pravobranilac) smatra da je upravnim aktom povrijeen zakon u korist
stranke, a na tetu javnog interesa, na tetu teritorijalne zajednice ili ustanove, pa zatrai od
nadlenog suda da to ispita. Upravni spor moe pokrenuti i nadleni ombudsmen, a
intervenirati u postupku koji je u toku, kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da
je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode graana zagarantirane
Ustavom BiH.
B. VRSTE UPRAVNOG SPORA
Na zakon o upravnim sporovima poznaje dvije vrste upravnog spora, i to:
1. spor o zakonitosti upravnog akta; i
2. spor pune jurisdikcije.
Meutim, u teoriji se spominju i druge podjele upravnog spora, kao to su: objektivni i
subjektivni sporovi ili prethodni i naknadni.
1. Upravni spor o zakonitosti upravnog akta
Opi je princip da svi pojedinani akti organa dravne uprave i drugih dravnih organa
koji obavljaju upravne poslove, kao i pojedinani akti koje donose institucije u vrenju javnih
ovlatenja moraju biti zasnovani na zakonu (princip zakonitosti). Ovaj princip imao je odraza
u svim naim zakonima kojima se regulira materija o postupcima, pa prema tome i u
upravnom postupku, gdje je proklamirano da su svi organi i institucije koje postupaju u
upravnim stvarima duni rjeavati na osnovu zakona, drugih propisa organa i opih akata
institucija koje oni donose na osnovu javnih ovlatenja. Upravni akt donesen u skladu s ovim
propisima, bilo da su oni formalne ili materijalne prirode, zakonito je donesen upravni akt.
Ali, i pored ovog principa, deava se da organi i institucije donosu nezakonite
pojedinane upravne akte, kojima rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima
pojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka u upravnom postupku.
Nezakoniti akti mogu se donijeti i u prvostepenom i u drugostepenom upravnom
postupku. Zato je dato pravo nadlenom sudu da na tubu stranke ispita zakonitost upravnog
akta, odnosno da zatiti prava graana i drugih stranaka koja su im zagarantirana propisima.
Svakako da treba praviti razliku to se tie pokretanja upravnog spora protiv prvostepenih
upravnih akata, jer je protiv njih mogue pokrenuti upravni spor samo onda kad su konani,
odnosno kad se protiv njih ne moe izjaviti redovni pravni lijek.
Prema tome, u upravnom sporu o zakonitosti upravnog akta predmet je ocjena
zakonitosti tog akta, a ne i rjeavanje upravne stvari. Kad sud ocijeni da upravni akt nije
zakonito donesen, on e takav akt samo ponititi i vratiti nadlenom organu ili odreenoj
instituciji na ponovno rjeavanje s ciljem otklanjanja nezakonitosti.
2.Upravni spor pune jurisdikcije
55
Za razliku od upravnog spora o zakonitosti upravnog akta gdje je predmet spora

zakonitost upravnog akta, u upravnom sporu pune jurisdikcije predmet je utvrivanje
individualne pravne situacije u cjelini. Dakle, u ovoj vrsti upravnog spora sud se ne
ograniava samo na ocjenu zakonitosti upravnog akta, nego ima ira ovlatenja, ulazi i u
njegovu svrsishodnost.
Prilikom utvrivanja odreene individualne pravne situacije, sud moe da je utemelji,
izmijeni ili ukine, odnosno sud se ne ograniava samo na ponitavanje upravnog akta i
njegovo vraanje na ponovni postupak organu koji ga je donio, nego upravnu stvar rjeava
sam u meritumu. Presuda suda donesena u upravnom sporu pune jurisdikcije u svemu
zamjenjuje upravni akt koji je poniten.
Ali, treba istai da se upravni spor pune jurisdikcije ne moe voditi u svim upravnim
stvarima i da radi toga u ZUP-u postoje odreeni uslovi. Tako npr. kada sud nae da se
osporeni upravni akt treba ponititi, moe, ako to priroda stvari dozvoljava ili ako podaci
postupka daju pouzdanu osnovu za to, presudom rijeiti upravnu stvar. Takva presuda u
svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Sud e nakon ponitenja nezakonitog akta odluiti i
o zahtjevu tuioca za povrat stvari ili naknadu tete, samo ako podaci postupka daju pouzdanu
osnovu za takvu odluku, jer e u protivnom tuioca pouiti da ovakav zahtjev ostvaruje u
parnici kod drugog nadlenog suda.
Iz ovog proizlazi da su uslovi za rjeavanje u sporu pune jurisdikcije:
a) da priroda stvari to dozvoljava; i
b) da podaci postupka pruaju pouzdanu osnovu za to.
Zakon o upravnom sporu (u daljnjem tekstu: ZUS) poznaje vie vrsta upravnog spora
pune jurisdikcije. Prvi je onaj u kojem sud, osim to ocjenjuje zakonitost upravnog akta,
odluuje i o naknadi tete nanesene izvrenjem upravnog akta ili o povratu stvari oduzetih
izvrenjem upravnog akta. U tom sluaju sud je, kada poniti upravni akt radi njegove
nezakonitosti, duan da raspravi i zahtjev tuioca o naknadi tete ili o povratu oduzetih stvari.
Ali, da bi sud mogao raspraviti o ovom zahtjevu tuioca, potrebno je da podaci postupka
pruaju za takvo raspravljanje pouzdanu osnovu, jer e sud u protivnom tuioca uputiti da
takav zahtjev ostvari u graanskoj parnici kod drugog suda. Prema tome, u sluaju ove vrste
spora pune jurisdikcije, sudu je samo data mogunost da, nakon ponitenja upravnog akta
zbog njegove nezakonitosti, odlui o drugom zahtjevu tuioca. To znai da sud nije obavezan
da odluuje i o zahtjevu tuioca za naknadu tete ili povrat stvari ako za takvo odluivanje
nema pouzdane podatke, jer je ova materija u nadlenosti drugih sudova. Sud e o takvom
zahtjevu tuioca odluiti samo kada mu podaci provedenog postupka pouzdano govore da o
takvom zahtjevu moe odluiti. Ovaj spor pune jurisdikcije vezan je za spor o zakonitosti
upravnog akta, to znai da kao samostalna cjelina ne moe postojati.
Druga vrsta pune jurisdikcije je ona u kojoj sud sam rjeava upravnu stvar (meritorno
rjeavanje). S ciljem skraivanja, odnosno ekonominosti postupka, sudu je data mogunost
da, nakon ponitenja upravnog akta, presudom sam rijei upravnu stvar i takva presuda u
svemu zamjenjuje poniteni akt. Ali, i u ovom sluaju postoje odreeni uslovi da bi sud
mogao tako postupati, i to:
a) da priroda stvari to dozvoljava; i
b) da podaci postupka pruaju pouzdanu osnovu za takvo rjeavanje.
Najei sluajevi kada priroda stvari ne dozvoljava ovakvo postupanje suda jesu
rjeavanje upravnih stvari po slobodnoj (diskrecionoj) ocjeni organa (npr. dozvola za nabavku
i noenje oruja i dr.), a o podacima kao pouzdanoj osnovi za ovakvo odluivanje sud cijeni u
svakom konkretnom sluaju. Presuda donesena u ovom sporu pune jurisdikcije predstavlja
osnovu za izvrenje, na isti nain kao i upravni akt. Treba istai da je ova vrsta upravnog
spora mnogo efikasnija od spora koji se ograniava samo na ispitivanje i odluivanje o
56
zakonitosti upravnog akta, jer stranka bre dolazi do svojih prava, s obzirom da se upravna
stvar okonava na sudu i ne vraa se ponovo nadlenom organu na rjeavanje.
Sud u upravnom sporu moe sam rijeiti upravnu stvar (meritorno rjeavanje) i u
sluaju utnje uprave. Naime, kada nadleni organ po zahtjevu stranke ne donese
odgovarajui upravni akt u odreenom roku, koji bi trebalo da bude konaan (nema mjesta
albi), stranka moe pokrenuti upravni spor isto kao da je njen zahtjev rijeen negativno. Tada
sud donosi presudu i odreuje rok u kojem nadleni organ treba da donese upravni akt. Ali,
ako taj organ ni u ovom naknadom roku ne postupi po presudi, sud e, uz ispunjenje
odreenih uslova, na zahtjev stranke donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje upravni akt tog
organa.
I na kraju, sluaj spora pune jurisdikcije poznaje i Zakon o upravnom postupku. Tako
npr. stranka moe, uslijed vanrednog ukidanja rjeenja koje je izvreno, pretrpjeti odreenu
tetu. Tada ona ima pravo na naknadu, ali samo stvarne tete o emu odluuje takoer sud u
upravnom sporu.
3. Ostale vrste upravnih sporova
Osim podjele upravnih sporova na spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune
jurisdikcije, koja je napravljena s obzirom na ovlatenja suda u vezi s odluivanjem u
upravnom sporu, u naoj pravnoj teoriji postoje i podjele na: objektivne i subjektivne upravne
sporove ili na prethodne i naknadne upravne sporove.
Subjektivnim upravnim sporom nazivamo onaj koji pokree fiziko lice (pojedinac) ili
pravno lice radi povrede svog subjektivnog prava, a objektivni upravni spor je onaj koji se
vodi radi povrede objektivnog prava, odnosno radi ispitivanja zakonitosti upravnog akta, bez
obzira o ijem je pravu rije. Tako npr. kada tuilac ili drugi ovlateni organ istupa u
upravnom sporu traei da se ispita da li je upravnim aktom povrijeen zakon u korist
pojedinca, tada se u stvari ispituje povreda objektivnog prava, pa e to biti i objektivni spor.
Prethodnim upravnim sporom nazivamo onaj u kojem sud rjeava upravni spor, a da
prije toga o toj upravnoj stvari nije postupao nadleni organ (npr. utnja uprave), a naknadni
upravni spor je onaj kada sud rjeava u upravnom sporu, nakon donesenog upravnog akta u
upravnom postupku. Prema tome, spor o zakonitosti upravnog akta je uvijek naknadni upravni
spor, dok spor pune jurisdikcije moe biti i naknadni i prethodni.
C. PREDMET UPRAVNOG SPORA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE
Predmet upravnog spora, kako je ve naglaeno, jeste ispitivanje zakonitosti upravnog
akta, pri emu treba imati u vidu da se zakonitost upravnog akta moe ispitivati i s aspekta
primjene materijalnog prava i s aspekta primjene formalnog prava. Ispitujui zakonitost
upravnog akta, sud se ograniava na ispitivanje samo zakonitosti njegovog dispozitiva, to
znai da se zakonitost obrazloenja ne ispituje, s obzirom da se ono i ne pobija.
Zakonitost upravnog akta ispituje se s aspekta pravilne primjene propisa koji su
primijenjeni u konkretnom sluaju (materijalnih i formalnih), odnosno propisa koji su vaili u
vremenu kada je odreeni upravni akt donesen, s izuzetkom da neki propisi doneseni kasnije
imaju retroaktivnu (povratnu) snagu.
Ispitivanjem zakonitosti upravnog akta s aspekta primjene materijalnog prava, sud, u
stvari, ispituje da li je akt, koji se tubom osporava, uope pravilan, odnosno da li je pravilno
primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opi akt.
Ali, ispitivanjem zakonitosti upravnog akta, u vezi s primjenom formalnog prava, sud ispituje
pravilnost provoenja postupka koji je prethodio donoenju upravnog akta, a naroito u vezi s
pravilnou utvrenog injeninog stanja ili pravilnou izvedenog zakljuka iz ve utvrenih
57
injenica. Osim toga, u okviru ispitivanja zakonitosti upravnog akta sud ispituje i pravilnu
primjenu propisa o nadlenosti za rjeavanje upravnih stvari, bilo da je u pitanju stvarna ili
mjesna nadlenost.
Kada je rije o upravnim aktima, koja nadleni organi donose po slobodnoj
(diskrecionoj) ocjeni, tada se ne moe govoriti o nepravilnoj primjeni propisa, ali samo pod
uslovom da je organ svoju slobodnu ocjenu koristio u granicama ovlatenja datih pravnim
propisima i u skladu s ciljem u kojem mu je to ovlatenje dato. Prema tome, ako nadleni
organ prekorai granice ovog ovlatenja ili ako to ovlatenje nije koristio u skladu s
pomenutim ciljem, sud bi mogao ispitivati zakonitost upravnog akta.
D. ORGANI NADLENI ZA RJEAVANJE U UPRAVNOM SPORU
Kao to je ve navedeno, u naem pravnom sistemu voenje upravnih sporova
povjereno je sudovima. Time se, u stvari, u punoj mjeri ostvaruje sudska kontrola rada
upravnih institucija u rjeavanju upravnih stvari. Polazei od vrsta organa i drugih institucija
iji se upravni akt osporava, kao i od karaktera upravnog akta, ZUS razgraniava nadlenost
sudova za voenje upravnog spora.
Upravne sporove na nivou BiH rjeava Sud BiH.
E. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA
1. Mogunost pokretanja upravnog spora
Upravni spor mogue je pokrenuti samo protiv upravnih akata i to konanih upravnih
akata, a to su najee upravni akti doneseni u drugom stepenu. Upravni spor moe se
pokrenuti i protiv upravnih akata denesenih u prvom stepenu, ali samo pod uslovom da se
protiv takvih akata ne moe izjaviti alba u upravnom postupku, odnosno protiv kojih nema
mjesta albi.
ZUS poznaje i izuzetak od pravila da se upravni spor moe pokrenuti samo protiv
upravnih akata na isti nain kao izuzetak za mogunost izjavljivanja albe protiv upravnih
akata donesenih u prvom stepenu. Naime, u upravnom postupku jedan od glavnih uslova da se
alba moe izjaviti protiv upravnih akata u prvom stepenu je i postojanje upravnog akta. Ali,
ZUS kao i ZUP predvia mogunost pokretanja upravnog spora i kada nema upravnog akta,
odnosno kada nadleni organ ne donese odgovarajui upravni akt povodom zahtjeva stranke u
prvom stepenu, kao i albe u drugom stepenu, svakako pod uslovima predvienim u ZUS-u.
Od pravila da se upravni spor moe pokrenuti protiv svih upravnih akata, postoje
izuzeci kada se on ipak ne moe voditi, i to:
a) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana
izvan upravnog spora;
b) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je po izriitoj zakonskoj
odredbi iskljuen upravni spor, osim kada je organ pri donoenju upravnog akta
prekoraio granice u nadlenosti;
c) protiv upravnih akata koje su donijeli domovi Parlamentarne skuptine BiH,
Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH.
2. Razlozi pobijanja upravnog akta
Upravni akt moe se pobijati zbog toga to:
a) u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu
ili opi akt;
58
b) je akt donio nenadleni organ;

c) u upravnom postupku koji je prethodio donoenju akta nije postupano po
pravilima postupka, a naroito kada injenino stanje nije potpuno i pravilno
utvreno ili je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u vezi s
injeninim stanjem; ili
d) je organ prekoraio granicu koja mu je data propisima i suprotno cilju datog
ovlatenja.
3. Stranke u upravnom sporu
Stranke u upravnom sporu su tuilac i tuenik, a pod odreenim uslovima i drugo
zainteresirano lice (intervenijent).
Tuilac u upravnom sporu je, u pravilu, ono lice koje nije zadovoljno konanim
upravnim aktom donesenim u upravnom postupku. To lice moe biti ili pojedinac ili pravno
lice, a moe biti i organ, preduzee, poslovna jedinica, naselje i sl. ili druga lica, iako nemaju
svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza kojim se rjeava u upravnom
postupku.
Tuilac pojedinac u upravnom sporu je svako fiziko lice koje moe biti stranka u
upravnom postupku, a to su sva fizika lica, bez obzira na godine starosti (pravna
sposobnost), odnosno bez obzira da li imaju sposobnost da u upravnom sporu istupaju pred
sudom (procesna sposobnost). Kao i u upravnom postupku, procesno nesposobna fizika lica
(maloljetnike i druga poslovno nesposobna lica) zastupaju njihovi zakonski zastupniciroditelji, staratelji i usvojitelji.
Tuilac kao pravno lice u upravnom sporu je svako lice kojem pravni poredak priznaje
svojstvo pravnog lica, kao nosioca odreenih prava i obaveza. To su, u stvari, sva lica koja su
upisana u registar kod nadlenog suda, svakako uz ispunjenje odreenih uslova (npr.
preduzea), kao i druga lica kojima pravni poredak priznaje svojstvo pravnog lica samim
ustanovljenjem bez upisa u sudski registar, kao to su teritorijalne jedinice.
Odreeni organi, kao to su tuilac i pravobranilac, svaki u svojoj ulozi i pod
odreenim uslovima, mogu pokrenuti upravni spor. Tuilac - kada je u ulozi zatitnika opih
interesa, a to e biti u sluaju kada je upravnim aktom povrijeen zakon u korist pojedinca ili
preduzea ili druge organizacije ili zajednice. Pravobranilac - kada je u ulozi zatitnika
teritorijalnih jedinica, odnosno ustanova koje po zakonu zastupa, a to e biti u sluaju kada je
upravnim aktom povrijeen zakon na njihovu tetu.
Upravni spor moe pokrenuti ombudsmen, a i intervenirati u postupku koji je u toku
kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je upravnim aktom povrijeeno
ljudsko dostojanstvo, prava i slobode graana zagarantirane ustavom i instrumentima
navedenim u aneksima Ustava BiH.
Tuenik u upravnom sporu je onaj subjekt koji je donio upravni akt koji je mogue
tubom osporavati. To su, prije svega, upravni organi, kao i ustanove koje imaju javna
ovlatenja za rjeavanje odreenih upravnih stvari.
Pod organima u naem pravnom sistemu podrazumijevaju se, prije svih, organi
uprave, s obzirom na njihovu funkciju u koju spada obavljanje upravnih poslova, odnosno
rjeavanje o pravima, obavezama i pravnim interesima graana i drugih lica u upravnom
postupku (upravno rjeavanje), kao i vrenje upravnog nadzora (npr. inspekcijski nadzor).
Ostali organi rjee se pojavljuju kao donosioci upravnih akata, jer u izvravanju njihove
funkcije to nije primarno. Prema tome, kao tueni u upravnom sporu mogu se pojaviti organi
svih teritorijalnih zajednica. Ali, od ovoga postoje i odreeni izuzeci o emu je ve bilo
govora.
59
Zainteresirano lice u upravnom sporu (intervenijent) je ono lice kojem bi ponitenje

osporenog upravnog akta neposredno bilo na tetu. Takvom licu, kao suprotnoj stranci u
upravnom sporu, daje se svojstvo stranke, odnosno sva prava stranke u upravnom sporu. Ovo
lice u upravnom sporu ima interesa da se osporeni upravni akt odri na snazi. Prema tome,
ono se uvijek nalazi na strani organa, odnosno ustanove iji se akt osporava. Tako npr., ako
tuilac pokrene tubom upravni spor protiv upravnog akta, kojim je povrijeen zakon u korist
nekog lica, to lice je zainteresirana stranka u upravnom sporu, jer e nastojati da se takav akt
odri na snazi radi ouvanja svog prava steenog takvim aktom.
4. Nain pokretanja upravnog spora tuba
Upravni spor pokree se tubom, koja se podnosi u roku od 30 dana od dana
dostavljanja upravnog akta stranci koja je podnosi. Ovaj rok vai i za organe ovlatene za
podnoenje tube u upravnom sporu, ako im se upravni akt dostavi, a ako im se upravni akt ne
dostavi, tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u iju
korist je donesen.
Bez tube nema upravnog spora, to znai da se on moe pokrenuti samo po tubi
stranke, a ne i po slubenoj dunosti. Prema tome, za razliku od upravnog postupka u kojem
vai i stranaki i slubeni princip, u upravnom sporu vai samo stranaki princip.
Tuba se moe predati neposredno ili potom. Radi olakanja predavanja tube, ZUS
predvia (kao i ZUP) mogunost da se tuba moe izjaviti i usmeno na zapisnik, bilo kojem
sudu nadlenom za odluivanje u upravnom sporu ili bilo kojem drugom sudu. Ovo je, u
stvari, nain neposrednog predavanja tube sudu, ali tuba se neposredno sudu moe predati i
u pismenom obliku. Kada se tuba predaje potom, predaje se preporueno, jer se dan predaje
tube preporueno smatra danom predaje sudu neposredno, bilo usmenim putem u zapisnik ili
pismeno. Meutim, ni ZUS nije rigorozan kad je rije o oznaavanju organa kojem se tuba
treba predati. Kao i drugi postupci, i on titi neuku stranku, koja iz neznanja ili oigledne
greke preda tubu nekom drugom organu, jer propisuje da e tuba predata drugom organu, a
sudu stigne po isteku propisanog roka, ipak biti pravovremena. Tako npr. ZUP utvruje
obavezu svih subjekata koji rjeavaju upravne stvari da su duni bez odgaanja dostaviti
tubu za pokretanje upravnog spora nadlenom sudu, kada je dobiju potom i da e o tome
obavijestiti njenog podnosioca. Za lica koja se nalaze u oruanim snagama na obaveznoj
slubi, kao i ostala lica u oruanim snagama na slubi u vojnim jedinicama ili vojnim
ustanovama i tabovima, gdje ne postoji redovna pota, dan predaje tube vojnoj jedinici,
odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje sudu.
Tuba mora sadravati:
a) ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja tuioca, ako je u pitanju pojedinac,
odnosno naziv i sjedite, ako je u pitanju pravno lice ili drugi ovlateni organ;
b) upravni akt protiv kojeg se tuba podnosi, odnosno broj i datum akta, kao i naziv
organa koji je akt donio;
c) kratko izlaganje zbog ega se tuba podnosi;
d) u kojem pravcu i obimu se trai ponitenje upravnog akta;
e) odreeni zahtjev koji se tie stvari ili visine tete, ako se tubom trai i povrat
stvari ili naknada tete.
Uz tubu se obavezno prilae i akt koji se osporava, bilo u originalu ili prijepisu.
Tuba s prilozima predaje se u onoliko primjeraka koliko ima i zainteresiranih lica u sporu.
5. Odustajanje od tube
60
Tuilac moe sve do donoenja odluke odustati od tube, i u tom sluaju sud
obustavlja postupak rjeenjem. Postupak e se obustaviti i u sluaju kada organ u toku
upravnog spora donese novi upravni akt (npr. izmijeni ili poniti upravni akt u vezi s
upravnim sporom) kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt, ili kada u sluaju utnje
administracije donose novi upravni akt, a tuilac izjavi da je tim ili naknadno donesenim
aktom zadovoljan. U sluaju da tuilac ne bude zadovoljan tim aktom, sud e nastaviti
postupak.
Za razliku od upravnog postupka, u upravnom sporu nije data mogunost sudu da
cijeni o tome hoe li produiti voenje spora i pored odustajanja stranke od tube, ako je to u
opem interesu. Ovo zbog toga to se upravni spor moe pokrenuti i voditi samo po tubi
stranke, a ne i po slubenoj dunosti.
6. Djelovanje tube na izvrenje upravnog akta
Za razliku od albe u upravnom postupku, tuba u upravnom sporu, u pravilu, ne
spreava izvrenje osporenog upravnog akta. Meutim, ZUS predvia i sluajeve, kao
izuzetke, u kojima ipak tuba ima odgoeno djelovanje koje se tie izvrenja osporenog
upravnog akta. Odgoeno djelovanje tube koje se tie izvrenja upravnog akta moe biti
obavezno, a moe biti i fakultativno. Obavezno djelovanje tuba ima u sluaju kada bi
izvrenje osporenog upravnog akta tuiocu nanijelo teko popravljivu tetu, a odgaanje nije
protivno interesu, niti bi se njime nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Tada je
organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje (ako je u pitanju akt institucije
koja nije ovlatena za izvrenje) duan na zahtjev tuioca, uz koji e priloiti dokaz o
podnesenoj tubi, odgoditi izvrenje osporenog upravnog akta. Na zahtjev tuioca za
odgaanje izvrenja, organ mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od dana
prijema takvog zahtjeva.
Organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje moe (fakultativno) i
iz drugih razloga, koje e cijeniti u svakom konkretnom sluaju, odgoditi izvrenje osporenog
upravnog akta, ako to dozvoljava javni interes. I u jednom i u drugom sluaju odgaanje
izvrenja osporenog upravnog akta traje sve do konane sudske odluke.
F. POSTUPAK PO TUBI
Polazei od specifinosti pojedinih faza postupka po tubi, razlikujemo prethodni i
redovni postupak.
1. Prethodni postupak
U ovom postupku ispituje se formalna ispravnost tube, odnosno da li je tuba uredna
to se tie njenog sadraja i da li je pravovremena, dozvoljena i podnesena od ovlatenog lica.
Prema tome, i prethodni postupak po tubi ima, u stvari, dvije faze. U prvoj fazi
prethodnog postupka tuba se ispituje u pogledu njenog sadraja, odnosno da li je ona
potpuna i razumljiva, a u drugoj fazi prethodnog postupka, ispravnost tube ispituje se u
pogledu njene pravovremenosti, dozvoljenosti i da li je podnesena od ovlatenog lica.
Po neurednoj tubi u pogledu njenog sadraja postupa se na isti nain kao i po
neurednim podnescima u upravnom postupku. Naime, kada sud ustanovi da je tuba
nepotpuna ili nerazumljiva, duan je pozvati tuioca i pouiti u kojem pravcu treba da otkloni
nedostatke, a osim toga ukazati mu i na posljedice ako ne postupi po traenju suda. Ako
tuilac ne otkloni takve nedostatke u tubi, a oni spreavaju rad suda po toj tubi, sud e je
odbaciti rjeenjem kao neurednu. Ali, kada sud nae da je osporeni upravni akt nitavan, tada
61
tubu, i pored njene neurednosti, nee odbaciti, nego e takav akt oglasiti nitavnim
(nepostojeim). Ovo zbog toga jer je sud duan po slubenoj dunosti paziti na nitavnost
upravnih akata, pa ak i u prethodnom postupku, bilo da je u pitanju ispitivanje ispravnosti
tube u pogledu urednosti ili njene pravovremenosti, dozvoljenosti i podnoenja od
ovlatenog lica. Sluajevi nitavnosti upravnog akta predvieni su Zakonom o opem
upravnom postupku.
Pravovremenost tube ispituje se kako u sluaju njenog podnoenja u propisanom
roku, tako i u sluaju njenog podnoenja prije vremena. Pravovremenom tubom smatra se
ona koji je podnesena u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta koji se osporava.
Prema tome, nepravovremena je svaka tuba podnesena po isteku ovog roka. Preuranjenom
tubom smatra se ona tuba koja je podnesena prije isteka roka propisanog za donoenje
konanog upravnog akta, a to je bilo najee u sluaju utnje uprave. Tako npr., ako
drugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku
donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog organa, a ne donese ga ni u daljnjem roku
od sedam dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor, kao da je
njena alba odbijena (utnje uprave). Meutim, ako stranka prije ovih rokova podnese takvu
tubu, ona se smatra preuranjenom, odnosno tubom podnesenom prije vremena. Prema tome,
kada sud naie na tubu podnesenu po isteku propisanog roka ili prije roka u spomenutom
sluaju utnje uprave, duan je tubu odbaciti kao nepravovremenu, odnosno preuranjenu.
Doputenost tube ispituje se u vezi s karakterom akta koji se njome osporava. Ve je
naglaeno da se upravni spor, s manjim izuzecima, moe pokrenuti samo protiv upravnog
akta, a to je upravni akt koji se donosi u upravnom postupku u formi rjeenja ili zakljuka.
Upravni akt ima odreene karakteristike, koje proizlaze iz njegove definicije u ZUS-a (lan
9.), a to je onaj akt kojim organ, preduzee ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja
rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije u nekoj upravnoj
stvari. Prema tome, najvanije karakteristike upravnog akta su:
a) da je akt donio organ, ustanova ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja;
b) da je akt donesen u nekoj upravnoj stvari; i
c) da je aktom odlueno o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili
organizacije.
Ako aktu nedostaje neki od ovih elemenata, onda se on ne bi mogao smatrati
upravnim aktom, pa prema tome, protiv takvog akta nije mogue ni pokrenuti upravni spor.
To znai da je sud, ako naie na ovakav akt, duan tubu odbaciti.
Doputenost tube ispituje se u pogledu koritenja redovnog pravnog lijeka (albe) u
upravnom postupku. Tu se, prije svega, ispituje da li se protiv upravnog akta, koji se tubom
osporava, mogla izjaviti alba, pa ako nije ili nije izjavljena pravovremeno, sud e takoer
tubu odbaciti, jer se takav upravni akt ne smatra konanim.
Doputenost tube dalje se ispituje i u pogledu zakonskih prepreka za mogunost
voenja upravnog spora protiv odreenog upravnog akta. I sam ZUS stavio je odreenu
prepreku da se upravni spor moe voditi protiv odreenih upravnih akata o emu je ve bilo
govora.
Prema tome, kada sud naie na akt protiv kojeg se ne moe voditi upravni spor, zato
to je iskljuen, bilo u sluajevima koji su navedeni u ZUS-u ili u drugom zakonu, on e
tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
I na kraju, doputenost tube sud treba da ispita i u pogledu postojanja ve donesene
pravosnane presude u upravnom sporu po istoj stvari (res iudicata), i u tom e sluaju
takoer tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
Kako je ve navedeno, upravni spor ne moe pokrenuti svako lice, nego samo
odreena lica o kojima je ve bilo govora. Ali isto tako, lice koje eli da pokrene upravni
spor, pored toga to ima stranaku legitimaciju, treba da ima i aktivnu legitimaciju, odnosno
62
da se aktom koji ono tubom osporava vrijea neko njegovo pravo ili neposredni lini interes
zasnovan na zakonu. Ovu legitimaciju tuioca u upravnom sporu nije teko utvrditi kada je u
pitanju povreda nekog njegovog prava. Zato je mnogo tee tu legitimaciju utvrditi onda kada
smatra da mu je upravnim aktom povrijeen neposredni lini interes zasnovan na zakonu.
Neposrednim interesom smatra se samo onaj koji je u direktnoj vezi s upravnim aktom
koji se osporava.
Lini interes postoji onda kada je upravni akt u neposrednoj vezi s linou tog a ne
nekog drugog lica.
Interes zasnovan na zakonu (legitimni interes) je onaj koji proizlazi iz neke pravne
norme, bilo da je ona iz zakona, drugog propisa ili opeg akta. Prema tome, kada se utvrdi da
je tuilac, i pored toga to ima stranaku legitimaciju, odnosno da se aktom koji se tubom
osporava ne dira u neko njegovo pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, on e
takvu tubu odbaciti kao izjavljenu od neovlatenog lica.
2. Redovni postupak
Postupak do donoenja presude
Za razliku od prethodnog postupka u kojem se ispituje formalna ispravnost tube u
upravnom sporu, u redovnom postupku se, u stvari, postupa po tubi i ispituje zakonitost
upravnog akta, odnosno ispituje opravdanost tubenog zahtjeva i donosi odgovarajua odluka.
Meutim, i u ovoj fazi postupka po tubi sud moe rjeavati o odreenim pitanjima
koja se inae rjeavaju u prethodnom postupku, ako za takvo rjeavanje nisu u to vrijeme bili
sazreli uslovi. Osim toga, u ovoj fazi postupka sud moe ponititi upravni akt i bez
dostavljanja tube na odgovor protivnoj stranci, ako u aktu nae takve nedostatke, koji
spreavaju ocjenu o njegovoj zakonitosti. Prema tome, ako uzmemo da redovni postupak po
tubi poinje dostavljanjem tube na odgovor tuenoj stranci, onda bi ispitivanje suda u
pogledu postojanja bitnih nedostataka u upravnom aktu, koji spreavaju ocjenu zakonitosti
akta, bila meufaza u postupku po tubi izmeu prethodnog i redovnog postupka. Bitni
nedostaci u upravnom aktu su oni koji su sudu dovoljni da, bez provoenja postupka, nae da
je upravni akt nezakonit, odnosno da ti nedostaci ine akt nezakonitim. Tako je npr. ZUP
propisao oblik i sastavne dijelove rjeenja, kao i neke neophodne dijelove, pa ako u upravnom
aktu nedostaje npr. dispozitiv, onda to samo po sebi predstavlja bitan nedostatak u upravnom
aktu, to ga ini nezakonitim.
Nakon to ispita tubu u pogledu njene formalne ispravnosti i njenih eventualnih
bitnih nedostataka, koji bi spreavali ocjenu zakonitosti osporenog upravnog akta, sud po
jedan prijepis tube s prilozima dostavlja na odgovor tuenoj stranci i zainteresiranim licima,
ako ih ima. Tuenoj stranci daje se i rok u svakom konkretnom sluaju, u kojem treba dati
odgovor na tubu. Taj rok ne moe biti krai od osam ni dui od 30 dana. Dostavljajui
tuenoj stranci prijepis tube s prilozima radi davanja odgovora na tubu, sud e zatraiti da
mu se uz odgovor dostave i svi spisi koji se odnose na predmet. Meutim, s ciljem efikasnijeg
provoenja postupka po tubi, sudu je data mogunost da stvar rijei i bez spisa, ako tuena
stranka i poslije drugog traenja ne poalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moe poslati.
Prema tome, pravo je tuene stranke da odlui hoe li dati odgovor na tubu, to e cijeniti u
svakom konkretnom sluaju, ali kada je rije o dostavljanju spisa predmeta, onda je to
obaveza tuene stranke, jer u protivnom sud stvar rjeava i bez spisa, to u veini sluajeva
njoj nee odgovarati. Ovo zbog toga to e sud, u pravilu, nemajui u vidu odgovarajue
injenice, ponititi upravni akt i vratiti na ponovni postupak.
U upravnim sporovima sud rjeava u nejavnoj sjednici, a izuzetno moe odluiti da se
odri usmena rasprava, ako nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari. Iz
63
ovoga proizlazi da je stvar suda da u svakom konkretnom sluaju, to e svakako zavisiti od

