Hajrudin Hedi dipl.

pravnik
Uskladio i preradio: Adnan Kruko dipl. pravnik

PRIRUNIK
za polaganje opeg dijela strunog ispita
zdravstvenih radnika

Zenica, 2011. godina

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA

I UVODNE NAPOMENE
Ustavni sistem predstavlja cjelinu Ustavnih naela i normi kojim se ureuje dravno, ekonomsko i politiko
ureenje, dravna organizacija i funkcije njenih organa. Ustavne norme predstavljaju temeljne norme cjelokupnog
pravnog sistema jedne drave.
Ustavni sistem Bosne i Hercegovine ine:
-

Ustav Bosne i Hercegovine,

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa ustavima kantona,

Ustav Republike Srpske.

Opim sporazumom o miru, parafiran 21.11.1995. godine u Dejtonu (Dejtonski Sporazum) potpisan
14.12.1995. godine u Parizu, dogovorena su temeljna naela dravnopravnog ustrojstva i civilnog i vojnog aspekta
mirovnog sporazuma.
U Ustavu Bosne i Hercegovine utvreni su: kontinuitet BiH, demokratski principi, sastav, kretanje roba,
usluga, kapitala i osoba, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i osnovne slobode, nadlenost i
odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna Skuptina, Predsjednitvo i Vijee ministara, Ustavni sud,
Centralna banka i izmjene i dopune Ustava BiH u obliku amandmana.

II INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Parlamentarna Skuptina
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ima dva doma i to:
1) Dom naroda koji se sastoji od 15 delegata od kojih su 2/3 iz F BiH (5 Bonjaka i 5 Hrvata) i 1/3 iz
Republike srpske (5 Srba)
2) Predstavniki dom koji se sastoji od 42 delegata od kojih se 2/3 biraju na teritoriji F BiH, a 1/3 sa
teritorije Republike Srpske.

2. Predsjednitvo
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine ine 3 lana: 1 Bonjak, 1 Hrvat i 1 Srbin. lanovi Predsjednitva,
Bonjak i Hrvat, biraju se neposredno sa teritorije Federacije BiH, a lan Predsjednitva Srbin direktno sa teritorije
Republike Srpske.

3. Vijee Ministara
Vijee ministara ini predsjedavajui koga imenuje Predsjednitvo BiH, a potvruje ga Predstavniki dom
Parlamenta BiH i devet ministara koji se nalaze na elu devet ministarstava. Predsjedavajui imenuje ministre.
Najvie 2/3 svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije BiH.

4. Ustavni sud
Ustavni sud se sastoji od 9 lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta F BiH, a 2 lana
Narodna Skuptina Republike Srpske. Preostala 3 lana bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon
konsultacije sa Predsjednitvom Bosne i Hercegovine.

5. Centralna banka
Centralna banka BiH je jedina ovlatena institucija za tampanje novca i monetarnu politiku na cijelom
podruju BiH. Osnovana je 1997. godine. Najvii organ Centralne banke BiH je Upravno vijee koje je nadleno za
utvrivanje monetarne politike i kontrolu njenog provoenja, organizaciju i strategiju Centralne banke u skladu sa
ovlatenjima utvrenim zakonom.

III NADLENOST INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavom Bosne i Hercegovine utvrene su oblasti koje su u nadlenosti institucija BiH i to:
-

Vanjska politika, spoljno-trgovinska i carinska politika,

Monetarna politika, kao to je predvieno odredbama Ustava BiH o Centralnoj banci,

Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH,

Politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila,

Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivino-pravnih propisa, ukljuujui i odnose sa

Interpolom,

Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava,

Regulisanje meuentitetskog transporta,

Kontrola zranog prometa.

Entiteti su nadleni za sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu Ustavom BiH povjerena institucijama
BiH.

IV STRUKTURA FEDERALNE VLASTI

1. Zakonodavna vlast Parlament Federacije BiH
Parlament Federacije BiH je organ zakonodavne vlasti koji ine: Predstavniki dom i Dom naroda.
1) Predstavniki dom se sastoji od 140 poslanika koji se biraju tajnim glasanjem, neposrednim izborima
na teritoriji Federacije BiH.
2) Dom naroda se sastoji od po 30 delegata Bonjaka i Hrvata, kao i ostalih delegata iji je broj u istom
omjeru prema 60 kao to je i broj poslanika Kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izjanjavaju kao
Bonjaci i Hrvati u odnosu na poslanike Bonjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima.