sloenosti upravne stvari, ocijeni da li je potrebno odrati usmenu raspravu. Meutim, radi
dosljednije zatite stranke u upravnom sporu, ipak je omogueno da i stranka predloi da se
odri usmena rasprava, naroito kad smatra da e se stvar bolje razjasniti. O prijedlogu
stranke sud odluuje po slobodnoj ocjeni, to znai da ga moe usvojiti ili odbaciti. Ako
nadleno sudsko vijee odlui da se odri usmena rasprava, bilo samoinicijativno ili po
prijedlogu stranke, predsjednik vijea odreuje dan odravanja rasprave, kao i lica koja
raspravi treba da prisustvuju (stranke i zainteresirana lica ako ih ima). Zakazanu raspravu sud
moe odgoditi samo iz vanih razloga, koje u svakom konkretnom sluaju cijeni nadleno
vijee. Raspravom rukovodi predsjednik sudskog vijea i o njoj se vodi zapisnik, u koji se
unose sve bitne injenice i okolnosti koje su odluujue relevantne za pravilno i zakonito
rjeavanje upravnog spora. Osim toga, u zapisnik se obavezno unosi i dispozitiv odluke suda.
Zapisnik potpisuje predsjednik vijea i zapisniar.
Za razliku od pravila upravnog postupka, u upravnom sporu izostanak strane sa
usmene rasprave ne moe se cijeniti kao odustajanje od zahtjeva, jer to ne zadrava rad suda.
U tom sluaju na usmenoj raspravi pristupa se itanju njihovih podnesaka. Meutim, ako s
rasprave izostanu i tuilac i tuena stranka, sudu je data mogunost da moe odgoditi usmenu
raspravu, a moe i bez usmene rasprave, odnosno bez prisustva stranaka, spor raspraviti i o
njemu donijeti odgovarajuu odluku. Svakako da e sud prilikom ocjene o potrebi odgaanja
usmene rasprave ili raspravljanju stvari i bez prisustva stranaka imati u vidu, prije svega,
osnovni princip o materijalnoj istini, a potom i principe efikasnosti i ekonominosti, koji ne bi
smjeli uticati na pravilnost i zakonitost rjeavanja spora.
Prije odravanja rasprave vijee odreuje izvjestioca kao lana vijea, koji na raspravi
prvi dobiva rije da bi izloio stanje i sutinu spora, ali mu je uskraeno pravo da izloi i
svoje miljenje o sporu. Potom se rije daje tuiocu da obrazloi tubu, a nakon toga istupa
zastupnik tuene stranke, odnosno organa ili ustanove, kao donosioca upravnog akta koji se
pobija i zainteresirano lice (ako ga ima) koje ima interesa da se upravni akt odri na snazi, pa
istupa na strani tuene stranke.
Nain rjeavanja spora
Zakonitost osporenog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije
vezan razlozima navedenim u tubi. U ispitivanju zakonitosti osporenog upravnog akta, sud
moe tubu uvaiti i osporeni upravni akt ponititi, ili tubu odbiti kao neosnovanu.
Tuba moe biti uvaena i upravni akt poniten iz svih razloga koji su navedeni kao
razlozi za pobijanje upravnog akta, a to su:
a) nepravilna primjena zakona, odnosno propisa zasnovanog na zakonu ili drugog
zakonito donesenog propisa ili opeg akta prilikom njegovog donoenja. Tu se
misli na propise materijalnog karaktera kojima se ureuju pojedina upravne
oblasti, odnosno odredbe tih propisa koje su materijalnog karaktera. Meutim,
kada je upravni akt donesen po slobodnoj ocjeni, na osnovu i u granicama
ovlatenja datih pravnim propisima u skladu s ciljem davanja ovlatenja, nema
nepravilne primjene propisa, pa se akt iz tog razloga ne moe ni pobijati;
b) donoenje upravnog akta od nenadlenog organa, i ovaj razlog za pobijanje
upravnog akta se protee poevi od postupanja po albi, to je u skladu s
principom da organi moraju po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i
mjesnu nadlenost;
c) nepravilna primjena pravila postupka prije donoenja upravnog akta, a naroito
nepravilno utvrenog injeninog stanja ili nepravilno izvedenog zakljuka iz
utvrenih injenica u pogledu injeninog stanja.
64
Prema tome, upravni akt moe se pobijati, kako radi nepravilne primjene materijalnog
prava, tako i radi nepravilne primjene formalnog prava (pravila postupka).
Kada poniti upravni akt, sud predmet moe vratiti organu na ponovni postupak, ili
sam rijeiti upravnu stvar.
Sud e predmet vratiti organu na ponovni postupak kada:
a) u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima;
b) su injenice o bitnim takama nepotpuno utvrene;
c) je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog
stanja,
d) se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka, koji bi bili od
uticaja na rjeenje stvari.
Sud e sam rijeiti stvar (meritorno rjeavanje) kada:
a) bi ponitenje osporenog upravnog akta u navedenim sluajevima i vraanje stvari
nadlenom organu na ponovni postupak tuiocu izazvalo teko popravljivu tetu;
b) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oigledno da je
injenino stanje drugaije od onoga koje je utvreno u upravnom postupku; i
c) je u istom upravnom sporu ve jednom poniten upravni akt a nadleni organ nije
u potpunosti postupio po presudi.
Sud stvar rjeava u meritumu, tako to sam utvruje injenino stanje, a moe ga
utvrditi na raspravi, preko jednog od lanova vijea, preko drugog suda ili drugog organa.
Tada se na raspravu poziva i stranka.
3. Odluke suda u upravnom sporu
Upravni spor rjeava se presudom koja se objavljuje odmah po zavrenoj raspravi
usmeno s navoenjem najvanijih razloga kojima se pri odluivanju rukovodilo. U sloenijim
stvarima sud moe odustati od usmenog objavljivanja presude, pa e je donijeti naknadno, a
najkasnije u roku od osam dana. Isto tako, kad sud treba da utvrdi neku injenicu, za ije
raspravljanje nije potrebna nova usmena rasprava, a usmenu raspravu je ve zavrio, tada
moe donijeti presudu i bez rasprave. I tu je propisan rok od osam dana koji tee od dana kada
sud tu injenicu utvrdi.
Osim presuda, sud u upravnom sporu donosi odluke i u formi rjeenja, naroito kada
odluuje o sporednim pitanjima tokom postupka (odbacivanje tube, obustava postupka i dr.).
Za rjeenja vae ista pravila kao i za presude, to je sluaj i u upravnom postupku u pogledu
rjeenja i zakljuaka.
Presuda, odnosno rjeenje sadri:
a) oznaku suda koji donosi presudu, odnosno rjeenje;
b) ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara;
c) oznaku stranaka i njihovih zastupnika, ako ih ima;
d) kratko izlaganje predmeta spora;
e) dan izricanja i objavljivanja presude, odnosno rjeenja;
f) dispozitiv koji mora biti odvojen od obrazloenja;
g) obrazloenje i pouku o albi, ako je dozvoljena.
Originalnu presudu, odnosno rjeenje potpisuje predsjednik vijea i zapisniar, a
strankama se izdaje u formi ovjerenog prijepisa.
G. UPRAVNI SPOR U SLUAJU UTNJE UPRAVE
Na isti nain na koji ZUP titi stranku u sluaju kad nadleni organ ili ustanova s
javnim ovlatenjima za rjeavanje odreenih upravnih stvari u propisanom roku ne donose
65
odgovarajui upravni akt povodom urednog zahtjeva stranke i daje joj pravo da moe izjaviti
albu drugostepenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen, tako i ZUS omoguava stranci
da moe pokrenuti upravni spor. Naime, ako nadleni organ u odreenom roku ne donese
upravni akt koji bi trebalo da bude konaan, odnosno protiv kojeg nema mjesta albi, stranci
je data mogunost da zbog ovakve inertnosti uprave moe tubom pokrenuti upravni spor. U
praksi su najei sluajevi primjene ovog instituta, kada drugostepeni organ povodom albe
stranke ne donese odgovarajui upravni akt u roku od 30 dana od dana njene predaje, a ne
donese ga ni u naknadnom roku od sedam dana nakon intervencije stranke. Meutim, mogue
je da do primjene ovog instituta doe i kada uti prvostepena uprava, ali samo onda kada
protiv prvostepenog upravnog akta alba nije dozvoljena. To su, u stvari, oni izuzeci koji
iskljuuju pravo stranke na albu protiv prvostepenih akata, to je mogue uiniti samo
zakonom i pod uslovom da je zatita prava i zakonitosti stranci osigurana na drugi nain (npr.
putem upravnog spora). U tom sluaju stranka moe pokrenuti upravni spor radi toga to
prvostepeni upravni akt nije donesen u propisanom roku, jer je protiv takvog akta iskljueno
pravo na albu. Zato svi oni zakoni koji iskljuuju pravo na albu sadre i odredbe koje
stranke upuuju na zatitu prava i zakonitosti na drugi nain, a to moe biti putem upravnog
spora.
Kao to je ve navedeno, upravni spor najee se pokree kada uti drugostepena
uprava. Meutim, mogua je situacija da se on pokree i kada uti i prvostepena i
drugostepena uprava, a to e biti sluaj kada se protiv prvostepenog upravnog akta moe
izjaviti alba. Tako npr. ako prvostepeni organ ne donese upravni akt po zahtjevu stranke u
propisanom roku, stranka ima pravo izjaviti albu drugostepenom organu i od njega traiti da
naredi prvostepenom organu donoenje odgovarajueg upravnog akta ili da sam drugostepeni
organ donese upravni akt ako razlozi prvostepenog organa zbog nedonoenja akta nisu
opravdani. Meutim, moe se desiti, to je pokazala i praksa, da ni drugostepeni organ ne
preduzima nikakve mjere po traenju stranke, i u tom sluaju ona moe pokrenuti upravni
spor traei intervenciju nadlenog suda. Ali, da bi stranka mogla pokrenuti upravni spor u
ovakvim sluajevima, ZUS je obavezuje da, nakon proteka roka u kojem je drugostepeni
organ trebalo da preduzme odgovarajue mjere (30 dana), mora ponovo da se obrati tom
istom organu traei preduzimanje potrebnih mjera (da naredi prvostepenom organu
donoenje upravnog akta ili da sam rijei stvar). Ako ni u naknadnom roku od sedam dana
nakon ponovljenog traenja drugostepeni organ ne donese upravni akt po albi stranke, ona
ima pravo pokrenuti upravni spor, kao da je njena alba odbijena.
H. PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU
Pravni lijekovi u upravnom sporu su: redovni pravni lijekovi i vanredni pravni
lijekovi. Jedini redovni pravni lijek je alba, a vanrednih pravnih lijekova ima vie i o njima
e biti vie govora u nastavku.
Vanredni pravni lijekovi
Vanredni pravni lijekovi su:
a) ponavljanje postupka;
b) zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke; i
c) zahtjev za zatitu zakonitosti.
Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku 30 dana (subjektivni rok) od
dana saznanja razloga za ponavljanje, a ako se za razloge saznalo prije nego to je postupak
kod suda okonan, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke
suda, pod uslovom da se taj razlog nije mogao upotrijebiti tokom postupka. Po proteku pet
66
godina od pravosnanosti odluke ponavljanje se ne moe traiti (objektivni rok). Ponavljanje

postupka stranka moe traiti tubom, koju podnosi sudu nadlenom za odluivanje po tubi
za ponavljanje, a to je onaj sud koji je donio odluku.
Sud e ponoviti postupak okonan presudom ili rjeenjem na zahtjev stranke ako:
a) stranka sazna za nove injenice, ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove
dokaze, na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijeen za stranku da su injenice,
odnosno dokazi bili izneseni u ranijem sudskom postupku;
b) je sud donio odluku zbog krivinog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka
ishoena prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog
protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja
predstavlja krivino djelo;
c) je odluka suda zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a
ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnanom sudskom odlukom;
d) je isprava na kojoj se zasniva odluka lana ili lano preinaena, ili ako je stranka,
svjedok ili vjetak, prilikom sasluanja pred sudom, dao lanu izjavu a odluka se
zasniva na toj izjavi;
e) stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istom
upravnom sporu; i
f) zainteresiranom licu nije bila data mogunost da uestvuje u upravnom sporu.
Meutim, zbog okolnosti navedenih pod takama a) i e), ponavljanje postupka moe
se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da ih iznese u ranijem postupku.
Odluku o ponavljanju postupka sud donosi u nejavnoj sjednici, a po tubi za
ponavljanje postupka postupa na isti nain kao i po redovnoj tubi u pogledu njene
pravovremenosti, doputenosti i izjavljivanja od neovlatenog lica.
Tuba kojom se trai ponavljanje postupka mora sadravati:
a) odluku suda donesenu u postupku ije ponavljanje se trai;
b) zakonski osnov za ponavljanje i dokaze, odnosno okolnosti koje ine bar
vjerovatnim postojanje tog osnova;
c) okolnosti iz kojih proizlazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to
dokazuje; i
d) u kojem pravcu i obimu se predlae izmjena odluke donesene u postupku ije
ponavljanje se trai.
Nakon to ispita ispravnost tube u pogledu njenog sadraja, pravovremenosti,
doputenosti i izjavljivanja od ovlatenog lica, sud se uputa u ispitivanje razloga za
ponavljanje postupka, s tim to prethodno tubu dostavlja protivnoj stranci i zainteresiranim
licima na odgovor. Po ispravnoj tubi sud moe dozvoliti ponavljanje postupka, i u tom
sluaju stavlja van snage raniju odluku u cjelini ili djelimino. Ako sud nae da stranka nije
uinila bar vjerovatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje postupka, tubu e
odbaciti, odnosno postupiti na isti nain kao i s pravovremenom, nedoputenom ili tubom
izjavljenom od neovlatenog lica.
Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke moe se podnijeti protiv pravosnanih
odluka suda.
67
RADNI ODNOSI
A. ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.
26/04, 7/05 i 48/05) ureuju se prava, obaveze, odgovornost, plae i druge naknade, kao i
druga pitanja iz ugovora o radu: zaposlenika u institucijama BiH i njihovim tijelima koji nisu
dravni slubenici; zaposlenika u institucijama BiH koji su izriito izuzeti iz Zakona o
dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine; zaposlenika koji su zaposleni u javnim
preduzeima BiH, udruenjima i fondacijama BiH, meuentitetskim korporacijama i drugim
institucijama za obavljanje dodatnih nadlenosti u BiH, ako drugim zakonom nije drugaije
odreeno i na dravne slubenike, ako nije u suprotnosti sa Zakonom o dravnoj slubi u
institucijama BiH.
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
a) poslodavac podrazumijeva institucije BiH i njihova tijela i druga pravna lica i
druge institucije, koje zapoljavaju odreena lica na osnovu ugovora o radu;
b) zaposleni je fiziko lice koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o
radu;
c) ugovor o radu je pismeni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenog u kojem se
navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizlaze iz radnog
odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i opeg akta poslodavca;
d) pripravnik je lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, s ciljem
strune obuke ili samostalnog rada.
Zaposleni imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se
ulaniti, tj. udruivati u sloenije oblike, birati svoja reprezentativna tijela, saglasno zakonu,
statutu ili pravilima tog sindikata. Sindikat se moe osnovati bez ikakvog prethodnog
odobrenja. Zaposleni ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva
u sindikatu.
Poslodavcima koji djeluju u svoje ime ili preko nekog drugog lica, lana ili
predstavnika, zabranjuje se: mijeanje u uspostavu, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;
zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem njegove kontrole. Zakonita djelatnost
sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati.
Lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposleni, ne moe biti diskriminirano
zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja ili opredjeljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roenja ili neke
druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, tjelesnih tekoa ili na osnovu
nekog drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrenim Ustavom
BiH i zakonom.
Odlukom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu ne mogu se
propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom.
II. PRIJEM U RADNI ODNOS
Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenog donosi poslodavac. Na osnovu ove
odluke, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom
dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji BiH. Javni oglas sadri: naziv i sjedite
poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uslove za prijem u radni odnos,
odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos
zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren probni rad kao poseban uslov za
68
zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za podnoenje prijava na raspisani
javni oglas. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana. Poslodavac imenuje
komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje da li
ispunjavaju uslove date u oglasu. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni
odnos. Kada god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e ga pokuati popuniti
vanjskim premjetajem zaposlenog koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugog
poslodavca. Postupak prijema zaposlenog u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o
unutranjoj organizaciji poslodavca (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom
poslodavca. Struktura zaposlenih kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu
stanovnitva BiH prema posljednjem popisu.
Javni oglas ne raspisuje se za: zaposlenog koji se rasporeuje na upranjeno radno
mjesto kod istog poslodavca; zaposlenog koji se rasporeuje na rad od jednog poslodavca na
rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenog;
prijem u radni odnos zaposlenog na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti
obavljanja poslova nije mogue pravovremeno provesti javni oglas; zaposlenog koji je
proglaen vikom kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca,
smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slino; te za druge sluajeve odreene
zakonom. Interni premjetaj i rasporeivanje obavlja se u skladu s Pravilnikom, kojim e se
detaljnije regulirati ova materija.
U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope
uslove: da ima navrenih 18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjem
ne starijim od est mjeseci; da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo
za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za
krivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u BiH; da nije
obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki i psihiki sposobno za
obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovih uslova,
zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem u
radni odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna
psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).
Ne moe se primiti u radni odnos ni biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja
obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu
firmu. O ovim okolnostima lice koje se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom
prijema u radni odnos. Kada se ove okolnosti steknu tokom zaposlenja kod poslodavca,
zaposleni je duan, u roku od 15 dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome da li
e otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca. Ako je zaposleni
prilikom prijema u radni odnos preutio ovu injenicu ili nije otklonio smetnju u odreenom
roku, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog, bez prava na otkazni
rok. Zaposleni moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom
odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije
zabranjen posebnim zakonom.
III. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH
1. Sklapanje ugovora o radu
a) Sadraj ugovora o radu
Na osnovu odluke poslodavca, izmeu zaposlenog i poslodavca zakljuuje se ugovor o
radu. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri naroito podatke o:
nazivu i sjeditu poslodavaca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenog;
69
trajanju ugovora o radu; danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem se
zaposleni zapoljava i kratak opis poslova; duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokom
radnog dana; plai, dodacima na plau, drugim naknadama, te periodima isplate; trajanju
godinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposleni i poslodavac;
druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim
ugovorom. Umjesto podataka, prava i obaveza, u ugovoru o radu moe se navesti
odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara BiH, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim
su ureena ta pitanja. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada
zaposleni pone raditi na osnovu sklopljenog ugovora o radu.
Ako se zaposleni upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo,
sa zaposlenim se mora postii pismena saglasnost o sljedeim uslovima ugovora: trajanju rada
u inozemstvu; valuti u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja
zaposleni ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu; uslovima vraanja u zemlju, odnosno
na rad kod poslodavca.
b) Podaci koji se od zaposlenog ne mogu traiti
Prilikom sklapanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od zaposlenog podatke
koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposleni obavlja. Od ene
koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve zaposlena kod poslodavca
zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe.
Lini podaci zaposlenih ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati
treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava
i obaveza iz radnog odnosa.
c) Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme
Ugovor o radu moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim ako
zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme. Za
obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim privremeno
i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme
odsutnog zaposlenog, moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potreba
za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenog, a najdue dvije
godine. Ako zaposleni izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim
poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e
se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: godinjeg odmora;
bolovanja; porodiljskog odsustva; odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu; perioda
izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda BiH ili
drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu; plaenog odsustva s posla uz saglasnost
poslodavca; vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim
poslodavcem.
d) Probni rad
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe
trajati due od est mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavac
otkazuje zaposlenom ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim
70
zakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom radu, zaposleni ima prava iz radnog
odnosa koja se odnose na poslove koje zaposleni obavlja tokom probnog rada.
2. Radno vrijeme
Prosjeno radno vrijeme zaposlenog je 40 sati sedmino.
Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposleni, koji
je sklopio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, moe sklopiti vie takvih ugovora i na
taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ako to ne teti interesima poslodavca i ako ne stvara
sukob interesa, o emu e poslodavac i zaposleni sklopiti pismeni sporazum. Zaposleni, koji
radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposleni s
punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od duine radnog vremena (plaa, naknada i
sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu kada se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj
osnovi.
U sluaju vie sile (poar, zemljotres, poplava i sl.), iznenadnog poveanja obima
posla, kao i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, zaposleni je, na zahtjev
poslodavca, obavezan raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do
10 sati sedmino. Ako prekovremeni rad zaposlenog traje due od tri sedmice neprekidno ili
vie od 10 sedmica tokom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno
obavjetava Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH. Zaposleni moe dobrovoljno raditi
prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati sedmino. Trudnica ne moe raditi
prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj do est godina
ivota djeteta moe raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na
takav rad. Upravni inspektorat zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno zakonu.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da
tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s
tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena
preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne moe
biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno
vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Rad u vremenu izmeu 22.00 sata naveer i 6.00
sati sljedeeg dana smatra se nonim radom.
3. Odmori i odsustva
a) Odmori
Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u
trajanju od najmanje 30 minuta. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu,
koji ne moe biti na poetku ni na kraju radnog dana. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana iznosi najmanje 12 sati.
Zaposleni ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a
ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan slobodan
dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenog.
U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju
od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. Aktom ili odlukom poslodavca
utvruju se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18 radnih dana.
Zaposleni, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa
dui od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako
zaposleni nije stekao ovo pravo, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki
navreni mjesec dana rada, saglasno zakonu i ugovoru o radu. Odsustvo s rada zbog
71
privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog odsustva, vojne vjebe i drugo odsustvo koje
nije uslovljeno voljom zaposlenog, ne smatra se prekidom rada iz ovog zakona.
U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme
praznika kada se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva s rada koje se zaposlenom priznaje u
sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju
trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako
zakonom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.
Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela. Ako zaposleni koristi
godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana
u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni
pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor, najmanje 30
dana prije koritenja godinjeg odmora. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem
rjeenja o godinjemu odmoru. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava
poslodavac. Zaposleni ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad god on to eli, uz
obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Zaposleni se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo
na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog
godinjeg odmora.
b) Odsustva s rada
Zaposleni ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee
bolesti ili smrti lana ue porodice. lanom ue porodice smatra se: brani i vanbrani drug,
dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac,
majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. Zaposleni moe
imati pravo na plaenu odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno aktom
poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definirani. Izuzetno, poslodavac je duan
omoguiti zaposlenom odsustvo do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo
od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo. Ako zaposleni ne iskoristi ovo
odsustvo, nema pravo u zamjenu iskoristiti neke druge dane kao ni traiti novanu naknadu za
one dane koje nije iskoristio.
Poslodavac moe zaposlenom, za njegov zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez naknade
plae - neplaena odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca. Za
vrijeme odsustva prava i obaveze zaposlenog, koja se stiu na radu i na osnovu rada, miruju.
4. Zatita zaposlenog
Poslodavac je duan omoguiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog
na rad. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenog za rad na nain koji osigurava zatitu
ivota i zdravlja zaposlenog, te spreava nastanak nesree. Poslodavac je duan osigurati
potrebne uslove za zatitu na radu kojim se osigurava zatita ivota i zdravlje zaposlenog, kao
i svakog drugog lica s kojim doe u dodir tokom trajanja ugovora, saglasno zakonu.
Zaposleni ima pravo odbiti raditi na svom radnom mjestu ili obavljati svoje uobiajene
dunosti ako mu direktno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene
propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i
poslodavca. U tomu sluaju poslodavac moe zaposlenog rasporediti na druge poslove, dok se
ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem nivou.
72
a) Zatita ene i materinstva

Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog tog stanja
otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti
na druge poslove.
ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge
poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni ljekar. Ako
poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje ene, ona ima pravo na odsustvo s rada
uz naknadu plae. Privremeni raspored ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene.
enu za vrijeme trudnoe poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen
pismeni pristanak.
Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljsko odsustvo
od 12 mjeseci neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara, ena moe poeti porodiljsko
odsustvo 28 dana prije poroaja. ena moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae
od 42 dana poslije poroaja.
Otac djeteta moe koristiti neiskoriteno pravo ene na porodiljsko odsustvo u sluaju:
smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena
koristiti to pravo.
Nakon isteka porodiljskog odsustva, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo
raditi polovinu punog radnog vremena ako dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene
institucije, zahtijeva intenzivnu njegu. Ovo pravo moe koristiti i zaposleni - otac djeteta, ako
ena za to vrijeme radi puno radno vrijeme ili lice koje se brine o djetetu u sluaju smrti oba
roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju brinuti se o djetetu.
ena, koja nakon koritenja porodiljskog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo
na odsustvo s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu
nalaza ovlatenog ljekara. Ovo pravo ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota
djeteta. U tom sluaju vrijeme odsustva rauna se u puno radno vrijeme.
Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima
pravo produiti porodiljsko odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog
ljekara, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom
djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj
pripadaju sva prava na osnovu porodiljskog odsustva.
Nakon isteka porodiljskog odsustva jedan od roditelja moe odsustvovati s rada do tri
godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca. Za vrijeme odsustva s rada,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenog miruju. Za vrijeme koritenja porodiljskog
odsustva, zaposleni ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu s vaeem
zakonom. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena zaposleni ima pravo primiti
naknadu plae za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu. Jedan od
roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi
polovinu punog radnog vremena, u sluaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom
da dijete nije smjeteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza
nadlene zdravstvene institucije. Roditelju, koji koristi ovo pravo, pripada pravo na naknadu
plae, saglasno zakonu. Roditelju, koji koristi ovo pravo, ne moe se narediti da radi nou,
prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni
pristanak.
b) Zatita zaposlenog privremeno ili trajno nesposobnog za rad
73
Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti,
za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu
nezavisno od toga da li ima sklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na ostvarivanje
prava zaposlenog iz radnog odnosa. Zaposleni koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog
povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon lijeenja i
oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima
pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za
rad ili na druge odgovarajue poslove. Zaposleni je duan, u roku tri dana od dana nastupanja
nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u
skladu s ugovorom o radu.
Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenog postoji smanjena
radna sposobnost ili direktna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u
pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban. Dodatno i
sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenog, koji je pretrpio povredu na radu ili
obolio od profesionalne bolesti, u vezi s odgovarajuim oblicima obrazovanja, obuke i
programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti.
Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati
ugovor o radu zaposlenom kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na
radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen direktnoj opasnosti od nastanka
invalidnosti ili profesionalne bolesti.
5. Plae i naknade
a) Plae
Zaposleni ima pravo na plau radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu s
ugovorom o radu, koja zavisi od: sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme,
odgovornosti za izvravanje poslova i drugih kriterija utvrenih odlukom Vijea ministara
BiH ili aktom poslodavca. Plae se odreuju tako to se osnova za obraun plae mnoi s
koeficijentom, te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a
najvie 20%. Plae zaposlenih, koji su budetski korisnici, odreuje Vijee ministara BiH, a
plae ostalih zaposlenih odreuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Zaposleni imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za: prekovremeni i noni rad; rad
nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi.
Visinu ovog dodatka na osnovnu plau za zaposlene koji su budetski korisnici odreuje
Vijee ministara BiH, a za ostale zaposlene odreuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije
drugaije odreeno.
Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plaa koji
ne mogu biti dui od 30 dana. Prilikom isplate plae, poslodavac je duan zaposlenom uruiti
pismeni obraun plae. Pojedinane isplate plae nisu javne.
b) Naknade
Zaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih
sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena
nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).
Visina naknade za ovaj period za koji se naknada isplauje na teret poslodavca utvruje se
aktom Vijea ministara BiH, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Zaposleni ima
pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje
74
zaposleni nije kriv. Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla;
ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti
zaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade;
otpremninu pri odlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi sa
slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvruje
se aktom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.
Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenog ili konane odluke nadlenog suda,
svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela,
uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae zaposlenog.
Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenog moe se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenog.
6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad
Poslodavac moe, u skladu s potrebama rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje,
osposobljavanje i usavravanje za rad. Zaposleni je obavezan, saglasno svojim sposobnostima
i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to
poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou.
Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada,
omoguiti zaposlenom obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra
neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou. Nain strunog
obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad zaposlenog, vrijeme trajanja, naknada,
obaveze zaposlenog kao i ostala pitanja utvruju se aktom poslodavca.
7. Pripravnici
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjuju
se i na prijem pripravnika. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac
zakljuuje ugovor o radu s pripravkom. Ugovor o radu s pripravikom zakljuuje se na
odreeno vrijeme, a najdue na godinu dana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano.
Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit e se aktom poslodavca ili ugovorom o
radu izmeu poslodavca i pripravnika.
8. Volonterski rad
Ako je struni ispit ili radno iskustvo, utvreno zakonom ili pravilnikom o radnim
odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja,
poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Period
volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na
odreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana. Ugovor o
volonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku. Nain i trajanje volonterskog rada ureuje
se pravilnikom. Licu se, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava odmor tokom
rada pod istim uslovima kao i za zaposlenog u radnom odnosu i prava na osnovu osiguranja u
sluaju povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
9. Struni ispit
75
Zaposleni koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojem je poslodavac
duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji nema poloen struni upravni
ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu.
Zaposlenom, koji ne poloi struni upravni ispit u roku, prestaje ugovor o radu. Nain
polaganja strunog upravnog ispita utvruje se odlukom Vijea ministara BiH.
10. Izumi i tehnika unapreenja zaposlenih
Zaposleni je duan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehnikom unapreenju
ili drugom otkriu koje je ostvario na radu ili u vezi s radom o tome obavijestiti poslodavca i
ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom preeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije
drugaije odreeno. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da
izjavu da nema interesa za izum, zaposleni moe slobodno raspolagati s izumom, uz uslov da
izum uva kao poslovnu tajnu u tomu periodu i tokom pregovora s poslodavcem.
11. Zabrana takmienja zaposlenog s poslodavcem
Poslodavac i zaposleni mogu sklopiti ugovor kojim se zaposleni obavezuje da ne
moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju
obavlja poslodavac.
Poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka
ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposleni ne moe
zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe, za svoj ili za
raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem. Ovaj ugovor moe biti
sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenog samo ako
je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposlenom za vrijeme trajanja zabrane
isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposlenom u
periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ovu naknadu poslodavac je duan
isplatiti zaposlenom krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade usaglaava se na
nain i pod uslovima utvrenim zakonom ili ugovorom o radu.
12. Disciplinska odgovornost
a) Povrede slubene dunosti
Zaposleni e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti
propisanih ovim zakonom, kada je povreda rezultat njegove line krivice. Povrede slubenih
dunosti mogu biti tee i lake. Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je
definirana kao krivino djelo protiv slubene dunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno
prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini zaposlenog nepodobnim za rad kod
poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih
tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; neizvravanje ili nesavjesno i
nemarno obavljanje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili
oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca; bavljenje
djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca;
uzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje
nepanje, neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu; krenje pravila radne
discipline; nepravovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova; neprimjereno
ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u obavljanju slubene dunosti;
svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao tea. Pravilnikom o disciplinskoj i
76
materijalnoj odgovornosti zaposlenih (u daljnjem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj

odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti. Pravilnik donosi Vijee ministara
BiH za budetske korisnike, a poslodavac za ostale zaposlene. Odgovornost za izvrenje
krivinog djela, odnosno prekraja ne iskljuuje disciplinsku i materijalnu odgovornost
zaposlenog, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i povredu slubene dunosti.
b) Disciplinski postupak
Svaki zaposleni moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojeg
zaposlenog, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i,
po mogunosti, potkrijepljena dokazima. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice
koje on odredi odluuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenog. Pokretanje
disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est mjeseci od dana
injenja, odnosno saznanja za povredu i poinioca, a za teu povredu slubene dunosti za 12
mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno poinioca. Prvostepenu
disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreeni period, koji ne moe biti dui od etiri
godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne
moe biti u disciplinskoj komisiji. Prvostepena disciplinska komisija provodi disciplinski
postupak na nain i u skladu s postupkom reguliranim Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Komisija izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. Tokom cijelog
disciplinskog postupka zaposleni ima prava koja su mu zagarantirana zakonskim i
podzakonskim aktima, a naroito pravo: biti pravovremeno obavijeten o navodima o povredi
slubene dunosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili
usmenu izjavu koja e se onda pismeno evidentirati; na pravino i javno sasluanje u
razumnom roku pred organima koji se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost moe biti
iskljuena iz cijelog ili dijela sasluanja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne
sigurnosti u demokratskom drutvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili ako to zahtijeva
zatita linog ivota stranaka, ili javnost moe biti iskljuena do neophodne mjere u posebnim
okolnostima kada bi javno sasluanje smetalo interesima pravde prema miljenju organa
utvrenih ovim zakonom; na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom
sasluanju i pravo odbrane protiv optubi preko pravnog zastupnika po svom izboru; na javno
izricanje odluke; na albu protiv svake tetne odluke disciplinske komisije osnovane prema
ovom zakonu.
c) Disciplinske kazne
Zbog povrede slubene dunosti, zaposlenom se mogu izrei sljedee disciplinske
kazne: pismena opomena; pismeni ukor; kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u periodu
od dva do 30 dana; degradiranje na nie radno mjesto; prestanak radnog odnosa. Za laku
povredu slubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinska kazna: pismena opomena
ili pismeni ukor, a za teu povredu slubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinska
kazna: suspenzija s radnog mjesta i plae u trajanju od dva do 30 dana, degradiranje na nie
radno mjesto ili prestanak radnog odnosa.
Zaposleni, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede slubene
dunosti, moe se suspendirati do konanosti disciplinskog postupka, to u svakom
konkretnom sluaju cijeni poslodavac. Odluku o suspenziji donosi poslodavac. Za vrijeme
suspenzije zaposleni ima pravo na 70% plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio
suspenziji. Ako zaposlenom bude izreena disciplinska kazna za laku povredu slubene
dunosti, ili bude osloboen, ima pravo na razliku do punog iznosa plae. Protiv odluke o
77
suspenziji zaposleni ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam
dana od dana prijema odluke. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa njeno
izvrenje.
Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposleni i poslodavac imaju pravo
uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema
odluke. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika
i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj
komisiji. Mandat komisije ne moe biti dui od etiri godine. Drugostepena disciplinska
komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije.
Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenog
pokrenut krivini postupak iz istih razloga. U sluaju da zaposleni bude osloboen optubi,
bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu
informaciju o krivinom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. U sluaju da
optube protiv zaposlenog budu odbaene, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak
zbog istih injenica.
Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac odmah suspendira zaposlenog s
dunosti u sluaju ako je: pokrenut krivini postupak protiv zaposlenog za djelo uinjeno na
dunosti i ako je zaposleni u pritvoru. Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac moe
suspendirati zaposlenog s dunosti u sluaju ako je: krivini postupak pokrenut protiv
zaposlenog za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili
zaposleni zateen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od
najmanje pet godina. U sluaju suspenzije, zaposleni prima 60% plae, koju je ostvario u
mjesecu koji je prethodio suspenziji.
13. Naknada tete
Zaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje
tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenih, svaki
zaposleni odgovara za dio tete koji je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenog ne moe
utvrditi dio tete koji je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni jednako odgovorni i
tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie zaposlenih prouzrokovalo tetu krivinim
djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja
paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom. Ako
je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete,
poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.
Zaposleni, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu
treem licu i ako je tetu nadoknadio poslodavac, obavezan je nadoknaditi poslodavcu iznos
naknade koji je isplaen treem licu. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojima je ona
nastala, namjeru ili krajnju nepanju zaposlenog koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti,
utvruje prvostepena komisija za tete. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na
mandatni period ne dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto
toliko zamjenika. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposleni i poslodavac imaju
pravo uloiti albu drugostepenoj komsiji za tete. Drugostepenu komisiju za tete imenuje
poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri
lana i isto toliko zamjenika. Nain i postupak rada prvostepene i drugostupene komisije za
tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenog od
78
obaveze naknade prouzrokovane tete i ostalo reguliraju se Pravilnikom o disciplinskoj

odgovornosti. Ako zaposleni pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je duan
zaposlenom nadoknaditi tetu po opim propisima obaveznog prava.
14. Prestanak ugovora o radu
a) Nain prestanka ugovora o radu
Ugovor o radu prestaje: pismenim sporazumom izmeu poslodavca i zaposlenog; kada
zaposleni navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staa osiguranja,
nezavisno od godina ivota; danom dostave pravosnanog rjeenja od nadlenog organa o
utvrivanju gubitka potpune sposobnosti za rad; otkazom poslodavca, odnosno zaposlenog;
istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; ako zaposleni bude
osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na
izdravanje kazne zatvora; ako zaposlenom bude izreena mjera sigurnosti, odgojna ili
zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; konanom
odlukom disciplinske komisije, kojom je izreena mjera prestanak radnog odnosa; odlukom
Suda BiH koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa; u sluaju vika radne snage; u
sluaju neopravdanog izostanka s posla dueg od pet radnih dana; ako zaposleni ne poloi
struni ispit u utvrenom roku; ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu; ako se utvrdi da
je zaposleni, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene isprave. Zaposleni
prekida radni odnos: od trenutka kada je potvren kao kandidat za javnu dunost za koju se
izbor vri direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojem
nivou vlasti, od trenutka kada je imenovan na dunost u bilo kojem izvrnom organu vlasti na
bilo kojem nivou vlasti.
b) Otkaz ugovora o radu
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom uz propisani otkazni rok, u
sluaju: prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili
organizacionih razloga; ili kada zaposleni nije u mogunosti izvravati svoje obaveze iz
ugovora o radu. Otkaz zbog nastanka ovih okolnosti mogu je samo ako poslodavac, imajui
u vidu veliinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti zaposlenog,
ne moe zaposlenog rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne moe obrazovati, odnosno
osposobiti za rad na drugim poslovima.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom, bez obaveze potivanja
otkaznog roka, u sluaju kada je zaposleni odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu
slubene dunosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz lana 95. stav 4. ovog zakona, ili
povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo opravdano
oekivati od zaposlenog da nastavi radni odnos. Ugovor o radu ne moe se otkazati
zaposlenom bez prethodnog pismenog upozorenja. Pismeno upozorenje zaposlenom sadri
opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposleni smatra odgovornim i izjavu o
namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da se
takav prijestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu ponovi. Kolektivnim ugovorom ili
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda navedenih radnih obaveza.
Zaposleni moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u
sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koje
su takve prirode da ne bi bilo opravdano oekivati od zaposlenog da nastavi radni odnos kod
poslodavca. U ovom sluaju otkazivanja ugovora o radu zaposleni ima sva prava u skladu sa
zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazao poslodavac. Ugovor o radu, u sluaju iz l. 72.
79
i 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog
koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. Ako
poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenog, obavezan je
omoguiti zaposlenom da iznese svoju odbranu. U sluaju otkazivanja ugovora o radu, u
smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom
BiH, dokazati postojanje razloga za otkaz.
c) Forma i trajanje otkaznog roka
Otkaz se daje u pismenoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposleni. Poslodavac je
obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposlenom. Otkaz se dostavlja zaposlenom,
odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposleni otkazuje ugovor o
radu, ni krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poinje
tei od dana uruenja otkaza zaposlenom, odnosno poslodavcu. Aktom poslodavca moe se
utvrditi due trajanje otkaznog roka. U sluaju da je zaposleni zateen u vrenju krivinog
djela, poslodavac mu moe odmah otkazati ugovor o radu.
Ako zaposleni, na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog otkaznog
roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je
radio do isteka otkaznog roka. Ako Sud BiH utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca
obavezati da: vrati zaposlenog na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili
druge odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plae u visini plae koju bi zaposleni
ostvario da je radio i nadoknaditi mu tetu; ili isplati zaposlenom: naknadu plae u visini
plae koju bi zaposleni ostvario da je radio; naknadu na ime pretrpljene tete; otpremninu na
koju zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o radu; druge naknade na
koje zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili ugovorom o radu. Zaposleni, koji
osporava otkazivanje ugovora o radu, moe traiti da Sud BiH donese privremenu mjeru o
njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.
d) Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada
poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uslovima. Ako zaposleni prihvati ovu ponudu poslodavca, zadrava pravo da
pred Sudom BiH osporava doputenost takve izmjene ugovora.
15. Prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenih

a) Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa
Zaposleni ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa utvrene ovim zakonom,
odlukom Vijea ministara BiH, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom
poslodavca ili kolektivnom ugovoru, u skladu sa zakonom. O pravima i obavezama
zaposlenih odluuje poslodavac ili drugo ovlateno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom
i aktima poslodavca.
b) Zatita prava iz radnog odnosa
80
Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa

moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjev
pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev podnesen. Podnoenje zahtjeva ne
spreava zaposlenog da trai zatitu povrijeenog prava pred Sudom BiH. Zaposleni moe
podnijeti tubu pred Sudom BiH zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u sluaju ako
poslodavac nije rijeio zahtjev u roku. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana
dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu
prava iz radnog odnosa.
Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti
arbitrai. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i
druga pitanja znaajna za rad arbitrae.
U sluaju promjene poslodavca ili njegove pravne pozicije, ugovori o radu prenose se
na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenog. Novi poslodavac i zaposleni mogu otkazati
ugovor na nain i u rokovima utvrenim ovim zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o
radu sklopljenim s prethodnim poslodavcem.
Apsolutna zastarjelost potraivanja iz radnog odnosa je tri godine od dana nastanka
potraivanja.
16. Stavljanje zaposlenog na raspolaganje
Zaposleni moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u
sluaju kada se pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim
sluajevima odreenim zakonom. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog
poslodavca, preuzima zaposlene od ukinutog poslodavca s danom donoenja odluke o
ukidanju i rasporeuje ih na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj strunoj spremi. Ako je
pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposleni koji je radio na tom radnom mjestu
bez javnog oglasa postavlja se na drugo upranjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj
strunoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou.
Zaposleni koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto stavlja se na raspolaganje na
vrijeme od: dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnoga staa; etiri mjeseca, do navrenih
od 15 do 25 godina radnog staa; est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnog staa.
Odluku o stavljanju zaposlenog na raspolaganje donosi poslodavac. Za vrijeme trajanja
raspolaganja, zaposleni ima pravo na plau u visini koju bi ostvario kao da radi kod
poslodavca. Ako zaposleni na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, ili ako ne
bude postavljen na upranjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, prestaje mu radni odnos,
uz otkazni rok od 15 dana. Vrijeme provedeno na raspolaganju i u otkaznom roku smatra se
kao vrijeme provedeno u radnom odnosu.
17. Pravilnik o radu
Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga
pitanja znaajna za zaposlenog i poslodavca, u skladu sa zakonom. O donoenju pravilnika o
radu poslodavac se konsultira sa sindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploi
poslodavca.
18. Kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor moe se sklopiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavaca
ili udruenja poslodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovora
moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie
81
poslodavaca ili udruenja poslodavaca. Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog

ugovora zastupljeno vie sindikata, odnosno vie poslodavaca ili udruenja poslodavaca, o
zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci
koji imaju punomo od svakog sindikata pojedinano, odnosno poslodavca, u skladu s
njihovim statutom. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenoj formi.
Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze stranaka koje su ga zakljuile, te
prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim
propisima. Kolektivnim ugovorom ureuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja.
Kolektivni ugovor obavezan je za stranke koje su ga zakljuile ili koje su mu naknadno
pristupile. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora obavljaju se na nain i po postupku
utvrenom za njegovo donoenje. Kolektivni ugovor dostavlja se Vijeu ministara BiH i
Upravnom inspektoratu.
19. Reprezentativni sindikat
Reprezentativni sindikat je sindikat registriran na nivou BiH, ili dva i vie sindikata
koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenih jednog poslodavca u sjeditu
poslodavca. Reprezentativni sindikat moe zastupati zaposlene jednog ili vie poslodavaca.
Vijee ministara BiH potvruje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva
pravde BiH. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata moe se uloiti
alba Sudu BiH.
Reprezentativni sindikat zaposlenih, u skladu sa zakonom, ima pravo: biti konsultiran
prije donoenja opeg akta koji se tie radnog statusa i plaa njegovih lanova; pratiti da li
poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji se tie radnih odnosa;
prijaviti svaku povredu propisa Upravnom inspektoratu; pomagati i zastupati zaposlenog na
njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka
za naknadu tete. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika
sindikata i ostalo ureuju se podzakonskim aktima.
20. trajk
Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugim
propisima koji su na snazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanja
ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenih ako je: sporno pitanje upueno
poslodavcu; istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno pitanje upueno poslodavcu; do
tog dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja; poslodavcu dato pismeno obavjetenje o
poetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed.
Izuzetno od odredbi ovog zakona, zaposleni ne moe uestvovati u trajku ako se radi
o zaposlenom s kojim je postignut sporazum da se sporno pitanje rijei arbitraom ili o
zaposlenom koji je zaposlen u osnovnim slubama ili slubi odravanja. Poslodavac odreuje
svoje osnovne slube i slube odravanja nakon konsultacije s reprezentativnim sindikatima.
Ueem u trajku, zaposleni ne vri povredu slubene dunosti. Zaposleni ne moe
biti stavljen u nepovoljniju poziciju od drugih zaposlenih zbog organiziranja ili uea u
trajku. Zaposleni ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da uestvuje u trajku. Ako se
zaposleni ponaa suprotno lanu 96. stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka,
organiziranog u skladu s lanom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepanjom nanese
tetu poslodavcu, ini teu povredu slubene dunosti i na osnovu toga mu se moe dati otkaz
ugovora o radu, bez potivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu je
duan namiriti prouzrokovanu tetu u cjelokupnom iznosu.
82
IV. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih
propisa i akata vri Upravni inspektorat. Odluke Upravnog inspektorata donose se
samostalno.
Zaposleni, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor i
inspekciju od Upravnog inspektorata.
Upravni inspektorat moe: vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu
dokumentaciju; sasluati i uzeti izjave zaposlenih, poslodavca ili predstavnika
reprezentativnog sindikata; izvriti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca;
uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slino; preduzeti i druge mjere i
radnje predviene zakonom. O izvrenom pregledu Upravni inspektorat sainjava zapisnik i
na osnovu njega donosi rjeenje. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposleni
mogu uloiti albu Ministarstvu pravde BiH u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Odluka Ministarstva pravde BiH je konana i obavezujua, ali se protiv nje moe podnijeti
tuba Upravnom odjelu Suda BiH.
Upravni inspektorat obavijestit e poslodavca i zaposlenog o svakoj povredi propisa
donesenih na osnovu ovog zakona. Upravni inspektorat moe dati poslodavcu i zaposlenom
preporuke za ispravljanje povrede iz ovog zakona. Ako poslodavac ili zaposleni ne ispravi
povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda
BiH ili nadlene institucije ili organa.
V. KAZNENE ODREDBE
Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 600 KM do
1.500 KM kaznit e se poslodavac za prekraj, ako: stavlja u nepovoljniju poziciju lice koje
trai zaposlenje kod poslodavca od zaposlenog (lan 6.); primi u radni odnos lice, suprotno
utvrenoj proceduri ili opim i posebnim uslovima i ogranienjima (l. 8., 10. i 11.); zakljui
ugovor o radu, koji ne sadri podatke propisane lanom 12. ovog zakona; uputi zaposlenog na
rad u inozemstvo bez propisanih uslova (lan 13.); od zaposlenih trai podatke koji nisu u
neposrednoj vezi s radnim odnosom (lan 14.); postupa suprotno lanu 15. ovog zakona;
sklopi ugovor o radu sa zaposlenim u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju
duem od 40 sati sedmino (lan 19.); uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne
obavijesti nadleni organ o uvoenju prekovremenog rada (lan 21.); zaposlenom ne omogui
pravo koritenja godinjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime neiskoritenog godinjeg
odmora (lan 29.); ne potuje utvrena prava ene za vrijeme trudnoe i porodiljskog
odsustva (lan od 34. do 43); otkae zaposlenom ugovor o radu suprotno lanu 44. ovog
zakona; ne vrati zaposlenog na poslove na kojima je radio prije nastupanja nesposobnosti za
rad ili na druge odgovarajue poslove (lan 45. stav 2.); zaposlenom ne ponudi druge poslove
(lan 46. stav 1.); otkae ugovor o radu zaposlenom suprotno lanu 47. ovog zakona; postupi
suprotno lanu 52. ovog zakona; zakljui ugovor o radu s pripravnikom na period dui od
jedne godine (lan 54.); ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanom obliku (lan 55.);
donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog suprotno l. 71. i 88; ne omogui
zaposlenom da iznese svoju odbranu (lan 76.); ne urui otkaz zaposlenom u pisanom obliku
(lan 78.); zaposlenom otkae ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (lan 79.); ne
ispuni obaveze prema zaposlenom iz lana 80. stav 1. ovog zakona; zaposlenom onemogui
pravo na trajk (lan 95.); zaposlenog stavi u nepovoljniju poziciju zbog organiziranja ili
uea u trajku (lan 97. stav 2).
Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 300 KM do
800 KM kaznit e se odgovorno lice kod poslodavca, ako uini ove prekraje.
83
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: svi poslodavci duni su
osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvruju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva
radni odnos od uslova predvienih ovim zakonom; svi poslodavci, koji nisu nabrojani u lanu
4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH, u svojim pravilnicima duni su utvrditi radna
mjesta na kojima e zaposliti zaposlene. U roku od 90 od dana stupanja na snagu ovog
zakona: svaki poslodavac duan je ponuditi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod
uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod kojima je radni odnos zasnovan, osim
ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugaije ureena; svi poslodavci koji nisu
nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH naroito e ponuditi ugovor
na neodreeno vrijeme zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, na odreeno vrijeme, u
skladu s ovim zakonom, zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno je zaposlen
po ugovoru o radu na odreeno vrijeme, a ako je takav zaposleni u neprekidnom radnom
odnosu po ugovoru o radu na odreeno vrijeme koji traje due od dvije godine kod
poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, na odreeno
vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleni koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno
obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom
trajanju due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na
neodreeno vrijeme. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pruanju usluga ovaj
zakon nee imati uticaja. Ako zaposleni ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o
radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na
sklapanje. Zaposlenima koji se pojavljuju kao viak otkazuje se ugovor o radu u skladu s
odredbama ovog zakona. Ako zaposleni prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji
mu je ponudio poslodavac nije u skladu s ovim zakonom, moe pred Sudom BiH osporiti
valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana prihvatanja ponude.
Dok se zdravstvena zatita zaposlenih ne uredi zakonima BiH, zakoni i drugi propisi
Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH, kojima je propisana socijalna zatita
zaposlenih, primjenjuju se i na zaposlene kod poslodavca na koje se odnosi ovaj zakon, prema
mjestu prebivalita zaposlenog. Druga pitanja koja su vezana za radni odnos i ugovor o radu
(radna knjiica i ostalo), a koja nisu regulirana ovim zakonom, Ministarstvo e urediti
podzakonskim aktom.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vaiti Zakon o osnovnim pravima iz
radnog odnosa ("Slubeni list RBiH", br.2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Slubeni
list SRBiH", br. 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zakona.
B. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
BiH, br. 19/2002, 35/2003, 4/2004, 17/2004, 26/2004, 37/2004, 48/2005 i 2/2006) ureuje se
pravni status dravnih slubenika u institucijama BiH. Dravni slubenik je lice postavljeno
upravnim aktom na radno mjesto u dravnoj slubi, u skladu sa zakonom.
Zapoljavanje i unapreenje profesionalne karijere dravnog slubenika zasniva se na
javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Struktura dravnih slubenika u dravnoj
slubi okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva BiH prema posljednjem popisu
stanovnitva. Nacionalna pripadnost dravnog slubenika zasniva se na dobrovoljnom
izjanjavanju u skladu s ovim zakonom.
84
Dravna sluba osigurava potivanje i primjenu sljedeih principa: zakonitosti;

transparentnosti i javnosti; odgovornosti; efikasnosti i ekonominosti; profesionalne
nepristranosti.
lanovi Parlamentarne skuptine BiH, lanovi Predsjednitva BiH, Vijea ministara
BiH, ministri i zamjenici ministara, lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije
Ustavnog suda BiH, sudije Suda BiH, Ombudsmen BiH, glavni tuilac, zamjenici glavnog
tuioca i tuioci BiH, pravobranilac i zamjenici pravobranioca BiH, lanovi Visokog sudskog
i tuilakog vijea BiH, lanovi Centralne izborne komisije BiH, profesionalna vojna lica u
institucijama BiH, guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, generalni revizor i
zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH nisu
dravni slubenici i njihov pravni status ureuje se drugim propisima. Sekretari domova
Parlamentarne skuptine BiH, sekretar Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH, lica
zaposlena kao savjetnici lanova Parlamentarne skuptine BiH, lanova Predsjednitva BiH,
predsjedavajueg Vijea ministara BiH, ministara i zamjenika ministara, guvernera i
viceguvernera Centralne banke BiH nisu dravni slubenici. Na sekretare domova i sekretara
Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH primjenjuju se lanovi zakona: 14., 15.1.f) i
g), 18., 22. st.l., 42.a), 44. i 45.
Na savjetnike se primjenjuju lanovi zakona: 14.2.a), 14.5, 15.1.f), 18., 22., 43., 44. i
45..
Ovaj zakon primjenjuje se na dravne slubenike diplomatske i konzularne slube,
Dravne agencije za istrage i zatitu i Dravne granine slube. Osim odredbi iz l.1., 2. i 3.
ovog zakona, Vijee ministara BiH moe odlukom, uz prethodno pribavljeno miljenje
Agencije za dravnu slubu BiH (u daljnjem tekstu: Agencija), utvrditi da se u odnosu na
pojedine odredbe ovog zakona drugaije reguliraju pitanja vezana za diplomatsko-konzularnu
slubu. Ovaj zakon ne primjenjuje se na lica zaposlena u Centralnoj banci BiH i u Uredu
ombudsmena za ljudska prava BiH. Ovaj zakon ne primjenjuje se na policijske slubenike
definirane Zakonom o policijskim slubenicima Bosne i Hercegovine.
II. RADNA MJESTA U DRAVNOJ SLUBI
Dravni slubenik postavlja se na jedno od sljedeih radnih mjesta: rukovodei
dravni slubenici: (sekretar i sekretar s posebnim zadatkom; pomonik ministra, pomonik
direktora i glavni inspektor) i ostali dravni slubenici: (ef unutranje organizacione jedinice;
struni savjetnik; vii struni saradnik; struni saradnik). Kategorije u okviru ovih radnih
mjesta utvruje odlukom Vijee ministara BiH.
Sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinira radom sektora.
Odgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih
odreenoj instituciji. Sekretar za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu institucije.
Sekretar s posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za
obavljanje posebnih zadataka utvrenih odlukom Vijea ministara BiH ili drugim propisima.
Na sekretara s posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim ako ovim
zakonom nije drugaije utvreno. Sekretar s posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje
odgovara Vijeu ministara BiH. Pomonik ministra, pomonik direktora i glavni inspektor
obavljaju poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice, odnosno
sektora i odgovorni su za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala
dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici. Pomonik direktora rukovodi odreenom
oblau rada ili odreenom organizacionom jedinicom i obavlja druge poslove iz odreene
oblasti koje mu odredi direktor. Glavni inspektor neposredno organizira i rukovodi radom
inspektorata u odreenoj oblasti inspekcijskog nadzora. Za svoj rad i upravljanje pomonik
ministra, pomonik direktora i glavni inspektor odgovaraju rukovodiocu institucije.
85
ef unutranje organizacione jedinice obavlja sloenije poslove i odgovoran je za

koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutranjoj
organizacionoj jedinici. ef unutranje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje
odgovara pomoniku ministra, odnosno sekretaru ako u toj instituciji nema pomonika
ministra.
Struni savjetnik je dravni slubenik ija dunost podrazumijeva odgovornost, visok
stepen strunosti i nezavisnosti u odreenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.
Struni savjetnik podnosi izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice.
Vii struni saradnik obavlja odgovorne poslove u odreenoj organizacionoj jedinici.
Vii struni suradnik podnosi izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice.
Struni saradnik je specijaliziran za odreenu oblast rada. Struni saradnik podnosi
izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice.
III. DUNOSTI I PRAVA DRAVNIH SLUBENIKA
Dravni slubenik izvrava zadatke predviene opisom radnog mjesta i primjenjuje i
osigurava potivanje ustavnopravnog poretka i zakona u BiH. Ako dravni slubenik primi
naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na sljedei nain:
a) skree panju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost;
b) ako izdavalac naredbe ponovi naredbu, dravni slubenik zatrait e pismenu
potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naredbe i njen precizan sadraj;
c) ako je naredba potvrena, dravni slubenik obavjetava o naredbi neposredno
nadreenog izdavaocu naredbe i prinuen je da je izvri, osim ako naredba ne
predstavlja krivino djelo. U tom sluaju, dravni slubenik odbija da je izvri i
prijavljuje sluaj nadlenom organu. Dravni slubenik je nepristrasan, te
naroito:
a) izbjegava aktivnosti ili propuste u obavljanju svoje profesionalne dunosti koje
kre ili su nespojive s dunostima utvrenim ovim zakonom i suzdrava se od
javnog ispoljavanja svojih politikih uvjerenja;
b) ne trai i ne prihvaa za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju,
naknadu u novcu, uslugama i slino, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
Dravni slubenik se u obavljanju svojih dunosti rukovodi opim interesom, te
naroito:
a) slui i pomae javnosti;
b) prua javnosti, zainteresiranim stranama i javnim institucijama informacije
zatraene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH.
Dravni slubenik ne smije zauzimati nekretninu u vlasnitvu izbjeglice ili raseljenog
lica niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat
stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebalo da bude pod upravom opinskog organa
uprave zaduenog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i
raseljena lica Republike Srpske za koritenje u svrhu alternativnog smjetaja. Dravni
slubenik ispunjava i druge dunosti utvrene ovim zakonom.
Dravni slubenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije
drugaije utvreno;
b) na odsustvo utvreno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili slinom
radnom mjestu nakon isteka odsustva;
c) da bude nagraen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvreno u
Poglavlju V. ovog zakona;
d) na plau i naknadu na nain utvren u Poglavlju V. ovog zakona;
86
e) na podrku i pomo u strunom obrazovanju i profesionalnom usavravanju s

ciljem napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge naine;
f) na zatitu svog fizikog i moralnog integriteta od strane drave tokom obavljanja
slubenih dunosti;
g) da se nadreeni prema njemu odnose potujui njegovo ljudsko dostojanstvo;
h) da osnuje ili se ulani, ali ne i da bude obavezan ulaniti se u sindikat ili
profesionalno udruenje u skladu sa zakonom;
i) da trajkuje, u skladu sa zakonom.
Dravni slubenik ima pravo na poten i pravedan tretman u svim aspektima
kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko dravljanstvo,
prebivalite, religiju, politika i druga uvjerenja, spol, rasu, roenje, brani status, starosnu
dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status. Dravni slubenik se nakon
postavljenja oslobaa svih vojnih obaveza predvienih zakonom.
Dravni slubenik ne smije obavljati dunost, aktivnost ili biti na poziciji koja dovodi
do sukoba interesa s njegovim slubenim dunostima, a naroito:
a) dravni slubenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaa naknada,
osim u sluaju kada je to odobrio ministar ili rukovodilac institucije. Podzakonski
akti propisuju sluajeve u kojima se moe dati ovakvo odobrenje;
b) dravni slubenik koji je razrijeen dunosti u roku od dvije godine od dana
razrjeenja s dunosti ne moe se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni
pretpostavljeni, odnosno ne moe se zaposliti u firmi nad ijim je radom
provodio redovni nadzor. On takoer ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog
poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrjeenja s dunosti;
c) s izuzetkom rukovodeeg dravnog slubenika, smatrat e se da je dravni
slubenik u odsustvu iz dravne slube od trenutka kada je potvrena njegova
kandidatura za javnu dunost na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka
kada je imenovan na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu na
bilo kojem nivou vlasti u BiH. U tom sluaju, rukovodei dravni slubenik
podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi;
d) dravni slubenik iz lana 16. stav 1. taka c), s izuzetkom rukovodeih dravnih
slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od mjesec
dana od nastupanja sljedeih sluajeva: neuspjeha na izborima, zavretka mandata
i prestanka dunosti u zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou
vlasti u BiH;
e) dravni slubenik ne moe biti lan upravnih i drugih odbora politikih stranaka i
ne smije slijediti instrukcije politikih stranaka.
U skladu s ovim zakonom, prilikom postavljenja na mjesto dravnog slubenika, dravni
slubenik predoit e sve informacije o imovini koju ima raspolaganju on ili lanovi njegove
ue porodice kao i o djelatnostima i dunostima koje obavljaju dravni slubenik i lanovi
njegove ue porodice. Svi podaci uvaju se u evidenciji Registra dravne slube u skladu s
propisima o zatiti podataka koji su na snazi u BiH.
Sekretar s posebnim zadatkom, koji je prethodno imao status dravnog slubenika,
vraa se na isto ili slino radno mjesto u sluaju:
a) nepravilnog postavljenja;
b) nezadovoljavajueg probnog rada;
c) zavretka posebnog zadatka;
d) dobrovoljne ostavke s pozicije.
Sekretarima domova, sekretaru Zajednike slube i savjetniku ne garantira se
sigurnost uivanja pozicije:
87
a) sekretari domova, sekretar Zajednike slube i savjetnik mogu biti razrijeeni

dunosti u bilo koje vrijeme od organa koji ih je imenovao, na prijedlog ovlatenog
predlagaa;
b) mandat sekretara domova i skretara Zajednike slube ne moe biti dui od
mandata saziva Parlamentarne skuptine BiH, s tim to ista lica mogu biti ponovo
birana na istu dunost, a njihova prava i obaveze ureuju se aktom o organizaciji
Sekretarijata Parlamentarne skuptine BiH;
c) mandat savjetnika ne moe biti dui od mandata lica koje savjetuje;
d) imenovanje sekretara domova, sekretara Zajednike slube i savjetnika ne moe se
preinaiti u poziciju dravnog slubenika sa sigurnou uivanja pozicije.
Ako dravni slubenik, sa izuzetkom rukovodeeg dravnog slubenika, bude imenovan na
poziciju sekretara doma, sekretara Zajednike slube i savjetnika, smatrat e se da je u
odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom sluaju, rukovodei dravni slubenik podnosi
ostavku na mjesto u dravnoj slubi. Dravni slubenik iz lana 18. stav 2., sa izuzetkom
rukovodeih dravnih slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od
mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje. Sekretar doma, sekretar Zajednike slube
i savjetnik daju ostavku od trenutka kada je potvrena njihova kandidatura za izbornu poziciju
ili od trenutka kada su imenovani na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu
na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Podzakonski akti odreuju specifine sluajeve nespojivosti
s radnim mjestom sekretara doma, sekretara Zajednike slube i savjetnika.
IV. UPRANJENA RADNA MJESTA, PREMJETAJ, ZAPOLJAVANJE, OCJENA
RADA, UNAPREENJE
Ako u instituciji postoji upranjeno mjesto dravnog slubenika, institucija prvo
interno oglaava to radno mjesto. Institucija razmatra da li se to radno mjesto moe popuniti
internim premjetajem dravnog slubenika zaposlenog na slinom radnom mjestu u
instituciji. Ako ovakav interni premjetaj nije mogu, Agencija pokuava popuniti upranjeno
radno mjesto eksternim premjetajem prekobrojnog slubenika koji je na slinoj poziciji u
drugoj instituciji. Ako ovakav eksterni premjetaj nije mogu, upranjeno mjesto oglaava se
putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu s ovim zakonom.
U sluaju kada je osnovana nova institucija BiH na osnovu prijenosa nadlenosti s
entiteta na BiH ili kada BiH, u skladu s Ustavom BiH, preuzme nadlenosti koje su do tada
obavljali entiteti, upranjeno mjesto moe se popuniti internim ili eksternim premjetajem
dravnog slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta u tu instituciju
BiH ili otvorenim javnim konkursom.
Agencija oglaava upranjeno mjesto. Interni oglas objavljuje se najmanje osam dana
prije krajnjeg roka za prijave u instituciji u kojoj se upranjeno mjesto pojavilo. Interni oglas
sadri:
a) opis upranjenog radnog mjesta;
b) opis vrste konkursa;
c) popis najvanijih oblasti konkursa;
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnoenja;
e) posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava;
f) druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajue radno mjesto.
Agencija oglaava upranjeno mjesto. Javni oglas objavljuje se u tri domaa sredstva
javnog informiranja koja su dostupna na cijeloj teritoriji BiH i na slubenoj Internet stranici
Agencije. U tekstu javnog oglasa naznaava se krajnji rok prijave, koji ne moe biti krai od
21 dan od dana upuivanja teksta oglasa instituciji. Institucija je obavezna objaviti oglas u
dnevnim listovima u roku ne duem od sedam dana od dana prijema teksta oglasa od
88
Agencije. Javni oglas sadri ope uslove za postavljenje dravnog slubenika te uslove
navedene u ovom zakonu.
Da bi bilo postavljeno na mjesto dravnog slubenika, lice mora ispunjavati sljedee
ope uslove:
a) da je dravljanin BiH;
b) da je starije od 18 godina;
c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije
najmanje VII. stepena strune spreme;
d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova predvienih ovom
pozicijom;
e) da je reguliralo vojnu obavezu u skladu sa zakonom;
f) da nije otputeno iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem
nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavljivanja upranjenog
radnog mjesta;
g) da ima uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivini postupak;
h) da nije obuhvaeno odredbom lanka IX.1 Ustava BiH.
Izuzetno od ovih uslova, dravni slubenici ranije postavljeni na radno mjesto strunog
saradnika, u periodu ne duem od etiri godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti
lica sa zavrenom viom strunom spremom (VI. stepen).
Prilikom organiziranja javnog konkursa, Agencija osigurava da pri izboru dravnog
slubenika nee biti diskriminacije.
Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nezavisne i nepristrasne u
provoenju javnog konkursa. Na nain utvren podzakonskim aktima, komisiju za izbor ini
pet lanova, od kojih su dva lana dravni slubenici iz institucije na koju se javni konkurs
odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom
javnog konkursa, dok se ostala tri lana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.
Komisije za izbor biraju predsjedavajueg meu svojim lanovima i usvajaju poslovnik o
radu veinom glasova lanova.
Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na lana komisije za izbor, taj lan daje
ostavku na lanstvo u komisiji. Svaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od Agencije
imena lanova komisije za izbor. Svaki prijavljeni kandidat moe od Odbora dravne slube
za albe (u daljnjem tekstu: Odbor) zatraiti izuzee bilo kojeg lana i komisije za izbor na
osnovu:
a) sukoba interesa;
b) oiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
c) nedostatka neophodnog iskustva.
Proces zapoljavanja nee se obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzee lana komisije za
izbor. U sluaju da Odbor ili nadleni sud to zatrae, cjelokupni proces prijema kandidata bit
e proglaen nevaeim. U tom sluaju, Agencija ponovo organizira postupak javnog
konkursa, u skladu s ovim zakonom.
Agencija utvruje karakter i sadraj javnog konkursa. Javni konkurs sadri:
a) javni ispit;
b) struni ispit.
Vijee ministara BiH, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje nain i program
polaganja ispita.
Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti
procijenjenih putem javnog konkursa koji je identian za sve kandidate koji se prijavljuju za
isto radno mjesto. Takav javni konkurs odrava se najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za
prijave. Podzakonski akti odreuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa
89
zakonom. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa i pismeno obavjetava sve kandidate
o rezultatima koje su postigli, u skladu s ovim zakonom.
Dravnog slubenika postavlja Agencija u skladu s rezultatom koji je postigao u
izbornom procesu. Rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija, po
prethodno pribavljenom miljenju Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni
konkurs. Ukoliko se ne izvri imenovanje u roku od 30 dana od dana njihovog prijema, ako
posebnim propisom nije odreen krai rok, Agencija e po slubenoj dunosti postaviti,
odnosno imenovati najuspjenijeg kandidata. Rezervna lista uspjenih kandidata uva se do
isteka probnog rada postavljenog dravnog slubenika. Postavljenje se vri upravnim aktom
objavljenim u "Slubenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dunosti, postavljeni dravni
slubenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova slube. Akt o postavljenju
sadri:
a) ime i prezime dravnog slubenika;
b) naziv institucije u kojoj je dravni slubenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve
utvruje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio linog dosjea dravnog slubenika.
Nakon preuzimanja dunosti, dravni slubenik prolazi period probnog rada. Period
probnog rada dravnog slubenika obuhvata period uvoenja u posao i period obavljanja
dunosti i ukupno traje 12 mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.
Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor odgovoran za davanje
ocjene rada na kraju probnog rada. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomonika ministra
vri ministar i zamjenik ministra. Ako je ocjena rada:
a) zadovoljavajua, institucija potvruje postavljenje dravnog slubenika;
b) nezadovoljavajua, institucija razrjeava dunosti dravnog slubenika, koji time
gubi svoj status bez primanja naknade zbog otputanja. Razrijeeni dravni
slubenik ima pravo zatraiti od Odbora preispitivanje svog predmeta.
Dravnom slubeniku moe se produiti probni rad do est mjeseci trajanja u skladu sa
osnovanim zahtjevom podnesenim instituciji. Ako je dravni slubenik razrijeen dunosti ili
iz bilo kojeg zakonskog razloga, sljedei uspjeni kandidat s rezervne liste postavlja se na
upranjeno radno mjesto dravnog slubenika.
Ocjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja
dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. Dravni slubenik
ravnopravno sarauje tokom datog perioda s njemu direktno nadreenim. Ocjenu rada
rukovodeih dravnih slubenika utvruje rukovodilac institucije. Ocjenu rada sekretara i
pomonika ministra u Vijeu ministara BiH utvruje ministar i zamjenik ministra na prijedlog
organa nadlenog za postavljenje. Ocjenu rada sekretara s posebnim zadatkom u Vijeu
ministara BiH utvruje Vijee ministara BiH na prijedlog organa nadlenog za postavljenje.
Neposredno nadreeni ocjenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih 12 mjeseci uz
potvrdu rukovodioca institucije, a ako institucija ima samo rukovodioca, onda on donosi
ocjenu. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih
opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi neposredno nadreeni. Rezultati
ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni
slubenici:
a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u linom dosjeu;
b) imaju mogunost u odgovarajuem vremenskom roku priloiti pismene
informacije uz ocjenu svog rada i mogunost preispitivanja svog predmeta od
Odbora.
Ako je ocjena rada negativna, dravni slubenik, s ciljem poboljanja situacije, prolazi
poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov neposredno nadreeni. Ako su
90
dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom miljenju nadlene

institucije, razrjeava dunosti dravnog slubenika. Ako su dvije uzastopne ocjene rada
negativne za rukovodee dravne slubenike, nadlena institucija razrjeava ih po
pribavljenom miljenju Agencije. Dravni slubenik moe od Odbora traiti preispitivanje
razrjeenja.
Unapreenje dravnog slubenika na vie radno mjesto u istoj ili u drugoj instituciji
BiH obavlja se iskljuivo putem javnog konkursa. Unapreenje dravnog slubenika u viu
kategoriju zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odluuje organ nadlean za njegovo
postavljenje.
Interni premjetaj s radnog mjesta dravnog slubenika na slino radno mjesto u istoj
instituciji moe biti dobrovoljan ili nametnut dravnom slubeniku u skladu s objektivno
utvrenim potrebama dravne slube. Za dobrovoljni premjetaj neophodno je postojanje
upranjenog radnog mjesta. Ovo upranjeno radno mjesto popunjava se putem internog
oglaavanja i na osnovu odgovarajuih zasluga dravnog slubenika koji se prijavio za radno
mjesto. Ako premjetaj podrazumijeva i promjenu prebivalita, dravni slubenik ima pravo
na odgovarajuu naknadu. Agencija pravilnikom propisuje uslove i nain obavljanja internih i
eksternih premjetaja dravnih slubenika, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vijea
ministara BiH.
U sluaju kada je uspostavljena nova institucija na osnovu prijenosa ili preuzimanja
nadlenosti, institucija BiH odluit e da li e se radno mjesto popuniti internim ili eksternim
premjetajem dravnog slubenika ili otvorenim javnim konkursom. Institucija BiH moe
odluiti da provede bilo koji od ovih postupaka istovremeno ili jedan za drugim. Agencija
provodi sljedei postupak: odmah oglaava upranjeno radno mjesto, odnosno mjesta na
svojoj slubenoj internet stranici ili na bilo koji drugi nain koji institucija BiH u kojoj je
upranjeno radno mjesto smatra prikladnim, najmanje osam dana prije krajnjeg roka za
podnoenje prijava. Oglas za upranjeno radno mjesto sadri podatke navedene u zakonu, a u
sluaju otvorenog javnog konkursa, ope uslove za postavljenje dravnog slubenika.
Agencija imenuje komisiju za izbor koja provodi postupak izbora kandidata za novo radno
mjesto, odnosno mjesta u navedenoj instituciji BiH. Komisija za izbor ima pet lanova. Dva
lana komisije su dravni slubenici iz institucije BiH u koju se vri izbor, a ako to nije
mogue, iz drugih institucija BiH. Jednog lana imenuje Agencija, a Agencija za dravnu
upravu Republike Srpske i Agencija za dravnu slubu Federacije BiH imenuju po jednog
lana. Komisija za izbor dostavlja Agenciji listu kandidata koji ispunjavaju uslove za
premjetaj ili postavljenje u instituciju BiH. Postavljenje dravnog slubenika vri se na
osnovu preporuke komisije za izbor. Nakon toga se izabrani dravni slubenici premjetaju ili
postavljaju u instituciju BiH i na njih se primjenjuju odredbe ovog zakona. Ako se postupkom
eksternog premjetaja ne osigura dovoljan broj kandidata za premjetaj u instituciju BiH,
institucija u koju se vri premjetaj moe odluiti da pristupi rasporeivanju dravnih
slubenika umjesto oglaavanja radnog mjesta putem otvorenog javnog konkursa. Komisija
predlae rukovodiocu odgovarajueg organa dravne uprave Republike Srpske ili organa
dravne slube Federacije BiH listu dravnih slubenika iz odgovarajueg organa dravne
slube/uprave entiteta za rasporeivanje u instituciju BiH, u skladu s entiteskim zakonom.
Prilikom predlaganja liste komisija za izbor vodi rauna o poslovima i zadacima svih
dravnih slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta kao i prirodi
nadlenosti prenesenih na BiH ili nadlenosti koje preuzima BiH, u skladu s Ustavom BiH,
koje su do tada obavljali entiteti. Agencija detaljnije ureuje postupak premjetaja ili
postavljenja dravnih slubenika. Da bi dravni slubenik mogao biti izabran za premjetaj ili
postavljenje, mora ispunjavati uslove iz ovog zakona i dodatne uslove utvrene pravilnikom o
unutranjoj organizaciji institucije BiH. Postupak unapreenja ne odnosi se na premjetaj ili
rasporeivanje koji se provode na osnovu ovog dijela zakona.
91
Prekobrojnost nastaje iskljuivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obima

poslova institucije. Agencija proglaava dravnog slubenika prekobrojnim na prijedlog
institucija. Dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim iskljuivo se rasporeuje na
slino upranjeno radno mjesto dravnog slubenika u drugoj instituciji:
a) ako je ovo rasporeivanje nemogue, dravnom slubeniku, koji je proglaen
prekobrojnim, nudi se prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom;
b) ako je prijevremeno penzionisanje nemogue, organ nadlean za postavljenje
razrjeava dunosti prekobrojnog dravnog slubenika koji moe od Odbora
zatraiti preispitivanje svog razrjeenja u skladu s lanom 63. ovog zakona;
c) dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim ima pravo na otpremninu u
skladu s lanom 42. ovog zakona te na naknadu za sluaj nezaposlenosti u skladu
sa zakonom;
d) ako se oglasi slino upranjeno radno mjesto u roku od godinu dana od dana
razrjeenja s dunosti, dravni slubenik ima prednost prilikom ponovnog
zaposlenja u dravnoj slubi.
Sva radna mjesta sekretara s posebnim zadatkom objavljuju se na javnom konkursu za
zapoljavanje. Sekretara s posebnim zadatkom imenuje institucija, na odreeni vremenski
period koji nije dui od pet godina. Najdui period postavljenja na isto radno mjesto je deset
godina. Posebnim zadatkom utvruju se dunosti i ciljevi koje sekretar treba da ispuni.
Sadraj posebnog zadatka objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH" u isto vrijeme kad i
postavljenje sekretara s posebnim zadatkom. Realizacija ciljeva definiranih njegovim
mandatom procjenjuje se kroz godinju ocjenu rada. Ponovna dodjela mandata zasniva se na
pozitivnoj ocjeni rada. l. 19., 31., 32. i 33. ovog zakona ne odnose se na sekretara s
posebnim zadatkom.
V. PLAE I NAKNADE
Dravni slubenik ima pravo na plau koja odgovara radnom mjestu dravnog
slubenika.
Polazna osnova za obraun plae za sve dravne slubenike u institucijama je ista i
utvruje je Vijee ministara BiH. Dravni slubenici svrstani su u est platnih razreda: prvi
platni razred su struni saradnici, drugi platni razred su vii struni saradnici, trei platni
razred su struni savjetnici, etvrti platni razred su rukovodioci organizacionih jedinica, peti
platni razred su pomonici ministara i esti platni razred su sekretari i sekretari s posebnim
zadatkom. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvruje
Vijee ministara BiH.
Plaa se odreuje tako da se osnova pomnoi s koeficijentom platnog razreda i povea
za dodatak radi unapreenja te ukupan iznos povea po osnovu radnog staa. Dravni
slubenik koji je unaprijeen ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 30% od visine
plae utvrene za to radno mjesto. Vijee ministara BiH utvruje iznose poveanja plaa.
Plaa se poveava za 0,5% za svaku zapoetu godinu radnog staa, a najvie do 20%.
U sluaju da se u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta dravnih
slubenika zbog nemogunosti osiguravanja kadrova, dravnim slubenicima koji privremeno
obavljaju taj posao poveava se plaa do 50%, zavisno od nastalog poveanja obima posla.
Agencija daje miljenje da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu
ove odredbe. Dravni slubenik ima pravo na naknadu plae do visine jedne plae za vrijeme
godinjeg odmora i plaenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva s posla zbog bolesti ili
invalidnosti.
Dravni slubenik ima pravo na naknadu za:
a) trokove prijevoza na posao i s posla;
92
b) ishranu za vrijeme rada;

c) regres za godinji odmor;
d) sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti dravnog slubenika ili lana ue
porodice;
e) trokove selidbe iz mjesta stalnog prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i
nazad;
f) trokove za obrazovanje;
g) jubilarne nagrade;
h) otpremninu prilikom odlaska u penziju.
Rukovodei dravni slubenici ije je mjesto prebivalita udaljeno vie od 60 km od mjesta
obavljanja slubenih zaduenja imaju pravo na naknadu trokova odvojenog ivota i smjetaja
u mjestu rada. Dravni slubenici primljeni u radni odnos putem eksternog premjetaja, a ije
je mjesto prebivalita udaljeno vie od 60 km od mjesta u koje se premjetaju radi obavljanja
slubenih zaduenja, imaju pravo u trajanju od godinu dana od dana premjetaja na naknadu
trokova za odvojeni ivot i smjetaj u mjestu rada. Visina naknade utvruje se aktom
institucije BiH, odnosno Vijea ministara BiH ako ga institucija nije donijela u roku od 90
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dravni slubenik ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjima
kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Vijee ministara BiH podzakonskim aktom
utvruje vrstu i visinu ovih trokova.
U sluaju razrjeenja s dunosti nastalog uslijed prekobrojnosti, razrijeeni dravni
slubenik ima pravo na otpremninu u visini iznosa estomjesene plae. Visina otpremnine
poveava se na 12 mjeseci kod dravnih slubenika koji imaju najmanje 15 godina radnog
staa. Plaa sekretara domova i sekretara Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH
utvruje se opim aktom Parlamentarne skuptine BiH.
Plaa i naknada savjetnika vee se za plau i naknadu pomonika ministra iz petog
platnog razreda. Plae i naknade utvruju se budetom institucija BiH i meunarodnih
obaveza BiH koji odobrava Parlamentarna skuptina BiH.
VI. USLOVI RADA
Na dravnog slubenika primjenjuju se Zakon o radu u institucijama BiH i drugi
zakoni koji reguliraju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije
drugaije utvreno.
Dravni slubenici od prvog do treeg platnog razreda imaju pravo na godinji odmor
u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj
godini. Dravni slubenici od etvrtog do estog platnog razreda imaju pravo na godinji
odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet dana u jednoj
kalendarskoj godini. Godinji odmor za dravne slubenike u duem trajanju moe se utvrditi
podzakonskim aktom.
Podzakonskim aktom utvruju se uslovi u skladu s kojim dravni slubenik moe
uzeti neplaeno odsustvo i kada se moe dunost dravnog slubenika obavljati sa skraenim
radnim vremenom.
Sekretaru s posebnim zadatkom ne dozvoljava se rad sa skraenim radnim vremenom.
Dravni slubenici obavezni su neprestano raditi na svom strunom obrazovanju i
usavravanju. Dravnik slubenik ima pravo i obavezu uestvovati na savjetovanjima i
drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. O ueu dravnih slubenika na savjetovanjima i
drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odluuje rukovodilac institucije, odnosno lice
odreeno podzakonskim aktom vodei pri tome rauna o podjednakom ueu svih dravnih
slubenika. O ueu dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih
93
aktivnosti koje organizira Agencija, po prethodno pribavljenom miljenju institucije, konanu

odluku donosi Agencija. Uee dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima
obrazovnih aktivnosti pravo je i obaveza svakog dravnog slubenika, koje institucija ne
moe onemoguiti, osim u opravdanim sluajevima vezanim za trenutne obaveze institucije.
Planiranje,uslovi, nain i postupak odreivanja uea dravnih slubenika na savjetovanjima
i drugim nainima njihovog obrazovanja koje organizira Agencija, kao i odreivanje posebnih
kredita za to utvruju se odlukom Agencije.
VII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Dravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u sljedeim sluajevima:
a) dobrovoljnog istupanja iz dravne slube;
b) ispunjavanja zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje;
c) trajne nesposobnosti da obavlja svoje radne dunosti zbog zdravstvenog stanja,
pod uslovom da dravni slubenik nije u stanju da bude premjeten na drugo
odgovarajue radno mjesto u dravnoj slubi;
d) gubitka dravljanstva BiH;
e) sticanja dravljanstva druge drave suprotno Ustavu BiH i njenim zakonima;
f) prekobrojnosti;
g) isteka perioda na koji je sekretar s posebnim zadatkom postavljen, u sluajevima
kada sekretar s posebnim zadatkom nije prije postavljenja bio dravni slubenik;
h) odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve;
i) nezadovoljavajueg probnog perioda;
j) dvije uzastopno negativne ocjene rada;
k) ako je osuen za krivino djelo i zbog izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan
s rada u dravnoj slubi due od est mjeseci;
l) na odnovu izreene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi.
Dravnog slubenika razrjeava Agencija, po pribavljenom miljenju nadlene
institucije s izuzetkom lana 50.1.i) ovog zakona. Rukovodee dravne slubenike razrjeava
organ nadlean za postavljenje uz pribavljeno miljenje Agencije, s izuzetkom lana 50.1.i)
ovog zakona. Dravni slubenik u ovim sluajevima moe traiti od Odbora preispitivanje
odluke o razrjeenju.
Dravni slubenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u
sluaju iz lana 50.1.b) i f) ovog zakona.
Odbor e ponititi zapoljavanje i postavljenje dravnog slubenika koji je postavljen
suprotno odredbama ovog zakona, to e se detaljnije urediti podzakonskim aktom.
VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRAVNOG SLUBENIKA
Dravni slubenik moe se smatrati disciplinski odgovornim zbog krenja slubenih
dunosti utvrenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice. Povrede slubenih
dunosti mogu biti:
a) izvrenje radnji koje predstavljaju krivino djelo protiv slubene dunosti ili drugo
krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu dravne slube to
ini zaposlenog nepodobnim za rad u dravnoj slubi;
b) odavanju dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih
tajni;
c) zloupotrebe i prekoraenja slubenih ovlatenja;
d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova i zadataka;
e) odbijanje izvrenja zakonitih nareenja neposrednog pretpostavljenog;
94
f) bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim

licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima dravne slube;
g) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima dravne slube;
h) prouzrokovanje vee materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje;
i) neopravdan izostanak s posla;
j) krenje pravila radne discipline u dravnoj slubi;
k) neblagovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj
slubi;
l) neprimjereno ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u
obavljanju dravne slube.
Odgovornost za izvrenje krivinih djela i prekraja ne iskljuuje disciplinsku
odgovornost dravnog slubenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja
povredu dunosti. Odlukom Vijea ministara BiH detaljnije e se urediti povrede slubenih
dunosti, disciplinske mjere i disciplinski postupak
Dravni slubenici i zaposlenici institucija imaju pravo, protiv dravnog slubenika za
kojeg postoji pretpostavka da je prekrio lan 54. ovog zakona, uz diskreciju, podnijeti
zahtjev za disciplinski postupak instituciji. Ova prava pripadaju ministru i zamjeniku ministra.
Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv dravnog slubenika, institucija:
a) izdaje, po prijemu informacije, pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predalo, a
istovremeno se pismena potvrda alje i Agenciji;
b) moe proslijediti sluaj ombudsmenu;
(Ombudsmen izrauje izvjetaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je
zahtjev predat i organu nadlenom za postavljanje. Ombudsmen moe dati preporuke i/ili
predloiti mjere organu nadlenom za postavljenje).
c) osigurava licu koje je predalo zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmenom;
d) nakon provedenog postupka, izrie disciplinske mjere pismene opomene ili
pismeni ukor, a u sluaju da smatra kako povreda dunosti od dravnog slubenika
zasluuje stroiju mjeru, predmet e proslijediti Agenciji, uz prethodno
pribavljeno miljenje organa nadlenog za postavljenje.
Agencija je nadlena za utvrivanje disciplinske mjere za svoje dravne slubenike i moe
izrei disciplinsku mjeru. Ako izvjetaj ombudsmena ne sadri zadovoljavajuu preporuku ili
ako institucija ili Agencija ne donese odgovarajuu mjeru u sluaju dravnog slubenika
protiv kojeg je pokrenut zahtjev za disciplinskim postupkom, dravni slubenik moe traiti
od Odbora i nadlenog suda preispitivanje izvjetaja i/ili mjere, te:
a) imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom nadlenim za
postavljanje, Agencijom i Odborom;
b) ostvariti pravo da bude sasluan i dobije pravnog zastupnika pred organom
nadlenim za postavljenje, Agencijom i Odborom.
Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti dravnog slubenika za povrede radnih
dunosti provodi se u skladu s principima krivinog postupka, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno.
U sluaju da dravni slubenik uini povredu iz lana 54. ovog zakona, mogu se izrei
sljedee disciplinske mjere:
a) pismena opomena;
b) pismeni ukor;
c) suspenzija prava uea na javnim konkusrima u dravnoj slubi u periodu od
najvie dvije godine;
d) kaznena suspenzija s poslova i plae tokom perioda od dva dana do 30 dana;
e) degradiranje na niu kategoriju u okviru radnih mjesta;
f) prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi.
95
U sluaju da se protiv dravnog slubenika pokrene krivini postupak na osnovu istih

injenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se
suspendiraju, s izuzetkom lana 58. ovog zakona dok nadleni sud ne donese pravosnanu
presudu u kriviom postupku. Ako se dravni slubenik koji je okrivljen oslobodi:
a) vraa se na svoje ranije radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati
informacije o krivinom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim
postupkom;
b) disciplinske mjere ne mogu se preduzeti na osnovu istih injenica po kojima je
dravni slubenik osloboen.
Ako se optuba protiv dravnog slubenika odbije, disciplinski postupak moe se preduzeti na
osnovu istih injenica. Ako se dravni slubenik protiv kojeg je pokrenut krivini postupak
proglasi krivim, institucija se obavezuje injenicama koje je utvrdio nadleni sud.
Kada se protiv dravnog slubenika donese naredba o provoenju istrage za krivina
djela korupcije ili krivina djela protiv slubene i druge odgovorne dunosti, ili se dravni
slubenik nalazi u pritvoru, institucija u kojoj je dravni slubenik zaposlen odmah ga
suspendira. Kada se pokrene postupak u skladu s lanom 57. ovog zakona, institucija u kojoj
je dravni slubenik zaposlen suspendirat e ga u sluajevima:
a) ako je protiv dravnog slubenika pokrenut krivini postupak za krivino djelo za
koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina ;
b) ako je dravni slubenik zateen u izvrenju krivinog djela za koje se izrie
kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;
c) ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvrenje krivinog djela.
Za rukovodee dravne slubenike suspenziju izrie organ nadlean za postavljenje. U sluaju
preventivne suspenzije:
a) dravni slubenik koji je suspendiran prima puni iznos plae;
b) disciplinski postupak suspendira se do donoenja pravosnane presude nadlenog
suda.
IX. UPRAVLJANJE DRAVNOM SLUBOM
Nadlena institucija utvruje ope smjernice za voenje kadrovske politike u toj
instituciji i donosi podzakonske akte koji proizlaze iz ovog zakona.
Svaka institucija osniva jedinicu koja je zaduena za implementaciju odredbi ovog
zakona (u daljnjem tekstu: jedinica). Jedinica u instituciji osigurava upravljanje osobljem
institucije i vodi dosje za svakog dravnog slubenika, i osigurava da svaki dravni slubenik
koji obavlja dunosti u instituciji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.
Jedinica institucije usklauje aktivnosti institucije i sarauje s Agencijom. Po prethodnom
odobrenju rukovodioca institucije, organ nadlean za postavljanje podnosi Agenciji godinji
izvjetaj o radu i plan rada za narednu godinu. U sluaju osnivanja nove institucije na nivou
BiH, Vijee ministara BiH ili druga odreena institucija dostavlja Agenciji operativni plan
kadrovskog popunjavanja u toj instituciji. Agencija je duna, najkasnije 15 dana od dana
prijema operativnog plana kadrovskog popunjavanja novoosnovane institucije, objaviti prvi
javni konkurs za popunu odnosne institucije.
Ombudsmen pomae u realizaciji i potivanju principa utvrenih ovim zakonom i, u
skladu s odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status
dravnog slubenika. Svi dravni slubenici i zaposlenici u instituciji biraju na mjesto
ombudsmena jednog dravnog slubenika. Ombudsmen ne smije biti lan organa nadlenog
za postavljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dunost. Isto lice moe biti postavljeno za
ombudsmena dvije ili vie institucija. Izbor ombudsmena potvruje organ nadlean za
postavljenje.
96
Vijee ministara BiH osniva Agenciju za dravnu slubu i imenuje njenog direktora.
Direktor Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara s posebnim zadatkom, a bira se i
postavlja na mandat od pet godina. Agencija osigurava: realizaciju procesa zapoljavanja
dravnih slubenika na zahtjev institucija; pomae institucijama u realizaciji njihove
kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra
osoblja; obuku i razvoj dravne slube; podnosi godinji izvjetaj o radu i plan rada za
narednu godinu Vijeu ministara BiH na odobravanje, a objavit e na slubenoj stranici
Agencije tromjeseni izvjetaj o svom radu, iju e skraenu verziju ponuditi i sredstvima
javnog informiranja; provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijea ministara BiH;
obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom.
Agencijom rukovodi direktor koji donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije, uz
prethodnu saglasnost Vijea ministara BiH.
Odbor dravne slube za albe je, u skladu s ovim zakonom i njegovim podzakonskim
aktima, odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, preduzetih ili proputenih radnji
institucije i/ili Agencije koje se odnose na status dravnih slubenika i to na zahtjev: dravnog
slubenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili proputena radnja odnosi; institucije gdje
slubenik obavlja svoju dunost; Agencije.
Odbor sasluava podnosioca albe, ako je to primjereno situaciji; poziva svjedoke i
eksperte kada se to smatra neophodnim; trai i dobiva sve relevantne informacije od
nadlenih organa; usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH".
Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno
utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora su:
a) konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda, u skladu sa
zakonima BiH;
b) dostavit e se podnosiocu u roku od osam dana od dana donoenja.
Vijee ministara BiH osniva Odbor koji ima tri lana.
a) Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru oglaava se u
"Slubenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u
najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH, najmanje 30
dana prije roka za predaju molbi. Oglas sadri iste uslove koji su navedeni u
lanovima 20.3 i 22. Zakona.
b) Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijee ministara BiH, bira
lanove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti
da obavljaju dunost u Odboru. lanovi 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona
odnose se i na komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora;
c) Vijee ministara BiH imenuje lanove Odbora na period od etiri godine s
mogunou ponovnog izbora.
d) lan Odbora je: nezavisan i nepristrasan; nije na javnoj dunosti na koju je izabran
direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem
zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH; povlai se s
dunosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijea ministara BiH, koja je
pokrenuta zbog izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova Odbora;
e) inom imenovanja, lanovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji
odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijee ministara
BiH dalje se regulira status lanova Odbora.
Izuzetno, po odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima, rok za izjavljivanje
albe je osam dana, a rok za podnoenje tube sudu je 15 dana.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
97
Zakonski status zaposlenih u postojeim institucijama ostaje isti danom stupanja na

snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak
revizije. Agencija donosi rjeenje o prestanku radnog odnosa zaposlenih koji su zaposleni
protivno odredbama Zakona o dravnoj upravi ili ne ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog
zakona. Za upranjena radna mjesta organizira se javni konkurs. Rjeenje o prestanku radnog
odnosa stupa na snagu nakon okonanja kompletnog postupka javnog konkursa u skladu s
ovim zakonom. Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi
javni konkurs moe biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javnog konkursa. Ovi zaposleni koji
su zaposleni u skladu sa Zakonom o dravnoj upravi, koji je bio na snazi u trenutku
postavljanja i koji ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog zakona, prolaze kroz postupak
ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja ureuje Agencija uzimajui u
obzir princip ocjene rada iz ovog zakona. Organ nadlean za postavljenje potvruje
postavljenje onih zaposlenih koji su uspjeno proli postupak ocjenjivanja, a otputa one koji
nisu uspjeno proli taj postupak ili ne ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog zakona. Za
upranjena mjesta organizira se javni konkurs.
Zaposleni, kojem u smislu ovog zakona prestane radni odnos, ima pravo na
otpremninu u visini prosjene mjesene plae isplaene u instituciji u mjesecu koji je
prethodio mjesecu u kojem stupi na snagu ovaj zakon. Otpremnina se isplauje zaposlenom za
ukupan radni sta osiguranja, a utvruje se tako da se prosjena plaa pomnoi s
koeficijentom, i to za radni sta osiguranja koeficijent: do 5 godina 1,33; od 5 do 10 godina
2,00; od 10 do 20 godina 2,66; preko 20 godina 3,00.
Istovremeno s donoenjem rjeenja o prestanku radnog odnosa, organ nadlean za
postavljenje odluuje po slubenoj dunosti i o pravu na otpremninu zaposlenog. Otpremninu
po osnovu rjeenja isplauje Ministarstvo finansija i trezora BiH. Zaposleni koji smatra da je
organ nadlean za postavljenje povrijedio neko njegovo pravo moe u roku od 15 dana od
dana prijema takvog rjeenja uputiti albu Odboru.
Vijee ministara BiH na prvoj sjednici nakon stupanja na snagu ovog zakona e:
objaviti javni konkurs za rukovodioca Agencije; objaviti javni konkurs za lanove Odbora;
imenovati radnu grupu od pet lanova koja e obavljati sljedee zadatke: obavljati dunost
Komisije za izbor rukovodioca Agencije; obavljati dunost Komisije za izbor lanova
Odbora; pomagati rukovodiocu Agencije i lanovima Odbora u procesu organiziranja i
uspostave Agencije i Odbora.
Vijee ministara BiH e, u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, postaviti lanove Odbora. Rukovodilac Agencije e, u roku od mjesec dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije. Po
donoenju Pravilnika o unutranjoj organizaciji, Agencija e objaviti javni konkurs za
popunjavanje radnih mjesta u Agenciji. U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona, institucije na koje se odnosi ovaj zakon dune su implementirati lanove od 7.
do 13. ovog zakona u pravilnicima o unutranjoj organizaciji. Do uspostave Agencije i
Odbora i donoenja podzakonskih akata na osnovu ovog zakona primjenjivat e se odredbe
Zakona o dravnoj upravi i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona, kojima se
ureuje radnopravni status dravnih slubenika ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog
zakona, a najdue 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona. Vijee ministara BiH
moe posebnom odlukom urediti osnivanje organa/institucija koje e provoditi obuku
dravnih slubenika.
98
UREDSKO POSLOVANJE U ORGANIMA UPRAVE, UPRAVNIM

ORGANIZACIJAMA I SLUBAMA BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPENITO O UREDSKOM POSLOVANJU
1. Pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja
Uredsko poslovanje je pomona djelatnost organa uprave, upravnih organizacija i
slubi (u daljnjem tekstu: organi uprave i slube) koja obuhvata niz radnji koje se moraju
preduzimati u rukovanju aktima i drugom dokumentacijom, odreenim redom sve od trenutka
prijema podneska u tom organu i slubi, pa do njihovog okonanja i odlaganja u arhivu.
Posmatrano po sadraju, razlikujemo uredsko poslovanje u uem i u irem smislu.
Uredsko poslovanje, u irem smislu, obuhvata poslovanje aktima, i to: prijem,
otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, odnosno akata, zavoenje akata, njihovo
zdruivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehniko obraivanje akata, otpremu pote,
razvoenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje).
Uredsko poslovanje u irem smislu obuhvata, pored poslova koji spadaju u uredske
poslove u uem smislu, sve administrativne i administrativno-tehnike poslove koji su u
neposrednoj vezi s njima, kao to su npr. organiziranje prijema stranaka, isticanje na vidnim
mjestima u prostorijama organa uprave raznih obavjetenja i uputstava koja su u vezi s
ostvarivanjem odreenih prava ili izvravanjem odreenih obaveza graana i pravnih lica i
slino.
Znaaj uredskog poslovanja je izuzetno velik, s obzirom da je ono prisutno i
nezaobilazno u svakodnevnom radu i funkcioniranju svih organa uprave. Propisima o
uredskom poslovanju utvrena je obaveza da organi uprave vode razne evidencije kojima je
osigurano praenje kretanja akata i druge dokumentacije, osiguran pregled svih akata koji se
nalaze u radu, gdje i u kojoj se fazi rjeavanja nalaze i da li su rijeeni i kada. Time je
omoguen potpuni uvid i u kvantitet i u kvalitet rjeavanja upravnih i drugih predmeta, pa se
na osnovu toga mogu preduzimati i potrebne mjere za unapreenje rada u rjeavanju tih
predmeta.
2. Principi uredskog poslovanja
Osnovni principi uredskog poslovanja su: princip tanosti, princip ekspeditivnosti,
princip jednostavnosti ili jednoobraznosti, princip ekonominosti i princip budnosti.
Svi ovi principi usmjereni su na osiguravanje organiziranog, preglednog i efikasnog
rada organa uprave.
a) Princip tanosti
Princip tanosti nalae obavezu da se svaki uredski posao mora obavljati iskljuivo na
nain i redoslijedom kako je propisano. To proizlazi iz injenice da je svaka radnja u
uredskom poslovanju, od prve prijema akata - do posljednje - arhiviranja akata, precizno i
detaljno regulirana, pa je zbog toga neophodno da se te radnje obavljaju tano onako kako je
za svaku od njih predvieno. Samo ako se radi na takav nain, mogue je u svakom trenutku
znati gdje se akt nalazi, ta je uraeno i ta dalje treba raditi, a to i jest osnovna funkcija
uredskog poslovanja. To podrazumijeva tano unoenje i razvoenje podataka i arhiviranje i
uvanje spisa predmeta, odgovarajuu strunost i obuenost zaposlenih, odnosno odreeno
iskustvo za rad na tim poslovima.
99
b) Princip ekspeditivnosti
Prema principu ekspeditivnosti, svaki posao u uredskom poslovanju mora biti na
vrijeme zapoet i u odreenom roku zavren. To podrazumijeva da se svi poslovi moraju
obaviti pravovremeno i bez odgaanja. Za ostvarivanje ovog principa u praksi potrebno je da
zaposleni koji rade na tim poslovima moraju, prije svega, dobro poznavati propise o
uredskom poslovanju i postupiti u skladu s njima. Tome svakako doprinosi osavremenjivanje
metoda rada koritenjem raunara i druge savremene opreme, koritenjem raznih obrazaca za
zahtjeve i evidencije itd.
c) Princip jednostavnosti
Svaki posao u uredskom poslovanju treba da se obavi to jednostavnije, pa
ostvarivanje ovog principa podrazumijeva svoenje pojedinih radnji na najmanji mogui broj
i njihovo vrenje na najjednostavniji nain, ali pod uslovima da se to ne odrazi nepovoljno na
kvalitet i pravilnost obavljenog posla.
d) Princip jedinstvenosti ili jednoobraznosti
Radi osiguranja provoenja ovog principa za sve organe uprave uredsko poslovanje
utvreno je propisima na jedinstven i jednoobrazan nain.
e) Princip ekonominosti
Princip ekonominosti nalae da se pri izvrenju svake vrste uredskog posla i u svakoj
fazi njegovog obavljanja, a uz to manje ulaganje sredstava, psihofizikog napora i za to
krae vrijeme, postigne to bolji rezultat.
f) Princip budnosti
Uredsko poslovanje organizira se tako da se cjelokupna dokumentacija nalazi i uva
na sigurnom mjestu i da ne doe u posjed neovlatenih lica. To se prvenstveno odnosi na
upotrebu i uvanje slubenih peata, tambilja, strogo povjerljivih i povjerljivih akata i druge
dokumentacije, za vrijeme i poslije radnog vremena.
Postupajui u skladu s ovim principom, poslije radnog vremena sve akte i drugu
dokumentaciju, a posebno povjerljivu i strogo povjerljivu potu i peate treba osigurati i na taj
nain onemoguiti neovlatena lica da dou u njihov posjed.
3. Osnovni pojmovi u uredskom poslovanju
Radi pravilnog vrenja uredskog poslovanja neophodno je poznavati osnovne pojmove
u uredskom poslovanju, a to su: akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa,
registraturski materijal, pisarnica i arhiva.
a) Akt
Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava
neka slubena radnja organa uprave.
100
Akti se dijele po razliitim osnovama, a uobiajeno razlikujemo: primljene i vlastite

akte, obine akte i povjerljive, odnosno strogo povjerljive, kao i upravne akte i akte
poslovanja.
Pod primljenim aktima podrazumijevaju se akti koje organ uprave primi od drugih
organa, pravnih i fizikih lica, a vlastiti akti su oni kojima organ uprave, po vlastitoj
inicijativi, prvi put pokree jednu slubenu radnju.
Povjerljivi i strogo povjerljivi akti su akti koji sadre odreene tajne podatke razliitih
stepena tajnosti.
Obini akti su primljeni i vlastiti akti iji sadraj mogu znati svi zaposleni u organu
uprave.
Upravni akti su, kao to je ve reeno, oni akti kojima organ uprave rjeava o nekoj
upravnoj stvari u upravnom postupku.
Akti poslovanja predstavljaju akte kojima se ne rjeava u upravnom postupku.
b) Prilog
Prilog je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon, crte i sl.) ili fiziki predmet, koji se
prilae uz akt radi dopunjavanja, objanjenja ili dokazivanja sadraja akata.
c) Predmet
Predmet je skup svih akata i priloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ine
posebnu i samostalnu cjelinu. Npr., svi akti koji se tiu pitanja izdavanja nekog odobrenja po
zahtjevu jedne stranke ine jedan predmet.
d) Dosje
Dosje predstavlja skup vie predmeta koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno
ili fiziko lice i koji se kao jedna cjelina uvaju na istom mjestu. Prema tome, dosjei se mogu
formirati po materiji i po pravnom ili fizikom licu.
Dosje po materiji postoji kada se na jednom mjestu dre predmeti svih lica koja su se
obraala organu uprave po istom pitanju.
Dosje po pravnom, odnosno fizikom licu postoji kada se na jednom mjestu skupe svi
predmeti koji se odnose na isto pravno ili fiziko lice, bez obzira to se u tim predmetima
raspravljaju razliita pitanja.
e) Fascikl
Fascikl je omot, kutija, sanduk, registrator, korice i slino, u kojima je sloeno vie
predmeta ili vie dosjea koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u tim fasciklima.
f) Arhivska graa
Arhivska graa je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tampani, fotografirani,
filmovani, fonografirani ili na drugi nain zabiljeeni) dokumentacijski materijal znaajan za
historiju, kulturu i ostale drutvene potrebe, koji je nastao u radu organa uprave, bez obzira
kada i gdje je nastao.
g) Registraturski materijal
101
Registraturski materijal ine: spisi (akti i predmeti), fotografski i fonografski snimci i

na drugi nain sastavljeni zapisi i dokumenti, kao i knjige i kartoteke o evidenciji tih spisa,
zapisa i dokumenta, primljenih i nastalih u radu organa uprave, od znaaja za njihov tekui
rad ili dok iz tog registraturskog materijala nije odabrana arhivska graa koja e se trajno
uvati.
h) Pisarnica
Pisarnica je organizaciona jedinica ili radno mjesto u organu uprave gdje se obavljaju
sljedei poslovi: prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje i
zdruivanje akata, dostavljanje akata u rad, otprema pote, razvoenje akata i njihovo
stavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje).
i) Arhiva
Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju zavreni (arhivirani) predmeti i akti,
evidencije o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadlenosti organa
uprave, do njihove predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja.
4. Prijem , otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, odnosno akata
a) Prijem pote
Prijem pote obuhvata prijem akata i podnesaka (zahtjeva, molbi, albi i dr.), dopisa,
telegrama, paketa, novanih pisama, i dr., upuenih organu uprave, a vri se, u pravilu, na
jednom odreenom mjestu u sastavu pisarnice, koja moe biti organizirana kao samostalna ili
zajednika za sve ili za odreeni broj organa uprave.
Slubena pota u organu uprave moe biti primljena potom ili neposredno od stranke
ili od dostavljaa (kurira). Potu prima ovlateni zaposleni u pisarnici tokom cijelog radnog
vremena. Nain prijema slubene pote van radnog vremena i u dane kada se ne radi odreuje
rukovodilac organa uprave, zavisno od konkretnih prilika i potreba.
Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke ne smije odbiti prijem, osim ako je
podnesak bez takse, a podlijee plaanju takse. U ovom sluaju slubenik je obavezan
objasniti stranci da je duan platiti propisani iznos takse za podnesak i priloge podnesaka, a
ako stranka to odbije, to treba konstatirati u vidu kratke zabiljeke pored otiska prijemnog
tambilja na podnesku, a podnesak primiti.
Ako se prilikom neposredne predaje podneska utvrdi da nije potpisan ili nije ovjeren
peatom, da nema priloga navedenih u podnesku, da nema adrese stranke ili sadri neki drugi
formalni nedostatak i sl., zaposleni ovlaten za prijem pote duan je ukazati stranci na te
nedostatke i objasniti joj kako da ih otkloni. Ako stranka i pored toga zahtijeva da se
podnesak primi, zaposleni ga je duan primiti, s tim to na podnesku ili posebnom papiru
treba sainiti slubenu zabiljeku o datom usmenom upozorenju i priloiti je uz podnesak.
Prijem pote od drugog organa uprave ili pravnog lica, koja se dostavlja putem
dostavljaa (kurira), zaposleni potvruje tako to upisuje datum i svoj itak potpis u dostavnoj
knjizi, na dostavnici, na povratnici ili na kopiji akta iji se original prima. Pored datuma i
potpisa, stavlja se jo i otisak peata organa uprave koji prima potu. Otisak peata ne stavlja
se u dostavnoj knjizi.
Prijem pote koja se organu uprave dostavlja preko potanske slube, kao i podizanje
pote iz potanskog pregratka vre se po propisima kojima je ureen nain rada u potanskom
saobraaju.
102
Prilikom prijema, odnosno podizanja pote iz potanskog pregratka, ovlateni

zaposleni u pisarnici ne smije podii poiljku na kojoj je oznaena vrijednost ili je u pitanju
preporuena poiljka ako utvrdi da je poiljka oteena. U tom sluaju on e zahtijevati od
odgovornog zaposlenog u poti, odnosno od nadlene jedinice potanske slube, da se obim i
vrsta oteenja komisijski utvrde, o emu treba sainiti zapisnik, pa tek tada preuzeti tu
poiljku.
Poiljke primljene u vezi s nadmetanjem, konkursom i slino, zaposleni u pisarnici ne
otvara nego je duan na koverti uz otisak prijemnog tambilja upisati datum i vrijeme
njihovog prijema i odmah dostaviti dravnom slubeniku zaduenom za obavljanje daljnjih
poslova u vezi s tim.
Ako je uz kovertu ili akt priloena dostavnica, ovlateni zaposleni u pisarnici duan je
na dostavnici upisati slovima datum prijema, potpisati dostavnicu i staviti otisak peata
organa uprave i odmah je vratiti poiljaocu.
Ako stranka lino predaje podnesak i trai da joj se izda potvrda o prijemu podneska,
zaposleni koji prima podnesak duan je izdati potvrdu, nakon to ju je potpisao i ovjerio
peatom organa uprave. Ova potvrda mora se izdati ako se po podnesku mora donijeti rjeenje
ili zakljuak u upravnom postupku. U potvrdu se mora upisati zakonski rok u kojem podnesak
treba biti rijeen. Potvrda se izdaje na propisanom obrascu.
b) Postupak s aktima na kojima je obavezna taksa i s aktima za ije rjeavanje nije
nadlean organ uprave
Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke duan je naroito voditi rauna o
tome koji akti i isprave podlijeu plaanju takse, kolika je visina takse predviena za pojedine
vrste akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim sluajevima postoji zakonska
osnova za oslobaanje od plaanja takse.
U pogledu akata bez takse ili akata s nedovoljnom taksom ili neispravnosti u uplati
takse, treba postupiti prema vaeim propisima o taksama. U ovim sluajevima zaposleni koji
prima potu od stranke treba joj ukazati na te nedostatke i pouiti je kako da ih otkloni, a ako
je podnesak primljen preko potanske slube, a nema taksu, ili je nedovoljna taksa treba to
konstatirati kratkom slubenom zabiljekom na podnesku, koja se upisuje pored otiska
prijemnog tambilja.
Ako slubenik koji prima potu utvrdi da organ uprave nije nadlean za prijem akata
(podnesaka), stranku treba na to upozoriti i uputiti je da se obrati nadlenom organu uprave.
Ako stranka zahtijeva da se njen podnesak primi, zaposleni je duan podnesak primiti, s tim
to treba sainiti zabiljeku na ve navedeni nain.
c) Otvaranje i pregledanje pote
Ovlateni zaposleni u pisarnici duan je cjelokupnu primljenu potu, neotvorenu,
dostaviti rukovodiocu organa uprave ili dravnom slubeniku ovlatenom za otvaranje i
pregledanje pote.
Otvaranje i pregledanje cjelokupne slubene pote (obine, povjerljive i strogo
povjerljive, vrijednosne poiljke i dr.) vri, u pravilu, rukovodilac organa uprave ili dravni
slubenik kojeg on za to ovlasti posebnim rjeenjem.
Poiljke koje se odnose na raspisana nadmetanja, konkurse i sl. otvara komisija ili
drugi organ osnovan za te poslove, ako nije drugaije odredio rukovodilac organa uprave.
Hitnu potu koja je primljena van redovnog radnog vremena i u dane kada se ne radi,
otvara deurni zaposleni ako u organu uprave postoji sluba deurstva, a povjerljivu i strogo
103
povjerljivu potu deurni zaposleni moe otvoriti samo ako je za to posebno pismeno
ovlaten.
Pota koja glasi na ime odreenog dravnog slubenika ili zaposlenog u organu uprave
uruuje se neotvorena tom licu. Ako primalac nakon otvaranja poiljke utvrdi da poiljka
predstavlja slubeni akt, duan ga je, najkasnije u roku od 24 sata po prijemu, vratiti pisarnici
radi evidentiranja.
Prilikom otvaranja pote mora se paziti da se ne povrijede potanski igovi i peati ili
druge oznake na omotu (adresa poiljaoca, potanske naljepnice, oznake pismena i dr.), kao i
akti i prilozi koji se nalaze u koverti. Naroito treba provjeriti da li se oznake i brojevi
napisani na koverti slau s oznakama i brojevima primljenog akta. Ako neki od akata
naznaenih na koverti nedostaje, ili su primljeni prilozi bez propratnog akta i obrnuto, ili se ne
vidi ko je poiljalac, o tome treba sainiti slubenu zabiljeku koja e se priloiti uz kovertu.
Ovlateni zaposleni u pisarnici je u ovakvim sluajevima duan o tome, ako za to postoji
mogunost, obavijestiti poiljaoca.
Uz podnesak primljen u koverti obavezno se prilae i koverta, kad god datum predaje
poti moe biti vaan za raunanje rokova (rok za podnoenje zahtjeva ili albe, rok za uee
na konkursu i sl.), ili kad se iz podneska ne moe utvrditi mjesto odakle je poslat ili ime
podnosioca, a ti podaci su oznaeni na koverti.
Prije otvaranja preporuenih poiljki i paketa ili druge slubene pote, koja je
primljena oteena, a za koju postoji sumnja da je neovlateno otvarana, treba u prisustvu jo
dva zaposlena sainiti slubenu zabiljeku u kojoj e se konstatirati vrsta i obim oteenja
poiljke i tu zabiljeku priloiti uz poiljku.
Ako se nakon otvaranja pote utvrdi da postoje odreeni nedostaci, te nedostatke treba
na aktu konstatirati kratkom zabiljekom koja se ispisuje neposredno uz otisak prijemnog
tambilja (npr. ako aktu nedostaju prilozi navedeni u aktu, upisuje se: Primljeno bez
priloga, a ako aktu nedostaju samo pojedini prilozi, onda se upisuju nazivi tih priloga i sl.).
Ako se u koverti nae akt adresiran na neki drugi organ uprave ili pravno ili fiziko
lice, na tom aktu upisuje se zabiljeka Pogreno dostavljen i na najpogodniji nain, preko
kurira ili potom, dostavlja onome kome je upuen, bez zavoenja u osnovne knjige
evidencija.
Ako se prilikom otvaranja pote utvrdi da je uz akt priloen novac ili neka druga
vrijednost, na primljenom aktu treba kratkom zabiljekom konstatirati njihovu vrstu i iznos
(npr. Primljeno 10 KM ili Primljeno potanskih maraka u vrijednosti od 3 KM, itd.)
d) Rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata
Da bi se moglo pristupiti rasporeivanju pote, rukovodilac organa uprave rjeenjem
utvruje organizacione jedinice, odnosno radna mjesta u okviru kojih je obavljanje pojedinih
poslova iz funkcionalne nadlenosti tog organa uprave, te arapskim brojevima odreuje
njihove brojane oznake. Tim rjeenjem, oznake organizacionih jedinica, odnosno radnih
mjesta odreuju se prema pravilniku o unutranjoj organizaciji organa uprave.
U pravilu, rjeenjem se za rukovodioca organa uprave odreuje broj 01, za zamjenika
rukovodioca 02 (ako postoji zamjenik), a nakon toga slijede brojane oznake za organizacione
jedinice redoslijedom kojim su one utvrene u pravilniku o unutranjoj organizaciji organa
uprave. Ako prema tom pravilniku ne postoje organizacione jedinice, onda se u rjeenju
odreuju brojane oznake za radna mjesta kojima e se pota dostavljati u rad. Prema tome,
rjeenje sadri: nazive organizacionih jedinica, odnosno nazive radnih mjesta i njihovu
brojanu oznaku.
Signiranje pote znai da se akti, odnosno predmeti rasporeuju na organizacione
jedinice, odnosno na radna mjesta kojima predmeti i akti treba da budu dostavljeni u rad.
104
Signiranje pote vri rukovodilac organa uprave ili dravni slubenik koji je ovlaten
za signiranje pote, nakon to otvori i pregleda potu.
Signiranje pote vri se tako to se na svaki akt i predmet, poslije otvaranja i
pregledanja pote, na prvoj stranici akta, odnosno predmeta, na slobodnom prostoru upisuje
broj organizacione jedinice, odnosno broj radnog mjesta (u pravilu, u desni gornji ugao prve
stranice akta) kojem se pota treba dostaviti u rad, i datum otvaranja i pregledanje pote (npr.
03/26.04.2006.). Signiranje se vri u skladu s rjeenjem o odreivanju organizacionih
jedinica, odnosno radnih mjesta, kojima se pota dostavlja u rad.
Kada se zavri signiranje pote, akti, odnosno predmeti predaju se ovlatenom
zaposlenom u pisarnici na daljnji postupak.
5. Pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata
Klasifikacione oznake predmeta i akata slue za razvrstavanje predmeta i akata koji se
pojavljuju ili nastaju u radu organa uprave.
Klasifikacione oznake razvrstane su u odgovarajue grupe po principu da predmeti i
akti iz iste ili sline oblasti predstavljaju jednu grupu. Na taj nain utvreno je ukupno 50
grupa, koje su obiljeene arapskim dvoznamenkastim brojevima od 01 do 50.
Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake ima za cilj da se odredi oblast
u koju predmet i akt spada (npr. oblast finansija, komunikacija i saobraaja, itd.). Nakon
utvrivanja u koju oblast akt spada, odreuje se klasifikaciona oznaka koja je predviena za
tu oblast. Razvrstavanje se vri uvidom u sadraj predmeta i akata, a onda uvidom u
klasifikacione oznake koje su utvrene za svaku upravnu oblast.
Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake vri zaposleni u pisarnici, a
neposredno se provodi tako to se klasifikaciona oznaka odreenog predmeta upisuje u
odgovarajuu rubriku prijemnog tambilja.
Npr., ako se iz sadraja akta vidi da se taj akt odnosi na organizaciju i rad organa
uprave, klasifikaciona oznaka bit e 07 ili ako se akt odnosi na neko pitanje iz oblasti
organizacije i rada ombudsmena, klasifikaciona oznaka bit e 12, itd.
Posljednja klasifikaciona oznaka predmeta i akata obiljeena je brojem 50 i ova
oznaka je rezervnog karaktera, jer se pod nju svrstavaju oni predmeti i akti koji se ne mogu
razvrstati u neku od grupa od 01 do 49.
6. Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju
Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju vode se u formi upisnika,
djelovodnika i knjiga. Postoje sljedee osnovne knjige evidencije:
a) Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1
U upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 zavode se predmeti u
kojima se mora voditi upravni postupak i donijeti rjeenje. Podaci se upisuju u odgovarajue
kolone, koje su predviene u upisniku, a prema uputstvima koja se nalaze uz upisnik.
Upisnik vode svi organi uprave koji u svojoj nadlenosti imaju predmete koji se
rjeavaju u prvostepenom upravnom postupku.
b) Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2
Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u
svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje. U ovaj upisnik zavode se predmeti
105
koji se, povodom izjavljene albe ili drugog pravnog lijeka, rjeavaju u drugostepenom
upravnom postupku.
c) Djelovodnik predmeta i akata
U djelovodnik predmeta i akata zavode se predmeti i akti po kojima se ne vodi upravni
postupak niti se okonavaju donoenjem upravnog akta (rjeenja, zakljuka). Znai, u ovaj
djelovodnik upisuju se svi akti i predmeti koji se odnose na informacije, izvjetaje, analize,
objanjenja, upite, uvjerenja i druge podneske, za koje su nadleni organi uprave.
d) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu
Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu slui za evidenciju povjerljive i
strogo povjerljive pote. Radi se o poti koja je oznaena kao povjerljiva i strogo povjerljiva
ili dravna tajna ili slubena tajna i ona je, u pravilu, dostupna samo rukovodiocu organa
uprave, ili dravnim slubenicima koje on za to ovlasti. U zaglavlju ovog akta i prijemnog
tambilja, ispred broja akta, upisuje se rije pov. ili str. pov..
e) Arhivska knjiga
Arhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni i koji se moraju odloiti i
uvati u arhivi.
7. Zavoenje akata
a) Nain i vrijeme zavoenja akata
Kada ovlateni zaposleni u pisarnici primi signiranu potu, zavodi je (upisuje) u
odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije. Akti se zavode istog dana kada su primljeni, s tim
da telegrami i akti s odreenim rokovima i drugi hitni akti treba da budu zavedeni prije ostalih
akata i treba odmah da se dostave u rad nadlenom dravnom slubeniku.
Ako se zbog velikog broja primljenih akata ili drugih opravdanih razloga akti ne mogu
zavesti istog dana kada su primljeni, ti akti moraju se zavesti najkasnije prvog narednog
radnog dana, prije zavoenja nove pote i to pod datumom kada su primljeni u organu uprave.
U knjige evidencije ne zavode se poiljke koje ne predstavljaju slubenu prepisku
(rauni, slubene novine, asopisi i dr.).
Ako se za odreene akte vode posebne evidencije, a ne evidencije predviene
Uputstvom o nainu vrenja uredskog poslovanja, u tom sluaju podaci o tom aktu upisuju se
u posebnu evidenciju, u skladu s propisom o toj evidenciji.
Zavoenje akata u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije vri se tako to se,
prethodno, mora odrediti broj klasifikacione oznake u koju grupu akt spada. Pri tome treba
naroito voditi rauna da se odvoje predmeti upravnog postupka od akata poslovanja i ostalih
slubenih akata. Svojstvo predmeta upravnog postupka odreuje se prema tome da li e se
postupak po tim predmetima okonati donoenjem upravnih akata (rjeenja i zakljuka). Ako
se ne donosi upravni akt, onda predmet ima svojstvo akta poslovanja, odnosno raspolaganja.
b) Prijemni tambilj
Nakon to se akt zavede u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije, pristupa se
stavljanju otiska prijemnog tambilja na akt. Otisak tog tambilja stavlja se, u pravilu, u gornji
106
desni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno
mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv.
U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja treba
staviti u gornji lijevi ugao poleine akta.
Ako su sve strane akta u cjelini popunjene tekstom, otisak prijemnog tambilja treba
staviti na jednu polovinu ili jednu etvrtinu posebnog papira i privrstiti ga uz akt. Otisak
prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge dostavljene uz akt.
8. Upisivanje podataka u osnovne knjige evidencija
a) Upisnici predmeta upravnog postupka UP-1 i UP-2
Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka (UP-1) i Upisnik drugostepenih
predmeta upravnog postupka (UP-2) vode se na jedinstvenom obrascu vodoravnog formata
50x40 cm.
U ove upisnike zavode se akti po hronolokom broju predmeta, koji se oznaavaju
rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na samom
obrascu. Upisnici se zakljuuju na kraju kalendarske godine (31. decembra), slubenom
zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja. Ova zabiljeka sadri: ukupan broj
prvostepenih, odnosno drugostepenih predmeta upravnog postupka koji su zavedeni u toj
godini, datum i potpis slubenog lica ovlatenog za voenje uredskog poslovanja i otisak
peata organa uprave.
b) Djelovodnik predmeta i akata
Djelovodnik predmeta i akata vodi se na propisanom jedinstvenom obrascu
vodoravnog formata A3.
U ovom djelovodniku akti se zavode po hronolokom redu predmeta i akata koji se
oznaavaju rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na
samom obrascu.
Djelovodnik predmeta i akata zakljuuje se na kraju kalendarske godine (31.
decembra), slubenom zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja.
c) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu
Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu vodi se na propisanom
jedinstvenom obrascu vodoravnog formata A4.
Ovaj djelovodnik vodi se i zakljuuje na isti nain kao i djelovodnik predmeta i akata.
d) Arhivska knjiga
Arhivska knjiga vodi se na obrascu koji je utvren posebnim propisom o arhivskoj
knjizi.
e) Raunarsko voenje osnovnih knjiga evidencije
Podaci osnovnih knjiga evidenciju mogu voditi i na raunaru.
f) Omoti za predmete i akte
107
Svaki predmet i akt mora se uloiti u odgovarajui omot, u koji se odlau i prilozi koji
se odnose na isti predmet. Evidencija u omotu za predmete i akte vodi se na prvoj unutranjoj
stranici omota i treba da sadri nazive svih priloga koji se nalaze u omotu. Upisivanje tih
podataka vri zaposleni u pisarnici, nakon to podnesak s prilozima uloi u odgovarajui
omot. Evidencija na prednjoj i unutranjoj stranici omota je obavezna.
Omoti za predmete i akte izraeni su prema vrstama predmeta i akata na jedinstvenom
obrascu formata A4, u pet boja i to:
a) u omot bijele boje ulau se predmeti i akti koji se zavode u djelovodnik predmeta
i akata,
b) u omot oznaen zelenom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree na zahtjev stranke,
c) u omot oznaen plavom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree po slubenoj dunosti,
d) u omot oznaen utom bojom ulau se drugostepeni predmeti upravnog postupka,
e) u omot oznaen crvenom bojom ulau se predmeti i akti koji su zavedeni u
djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu.
Na prvoj stranici omota u gornji lijevi ugao stavlja se otisak prijemnog tambilja i on
se popunjava predvienim podacima. Kod oznake Predmet upisuje se naziv akta o kojem se
radi, a u gornjem desnom uglu upisuje se redni broj interne dostavne knjige pod kojim je akt
evidentiran u toj knjizi.
9. Zdruivanje akata
Prije nego to se akti dostave u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnom
slubeniku nadlenom za rad na tim predmetima i aktima, mora se izvriti zdruivanje svih
akata s predmetom na koji se odnose. To se radi tako da se svi akti i prilozi koji se odnose na
isti predmet stavljaju u isti omot. Zdruivanje akata radi ovlateni zaposleni u pisarnici.
Poslije zdruivanja akata u jedinstven predmet, on se dostavlja u rad nadlenom dravnom
slubeniku preko interne dostavne knjige.
Akte istog predmeta koji naknadno stignu treba uloiti u omot predmeta na koji se
dostavljeni akti odnose. Ako se predmet kojem treba pridruiti novi akt nalazi u radu kod
organizacione jedinice, odnosno dravnog slubenika, taj akt dostavlja se toj organizacionoj
jedinici, odnosno dravnom slubeniku koji ga je duan uloiti u odgovarajui omot
predmeta, s tim to ovlateni zaposleni u pisarnici treba na primljenom aktu upisati samo
datum prijema akta.
10. Popis akata
Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po
kojem se vodi isti postupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za
predmete za koje se predvia da e ih u toku kalendarske godine biti vei broj). Za koje vrste
e se voditi popis akata odreuje se rjeenjem rukovodioca organa uprave na poetku
kalendarske godine. Ako se u vezi s nekim aktom upisanim u popis akata pokrene poseban
postupak, takav akt mora se izuzeti iz popisa i zavesti u djelovodnik pod narednim brojem.
Popis akata moe se voditi samo ako rukovodilac organa uprave donese rjeenje na
osnovu ovlatenja iz Zakona o upravi.
11. Dostavljanje predmeta i akata u rad
a) Interna dostavna knjiga
108
Interna dostavna knjiga slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u rad
organizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu.
Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prije
zavoenja nove pote.
Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje
prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlateni
zaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluaja
stavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici.
b) Knjiga za linu potu
Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi u
organu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu
primio.
Preporuene poiljke, novana pisma i druge poiljke koje glase na ime, iji je prijem
u pisarnici pismeno potvren, predaju se primaocu tako to primalac te pote treba da na
potvrdi o prijemu poiljke stavi svoj itak potpis i datum prijema, ako je to potrebno.
c) Karton za slubena glasila i asopise
Dostavljanje literature, asopisa, slubenih glasila i drugih publikacija vri se
dravnim slubenicima koji su odreeni za njihov prijem, preko kartona za slubena glasila i
asopise. U pravilu, svako glasilo, asopis ili publikacija uvodi se u poseban karton.
d) Prijem i otprema rauna
Prijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene. Knjiga
za otpremu rauna koristi se za dostavljanje rauna i drugih finansijskih akata u rad
organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku nadlenom za finansijsko-materijalno
poslovanje u organu uprave. U knjigu za otpremu rauna upisuju se rauni i druga finansijska
dokumentacija koja se otprema nadlenim organima.
12. Rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata
a) Prikupljanje podataka
Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke,
dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza i
podataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tome
izbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti. Ako se radi o pribavljanju podataka od
organizacionih jedinica, odnosno drugih dravnih slubenika istog organa uprave, to se, u
pravilu, treba vriti najkraim putem (usmeno, telefonom, e-mailom, faksom). O tome se
sastavlja slubena zabiljeka na posebnom papiru koji se stavlja u omot predmeta.
Ako se po podnesku stranke ne moe donijeti i dostaviti rjeenje u roku predvienom
u Zakonu o upravnom postupku, dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta
duan je, obavezno, o tome pismeno obavijestiti stranku i upoznati je s razlozima koji su do
toga doveli, upuujui je ujedno na mogunost koritenja sredstava zbog utnje
administracije.
109
b) Sastavni dijelovi slubenog akta