2. Izvrna vlast u Federaciji BiH

Izvrnu vlast ine: Predsjednik i Potpredsjednik F BiH i Vlada F BiH. Predsjednik F BiH predstavlja i
zastupa Federaciju i ef je federalne izvrne vlasti. Vladu F BiH imenuje Predsjednik uz saglasnost Potpredsjednika
F BiH, a potvruje je veinom glasova Predstavniki dom. Vladu F BiH ine Premijer koji je predjednik Vlade,
zamjenik premijera i ministri od kojih svaki ima zamjenika.

3. Sudska vlast
Sudsku vlast u Federaciji BiH vre sudovi Federacije i to:
-

Ustavni sud,

Vrhovni sud,

Sud za ljudska prava,

Kantonalni sudovi,

Opinski sudovi.

V STRUKTURA KANTONALNE VLASTI

Kantonalnu vlast ine: Skuptina kao zakonodavno tijelo, zatim izvrna vlast koju obavljaju Premijer i
Vlada Kantona te Kantonalno sudstvo.

1. Skuptina Kantona
Skuptina je zakonodavno tijelo kantona koje se sastoji od 35 poslanika biranih neposrednim izborima,
tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona.
Skuptina Kantona obavlja slijedee poslove:
-

priprema i dvotreinskom veinom usvaja kantonalni ustav,

bira Premijera Kantona i kantonalne sudije,

utvruje nadlenost kantonalnih i opinskih sudova,

donosi ostale propise za izvravanje kantonalne nadlenosti,

usvaja budet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebno
finansiranje.

2. Premijer Kantona
Premijera Kantona bira Skuptina veinom glasova od ukupnog broja poslanika na mandatni period od 4
godine.
Premijer Kantona nadlean je za:
-

imenovanje Vlade Kantona,

predlaganje sudija kantonalnih sudova,

potpisivanje meunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skuptina, uz suglasnost

Parlamenta Federacije BiH u skladu sa Ustavom,

davanje pomilovanja za djela utvrena kantonalnim zakonima,

podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu F BiH radi utvrivanja da li je Ustav Kantona, predloeni
zakon ili zakon koji je usvojila Skuptina u skladu sa Ustavom F BiH,

podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu F BiH radi utvrivanja da li je predloeni ili usvojeni propis
koji donosi organ kantonalne ili opinske vlasti u skladu sa Ustavom F BiH,

razmatranje izvjetaja ombudsmena i osiguranje uvjeta za njihov rad,

staranje o ostvarivanju saradnje sa organima F BiH,

vrenje i drugih poslova koje mu povjeri Skuptina.

Premijer Kantona odgovoran je za:

-

provoenje politike i izvravanje kantonalnih propisa, ukljuujui i osiguranje izvravanja odluka

kantonalnih i federalnih sudova,

predlaganje i davanje preporuka iz oblasti Kantonalnog zakonodavstva,

predlaganje budetskih prijedloga Skuptini,

druga pitanja utvrena Ustavom i zakonom Kantona.

3. Vlada Kantona
Vladu Kantona imenuje Premijer Kantona i potvruje je Skuptina veinom glasova od ukupnog broja
poslanika. Vlada mora odraavati nacionalni sastav stanovnitva kao cjeline i osiguravati zastupljenost konstitutivnih
naroda.
Vlada Kantona nadlena je za:
-

provoenje kantonalne politike i izvravanje kantonalnih zakona, odluka svakog kantonalnog i

federalnog suda i vrenje svake druge nadlenosti povjerene kantonu od federalne vlasti,

priprema prijedlog budeta koji donosi Skuptina Kantona, osigurava saradnju Kantonalne Vlade i
Ombudsmena,

nadzor nad istragom i krivinim gonjenjem u vezi sa krenjem kantonalnih zakona, kao i nad
kantonalnom policijom,

izvravanje drugih nadlenosti utvrenih zakonom ili kantonalnim Ustavom.

4. Kantonalno sudstvo
Kanton ima sudove koji su nadleni da raspravljaju o stvarima koje ne spadaju u nadlenost opinskih
sudova. Kantonalne sudije predlae Premijer Kantona, a bira ih veinom glasova kantonalna Skuptina. Nacionalna
struktura sudstva u cjelini odraava nacionalnu strukturu stanovnitva Kantona.

VI STRUKTURA OPINSKE VLASTI

Opine su autonomne zajednice u kojima se ostvaruje lokalna samouprava.
Opinsku vlast ine:
1) opinsko vijee,
2) opinski naelnik i
3) opinski sudovi.