Svaki slubeni akt koji donosi organ uprave ima odreene osnovne i pomone
dijelove.
Osnovni dijelovi slubenog akta su:
a) zaglavlje s propisanim sadrajem,
b) naziv i adresa primaoca akta (pie se ispod zaglavlja akta),
c) oznaka Predmet i kratak sadraj pitanja na koje se predmet odnosi (pie se
odmah ispod naziva i adrese primaoca akta),
d) sadraj teksta akta (pie se ispod oznake Predmet),
e) potpis ovlatenog lica (pie se na kraju iza teksta sadraja akta, s desne strane),
f) otisak peata organa uprave (otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa
rukovodioca organa uprave, odnosno ovlatenog dravnog slubenika).
Pomoni dijelovi slubenog akta su:
a) veza akta (Va akt br. ____ od ____ ili Na akt br. ____ od) koja se pie ispod
oznake Predmet,
b) prilog, ako ga ima (pie se iza sadraja teksta akta, s lijeve strane),
c) nain otpreme, koji ukazuje da li je akt otpremljen preporueno, avionom, potom
ili preko kurira (pie se iza teksta s lijeve strane).
c) Sadraj osnovnih elemenata akta
a) Zaglavlje akta sadri sljedee podatke koji se piu jedan ispod drugog: Bosna i
Hercegovina, puni naziv organa uprave, broj akta (arapski brojevi), sjedite
organa uprave i datum donoenja akta.
b) Bosna i Hercegovina i puni naziv organa uprave piu se na jezicima koji su u
slubenoj upotrebi i na oba pisma i to tako da se s jedne strane grba Bosne i
Hercegovine, koji je u sredini, pie jednim, a s druge strane drugim pismom koje
je u slubenoj upotrebi.
c) Broj akta obiljeava se arapskim brojevima i sadri sljedee brojane podatke:
oznaku organizacione jedinice, klasifikacionu oznaku predmeta ili akta, redni broj
akta uzet iz odgovarajue osnovne knjige evidencije i godinu zavoenja, to ini
strukturu broja akta (npr. 01-32-175/2006. godine). Ispod se pie sjedite organa
uprave i datum pisanja akta.
d) Naziv i adresa primaoca akta sadri puni naziv, odnosno ime i prezime primaoca
akta, naziv sjedita i potanski broj, uz naznaku ulice i broja (potanskog
pregratka) primaoca.
e) Oznaka ''Predmet'' sadri kratak sadraj pitanja ili materije na koji se predmet
odnosi, a ispisuje se ispod naziva i adrese primaoca.
Pri odreivanju predmeta akta treba se pridravati sljedeih pravila:
a. za stvarne predmete, odnosno predmete koji se ne odnose na fizika ni na
pravna lica navodi se samo kratak sadraj stvari o kojoj se u aktu raspravlja
( npr. uredsko poslovanje, objanjenje i sl.),
b. za line predmete (ukljuujui sve predmete upravnog postupka) koji se
odnose na fizika ili pravna lica navodi se: ime, prezime i prebivalite (za
fizika lica), odnosno naziv i sjedite (za pravna lica) i kratak sadraj pitanja
koja se odnose na akt (npr. Berislav Bori, Visoko, struni ispit ili Bolnica
Koevo, Sarajevo, Dodjela sredstava za nabavku bolnike opreme),
c. ako se predmet odnosi na vie lica, navodi se samo prvo lice i rije i dr..
110
Sadraj teksta akta mora biti jasan, saet i itak. U tekstu se mogu upotrebljavati
samo one skraenice koje su uobiajene i lako razumljive. Zakone i druge propise
koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom, uz
navoenje naziva, broja i godine slubenog glasila u kojima su ti propisi
objavljeni.
g) Naziv dunosti i ime i prezime lica ovlatenog za potpisivanje akta pie se iza
sadraja teksta akta s desne strane. Ime i prezime potpisnika akta ispisuje se bez
zagrade, neposredno ispod naziva njegove dunosti.
h) Otisak peata organa uprave stavlja se na svaki slubeni akt koji se otprema.
Otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa ovlatenog slubenog lica organa
uprave i to tako da otisak peata ne zahvati tekst naziva dunosti ni potpis
ovlatenog lica.
f)
d) Sadraj pomonih dijelova akta

Pomoni dijelovi akta, u pravilu, obuhvataju sljedea pitanja, i to:
a) Ispod oznake ''Predmet'' moe se radi lakeg zdruivanja upisati:
a. broj i datum primljenog akta na koji se odgovara (Veza: Va akt broj ____ od
_______) ili
b. broj i datum ranije otpremljenih akata, naroito kod reklamacije, urgencija ili
naknadnih poiljki (Veza: Na broj ____ od ____).
b) Ako se uz akt dostavljaju prilozi, u tom sluaju oznaka o tome stavlja se ispod
zavretka sadraja teksta akta s lijeve strane. Prilozi se oznaavaju njihovim
ukupnim brojem ako se u tekstu akta navode njihovi nazivi (npr. PRILOG 3),
odnosno njihovim punim nazivom ako se u tekstu ne navode njihovi nazivi (npr.
PRILOG: Uvjerenje o dravljanstvu).
c) Ako se akt ne otprema obinom potom ili preko kurira, na aktu treba oznaiti
nain otpreme (npr. preporueno, avionom, faksom i sl.). Ova oznaka upisuje se
ispod sadraja teksta akta s lijeve strane.
d) Na kraju sadraja teksta akta, s lijeve strane, ispod oznake Prilog upisuje se
oznaka ''Dostavljeno'' ispod koje se upisuju rednim brojevima nazivi organa ili
fizikih ili pravnih lica kojima akt treba dostaviti. Na ovaj nain treba postupiti i u
sluaju kada se primljeni akt dostavlja na rjeavanje nadlenom organu uprave, pa
se o tome obavjetava poiljalac akta radi znanja.
e) Radi efikasnijeg rjeavanja, odnosno postupanja po aktu, poeljno je navesti
kontakt telefon i faks poiljaoca akta, to moe biti i stalni dio podnoja akta.
e) Vraanje rijeenih predmeta pisarnici
Dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta i akata duan je sve rijeene
predmete i akte vratiti pisarnici, preko interne dostavne knjige.
Pri tome, na primjerku akta koji ostaje u arhivi (kopija akta), ispod sadraja teksta akta
s njegove lijeve strane, taj slubenik mora obavezno napisati uputstvo pisarnici kako dalje s
aktom treba postupati.
Uputstvo sadri sljedee:
a) nain otpreme (preporueno, preko kurira, faksom i sl.),
b) ako se akt treba ustupiti drugoj nadlenoj organizacionoj jedinici ili drugom
dravnom slubeniku istog organa uprave, upisuje se broj organizacione jedinice,
odnosno dravnog slubenika kojima akt treba ustupiti na rjeavanje,
111
c) ako akt treba staviti u rokovnik predmeta upisuje se oznaka R i datum do kad akt
treba biti u rokovniku,
d) ako se akt treba arhivirati, upisuje se oznaka a/a i slina uputstva,
e) na kraju, uputstvo potpisuje obraiva akta i upisuje datum.
Ako je doneseno zajedniko rjeenje za vie posebnih predmeta, dravni slubenik
koji je bio obraiva predmeta duan je, na vidnom mjestu u gornjem dijelu primjerka akta
koji se odlae u arhivu, upisati brojeve svih predmeta koji su zajedno rijeeni (npr. Zajedno
rijeeni predmeti broj: 01-25-114/2006, 01-25-237/2006 i 01-25-537/2006).
Kada zaposleni u pisarnici primi rijeene predmete, duan je odmah provjeriti da li akt
sadri sve podatke koji su vani za pravilno razvoenje akata i predmeta i njihovo otpremanje
i arhiviranje. Ta provjera odnosi se prvenstveno na podatke koji su propisani za sastavne
dijelove akta, zatim da li je adresa primaoca potpuna i itka, da li je navedena veza broja akta
na koji se odgovara, da li su priloeni navedeni prilozi, da li je jasno uputstvo pisarnici u
pogledu daljnjeg postupanja s aktom (npr. a/a, R itd.) i da li postoji potpis obraivaa i datum
ispod ovih naloga.
Zaposleni u pisarnici duan je upozoriti obraivaa akta na uoene nepravilnosti i
kada obraiva otkloni te nepravilnosti, zaposleni u pisarnici duan je primiti traeni akt i
dalje s njim postupiti na propisan nain.
13. Razvoenje akata i predmeta
Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nema
nikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju koje se vri na sljedei nain:
a) u odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije (upisnik ili djelovodnik) u koju
je predmet, odnosno akt zaveden, upisuje kako je predmet, odnosno akt rijeen.
Ovi podaci unose se prema tome kako je upravnim aktom (rjeenjem ili
zakljukom) rijeena odreena upravna stvar, odnosno to je sadrano u obinom
aktu, ako se radi o drugim predmetima i aktima (udovoljeno zahtjevu, odbijen
zahtjev, dostavljeni podaci itd.),
b) ako je na predmetu, odnosno na aktu upisana oznaka a/a, to podrazumijeva da je
potpuno zavren i na propisan nain odlae se u arhivu,
c) ako je na predmetu, odnosno aktu upisana oznaka R i naveden rok uvanja, tada
se predmet, odnosno akt stavlja u rokovnik i uva do isteka tog roka,
d) ako je na predmetu, odnosno aktu dato uputstvo da se ustupi drugoj
organizacionoj jedinici ili drugom dravnom slubeniku istog organa uprave, u
tom sluaju u podacima koji se nalaze u prijemnom tambilju mijenja se upisana
oznaka organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta i upisuje se oznaka
organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta kojoj se predmet, odnosno akt
treba dostaviti u rad,
e) ako je u popratnom aktu napisano da se cijeli predmet, odnosno izvorni akt treba
dostaviti nekom drugom organu uprave ili drugoj instituciji koja je nadlena za
rjeavanje tog predmeta, odnosno akta, nakon toga to se to konstatira u
odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije, popratni akt s cijelim
predmetom, odnosno izvornim aktom treba dostaviti organu ili instituciji, koja je
naznaena u popratnom aktu, a jedan primjerak popratnog akta se arhivira.
14. Rokovnik predmeta
Rokovnik predmeta je posebna pomona evidencija u koju se stavljaju predmeti,
odnosno akti, kada je potrebno da se nakon odreenog vremena ponovo uzmu u rad, jer se
112
nisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi
predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojeg
predviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.).
Iako je prvenstveno utvreno da rokovnik predmeta predstavlja fasciklu, data je
mogunost da se umjesto fascikla kao rokovnik koriste ormari s pregradama, iz praktinih
razloga, pa je uobiajeno da se za rokovnike koriste ormari. Svaki rokovnik ima 32 fascikle,
odnosno 32 pregrade, koje su oznaene datumima u mjesecu, tako da svaki datum ima svoju
fasciklu, odnosno pregradu. Fascikl, odnosno pregrada oznaena brojem 32 slui za odlaganje
onih predmeta i akata iji rok e uslijediti u narednom mjesecu.
Zaposleni u pisarnici koji je zaduen za voenje rokovnika predmeta duan je,
svakodnevno, na poetku radnog vremena, izvriti uvid u fasciklu, tj. pregleda odgovarajui
pregradak u ormaru i da predmete i akte koji se nalaze u njima izuzme i odmah dostavi
obraivau u rad, preko interne dostavne knjige.
Ako traeni dokument stigne prije isteka predvienog roka, zaposleni u pisarnici je
duan odmah, po prijemu tog dokumenta, izuzeti predmet iz fascikla, odnosno pregrade i
dostaviti ga u rad obraivau predmeta, bez obzira to rok jo nije istekao.
15. Otprema pote
a) Nain otpreme pote
Otpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slube
ili preko kurira.
Otprema pote vri se tako da svi predmeti preuzeti tokom radnog vremena treba da
budu otpremljeni istog dana. Predmeti preuzeti poslije sklapanja otpremnih knjiga, ako nisu
hitni, bit e otpremljeni narednog radnog dana prije novopristigle pote.
Predmeti ili akti koji se istog dana upuuju na istu adresu stavljaju se u jednu kovertu.
Ako se jedan od tih predmeta alje preporueno, treba u zajedniku kovertu staviti ostale
predmete koji bi se otpremali kao obine poiljke.
Ako se na istu adresu istovremeno otprema veliki broj akata ili neki drugi materijali
koji ne mogu stati u kovertu, treba ih upakirati i otpremiti po vaeim potanskim propisima.
Ako nema posebnog tambilja za ove namjene, itkim rukopisom, raunarom ili
pisaom mainom u gornjem lijevom uglu prve strane koverte upisuje se: taan naziv i adresa
poiljaoca i naziv akta koji se dostavlja, a na sredini koverte upisuje se: ime i prezime,
odnosno naziv primaoca, zatim mjesto, odnosno sjedite primaoca, a ispod toga njegova blia
adresa (potanski broj, mjesto, ulica i broj).
Koverte s povjerljivim i strogo povjerljivim aktima moraju biti zapeaene ili na drugi
pogodan nain osigurane. Peaenje koverti vri se tako to se na sredini poleine koverte
utisne ig (metalni peat) preko rastopljenog peatnog voska, a na sastavcima, u svakom uglu
poleine koverte, otisak peata organa uprave ili na drugi pogodan i siguran nain.
b) Knjiga za otpremu preko kurira
U ovu knjigu unose se podaci o otpremi dokumenata, predmeta, akata i drugih
poiljki, koje se zbog hitnosti dostavljaju drugim organima uprave ili pravnim i fizikim
licima u istom mjestu preko kurira. Primalac svojim potpisom u knjizi potvruje da je primio
potu i upisuje datum prijema, bez obaveze da prijem poiljke ovjeri i peatom.
c) Knjiga za otpremu pote preko potanske slube
113
U knjigu za otpremu pote preko potanske slube upisuju se podaci o obinim i o

preporuenim poiljkama, koje se otpremaju preko potanske slube. Ako za otpremu
preporuenih poiljki postoje posebne otpremne knjige propisane od potanske slube,
obavezno je njihovo koritenje.
Prema tome, prije upisivanja poiljki u odgovarajue knjige, treba ih razvrstati na
obine i na preporuene poiljke.
16. Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje
Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje, kao i radno
vrijeme organa uprave treba da budu postavljeni tako da se omogui to lake, bre i
jednostavnije ostvarivanje prava i izvravanje obaveza stranaka u odgovarajuim postupcima
pred organima uprave i to organiziraniji i uspjeniji rad tih organa uprave.
Prijem stranaka treba organizirati tako da se stranke primaju svakodnevno tokom
cijelog radnog vremena, izuzetno, i mimo toga ako za to postoje opravdani razlozi. Prijem
stranaka radi davanja potrebnih obavjetenja i uputstava u vezi s njihovim zahtjevima za
ostvarivanje prava i izvravanje obaveza vri se, u pravilu, u odgovarajuoj prostoriji koja
slui kao prijemni ured ili na drugi odreeni nain. Stranku moe, zavisno od potrebe, primiti
i dravni slubenik u organu uprave, koji je nadlean za rjeavanje njenog zahtjeva, radi
davanja bliih objanjenja o tome.
Radne prostorije organa uprave rasporeuju se tako da stranke mogu na brz i
organiziran nain, bez nepotrebnog zadravanja, obaviti posao zbog kojeg su dole u organ
uprave.
Za pisarnicu treba odrediti prostoriju koja se, u pravilu, nalazi blizu ulaza u zgradu,
odnosno na mjestu koje je pristupano za dolazak stranaka, bez ometanja rada u drugim
radnim prostorijama.
Radne prostorije jedne organizacione jedinice treba, po mogunosti, da budu
povezane i na istom spratu. Spratovi i radne prostorije moraju biti obiljeene rednim
brojevima radi lakeg snalaenja stranaka koje se obraaju organu.
Na vratima radnih prostorija treba napisati naziv organa uprave, naziv i broj
organizacione jedinice, oznaku poslova koji su u nadlenosti te jedinice, ime i prezime
dravnih slubenika ili zaposlenika koji rade u toj prostoriji.
U hodniku zgrade, kod ulaznih vrata, treba na vidnom mjestu istai raspored organa
uprave i njihovih organizacionih jedinica, radi lakeg snalaenja stranaka koje dolaze u organ
uprave.
Takoer, u hodnicima zgrade, na odgovarajuim oglasnim ploama treba istai
potrebna obavjetenja i uputstva o nainu ostvarivanja odreenih prava, odnosno izvravanja
obaveza stranaka i spisak isprava koje treba priloiti uz odreeni zahtjev.
II. ARHIVSKO POSLOVANJE
Organi uprave, u okviru uredskog poslovanja, obavljaju i odreene arhivske poslove,
to se propisuje odgovarajuim propisima.
U okviru tih poslova organ uprave obavlja poslove koje se odnose na:
a) arhiviranje rijeenih predmeta i akata, te njihovo uvanje,
b) voenje i koritenje arhivske knjige,
c) uvanje registraturskog materijala i arhivske grae nastale u njihovom radu,
d) odabiranje arhivske grae i registraturskog materijala,
e) donoenje liste kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja,
f) predaju arhivske grae nadlenom arhivu.
114
Cilj obavljanja navedenih poslova jeste da se registraturski materijal i arhivska graa

koja nastane u radu organa uprave zatiti od nestajanja, unitenja te da se sauva registraturski
materijal registraturskog materijala, u sreenom i sigurnom stanju, u arhivama organa uprave
do preuzimanja u nadleni arhiv.
Nadleni arhiv za organe uprave Bosne i Hercegovine je Arhiv Bosne i Hercegovine.
a) Arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata
Zavrna faza u obavljanju uredskog poslovanja je arhiviranje predmeta i akata.
Svaki organ uprave u okviru svoje pisarnice ima arhivu. U arhivu se odlau zavreni
(rijeeni) predmeti i akti. Predmete i akte u arhivu odlae ovlateni zaposleni u pisarnici. Prije
stavljanja predmeta u arhivu, taj zaposleni duan je izvriti odreene provjere iji je cilj da se
utvrdi da li je odreeni predmet ili akt u cijelosti zavren, bez obzira na injenicu da je to
duan uiniti i dravni slubenik koji je bio obraiva predmeta. Osim toga, zaposleni u
pisarnici treba provjeriti da li se u spisu nalazi neki dokument koji treba vratiti stranci, da li u
spisu ima dokumenata iz nekog drugog predmeta ili nedostaje akt koji je upisan na prvoj
unutranjoj strani omota za akte, odnosno da li su upisani svi prilozi koji se nalaze u
predmetu.
Prije stavljanja predmeta u arhivu vri se njihovo sreivanje tako to se slau po
klasifikacionim oznakama, a unutar tih oznaka po rednim brojevima iz odgovarajue knjige
evidencije (upisnik, djelovodnik i dr.) u koju su zavedeni.
Predmeti i akti iste klasifikacione oznake odlau se, u pravilu, u poseban fascikl
namijenjen samo za te predmete i akte. Prema tome, treba formirati onoliko fascikli koliko
ima klasifikacionih oznaka, a kao fascikl moe sluiti omot, kutija, sanduk i sl.
Zaposleni u pisarnici zaduen za poslove arhiviranja neposredno brine o rukovanju i
uvanju predmeta i akata koji su stavljeni u arhivu. Rukovanje podrazumijeva da se arhivirani
predmeti ne mogu proizvoljno i samostalno uzimati i koristiti, ve se to moe raditi samo na
propisani nain.
Ako se neki predmet ili akt treba izuzeti iz arhive, to se moe uiniti samo uz
izdavanje reversa. Kada se izuzeti predmet ili akt vrati, revers se ponitava. Reversi su, prema
tome, svojevrsna privremena evidencija o rukovanju arhiviranim predmetima. Revers se uva
u fasciklu, a po povratku predmeta, revers se ponitava i vraa dravnom slubeniku koji ga je
potpisao.
Kada postoji potreba da se predmet ili akt koji se nalazi u arhivi razgleda ili prepie, te
radnje mogu se obaviti u skladu s odredbom ZUP-a. Ako zainteresirano lice koje ima
odreeni pravni interes treba razgledati ili prepisati neki predmet ili akt, moe, pismeno ili
usmeno, podnijeti odgovarajui zahtjev da mu se to dopusti uz istovremeno podnoenje
dokaza o postojanju tog pravnog interesa.
O aktima, dokumentima, uvjerenjima, potvrdama i sl., koje se nalaze u arhivi organa
uprave, mogu se izdavati njihovi prijepisi na nain kako je to regulirano propisima o
ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.
b) Voenje i koritenje arhivske knjige
Arhivsku knjigu, u koju se evidentira ukupni registraturski materijal koji nastane u
radu organa uprave u toku jedne godine, duni su voditi svi organi uprave.
Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu na kraju svake godine.
Predmet upisa u arhivsku knjigu su registraturske jedinice u kojima se, po
odgovarajuim predmetnim cjelinama, odlae registraturski materijal. Predmeti i akti upisuju
115
se po godinama, klasifikacionim oznakama, vrsti i koliini materijala. Upis se vri po sistemu

arhiviranja koji se primjenjivao u vrijeme nastajanja registraturskog materijala.
Kada se registraturska jedinica upie u arhivsku knjigu, onda se na registraturskoj
jedinici upisuju sljedei podaci: redni broj iz arhivske knjige pod kojim je jedinica zavedena,
klasifikaciona oznaka predmeta ili akta koji su odloeni u registratursku jedinicu i rok
uvanja. Rok uvanja odreuje se prema listi kategorija registraturskog materijala s rokovima
uvanja.
Nakon to se izvri upis u arhivsku knjigu cjelovitog registraturskog materijala, organi
uprave duni su, najkasnije do 30. aprila naredne godine, dostaviti nadlenom arhivu prijepis
ili fotokopiju onog dijela arhivske knjige u kojem je upisan registraturski materijal za proteklu
godinu.
c) Uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae
Organi uprave duni su registraturski materijal i arhivsku grau iz svoje nadlenosti
uvati u sreenom stanju i na sigurnom mjestu, sve do njihove predaje nadlenom arhivu.
Za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae moraju se osigurati propisani
uslovi u posebno osiguranim prostorijama s odgovarajuim klimatskim, hemijsko-biolokim i
fizikim uslovima, koji se redovno kontroliraju, i odgovarajuom arhivskom opremom. Pod
arhivskim prostorijama podrazumijeva se pisarnica i arhivski depo. U pisarnici se uvaju
rijeeni predmeti i akti najdue godinu dana od dana kada su rijeeni. Nakon isteka tog roka,
registraturski materijal i arhivska graa treba da bude iz pisarnice prenesena i smjetena u
arhivski depo. U tom depou uva se do predaje nadlenom arhivu.
U odnosu na arhivsku opremu i odravanje klimatskih, hemijsko-biolokih i fizikih
uslova, propisani su konkretni standardi. Ti standardi imaju za cilj da se registraturski
materijal i arhivska graa zatiti i uva od oteenja i propadanja. To je posebno vano i
neophodno zbog dugih rokova uvanja registraturskog materijala i arhivske grae, a naroito
one koja se mora uvati trajno.
d) Lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja
Radi odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i pravilnog arhiviranja i
uvanja registraturskog materijala i arhivske grae organa uprave, izrauje se i donosi lista
kategorija registraturskog materijala s rokovima. Ovu listu donosi rukovodilac organa uprave,
a moe se primjenjivati tek kada na nju saglasnost da nadleni arhiv.
Listu kategorija izrauje komisija sastavljena od strunih lica koja poznaju vrstu i
znaaj predmeta i akata iz nadlenosti organa uprave i koja su sposobna da ocijene znaaj tih
akata i predmeta za naune, historijske i druge drutvene potrebe.
Osnovni zadatak liste je utvrivanje kategorija registraturskog materijala i rokova
uvanja tog materijala. Kategorije registraturskog materijala odreuju se u okviru
klasifikacionih oznaka u koju spadaju pojedini akti i predmeti, a rokovi uvanja mogu biti
odreeni na mjesece, godine i trajno. Rok uvanja odreuje se prema procjeni od kakvog je
znaaja registraturski materijal za historiju, nauku i druge drutvene potrebe, a uzimaju se u
obzir i potrebe samog organa uprave.
e) Postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala
Arhivska graa odabira se iz registraturskog materijala. To se vri na nain da se iz
registraturskog materijala izdvoje oni dijelovi registraturskog materijala za koje se ocijeni da
je prestala vanost za tekui rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo
116
arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svog
registraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po
bilo kojem osnovu.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vri se,
u pravilu, iz sreenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. Izdvajanje
bezvrijednog registraturskog materijala vri se na osnovu liste kategorija.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog materijala vri komisija koju
imenuje rukovodilac organa uprave. Komisija sastavlja popis bezvrijednog registraturskog
materijala. Taj popis sastavlja se na osnovu liste kategorija i dostavlja se nadlenom arhivu.
Predstavnik nadlenog arhiva, zajedno s tom komisijom, razmatra popis i provjerava da li je
materijal predloen za izdvajanje pravilno odreen. Nakon toga, predstavnik arhiva i komisija
sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje rjeenje za otpis bezvrijednog
registraturskog materijala.
f) Primopredaja arhivske grae izmeu organa uprave i nadlenog arhiva
Svaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svoje
nadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.
Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti.
Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graa
mora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala i
upisana u arhivsku knjigu.
Ako organ uprave prestaje raditi, arhivsku grau tog organa uprave treba da preuzme
organ uprave koji preuzima poslove organa uprave koji prestaju raditi. O primopredaji se
sainjava zapisnik, iji se jedan primjerak mora dostaviti nadlenom arhivu.
Primopredaju arhivske grae vri komisija. Ona je sastavljena od predstavnika
nadlenog arhiva i organa uprave koji predaje arhivsku grau. Komisija ima zadatak da
pregleda arhivsku grau i saini zapisnik o primopredaji. Zapisnik se sastavlja u pet
primjeraka i sadri sve podatke bitne za preuzetu arhivsku grau. Tako sainjen zapisnik o
primopredaji arhivske grae ovjerava se peatom arhiva i peatom organa uprave koji predaje
grau. Popis arhivske grae koji je podnio organ uprave sastavni je dio zapisnika o
primopredaji.
Zajedno s arhivskom graom, nadlenom arhivu moraju se predati i osnovne
evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu grau.
III. OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISA
Sva pitanja koja se odnose na postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa u Bosni i
Hercegovini regulirana su na slian nain. Da bi se neka privatna isprava mogla koristiti u
pravnom prometu kao pravno valjana, mora prethodno biti ovjerena od nadlenog organa.
Samo pod tim uslovima takva isprava moe posluiti kao dokaz o onome to se njome treba
potvrditi, odnosno dokazati. Pored toga, veoma esto je potrebno prijepise ili kopije javnih
isprava, koje posjeduju pojedina lica, ovjeriti, kako bi se u raznim postupcima pred nadlenim
organima, ustanovama i slubama na osnovu njih moglo dokazati postojanje odreenih
injenica znaajnih za ostvarivanje pojedinih prava ili pravnih interesa.
Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se:
a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost,
b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.
117
Autentinost potpisa znai da ovjereni potpis stvarno potie od lica iji je potpis
ovjeren, a autentinost rukopisa znai da rukopis potie od lica koje je oznaeno kao njegov
autor.
Vano je napomenuti da se ovjerom potpisa, odnosno rukopisa ne potvruje istinitost
sadraja isprave na kojoj je izvrena ovjera potpisa i rukopisa, ve samo autentinost potpisa i
rukopisa.
a) Nadlenost organa za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa
Prema vaeim propisima, poslove ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa obavljaju
nadlene opinske slube za upravu, s tim da one ne mogu ovjeravati potpise na ispravama
koje se odnose na zemljinoknjine stvari, nego nadleni sudovi.
Ovjeru potpisa i prijepisa isprava potrebnih za reguliranje radnih odnosa lica u radnom
odnosu moe vriti i ovlateno lice u organu, odnosno u drugoj instituciji ili pravnom licu u
kojem se to lice nalazi na radu ili je radilo.
b) Ovjera potpisa i rukopisa
Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitost
potpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosno
rukopisa.
Utvrivanje istinitosti potpisa, odnosno rukopisa obuhvata postupak u kojem treba da
se utvrdi da li potpis, odnosno rukopis stvarno pripada licu iji se potpis, odnosno rukopis
treba ovjeriti.
Istinitost potpisa utvruje se na redovan i poseban nain.
Redovan nain utvrivanja istinitosti potpisa moe se vriti na dva naina, i to da
podnosilac isprave pred ovlatenim slubenim licem:
a) svojeruno potpie ispravu,
b) izjavi da je potpis, koji se nalazi na ispravi, njegov potpis.
Ovjera potpisa na poseban nain postoji u sluaju kada se:
a) ovjerava potpis ili otisak prsta slijepih ili lica koja ne znaju itati, tada slubeno
lice mora prvo podnosiocu isprave proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
b) ovjerava potpis ili otisak prsta gluhih koji ne znaju itati, tada slubeno lice mora
prvo podnosiocu pomou tumaa proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
c) ovjerava potpis ili otisak prsta lica koje ne razumije jezik na kojem je isprava
napisana, tada se podnosiocu mora prvo prevesti sadraj isprave, to ini slubeno
lice koje vri ovjeru ako razumije taj jezik, a ako ne, onda to vri sudski tuma.
Utvrivanje istinitosti rukopisa vri se tako da podnosilac isprave, pred ovlatenim
slubenim licem, izjavi da je ta isprava napisana njegovom rukom.
Kada se utvrdi istinitost potpisa ili otiska prsta, odnosno rukopisa na navedeni nain,
pristupa se njihovoj ovjeri. Ovjera se vri tako to se na izvornu ispravu upisuje tekst potvrde
o ovjeri. Ta potvrda moe biti izraena u obliku tambilja u koji se upisuje datum ovjere i broj
pod kojim je isprava zavedena u upisnik za ovjeru. Nakon toga, potvrda o ovjeri potvruje se
peatom organa i potpisom ovlatenog slubenog lica.
Tekst potvrde o ovjeri potpisa i rukopisa utvruje se posebnim uputstvom o ovjeri
potpisa, rukopisa i prijepisa.
Prije nego to se stavi otisak tambilja o ovjeri potpisa, odnosno rukopisa (potvrda o
ovjeri), mora se utvrditi identitet podnosioca isprave koji trai ovjeru potpisa ili rukopisa,
118
odnosno prijepisa. Ako slubeno lice lino ne poznaje podnosioca isprave, njegov identitet
utvrdit e na osnovu line karte, pasoa, a ako nema ovih isprava, svjedoenjem dva
punoljetna svjedoka.
U potvrdi o ovjeri mora se navesti nain na koji je utvren identitet podnosioca
isprave.
c) Ovjera prijepisa
Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sa
svojim izvornikom.
Tako je i u ovom sluaju potrebno prvo utvrditi da li je tekst prijepisa istovjetan s
tekstom izvorne isprave, pa tek onda izvriti ovjeru samog prijepisa.
U ovim sluajevima nije potrebno utvrivati identitet lica koje trai ovjeru prijepisa
isprave.
Istovjetnost prijepisa teksta isprave s tekstom izvorne isprave utvruje se tako to se
cijeli tekst prijepisa mora paljivo uporediti s tekstom izvorne isprave. Pri tome se mora
obratiti panja ne samo na tekst, ve i na to da li na prijepisu ima nekih ispravaka (preinaenje
teksta, brisanje, precrtavanje, umetanje ili dodavanje novog teksta i sl.).
Pored toga, prijepis se mora slagati s tekstom izvorne isprave i u pravopisu,
interpunkciji i skraivanju rijei. To znai da tekst prijepisa isprave mora u svim pitanjima
biti istovjetan tekstu izvorne isprave.
Na isti nain utvruje se istovjetnost fotokopije isprave s izvornom ispravom, jer se i
fotokopija smatra prijepisom.
Kada se na navedeni nain utvrdi istovjetnost teksta prijepisa isprave s tekstom
izvorne isprave, pristupa se stavljanju potvrde, odnosno otiska tambilja o ovjeri na prijepis
isprave. Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa stavlja se iza teksta na kraju isprave iji se
prijepis ovjerava.
Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa isprave treba sadravati sljedee podatke:
a) da li se radi o prijepisu izvorne isprave ili prijepisu ovjerenog prijepisa izvorne
isprave,
b) da li je na prijepisu bilo kakvih oteenja i koja su,
c) da li je izvorna isprava pisana rukom ili nekim drugim mehanikim ili hemijskim
sredstvom, olovkom ili perom,
d) broj listova izvorne isprave i gdje se isprava nalazi,
e) broj i datum ovjere prijepisa.
Na kraju, potvrdu o ovjeri prijepisa isprave potpisuje ovlateno slubeno lice i stavlja
otisak peata organa koji vri ovjeru.
U sluaju kada se treba izvriti ovjera samo jednog dijela isprave ili izvoda iz isprave,
takav prijepis mora biti tako sainjen da se iz njega moe jasno vidjeti koji su dijelovi izvorne
isprave ostali neprepisani.
Ako ovlateno slubeno lice koje vri ovjeru prijepisa isprava ne razumije jezik na
kojem je isprava sainjena, zatrait e od sudskog tumaa da utvrdi istovjetnost prijepisa s
izvornom ispravom. Nakon toga, izvrit e se ovjera prijepisa isprave.
d) Posebni sluajevi ovjere isprava
Poseban postupak ovjere odnosi se na isprave koje su namijenjene za upotrebu u
inozemstvu. Ovjeru ovih isprava vre nadleni sudovi i Ministarstvo pravde BiH.
Postupak ovjere tih isprava provodi se tako to ispravu prvo ovjerava nadleni sud.
Nakon toga, taj sud ovjerenu ispravu treba dostaviti Ministarstvu pravde BiH. Ovo
119
ministarstvo vri ovjeru potpisa slubenog lica suda, koja je izvrila ovjeru peatom suda u
kojem je ovjera isprave izvrena.
Postoje odreeni izuzeci u kojima nije potrebno vriti ovjeru isprava koje su
namijenjene za upotrebu u inozemstvu. Taj izuzetak predvien je za isprave koje izdaju
organi uprave u Bosni i Hercegovini. Ovi izuzeci vae samo ako zakonom Bosne i
Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Takve isprave koriste se u
inozemstvu bez ovjere.
e) Ovjera isprava prema Hakoj konvenciji
Osim navedenog naina ovjere isprava, postoji i poseban nain ovjere odreenih
isprava. Radi se o ispravama koje su navedene u Hakoj konvenciji o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava. Ovu konvenciju ratificirala je naa zemlja 19. maja 1992.
godine. U toj konvenciji navedeno je koje se javne isprave sainjene na teritoriji jedne drave
mogu upotrebljavati na teritoriji druge drave ugovornice, koja je takoer prihvatila
(ratificirala) tu konvenciju. Kod tih isprava legalizacija se sastoji u tome to se na ispravu
treba staviti potvrda utvrena u Konvenciji. Ova potvrda naziva se Apostille i njome se
potvruje vjerodostojnost potpisa, zatim svojstvo u kojem je potpisnik isprave postupio i, u
sluaju potrebe, istovjetnost peata ili iga koji je na ispravi. Potvrda (apostille) se stavlja na
samu ispravu ili na njen dodatak, a moe biti sastavljena na slubenom jeziku one drave koja
ispravu izdaje, s tim da naslov Apostille (Convention de la Haye du 5 octobre 1961) mora
biti na francuskom jeziku.
Ovjeru isprava predvienih navedenom konvencijom vri nadleni sud, ako zakonom
Bosne i Hercegovine nije predvieno da tu ovjeru vri Ministarstvo pravde BiH. Vano je
ukazati da sud ovjerava samo one isprave koje su izdali organi s podruja mjesne nadlenosti
suda.
f) Evidencija i mjesto ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa
O izvrenim ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa moraju se voditi propisane
evidencije u vidu upisnika. Upisnik se vodi u formi knjige, propisanih dimenzija i utvrenog
sadraja.
Ovjera potpisa, rukopisa i prijepisa vri se u slubenim prostorijama.
Ali, postoji jedan izuzetak kada se ovjera potpisa i rukopisa moe izvriti van
slubenih prostorija. To se moe uiniti u sluaju kada se utvrdi da je stranka, kojoj treba
ovjeriti potpis ili rukopis, iz objektivnih razloga (bolest, nepokretnost i sl.) sprijeena da doe
u slubene prostorije gdje se ovjera vri.
Za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa koja se vri u slubenim prostorijama nije
potreban pismeni podnesak ve se to vri na usmeno traenje. Ali, ovjera potpisa i rukopisa
van slubenih prostorija moe se vriti samo na pismeni zahtjev stranke. U zahtjevu se moraju
navesti razlozi zbog kojih se trai da se ovjera izvri van slubenih prostorija. Odobrenje za
ovjeru van slubenih prostorija izdaje, na osnovu podnesenog zahtjeva, rukovodilac organa za
upravu, odnosno predsjednik nadlenog suda.
IV. PEATI
1. Namjena peata
Peat organa vlasti slui za potvrivanje autentinosti slubenih akata.
120
Autentinost slubenog akta znai da akt potie od organa vlasti ijim je peatom
ovjeren. Prema tome, svaki slubeni akt mora biti ovjeren peatom organa vlasti koji je taj akt
izdao. Samo takav akt je pravno valjan i moe posluiti u svrhu u koju je izdat.
Otisak peata stavlja se na slubeni akt s lijeve strane pored potpisa lica ovlatenog za
potpisivanje slubenih akata i djelimino ga zahvata, ako zakonom ili drugim propisom nije
drugaije odreeno.
Polazei od namjene peata organa vlasti i njegovog znaaja, sva pitanja u vezi s
peatom moraju biti regulirana odgovarajuim propisima. Tim propisima obavezno se mora
utvrditi:
a) koji organi vlasti imaju pravo na peat,
b) oblik, veliina i sadraj peata,
c) postupak izdavanja odobrenja za izradu peata i postupak izrade peata,
d) uvanje i upotreba peata,
e) evidencija o peatima,
f) postupak o oteenjima, izgubljenim, odnosno nestalim peatima,
g) postupak zamjene, odnosno izrade novog peata.
Navedena pitanja u Bosni i Hercegovini nisu regulirana jedinstvenim propisom, nego
je to preputeno pojedinim nivoima vlasti, pa se tako pitanja u vezi s:
a) peatom Bosne i Hercegovine, koji koriste organi vlasti Bosne i Hercegovine,
ureuju propisima Bosne i Hercegovine;
b) peatom entiteta BiH, koji koriste entitetski organi vlasti, ureuju entitetskim
propisima, a Brko Distrikta BiH njegovim propisima,
c) peatom kantona, koji koriste kantonalni organi vlasti, ureuju propisima kantona,
d) peatom opine, odnosno grada, koji koriste njihovi organi vlasti, ureuje
propisima opinskog, odnosno gradskog vijea.
2. Oblik i sadraj peata
Peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini je okruglog oblika razliito propisane
veliine. Obino se peati po veliini dijele na tzv. velike i male, zavisno od njihovog
promjera. Peati manjeg promjera izrauju se iz praktinih razloga (npr. za potvrivanje
finansijskih dokumenata, zdravstvenih knjiica i sl.).
Svaki peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini sadri u sredini tekst Bosna i
Hercegovina, a za dravni nivo i grb Bosne i Hercegovine. Ako se radi o entitetskom i niem
nivou, peat sadri i naziv entiteta, a za entitetski nivo i grb entiteta. Od kantonalnog i nieg
nivoa u Federaciji BiH peat sadri i naziv kantona, kao i grb kantona. Na opinskom nivou
peat sadri grb kantona i naziv opine u Federaciji Bosne i Hercegovine, a grb Republike
Srpske u Republici Srpskoj. Svi navedeni peati sadre i naziv i sjedite organa uprave o
ijem se peatu radi. Tekst u peatu upisuje se oko grba u koncentrinim krugovima jedan
ispod drugog. Tekst se ispisuje na tri jezika koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i
Hercegovini, s tim da je u peatu osigurana i ravnopravna upotreba pisama latinice i irilice, u
skladu s odlukom o konstitutivnosti tri naroda u Bosni i Hercegovini.
3. Izrada peata
Postupak izrade peata, u pravilu, obuhvata dvije faze koje se sastoje u sljedeem:
a) rjeavanje o zahtjevu za odobravanje izrade peata,
b) izrada peata.
Peati organa vlasti, bilo kojeg nivoa vlasti, ne mogu se izraditi prije nego to to
odobri nadleni organ. S tim ciljem zahtjev za dobivanje odobrenja za izradu peata podnosi
121
se nadlenom organu koji, u daljnjem postupku, na odgovarajui nain utvruje da li

podnosilac zahtjeva ima pravo na peat ili ne.
Za odluivanje o ovim zahtjevima na nivou Bosne i Hercegovine nadleno je
Ministarstvo pravde BiH, a na nivou entiteta, Brko Distrikta BiH, kantona, odnosno opine i
grada, organ odreen propisom o peatu tih nivoa vlasti.
Po odobravanju izrade peata, moe se pristupiti izradi peata u peatoreznici koja je
za to od nadlenog organa posebno ovlatena. Ovlatena peatoreznica moe biti jedna, ili
vie njih, a peate izrauje samo na osnovu rjeenja kojim se odobrava izrada, pri emu se u
cijelosti mora pridravati tog rjeenja, to znai da ne smije odstupati od rjeenjem utvrenog
oblika, dimenzije i sadraja. Posebnim propisom utvruje se rad ovlatene peatoreznice,
obaveza voenja evidencije o izraenim peatima i nain osiguravanja peata u postupku
njihove izrade, zloupotrebe i dostupnosti neovlatenim licima.
4. Upotreba i uvanje peata
Pravilo je da peatom rukuje i da ga upotrebljava rukovodilac organa, ali postoji
mogunost da taj rukovodilac moe posebnim rjeenjem ovlastiti drugo slubeno lice za
uvanje i upotrebu peata. To rjeenje treba da sadri line podatke slubenog lica, ovlatenje
tom licu da rukuje, uva i upotrebljava peat i mjesto gdje se peat uva. Prema tome, peat
se ne moe dati na rukovanje i uvanje slubenom licu dok se prethodno ne donese navedeno
rjeenje.
S obzirom na znaaj peata, neophodno je da se njegovom uvanju mora posvetiti
posebna panja. S tim ciljem neophodno je da se peat u toku radnog vremena uva na
takvom mjestu da ne moe doi u posjed neovlatenih slubenih i drugih lica te da se i time
onemogui njegova zloupotreba. Poslije zavretka radnog vremena, peat se mora uvati na
sigurnom mjestu, koje treba da odredi rukovodilac organa uprave. Obaveze u vezi s
rukovanjem i upotrebom peata ureuju se propisom o peatu, a odreena pitanja u vezi s
rukovanjem i upotrebom peata ureena su i propisima o uredskom poslovanju organa vlasti.
Peat, u pravilu, treba da se uva i upotrebljava u slubenoj prostoriji koju odredi
rukovodilac organa. Peat se moe, izuzetno, ako je to neophodno radi obavljanja neke
slubene radnje, iznijeti i upotrijebiti i van slubene prostorije, ali samo po odobrenju
rukovodioca organa uprave. Sve te mjere imaju za cilj da se sprijei mogunost zloupotrebe
peata i njegovo koritenje od neovlatenih lica.
5. Evidencija o peatima
O peatima se vode propisne evidencije iji je cilj kontrola nad izraenim peatima,
njihovim korisnicima i stanju upotrebljivosti izraenih peata. Te evidencije omoguavaju
nadlenim organima da u svakom trenutku mogu utvrditi koji peati su izraeni na pojedinim
nivoima vlasti, koji peati su u upotrebi i od kada, i ko je ovlaten za njihovo uvanje i
upotrebu.
Prema postojeim propisima, utvrena je obaveza voenja sljedeih evidencija:
a) evidencije o izraenim peatima u ovlatenoj peatoreznici, koju je obavezna
voditi svaka ovlatena peatoreznica,
b) evidencije o svim izraenim peatima, bez obzira u kojoj ovlatenoj peatoreznici
su izraeni (koja je veoma znaajna jer sadri i datum predaje peata na
upotrebu),
c) evidencije o peatima organa u svim organima kojima je odobrena izrada tih
peata,
122
d) evidencije o unitenim peatima koja sadri podatke o unitenim peatima svih

organa.
Sve navedene evidencije vode se na propisanim obrascima.
Odgovarajue evidencije vode se i o peatu drugih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
6. Unitavanje peata
Peat organa vlasti koji zbog istroenosti ili iz drugih razloga postane neupotrebljiv,
kao i u sluaju promjene naziva ili sjedita organa ili prestanka rada organa, mora biti uniten.
Uobiajeno se propisuje da se takvi peati dostavljaju na unitavanje uz poseban
pismeni zahtjev organu koji je i odobrio izradu tih peata.
Prema tome, organi Bosne i Hercegovine duni su svoj peat koji treba unititi
dostaviti Ministarstvu pravde BiH.
Unitavanje peata vri komisija koju osniva ministar pravde, po posebno propisanom
postupku.
Postupak za unitavanje peata drugih nivoa provodi se po njihovim propisima.
7. Oglaavanje nevaeim nestalog peata i izrada novog umjesto nestalog peata
Ako peat bilo kojeg organa vlasti nestane (izgubi se ili na bilo koji drugi nain
nestane), postoji obaveza da se u vezi s tim nestankom odmah preduzmu odgovarajue mjere
koje imaju za cilj da se nestali peat pronae ili proglasi nevaeim.
Oglaavanje nevaeim nestalog peata vri se tako to su ti organi duni nestanak
svog peata odmah prijaviti nadlenom organu i taj peat oglasiti nevaeim u Slubenom
glasniku BiH, nakon ega, od dana objavljivanja tog oglasa, peat postaje nevaei.
Oglaavanje nevaeim nestalog peata ima za cilj da se peat stavi van snage i time
otkloni mogunost njegovog koritenja od neovlatenih lica. Naime, u sluaju da se nakon
oglaavanja peata nevaeim pojavi slubeni akt ovjeren tim peatom, taj akt ne moe
proizvesti nikakvo pravno djelovanje, jer je ovjeren nevaeim peatom.
Obavezu prijavljivanja nestalog peata ima svaki organ iji je peat izgubljen,
odnosno nestao, o emu se neposredno brine rukovodilac organa iji je peat nestao.
Ako se nestali peat naknadno pronae, on se mora unititi na nain utvren za
unitavanje peata.
Kad se provede postupak o oglaavanju nevaeim nestalog peata, organ o ijem se
peatu radi podnosi pismeni zahtjev organu nadlenom za davanje odobrenja za izradu novog
peata.
Peat izraen umjesto nestalog peata mora biti posebno oznaen da bi se napravila
razlika izmeu nestalog i novog peata i time otklonila mogunost zloupotrebe nestalog
peata. To se, uobiajeno, ini na nain da se u sadraj peata unose posebne oznake
rezervirane samo za obiljeavanje peata izraenih umjesto nestalog peata.
Npr., ako je izraeno vie peata iste dimenzije i istog sadraja, svaki od njih
oznaava se posebnim arapskim brojem, a u sluaju kad se umjesto nestalog peata izrauje
novi peat, on mora obavezno sadravati i posebnu za to odreenu oznaku (rimski broj,
zvjezdicu ili dr.).
123
Na osnovu lana 56. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine

("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), Vijee ministara Bosne i
Hercegovine je, na 65. sjednici, odranoj 16. septembra 2004. godine, donijelo
ODLUKU
O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubeni glasnik BiH, br. 46/04)
I. OPE ODREDBE
I
Ovom odlukom ureuju se: uslovi, program i nain polaganja strunog upravnog ispita
(u daljnjem tekstu: struni ispit) pred Komisijom za polaganje strunog upravnog ispita Bosne
i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dravna komisija) pripravnika i zaposlenika u
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, slubama, tijelima i
institucijama Vijea ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organi uprave BiH,
slube, tijela i institucije Vijea ministara).
II
Struni ispit, saglasno Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i ovoj
odluci, pred Dravnom komisijom duni su polagati pripravnici i zaposlenici sa srednjom i
viom kolskom spremom u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea
ministara i u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima kojima je zakonom Bosne i
Hercegovine povjereno obavljanje javnih ovlatenja (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju
javna ovlatenja).
Struni ispit iz stava 1. ove take polae se radi sticanja uslova za rad na upravnim i
drugim strunim poslovima iz osnovne djelatnosti organa uprave i drugih organa na nivou
Bosne i Hercegovine, odnosno na upravnim poslovima u institucijama koje imaju javna
ovlatenja, saglasno propisu o poslovima iz osnovne djelatnosti, odnosno pomono-tehnikim
poslovima Bosne i Hercegovine.
III
Pripravnici u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara
i u institucijama koje imaju javna ovlatenja polau struni ispit po isteku pripravnikog staa
od jedne godine za pripravnike s viom kolskom spremom, odnosno est mjeseci za
pripravnike sa srednjom kolskom spremom.
Radi sticanja uslova za rad na upravnim i drugim strunim poslovima u organima
uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara i institucijama koje imaju
javna ovlatenja, struni ispit mogu polagati i lica koja se nalaze na radu u drugim organima
vlasti i institucijama, odnosno u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima na teritoriji
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).
Ova lica mogu polagati struni ispit kada po zavrenoj vioj kolskoj spremi provedu
na radu u tim organima, institucijama, preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima
najmanje jednu godinu, a po zavrenoj srednjoj kolskoj spremi najmanje est mjeseci.
II. PROGRAM STRUNOG ISPITA
IV
Struni ispit obuhvata sljedee predmete:
124
1.
2.
3.
4.
5.
Osnove ustavnog sistema,

Osnove uprave u BiH,
Upravni postupak i upravni spor,
Radne odnose,
Uredsko poslovanje u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama
Vijea ministara.
V
Program strunog ispita sadri gradivo, pravna vrela i literaturu za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Program strunog ispita propisuje ministar pravde BiH.
Program strunog ispita objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".
III. SASTAV DRAVNE KOMISIJE I NAIN POLAGANJA STRUNOG ISPITA
VI
Dravna komisija sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike,
koje imenuje rjeenjem ministar pravde BiH.
Predsjednik i lanovi Dravne komisije i njihovi zamjenici su diplomirani pravnici
koji su se istakli u radu na normativno-pravnim, upravnim i drugim strunim poslovima u
dravnim organima uprave i drugim dravnim institucijama, kao i u radu na upravnim
poslovima u sudskim i drugim institucijama.
Dravna komisija imenuje se na period od dvije godine.
VII
Rjeenjem o imenovanju Dravne komisije odreuju se ispitivai za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Rjeenjem iz stava 1. ove take odreuje se i zapisniar na strunom ispitu i njegovi
zamjenici i utvruju njihovi poslovi i zadaci.
VIII
Polaganje strunog ispita obavlja se na pismeni zahtjev kandidata.
Kandidati iz take II. ove odluke zahtjev za polaganje strunog ispita podnose
Ministarstvu pravde BiH.
Uz zahtjev se prilae:
1. uvjerenje o zavrenoj kolskoj spremi,
2. uvjerenje o pripravnikom stau, odnosno o radnom stau.
Ministarstvo pravde BiH donosi rjeenje kojim odobrava polaganje strunog ispita za
kandidate koji ispunjavaju propisane uslove, odnosno rjeenje kojim se odbija zahtjev za
polaganje strunog ispita za kandidate koji ne ispunjavaju propisane uslove.
IX
U rjeenju kojim je kandidatu odobreno polaganje strunog ispita odreuje se vrijeme
polaganja strunog ispita.
U rjeenju kojim se odbija zahtjev za polaganje strunog ispita navodi se razlog zbog
kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ove take moe se izjaviti alba ministru pravde BiH u roku
od 15 dana od dana prijema rjeenja.
X
125
Struni ispit polae se u sjeditu Ministarstva pravde BiH.