1. Opinsko vijee
Svaka opina ima opinsko vijee koje ine opinski vijenici birani neposredno i tajnim glasanjem na
izborima u opini.
Opinsko vijee je nadleno da:
-

priprema i dvotreinskom veinom glasova usvaja Statut opine, koji mora biti u skladu sa
Ustavom, Kantonalnim Ustavom i Kantonalnim zakonodavstvom,

bira opinskog naelnika,

usvaja opinski budet i donosi propise o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebno
finansiranje koje nisu osigurale kantonalne ili federalne vlasti,

donosi i druge propise u izvravanju opinskih nadlenosti.

2. Opinski naelnik
Opinski naelnik je nadlean za:
-

imenovanje i razrjeenje opinskih slubenika,

provoenje opinske politike, izvravanje opinskih propisa i delegiranih ili prenesenih nadlenosti
opini od kantonalne ili federalne vlasti,

osigurava saradnju opinskih slubenika sa ombudsmenima,

podnoenje izvjetaja Opinskom vijeu i javnosti o provoenju opinske politike i svojim

aktivnostima.

3. Opinski sudovi
Opina ima sudove koji su nadleni da odluuju u graanskim i krivinim stvarima, osim ako je Ustavom ili
zakonima dio ove nadlenosti prenesen na drugi sud. Sudije opinskih sudova imenuje predsjednik najvieg
kantonalnog suda nakon konsultacije sa opinskim naelnikom.

VII GRADSKE VLASTI

Ustavom Federacije BiH utvreno je da je grad jedinica lokalne uprave i samouprave. Za podruje dvije ili
vie opina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama graana formira se grad kao jedinica
lokalne uprave ili samouprave u skladu sa Federalnim zakonom.
Odgovornosti grada obuhvataju:
-

finansijska i poreska politika u skladu sa Federalnim, odnosno kantonalnim zakonima,

zajedniku infrastrukturu,

urbanistiko planiranje,

javni promet,

druge nadlenosti koje gradu povjeri kanton, odnosno prenese opina.

1. Gradsko vijee
Grad ima gradsko vijee koje ne moe imati manje od 15, niti vie od 30 vijenika. Gradsko vijee ini
jednak broj vijenika iz svake opine.
Gradsko vijee je nadleno da:
-

priprema i dvotreinskom veinom usvaja Statut grada koji mora biti u skladu sa Ustavom F BiH,
kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom,

bira gradonaelnika,

donosi budet grada,

donosi propise o izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druge poslove utvrene Statutom.

2. Gradonaelnik
Gradonaelnik je odgovoran za:
-

imenovanje i razrjeenje gradskih funkcionera,

provoenje gradske politike i izvravanje gradskih propisa,

osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima,

podnoenje izvjetaja gradskom vijeu i javnosti o provoenju gradske politike.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

I ZDRAVSTVENA ZATITA (definicija)
Zdravstvena zatita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem drutvenih, grupnih i individualnih mjera,
usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremeno
lijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu zatitu u okviru
zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pruaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih
medicinskih postupaka i tehnologija, te praenjem dostignua u razvoju medicinske nauke.

II NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE

Zdravstvena zatita graana provodi se na slijedeim naelima:
1.

Naelo pristupanosti zdravstvene zatite ostvaruje se obezbjeenjem odgovarajue zdravstvene zatite

graanima Federacije, koja je fiziki, geografski i ekonomski dostupna, posebno zdravstvene zatite na
primarnom nivou zdravstvene zatite.

2.

Naelo pravinosti zdravstvene zatite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pruanja zdravstvene
zatite po osnovu rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti,
politikog ili drugog ubjeenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti,
psihikog ili fizikog invaliditeta.

3.

Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti se ostvaruje organizacijom sistema zdravstvenog osiguranja u

kojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom zatitom i u kojem se bogati solidariu sa siromanim,
mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama.

4.

Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukljuivanjem svih graana Federacije u sistem
zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zatite koje obuhvataju
promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i rehabilitaciju.

5.

Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema zdravstvene

zatite koja mora biti funkcionalno povezana i usklaena po nivoima, od primarnog preko sekundarnog do
tercijarnog nivoa zdravstvene zatite i koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima Federacije u
svakoj ivotnoj dobi.

6.

Naelo specijalizovanog pristupa obezbjeuje se organizovanjem i razvijanjem posebnih specijalizovanih

klinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja, te njihovom primjenom u praksi.

7.

Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se u
skladu sa savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse poveavaju mogunosti povoljnog ishoda i
smanjivanje rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u
cjelini.

8.

Naelo efikasnosti zdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem najboljih moguih rezultata u odnosu na
raspoloive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvieg nivoa zdravstvene zatite, uz racionalno
korienje raspoloivih resursa.

III DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE NA NIVOU KANTONA I OPINE

Drutvena briga za zdravlje na nivou kantona obuhvata mjere za obezbjeenje i provoenje zdravstvene
zatite od interesa za graane na podruju kantona, i to:
1) Donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti kantona,

2) Ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za

podruje kantona,
3) Praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvenih ustanova na podruju kantona, kao i
staranje o provoenju utvrenih prioriteta u zdravstvenoj zatiti,
4) Donoenje stratekog plana zdravstvene zatite za podruje kantona,
5) Stvaranje uslova za pristupanost i ujednaenost koritenja primarne i sekundarne zdravstvene zatite
na podruju kantona,
6) Uspostava sistema poboljanja kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zatite,
7) Obezbjeenje palijativne njege za neizljeivo bolesne, odnosno umirue u saradnji sa ustanovama iz
oblasti socijalne zatite, karitativnim i drugim udruenjima i pojedincima,
8) Planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za ouvanje i zatitu zdravlja od zagaene ivotne
okoline to je prouzrokovano tetnim i opasnim materijama u vazduhu, vodi i zemljitu, odlaganjem
otpadnih materija, opasnih hemikalija, izvorima jonizujuih i nejonizujuih zraenja, bukom i
vibracijama na svojoj teritoriji, kao i vrenjem sistematskih ispitivanja ivotnih namirnica, predmeta
opte upotrebe, mineralnih voda za pie, vode za pie i drugih voda koje slue za proizvodnju i preradu
ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrivanja njihove zdravstvene i
higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za kanton, u skladu sa programom mjera koji
donosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra nadlenog za zatitu
okoline,
9) Provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekoloke
djelatnosti, te unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti na podruju kantona,
10) Provoenje mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti iz svoje nadlenosti u skladu sa propisima o
zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti,
11) Spreavanje pojave zavisnosti i lijeenje s ciljem suzbijanja teih posljedica po zdravlje ovisnika,
12) Ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima o zdravstvenom
osiguranju, te praenje provoenja, zatite i unapreenja tih prava,
13) Organizaciju i rad mrtvozornike slube,
14) Saradnja sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na poslovima
razvoja zdravstvene zatite na svom podruju.
Drutvena briga za zdravlje na nivou optine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvaliteta
zdravstvenih usluga, kao i obezbjeivanje finansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada i kvalitete
zdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice lokalne samouprave, u skladu sa
posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji.

IV ORGANIZOVANJE I PROVOENJE ZDRAVSTVENE ZATITE

Zdravstvena zatita provodi se u jedinstvenom sistemu zdravstvene djelatnosti, primjenom mjera primarne,
specijalistiko-konsultativne i bolnike zdravstvene zatite.

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvena zatita na primarnom nivou obuhvata:
1) Djelatnost porodine medicine,
2) Djelatnost zdravstvene zatite djece,
3) Djelatnost polivalentnih patronanih sestara u zajednici,
4) Higijensko-epidemioloku zatitu,
5) Hitnu medicinsku pomo,
6) Zatitu reproduktivnog zdravlja ena,
7) Zdravstvenu zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih oboljenja,

8) Fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici,

9) Specifinu zdravstvenu zatitu radnika, kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem,
10) Zubozdravstvenu zatitu,
11) Laboratorijsku i radioloku dijagnostiku primarnog nivoa,
12) Apotekarsku djelatnost.
Zdravstvena zatita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata:
1) Praenje zdravstvenog stanja stanovnika i provoenje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja
stanovnika,
2) Prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju bolesti i povreda,
3) Otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti,
4) Specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i srednjim kolama, te visokim
kolama na svom podruju,
5) Imunizaciju protiv zaraznih bolesti,
6) Lijeenje i rehabilitaciju u kui,
7) Palijativnu njegu.
Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zatite provodi se i organizuje u timskom radu u
kojem uestvuje najmanje zdravstveni radnik visoke strune spreme: doktor medicine, doktor stomatologije i
magistar farmacije i medicinska sestra-tehniar.

SPECIJALISTIKO-KONSULTATIVNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Specijalistiko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite predstavlja
dio zdravstvene djelatnosti koja, kroz pruanje vanbolnikih usluga, obezbjeuje podrku primarnoj i bolnikoj
zdravstvenoj djelatnosti, a s ciljem poveanja stepena rjeavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg
korienja resursa u zdravstvu. Ovakvu specijalistiko-konsultativnu djelatnost obezbjeuje bolnica. U cilju
obezbjeenja potrebne dostupnosti zdravstvene zatite, specijalistiko-konsultativna djelatnost iz opte interne
medicine, opte hirurgije, neurologije, otorinolaringologije, oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radioloke
dijagnostike primarnog nivoa organizuje se tako da je korisnicima dostupna u opini njihovog prebivalita.

BOLNIKA ZDRAVSTVENA ZATITA

Bolnika zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju,
zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama.

V VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite:
1) Dom zdravlja,
2) Ambulanta porodine medicine,
3) Centar za mentalno zdravlje u zajednici,
4) Centar za fizikalnu rehabilitaciju,
5) Ustanova za hitnu medicinsku pomo,
6) Ustanova za zdravstvenu njegu u kui,
7) Apoteka,
8) Ustanova za palijativnu njegu,
9) Zdravstvena zatita u ustanovama socijalne zatite.

2. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zatite:

1) Poliklinika,
2) Centar za dijalizu,
3) Bolnica,
4) Ljeilite,
5) Zavod.

3. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite:

Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite su one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove u
pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene
zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih djelatnosti.

4. Federalni i Kantonalni zdravstveni zavodi u koje spadaju:

1) Zavod za javno zdravstvo F.BiH,
2) Zavod za transfuzijsku medicinu F.BiH,
3) Zavod za javno zdravstvo Kantona,
4) Zavod za medicinu rada Kantona,
5) Zavod za bolesti ovisnosti Kantona,
6) Zavod za sportsku medicinu Kantona.

5. Zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava

Obrazovanje studenata i uenika za potrebe zdravstva vre fakulteti i kole zdravstvenog usmjerenja. U
bolnicama koje imaju status univerzitetska bolnica organizuju se nastava za studente fakulteta zdravstvenog
usmjerenja, dodiplomska i postdiplomska nastava. Dio nastave koji se odnosi na porodinu medicinu, djelatnost
slubi u zajednici, javnog zdravstva, medicine rada, bolesti zavisnosti izvodi se u zavodima za javno zdravstvo,
zavodima za medicinu rada, zavodima za bolesti zavisnosti i domovima zdravlja koji ispunjavaju propisane uslove.
Odobrenje za obavljanje nastave u zdravstvenim ustanovama, te dobijanje statusa nastavni zavod odnosno
nastavna zdravstvena ustanova, dodjeljuje javni univerzitet, na prijedlog Federalnog ministarstva, a uz prethodno
pribavljeno miljenje fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

6. Referalni centar
Referalni centar moe biti zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava uslove za obavljanje
najsloenijih oblika zdravstvene zatite. Zdravstvena ustanova koja obavlja funkciju referalnog centra, pored
osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i praenje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici
i terapiji pojedinih bolesti, u prevenciji i rehabilitaciji i koja se svojim inovativnim pristupom i realizacijom
razvojnih projekata izdvaja od drugih zdravstvenih ustanova iste djelatnosti.

VI UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENOM USTANOVOM

1.Upravni odbor
Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.
a) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini Federacije ima pet lanova i ine ga predstavnici:
-

osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem
tekstu: Federalno ministarstvo),

strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih najmanje jedan mora biti iz reda
zdravstvenih radnika.

b) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini jednog ili vie kantona i Federacije zajedno ine
predstavnici:

c)

Federacije - dva lana,

kantona - osnivaa - po dva lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno opta i kantonalna bolnica,

kantona - osnivaa - po jednog lana, kojima zdravstvena ustanova nije ujedno opta i kantonalna
bolnica.

strunih radnika zdravstvenih ustanove - tri lana, od kojih najmanje dva moraju biti iz reda
zdravstvenih radnika.

Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini kantona ima pet lanova i ine ga predstavnici:
-

osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime kantonalnog ministarstva,

strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenih
radnika.

d) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini optine ima tri lana i ine ga predstavnici:
-

osnivaa - jedan lan,

strunih radnika zdravstvene ustanove - jedan lan,

kantonalnog ministarstva - jedan lan.

Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod brojem 1. i 2. imenuje i razrjeava Vlada
Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra. Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod
brojem 3. imenuje i razrjeava Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod brojem 4. imenuje i razrjeava Optinsko
vijee, na prijedlog optinskog naelnika.
e)

Upravni odbor zdravstvene ustanove

Djelokrug upravnog odbora zdravstvenih ustanova u svojini Federacije, jednog ili vie kantona i Federacije
zajedno, odnosno kantona ili optine, podrazumijeva sljedee:
-

donoenje statuta zdravstvene ustanove,

imenovanje i razrjeavanje direktora odnosno v.d. direktora zdravstvene ustanove,

utvrivanje planove rada i razvoja zdravstvene ustanove,

utvrivanje godinjeg programa rada,

donoenje finansijskog plana i usvajanje godinjeg obrauna,

donoenje optih akata o unutranjem ureenju i sistematizaciji poslova i druge opte akte, u
skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove,

odluivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana,
ako zakonom nije odreeno da o odreenim pitanjima odluuje drugi organ zdravstvene ustanove,

usmjeravanje, kontrolisanje i ocijenjivanje rada direktora,

rjeavanje svih pitanja odnosa s osnivaem,

odluivanje o koritenju sredstava preko iznosa utvrenog statutom zdravstvene ustanove,

odgovaranje osnivau za rezultate rada zdravstvene ustanove,

odluivanje o prigovoru zaposlenika na rjeenje kojim je drugi organ, odreen statutom

zdravstvene ustanove, odluio o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenika iz radnog odnosa,

podnoenje osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaja o poslovanju zdravstvene ustanove,

obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove.

2.Direktor zdravstvene ustanove

Direktor zdravstvene ustanove ili drugi odgovarajui poslovodni organ utvren Zakonom je organ
rukovoenja u ustanovi. Direktora zdravstvene ustanove imenuje upravni odbor na osnovu javnog oglasa u skladu sa
zakonom. Direktor organizuje i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za
zakonitost rada. Direktor podnosi upravnom odboru pismeni izvjetaj o cjelokupnom poslovanju zdravstvene
ustanove jednom tromjeseno. Direktor uestvuje u radu upravnog odbora bez prava odluivanja. Mandat direktora
traje etiri godine. Po isteku mandata isto lice moe, na osnovu javnog oglasa, ponovo biti imenovano za direktora u
istoj zdravstvenoj ustanovi, ali najvie za jo jedan mandatni period

3.Nadzorni odbor
Nadzorni odbor formira se za zdravstvene ustanove tipa federalnih zdravstvenih zavoda, kao i zdravstvene
ustanove iji je osniva jedan ili vie kantona i Federacija zajedno. Nadzorni odbor vri nadzor nad radom i
poslovanjem zdravstvene ustanove. Nadzorni odbor zdravstvene ustanove ima tri lana, i to dva u ime osnivaa, a
jednog u ime zaposlenika zdravstvene ustanove, uz zastupljenost oba pola.
Nadzorni odbor ima slijedee nadlenosti:
-

analizira izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove,

u vrenju nadzora nad upotrebom sredstava za rad pregleda godinji izvjetaj o poslovanju i godinji
obraun,

pregleda i provjerava urednost i zakonitost voenja poslovnih knjiga.

VII ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI

Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja
pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obavezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke.
Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom ili farmaceutskobiohemijskom
fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.
Zdravstveni saradnici su lica koja nisu zavrila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim
ustanovama i uestvuju u dijelu zdravstvene zatite.
Zdravstveni radnici sa zavrenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, odnosno srednjom kolom
zdravstvenog usmjerenja, obavezni su nakon zavrenog obrazovanja obaviti pripravniki sta u trajanju od est
mjeseci. Pripravniki sta je organizovani oblik strunog osposobljavanja zdravstvenih radnika za samostalan rad
koji se obavlja pod nadzorom. Izuzetno od obaveze obavljanja pripravnikog staa, doktori medicine, doktori
stomatologije, magistri farmacije i lica sa zavrenim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij medicine, studij
stomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju pripravniki sta.
Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vrijeme radi obavljanja pripravnikog staa. Pripravniki
sta
ili
njegov dio moe se obavljati u obliku volontiranja u skladu sa zakonom. Zdravstvene ustanove obavezne su primati
zdravstvene radnike na pripravniki sta prema kriterijumima koje e odrediti federalni ministar.
Pripravniki sta ili njegov dio zdravstveni radnici mogu obavljati kod zdravstvenog radnika visoke strune
spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje e odrediti federalni ministar.
Pripravniki sta obavlja se u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi koje ispunjavaju uslove prostora,
opreme i kadra, i to ako:
1) imaju organizacione jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela pripravnikog programa zdravstvenog
usmjerenja,
2) u toj organizacionoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni radnik sa poloenim strunim
ispitom koji ima vii, a najmanje isti stepen strune spreme zdravstvenog usmjerenja,
3) organizaciona jedinica ima potrebnu medicinsko-tehniku opremu i prostor za uspjeno provoenje
programom predvienog osposobljavanja prema zahtjevima savremene medicine.
Rjeenjem federalnog ministra utvruje se ispunjenost uslova u zdravstvenim ustanovama, odnosno
privatnoj praksi u kojima se obavlja pripravniki sta zdravstvenih radnika. Nakon obavljenog pripravnikog staa

zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog usmjerenja polau struni ispit pred ispitnom komisijom
Federalnog ministarstva, a zdravstveni radnici koji su zavrili srednju kolu zdravstvenog usmjerenja pred ispitnom
komisijom kantonalnog ministarstva.
Zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog usmjerenja po bolonjskom procesu, odmah nakon
zavrenog obrazovanja mogu pristupiti polaganju strunog ispita pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva.
Zdravstveni radnici se, nakon poloenog strunog ispita, obavezno upisuju kod nadlene komore u registar
zdravstvenih radnika i time stiu pravo na izdavanje licence. Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora,
nakon dobijanja uvjerenja o poloenom strunom ispitu, sa rokom vaenja od est godina. Licencom zdravstveni
radnik stie pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci.
Komora moe zdravstvenom radniku oduzeti licencu pod uslovima utvrenim u Zakonu o zdravstvenoj
zatiti. Specijalizacija je poseban vid organiziranog strunog usavravanja u cilju osposobljavanja zdravstvenih
radnika sa visokom strunom spremom za struni rad iz odreene grane medicine, odnosno odreene oblasti
zdravstvene zatite. Subspecijalizacija je struno usavravanje doktora medicine specijalista u odreenim granama
ue specijalizacije.
Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji ima izdato odobrenje
za samostalan rad, te koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi koja dodjeljuje specijalizaciju ili ima privatnu
praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme privatne prakse koji dodjeljuje specijalizaciju i koji
ima najmanje godinu dana radnog iskustva u struci nakon poloenog strunog ispita.
Odobrenje za specijalizaciju, odnosno subspecijalizaciju daje federalni ministar, na osnovu godinjeg plana
potrebnih specijalizacija i subspecijalizacija koji donosi na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva.
Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu struno se usavravati radi odravanja i unapreivanja kvaliteta
zdravstvene zatite.

VIII PROFESIONALNA TAJNA

Zdravstveni radnici duni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o zdravstvenom stanju pacijenta.
Na uvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih
dunosti, te studenti fakulteta zdravstvenog usmjerenja i uenici kola zdravstvenog usmjerenja prilikom obavljanja
praktine nastave u zdravstvenim ustanovama. Na uvanje profesionalne tajne obavezna su i sva druga lica koja u
obavljanju svojih dunosti dou do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta.
Povreda uvanja profesionalne tajne tea je povreda obaveze iz radnog odnosa.

IX NADZOR
Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, te privatnih
zdravstvenih radnika obuhvata:
1) unutranji nadzor,
2) zdravstveno-inspekcijski nadzor.
Pored navedenih nadzora, u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi moe se provoditi provjera
kvaliteta i bezbjednosti zdravstvenih usluga, u postupku akreditacije zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, od
vanjskog tima ovlaenih ocjenjivaa kvaliteta, u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i
akreditaciji u zdravstvu.

1. UNUTRANJI NADZOR
Zdravstvena ustanova obavezno provodi unutranji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i
zdravstvenih radnika. Za struni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor zdravstvene ustanove.
Unutranji nadzor podrazumijeva i uspostavu, razvijanje i odravanje sistema poboljanja kvaliteta i
bezbjednosti zdravstvenih usluga, u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji
u zdravstvu.

2. ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR
Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i optih akata u
djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika, te privatnih
zdravstvenih radnika obavlja nadlena uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavljaju
federalni i kantonalni zdravstveni inspektori. U sluaju strunog propusta zdravstvenog radnika ili povrede naela
etike i medicinske deontologije, nadleni zdravstveni inspektor ustupit e predmet na postupanje nadlenoj komori.
Zdravstvena inspekcija, pored poslova utvrenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i
Hercegovine, obavlja i sljedee:
-

prati i prouava obavljanje zdravstvene djelatnosti i preduzima mjere za njeno kvalitetno

obavljanje,

nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene

djelatnosti,

razmatra podneske pravnih i fizikih lica koji se odnose na nadzor iz utvrene nadlenosti i o
preduzetim radnjama i mjerama pismeno obavjetava podnosioca,

preduzima preventivne aktivnosti u cilju spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog

nedostataka I nepravilnosti u provoenju ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona
koje se nalau rjeenjem.

U obavljanju inspekcijskih poslova, zdravstvena inspekcija, pored nadlenosti utvrenih propisom o

inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi na osnovu
uslova propisanih Zakonom o zdravstvenoj zatiti F BiH.
Ako zdravstveni inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora uoi nepravilnosti, odnosno povrede
propisa, a nije nadlean direktno postupati, obavezan je obavijestiti nadleni organ uprave o uoenim
nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te traiti pokretanje postupka i preduzimanje propisanih mjera.

Zakon o zdravstvenoj zatiti objavljen je dana 02.08.2010. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj: 46/10, a
stupio je na snagu dana 10.08.2010. godine.

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

POJAM I VRSTA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja graana, ini jedinstveni sistem u okviru koga
graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju
ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je Zakonom o zdravstvenom
osiguranju, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona.
Graani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhvata:
1) Obavezno zdravstveno osiguranje,
2) Proireno zdravstveno osiguranje, I
3) Dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

I OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje dakle, svojstvo osiguranika utvreno je Zakonom o
zdravstvenom osiguranju. Osiguranici su lica u radnom odnosu i druga lica koja vre odreene djelatnosti ili imaju
odreeno svojstvo kao i lanovi njihovih porodica. Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu
se ugovorom mijenjati, ni prenostiti na druga lica, niti se mogu naslijeivati.Izuzetak predstavljaju novana primanja
iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaena uslijed smrti osiguranog
lica, te se mogu naslijeivati.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem, u sluajevima i pod uvjetima odreenim ovim zakonom, osigurava se:
A) Osiguranicima:
-

zdravstvena zatita,

naknada plaa,

naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite.

B) lanovima porodice osiguranika:

-

zdravstvena zatita,

naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite.

Zdravstvena zatita koja se ovim zakonom osigurava, obuhvaa:

-

hitnu medicinsku pomo,

lijeenje zaraznih bolesti,

lijeenje akutnih, hroninih bolesti u sluajevima i stanjima kada ugroavaju ivot,

zdravstvenu zatitu djece do navrene 15 godine ivota,

zdravstvenu zatitu redovnih uenika i studenata,

otkrivanje i lijeenje endemske nefropatije,

lijeenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetisa,

zdravstvenu zatitu u trudnoi i materinstvu,

zdravstvenu zatitu duevnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ivot i
ivot drugih lica, ili otete materijalna dobra,

zdravstvenu zatitu oboljelih od progresivnih neuromiinih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije,

cerebralne paralize i multipleks skleroze,

provoenje obavezne imunizacije provi djeijih zaraznih oboljenja,

lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja,

zdravstvenu zatitu graana iznad 65 godina ivota, pod uvjetom da po lanu domainstva nemaju
prihode vee od prosjene plae na podruju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu,

lijeenje narkomanije,

slubu prikupljanja krvi.

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret sredstava obaveznog zdravstvenog

osiguranja Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo korienje u skladu sa nainom utvrenim
zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja kod zavoda
zdravstvenog osiguranja kantona, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona.
Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama
ovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne
zdravstvene zatite. Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zatite na
period od najmanje godinu dana. Ovo pravo moe ostvariti samo osigurano lice ije svojstvo utvruje Kantonalni
zavod zdravstvenog osiguranja I izdaje mu zdravstvenu knjiicu.

II PROIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Radi osiguranja prava iz zdravstvene zatite, odnosno obima prava koja nisu obuhvaena obaveznim
zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo kantona moe uvesti proireno zdravstveno osiguranje.
Ukoliko zakonodavno tijelo kantona uvede proireno zdravstveno osiguranje, odlukom e odrediti