Izuzetno, po odobrenju ministra pravde BiH, struni ispit pred Dravnom komisijom
moe se polagati i van sjedita iz stava 1. ove take, ako za to postoje opravdani razlozi.
XI
Struni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.
Zadatak iz pismenog dijela strunog ispita daje lan Dravne komisije kojeg odredi
Komisija, a sastoji se od rjeavanja praktinog pitanja iz oblasti upravnih i drugih strunih
poslova osnovne djelatnosti organa uprave.
Pri izboru zadataka za pismeni dio strunog ispita kandidatu s viom kolskom
spremom daje se pismeni zadatak iz sloenih poslova, a kandidatu sa srednjom kolskom
spremom, u pravilu, iz oblasti uredskog poslovanja.
XII
Prilikom izrade pismenog zadatka kandidat se moe sluiti samo zakonskim i
podzakonskim propisima.
Izrada pismenog zadatka moe trajati najdue dva sata.
Pismeni zadatak radi se prije pristupanja polaganju usmenog dijela strunog ispita.
XIII
Na usmenom dijelu strunog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za
praktinu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz take IV. ove odluke, a u okviru materije
koja je sadrana u programu svakog predmeta iz take V. ove odluke.
Na usmenom dijelu strunog ispita ispitivai su duni kandidate ispitivati samo o
materiji koja je obuhvaena programom ispita za viu, odnosno srednju strunu spremu koji
se donosi na osnovu take V. ove odluke.
Usmeni dio strunog ispita je javan.
XIV
Po zavrenom usmenom dijelu strunog ispita, Dravna komisija odluuje o uspjehu
kandidata, bez prisustva javnosti.
Konaan uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na
pismenom i usmenom dijelu strunog ispita.
Komisija odluuje o uspjehu kandidata ocjenom "poloio struni ispit" ili "nije poloio
struni ispit", ili "upuen na popravni ispit iz jednog predmeta" ili "upuen na popravni ispit
iz dva predmeta".
XV
Kandidat, koji na usmenom dijelu strunog ispita ne pokae zadovoljavajue znanje iz
jednog ili najvie dva predmeta, ima pravo iz tih predmeta polagati popravni ispit.
Pripravnik i drugi kandidati koji na strunom ispitu ne poloe jedan ili dva predmeta,
popravni ispit iz tih predmeta polau najranije u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90
dana od dana polaganja strunog ispita.
Kandidat, odnosno pripravnik, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz
stava 2. ove take, smatra se da struni ispit nije poloio.
Ako kandidat, odnosno pripravnik, u roku iz stava 2. ove take ne poloi popravni
ispit, smatra se da struni ispit nije poloio.
Kandidat, odnosno pripravnik, koji na strunom ispitu pokae nezadovoljavajue
znanje iz tri ili vie predmeta, smatra se da struni ispit nije poloio.
126
XVI
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita u dan koji mu je odreen za
polaganje strunog ispita, ili prije poetka polaganja strunog ispita izjavi da odustaje od
ispita, smatra se da ispit nije polagao.
Ako kandidat odustane od polaganja ve zapoetog strunog ispita, ili ne preda rad iz
pismenog dijela strunog ispita, smatra se da ispit nije poloio.
XVII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se, izuzetno, odgoditi na pismeni zahtjev
kandidata, ako kandidat dokae da zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban
da nastavi polaganje ispita.
O odgaanju polaganja zapoetog ispita iz stava 1. ove take odluuje Dravna
komisija veinom glasova o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka koja sadri: odluku
Komisije o odgaanju ispita, razlog odgaanja i datum kad kandidat treba pristupiti polaganju
ispita.
XVIII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se odgoditi do deset dana, a u izuzetno
tekim zdravstvenim sluajevima i na mjesec dana od dana odgaanja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita na dan odreen prema stavu 2.
take XVII. ove odluke, smatra se da ispit nije poloio.
U posebno tekim zdravstvenim sluajevima kandidata Dravna komisija moe rok iz
stava 1. ove take, na pismeni zahtjev kandidata, produiti najvie do dva mjeseca od dana
odgaanja polaganja ispita.
Pri polaganju nastavka odgoenog strunog ispita kandidat ne polae one predmete
koje je poloio do trenutka odgaanja polaganja ispita.
XIX
Kandidatu koji je poloio struni ispit Ministarstvo pravde BiH izdaje uvjerenje o
poloenom strunom ispitu.
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu sadri: zaglavlje koje obuhvata: naziv organa,
naziv Dravne komisije, broj i datum izdavanja uvjerenja, ime i prezime kandidata, godinu i
mjesto roenja, kolu koju je zavrio i kada, datum poloenog strunog ispita, peat i potpis
ministra pravde BiH.
U uvjerenju, u dijelu koji se odnosi na ocjenu o poloenom strunom ispitu, navode se
rijei: "poloio struni ispit za viu kolsku spremu", odnosno "poloio struni ispit za srednju
kolsku spremu".
XX
Kandidat koji nije poloio struni ispit moe ponovo pristupiti polaganju strunog
ispita po isteku roka od 60 dana od dana polaganja ispita.
XXI
Trokove polaganja strunog ispita za pripravnike i kandidate iz take II. ove odluke
snosi organ, sluba, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja u kojima se ti kandidati
nalaze u radnom odnosu.
Trokove polaganja strunog ispita za kandidata iz stava 2. take III. ove odluke snosi
kandidat, ako organi, institucije, preduzea (drutva) i druga pravna lica navedena u tim
odredbama ne odlue da oni snose te trokove.
127
XXII
Visinu naknade za trokove polaganja strunog ispita pred Dravnom komisijom
rjeenjem odreuje ministar pravde BiH.
Predsjedniku, lanovima Komisije i njihovim zamjenicima, kao i zapisniarima
pripada naknada za rad u Dravnoj komisiji to se odreuje rjeenjem iz stava 1. ove take.
XXIII
O polaganju strunog ispita vodi se zapisnik u koji se unosi naroito: sastav komisije,
datum i mjesto odravanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja i ocjena
uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stava 1. ove take potpisuje predsjednik, lanovi komisije i zapisniar.
Zapisnik o polaganju strunog ispita uva se u spisu kandidata koji je polagao struni
ispit s ostalom dokumentacijom koja se odnosi na ispit.
XXIV
Administrativno-tehnike poslove za rad Dravne komisije i evidenciju o kandidatima
koji su polagali struni ispit vodi Ministarstvo pravde BiH.
Evidencija iz stava 1. ove take vodi se u vidu knjige i sadri sljedee podatke: ime i
prezime kandidata, godinu roenja, naziv kole, odnosno fakulteta koji je zavrio, datum
polaganja strunog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o
poloenom strunom ispitu.
Evidencijska knjiga iz stava 2. ove take uva se trajno.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
XXV
Lice koje je poloilo struni ispit u okviru drugih struka oslobaa se obaveze
polaganja strunog ispita predvienog ovom odlukom, pod uslovom da program tog ispita u
osnovi odgovara sadraju programa strunog ispita iz take IV. ove odluke, s tim to je
obavezno polagati one predmete iz take IV. ove odluke koji nisu poloeni u okviru ispita
drugih struka.
XXVI
Lice koje je poslije poloenog strunog ispita steklo vii stepen kolske spreme od
stepena kolske spreme za koji je poloilo struni ispit, za obavljanje poslova i zadataka ije
je vrenje uslovljeno viim stepenom kolske spreme mora imati poloen struni ispit kolske
spreme koju je naknadno steklo, saglasno Programu o strunom ispitu.
XXVII
Lica koja su poloila struni ispit za zaposlene u organima uprave po propisima koji su
se primjenjivali na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ove odluke
smatra se da imaju poloen struni ispit predvien ovom odlukom.
XXVIII
O priznavanju strunog ispita lica koja su taj ispit poloila po entitetskim propisima,
nakon stupanja na snagu ove odluke, odluuje ministar pravde BiH uzimajui u obzir program
po kojem je ispit poloen i program predvien ovom odlukom.
128
Priznavanje ispita iz stava 1. ove take vri se na pismeni zahtjev zainteresiranog lica s
odgovarajuom dokumentacijom, o emu se donosi rjeenje.
XXIX
Odredbe ove odluke primjenjuju se i na pripravnike i zaposlenike u uredima i
slubama organa zakonodavne vlasti, organa izvrne vlasti, organa sudske vlasti, tuilatvima,
pravobranilatvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija i drugim organima i
institucijama BiH kod kojih je, saglasno zakonu, kao uslov za obavljanje poslova predvien
poloen struni ispit.
XXX
Ministar pravde BiH donijet e program strunog ispita iz take V. ove odluke u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
XXXI
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 210/04.
16. septembra 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
129

("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04 i 7/05) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), Vijee ministara Bosne i
Hercegovine je, na 85. sjednici, odranoj 7. jula 2005. godine, donijelo
ODLUKU
O DOPUNAMA ODLUKE O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG
UPRAVNOG ISPITA PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I
HERCEGOVINE
I
U Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i
zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04) u naslovu i
taki I. iza rijei "pripravnika" dodaje se zarez i rijei: "lica s visokom kolskom spremom".
II
U taki II. stav 1. iza rijei "srednje" brie se veznik "i" i dodaje zarez, a iza rijei
"vie" dodaju se rijei: "i visoke".
III
U taki III. stav 1. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i", a u stavu 3.
ispred rijei "vioj" dodaju se rijei: "visokoj i".
IV
U taki VI. stav 1. umjesto take na kraju reenice stavlja se zarez i dodaju rijei: "za
pripravnike i zaposlenike sa srednjom i viom kolskom spremom srednje i vie kolske
spreme".
U istoj taki iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Dravna komisija za polaganje strunog upravnog ispita visoke kolske spreme
sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike, koje imenuje rjeenjem
Vijee ministara BiH na usaglaen prijedlog ministra pravde, direktora Ureda za
zakonodavstvo Vijea ministara BiH i direktora Agencije za dravnu slubu BiH.
Dosadanji stavovi 2. i 3. postaju stavovi 3. i 4.
V
U taki XI. stav 3. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i".
VI
U taki XIII. stav 2. ispred rijei "viu" dodaju se rijei: "visoku i".
VII
U taki XIX. stav 3. iza rijei "rijei:" dodaju se rijei: "poloio struni ispit za visoku
kolsku spremu".
VIII
U taki XXVII. iza rijei "struni" dodaju se rijei: "ili javni".
130
IX
Program strunog upravnog ispita za visoku kolsku spremu donijet e ministar pravde
BiH, dopunom postojeeg programa strunog upravnog ispita za srednju i viu kolsku
spremu, u saradnji sa Uredom za zakonodavstvo Vijea ministara BiH i Agencijom za
dravnu slubu BiH, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 112/05
7. jula 2005. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
131

("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i take V. stav 2. Odluke o uslovima i nainu polaganja
strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni
glasnik BiH", br.46/04), ministar pravde Bosne i Hercegovine propisuje
PROGRAM
STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU
BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
1. Ovim programom propisuje se sadraj, gradivo i pravna vrela za struni upravni ispit (u
daljnjem tekstu: struni ispit) pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: BiH).
2. Po ovom programu struni ispit polau pripravnici i zaposlenici iz odredbe take II. Odluke
o uslovima i nainu polaganja strunog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou BiH (u
daljnjem tekstu: Odluka o strunom ispitu).
3. Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu strunog ispita, ispitivai su duni voditi
rauna o tome da kandidatu postavljaju samo pitanja koja su ovim programom utvrena za
viu, odnosno za srednju kolsku spremu.
II. PROGRAM STRUNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE, ZAPOSLENIKE I DRUGA
LICA S VIOM KOLSKOM SPREMOM
4. Program strunog ispita za pripravnike, zaposlenike i druga lica s viom kolskom
spremom, u okviru predmeta iz take IV. Odluke o strunom ispitu, sadri sljedee gradivo i
pravna vrela i to:
1) Osnove ustavnog sistema
a) Gradivo
Ustavni sistem BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 4.) koji
obuhvata:
ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava, meunarodni standardi, katalog prava,
izbjeglice i prognanici),
nadlenost institucija BiH,
nadlenost entiteta,
dodatne nadlenosti BiH,
Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstavniki dom - izbor, mandat,
nadlenost),
Predsjednitvo BiH (izbor, mandat, ovlatenja - nadlenosti),
Vijee ministara BiH (sastav, izbor, ovlatenja - nadlenosti),
Ustavni sud BiH (sastav, jurisdikcija - nadlenost).
b) Pravna vrela
Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 4.),
Sporazum o ljudskim pravima - Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 6.
2) Osnove uprave BiH
132
a) Gradivo
(1) Osnove uprave BiH
poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih
propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i
davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa
zakonodavne vlasti),
povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja, upravni
nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja),
meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim
odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti),
odnosi organa uprave prema ombudsmenima,
odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama),
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja),
rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje, smjenjivanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici i dravni slubenici s posebnim ovlatenjima
(postavljenje, smjenjivanje i ovlatenja),
sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava),
inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i
obaveze inspektora, vrste upravnih mjera).
(2) Organi uprave i upravne organizacije BiH
osnivanje i vrste organa uprave i upravnih organizacija,
upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenik imenovanje i ovlatenja, direktor i zamjenik direktora samostalne upravne organizacije
i upravne organizacije u sastavu - imenovanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama (vrste postavljenje i ovlatenja),
propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija.
b) Pravna vrela
Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02).
3) Upravni postupak i upravni spor
a) Gradivo
(1) Upravni postupak
(a) Ope odredbe
osnovni principi,
nadlenost,
stranka i njeno zastupanje (pojam stranke, procesna sposobnost i zakonski zastupnik,
vrste zastupnika),
komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava, posebni sluajevi dostave,
dostavnica i greke u dostavi),
rokovi (vrste i raunanje rokova),
trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova).
(b) Prvostepeni postupak
pokretanje postupka (pokretanje postupka, odustajanje od zahtjeva),
postupak do donoenja rjeenja (zajednike odredbe, skraeni postupak i poseban
ispitni postupak),
dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, izjava stranke, vjetaci i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje
rjeenja, ispravljanje greaka u rjeenju),
133
zakljuak.
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
vrste vanrednih pravnih lijekova (nazivi i kada se mogu koristiti i organ koji rjeava
po njima).
(d) Izvrenje rjeenja
izvrenja rjeenja (kada rjeenje- prvostepeno i drugostepeno postaje izvrno),
administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja i zakljuak o dozvoli izvrenja).
(2) Upravni spor
ko moe pokrenuti upravni spor,
rok za pokretanje spora,
tuba za pokretanje spora,
upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor,
upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor,
obaveznost presude.
b) Pravna vrela
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02),
Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).
4) Radni odnosi
a) Gradivo
Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji
obuhvataju:
prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos),
sadraj ugovora o radu,
ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme,
probni rad,
odmori i odsustva,
zatita zaposlenika,
plae i naknade,
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
pripravnici,
volonterski rad,
izumi i tehnika unapreenja,
zabrana takmienja sa poslodavcem,
disciplinska odgovornost,
prestanak ugovora o radu,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika,
stavljanje zaposlenika na raspolaganje,
kolektivni ugovor,
reprezentativni sindikat,
nadzor nad primjenom propisa o radu.
b) Pravna vrela
Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04).
5) Uredsko poslovanje u organima uprave
a) Gradivo
134
(1) Uredsko poslovanje

pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja,
principi uredskog poslovanja,
znaenje pojedinih izraza u uredskom poslovanju (akt, prilog, predmet, dosje, fascikl,
arhivska graa, registraturski materijal, pisarnica, arhiva),
osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju,
pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata,
primanje, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata,
postupak s aktima koji podlijeu taksiranju,
zavoenje akata (nain i vrijeme zavoenja, prijemni tambilj),
evidencija o predmetima i aktima (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka,
upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka, djelovodnik predmeta i akata,
djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu),
zdruivanje akata,
dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, prijem i otprema rauna),
rad zaposlenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje podataka,
sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu),
razvoenje akata i predmeta,
rokovnik predmeta,
otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga
otpreme pote putem pote).
(2) Arhivsko poslovanje
arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje
arhivske grae nadlenom arhivu).
(3) Peati organa vlasti
peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije,
nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata).
b) Pravna vrela
Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea
ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03),
Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i
drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03),
Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03),
Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija
BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98).
NAPOMENA: Do donoenja provedbenih akata nee se ispitivati gradivo vezano za arhivsko
poslovanje.
III. PROGRAM STRUNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE I
DRUGA LICA SA SREDNJOM KOLSKOM SPREMOM
5. Program strunog ispita za pripravnike i zaposlenike sa srednjom kolskom spremom iz
dravnih organa uprave i drugih dravnih institucija u okviru predmeta iz take IV. Odluke o
strunom ispitu sadri sljedee gradivo i pravna vrela, i to:
135
a) Gradivo
Ustavni sustav BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4.) koji
obuhvata:
ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava i katalog prava),
nadlenost institucija BiH,
Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstvaniki dom-sastav i nain izbora),
Predsjednitvo BiH (izbor, mandat i ovlatenja),
Vijee ministara BiH (sastav, izbor i ovlatenja).
b) Pravna vrela
Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4).
a) Gradivo
poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih
propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i
davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa
zakonodavne vlasti),
odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama),
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja).
(2) Organi uprave i upravne organizacije
osnivanje i vrste dravnih organa uprave i upravnih organizacija,
upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenikimenovanje i ovlatenja),
direktor i zamjenik direktora upravne organizacije,
rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama,
propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija.
b) Pravna vrela
Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02).
3) Upravni postupak
a) Gradivo
(a) Ope odredbe
komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava),
pokretanje postupka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva, odustajanje od zahtjeva),
postupak do donoenja rjeenja (skraeni postupak i poseban ispitni postupak),
dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, vjetaci i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje
rjeenja).
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
136
vanredni pravni lijekovi (samo nazivi i protiv kojih se rjeenja koriste).

b) Pravna vrela
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02).
4) Radni odnosi u organima uprave

a) Gradivo
Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji
obuhvataju:
sadraj ugovora o radu,
ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme,
probni rad,
odmore i odsustva,
zatitu zaposlenika,
plae i naknade,
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
pripravnike,
volonterski rad,
izume i tehnika unapreenja,
zabranu takmienja s poslodavcem,
disciplinsku odgovornost,
prestanak ugovora o radu,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika,
stavljanje zaposlenika na raspolaganje,
kolektivni ugovor,
reprezentativni sindikat,
nadzor nad primjenom propisa o radu.
b) Pravna vrela
Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04).
a) Gradivo
arhivska graa, registraturski materijal, pisarnica, arhiva),
postupak s aktima koji podlijeu taksiranju,
zdruivanje akata,
dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, prijem i otprema rauna),
rad zaposlenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje podataka,
sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu),
137
rokovnik predmeta,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje
b) Pravna vrela
Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03),
poslovanje.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom
glasniku BiH".
Broj: 01-02-723/04
21. septembra 2004. godine
Sarajevo
Ministar
Slobodan Kova, v. r.
138

("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i take V. stav 2. Odluke o uslovima i nainu polaganja
strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni
glasnik BiH", br. 46/04 i 50/05), ministar pravde Bosne i Hercegovine propisuje
DOPUNU PROGRAMA
STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU
BOSNE I HERCEGOVINE
1. U Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04) u naslovu, taki 1. i Poglavlju II. iza rijei
"pripravnika" dodaje se zarez i rijei: "dravnih slubenika", a u taki 2. iza rijei
"pripravnici" dodaje se zarez i rijei: "dravni slubenici", dok se u taki 3. ispred rijei
"viu" dodaje rije "visoku".
2. Iza take 3. dodaje se novo Poglavlje II. koje glasi: "II. Program polaganja strunog ispita
za pripravnike i druga lica s visokom kolskom spremom", a ispred take 4. dodaje se nova
taka 4. koja glasi:
"4. Program strunog ispita za pripravnike i druga lica s visokom kolskom spremom, u
okviru predmeta iz take IV. Odluke o strunom ispitu, sadri sljedee gradivo i pravna vrela
i to:
a) Gradivo
Ustavni sistem Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Opi okvirni
sporazum za mir u Bosni i Hercegovini - Aneks 4.), koji obuhvata:
ope karakteristike Bosne i Hercegovine kao drave (demokratske principe, sastav,
kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo),
ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava, meunarodni standardi, katalog prava,
izbjeglice i raseljena lica i Komisija za ljudska prava),
ndlenosti institucija Bosne i Hercegovine,
nadlenosti entiteta,
dodatne nadlenosti Bosne i Hercegovine,
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine (Dom naroda i Predstavniki dom izbor, mandat i ovlatenja),
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine (izbor, mandat i ovlatenja),
Vijee ministara (sastav, izbor i ovlatenja),
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (sastav, nadlenost i odluke),
Centralna banka Bosne i Hercegovine (sastav i nadlenost).
b) Pravni izvori
Ustav Bosne i Hercegovine (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Aneks 4.),
Sporazum o ljudskim pravima (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Aneks 6.).
a) Gradivo
139
principi organiziranja i rada organa uprave (principi zakonitosti, samostalnosti,

efikasnosti, javnosti, upotrebe jezika i pisma),
poslovi uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih propisa,
obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i davanje
preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa zakonodavne
vlasti, obavljanje drugih upravnih i strunih poslova odreenih zakonom i drugim
propisima),
povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja i upravni
nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja),
odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti (odgovornosti i ovlatenja),
odnos organa uprave prema organima izvrne vlasti (ovlatenja organa izvrne vlasti),
meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim
odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti),
odnosi organa uprave prema preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima,
odnos organa uprave prema strankama,
principi organizacije organa uprave,
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja),
rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje i smjenjivanje, ovlatenja i
odgovornosti),
rukovodei dravni slubenici i slubenici s posebnim ovlatenjima (postavljanje,
smjenjivanje i ovlatenja),
sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava),
inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i
obaveze inspektora, vrste upravnih mjera).
(2) Dravni organi uprave

odnosi Vijea ministara BiH i dravnih organa uprave prema Predsjednitvu BiH,
odnos dravnih organa uprave prema Vijeu ministara BiH,
osnivanje i vrste dravnih organa uprave,
upravljanje dravnim organima uprave (ministar i njegov zamjenik - imenovanje,
ovlatenja i obaveze, direktor i zamjenik direktora upravne organizacije - imenovanje,
ovlatenja i obaveze),
rukovodei dravni slubenici u dravnim organima uprave (vrste, postavljenje,
ovlatenja i odgovornost),
odgovornost ministra i njegovog zamjenika i direktora upravne organizacije,
propisi i drugi akti dravnih organa uprave,
odnosi dravnih organa uprave prema entitetskim organima uprave i Brko Distrikta
BiH,
inspekcijski nadzor (zajednike odredbe, upravna inspekcija).
(3) Osnove lokalne samouprave
sadraj poslova lokalne samouprave,
upravni nadzor nad radom organa lokalne samouprave - pravo opina na meusobnu
saradnju i udruivanje u saveze i druge oblike udruivanja.
b) Pravni izvori
Zakon o upravi Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02),
Zakoni o osnovama lokalne samouprave entiteta.
140
3) Upravni postupak i upravni spor

a) Gradivo
(a) Ope odredbe
osnovni principi,
nadlenost (stvarna i mjesna nadlenost, prostorno ogranienje nadlenosti, sukob
nadlenosti, slubeno lice ovlateno za voenje postupka i za rjeavanje, pravna
pomo, izuzee),
stranka i njeno zastupanje (pojam stranke, procesna sposobnost i zakonski zastupnik,
vrste zastupnika - privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik i punomonik),
komunikacija organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostavljanje pismena (nain dostavljanja, obavezno lino dostavljanje, posredno
dostavljanje, posebni sluajevi dostavljanja, dostavnica i greke u dostavljanju),
povrat u prijanje stanje (uslovi, rokovi i odluivanje o povratu u prijanje stanje),
pokretanje postupka i zahtjevi stranaka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva,
odustajanje od zahtjeva i nagodba),
postupak do donoenja rjeenja (zajednike odredbe, skraeni postupak, poseban
ispitni postupak, prethodno pitanje, usmena rasprava),
dokazivanje (ope odredbe, isprave, uvjerenja, svjedoci, izjava stranke, vjetaci,
tumai i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, vrste rjeenja,
rok za izdavanje rjeenja, ispravljanje greaka u rjeenju),
zakljuak.
(c) Pravni lijekovi
Redovni pravni lijekovi
alba(pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom roku, rok
za donoenje rjeenja po albi).
Vanredni pravni lijekovi:
obnova postupka (pokretanje i rjeavanje o obnovi postupka),
mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom,
zahtjev za zatitu zakonitosti,
ponitenje i ukidanje po pravu nadzora,
ukidanje i mijenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke,
vanredno ukidanje rjeenja,
oglaavanje rjeenja nitavnim,
pravne posljedice ponitavanja i ukidanja.
(d) Izvrenje rjeenja i zakljuka
izvrno rjeenje (kad rjeenje postaje izvrno),
administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja - zakljuak o dozvoli izvrenja),
izvrenje nenovanih obaveza,
izvrenje radi osiguranja,
privremeni zakljuak o osiguranju.
141
(2) Upravni spor

pravo na pokretanje upravnog spora (ko moe pokrenuti upravni spor),
nadlenost suda za rjeavanje upravnog spora,
upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor,
upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor,
pobijanje upravnog akta (razlozi za pobijanje),
pokretanje upravnog spora (tuba, rok i sadraj tube),
odluke suda u upravnom sporu (presude i rjeenja),
vanredni pravni lijekovi,
obaveznost presuda,
postupak zatite sloboda i prava graana zagarantiranih Ustavom.
b) Pravni izvori
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02 i 12/04),
Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).
4) Radni odnosi
a) Gradivo
sklapanje ugovora o radu (ugovor i uslovi za sklapanje ugovora), probni rad i ugovor
na neodreeno i odreeno vrijeme,
pripravnici i volonterski rad,
radno vrijeme,
odmori i odsustva,
zatita zaposlenih (maloljetnika, ena i materinstva, privremeno ili trajno nesposobnih
za rad),
plae i naknade plae,
naknada tete,
prestanak ugovora o radu (nain prestanka ugovora, otkaz ugovora, otkazni rok,
otpremnina, program zbrinjavanja vika zaposlenih),
ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa (odluivanje o pravima i zatita prava iz
radnog odnosa),
kolektivni ugovori (pojam i pitanja koja se ugovorom ureuju),
mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova (mirenje i arbitraa),
radna knjiica,
trajk (pojam i uslovi za trajk).
provoenje konkursa i oglasa (sadraj, rok za podnoenje prijava i izbor kandidata),
prijem u radni odnos,
probni rad,
radni odnos na odreeno vrijeme,
prava i obaveze dravnih slubenika,
struna sprema dravnih slubenika,
struno obrazovanje i usavravanje,
pripravnici u organima uprave,
struni ispit (lica koja polau ispit i uslovi za polaganje ispita),
dravni slubenici s posebnim ovlatenjima,
ocjenjivanje i unapreenje dravnih slubenika,
slubena zvanja dravnih slubenika,
radno vrijeme, odmori i odsustva dravnih slubenika,
odgovornost dravnih slubenika za povrede slubene dunosti,
142
vrste povreda slubene dunosti (lake i teke povrede),

disciplinske mjere i kazne za povrede slubene dunosti,
postupak zbog povrede slubene dunosti,
udaljenje iz slube,
smjenjivanje s poloaja, odnosno dunosti,
izvrenje izreenih disciplinskih mjera, odnosno kazni,
odgovornost za tetu,
stavljanje dravnih slubenika na raspolaganje,
prestanak radnog odnosa,
pravo na trajk dravnih slubenika organa uprave,
rjeavanje o pravima i dunostima dravnih slubenika.
b) Pravni izvori
Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04),
Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 19/02, sa kasnijim izmjenama i dopunama),
a) Gradivo
arhivska graa, registracijski materijal, pisarnica, arhiva),
dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, i prijem i otprema
rauna),
rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje
podataka, sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu),
rokovnik predmeta,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registracijskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registracijskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registracijskog materijala i nain primopredaje
(3) Poslovi ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa
postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa (nadlenost za ovjeru, ovjera potpisa i
rukopisa, ovjera prijepisa i posebni sluajevi ovjere).
143

b) Pravni izvori
Zakon o peatu institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i
14/03),
poslovanje."
Dosadanja poglavlja II., III. i IV. postaju poglavlja III., IV. i V.
Dosadanje take 4., 5. i 6. postaju take 5., 6. i 7.
3. Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
BiH".
Broj: 01-02-365/05
8. jula 2005. godine
Sarajevo
Ministar
Slobodan Kova, v.r.
144
Prijava strunog upravnog ispita
Z A H T J EV
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
U MINISTARSTVU PRAVDE BiH
Podnosilac zahtjeva
Adresa, potanski broj i mjesto
Zavrena kola, odnosno fakultet, mjesto i datum
Zaposlenje, gdje, od kada i na kojim poslovima
Dosadanje radno iskustvo

Prilozi uz
zahtjev:
1. Ovjerena kopija diplome o zavrenoj koli - fakultetu, broj _______ od

_______ godine,
2. Uvjerenje o radnom iskustvu, broj _______ od _______ godine.
NAPOMENA: Za lica kod kojih je dolo do promjene prezimena u odnosu
na prezime u diplomi duni su dostaviti i
ovjereni izvod iz matine knjige roenih.
UPOZORENJE:
1. Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita
pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i
50/05)
2. Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i
zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05).
____________________. godine
ZAHTJEV PODNOSI
________________________
145
Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita

pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i
50/05)
Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike
na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05).
Uz Zahtjev za polaganje strunog upravnog ispita, kandidat je duan dostaviti:
1. ovjerenu kopiju diplome o zavrenoj koli/fakultetu;
2. uvjerenje o radnom iskustvu;
3. ovjereni izvod iz matine knjige roenih za lica kod kojih je dolo do promjene prezimena
u odnosu na prezime u diplomi.
Zahtjevi se predaju:
1. Pisarnici Ministarstva pravde BiH, Obala Kulina bana 1/V - zgrada Doma sindikata,
Sarajevo ili
2. potom na adresu: Ministarstvo pravde BiH, Trg BiH br. 1, 71 000 Sarajevo, uz naznaku
"Komisija za polaganje strunog upravnog ispita".
Prilikom pristupanja polaganju strunog upravnog ispita kandidat je duan donijeti
dokaz o uplaenoj naknadi za trokove polaganja strunog upravnog ispita i izdavanje
uvjerenja o poloenom strunom upravnom ispitu.
Naknada za trokove polaganja strunog upravnog ispita i izdavanje uvjerenja o
poloenom strunom upravnom ispitu u iznosu od 400,00 KM uplauje se Ministarstvu
pravde BiH na primaoca JRT Trezor BiH-Takse, broj rauna primaoca: 1291011000570718
otvoren kod Central Profit Banke d.d. u Sarajevu, vrsta uplate: 0, vrsta prihoda: 722830,
proraunska organizacija: 9999999, poziv na broj: 0000000000, svrha doznake: Trokovi
polaganja i izdavanja uvjerenja o poloenom strunom upravnom ispitu.
146
147

Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Sarajevo, 6. decembra 2006. godine

MINISTARSTVO PRAVDE BiH

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

mir u BiH (Sporazum o arbitrai, Sporazum o ljudskim pravima, Sporazum o izbjeglicama i

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

11. Centralna banka BiH

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

OSNOVE SISTEMA DRAVNE UPRAVE BiH

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

albama u drugostepenom upravnom postupku, kada organ uprave iz ije oblasti

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e) Odgovaranje na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) rjeavati po albama protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e) Odnosi organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Pravilnik o unutranjoj organizaciji donosi rukovodilac organa uprave uz potvrdu

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U okviru navedenih prava i obaveza, rukovodilac predstavlja organ uprave i:

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Rukovodilac, odnosno njegov zamjenik ostaju na dunosti do roka odreenog

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan postupati tako da se ne

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na mjesto upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik koji ima

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) se od njih trai da u upravnom postupku dokazuju injenice uvjerenjima i drugim

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) na zahtjev organa uprave ne dostavi izvjetaj, podatke i informacije iz oblasti

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) Princip zatite prava graana i zatite javnog interesa

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Izuzetno, rjeenje u upravnom postupku moe se donijeti bez prethodnog izjanjenja

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

n) Princip pravosnanosti rjeenja

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podnesaka, koji ga je duan primiti,

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zajednikog punomonika za prijem pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u mjestu u

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Odbijanje prijema pismena

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita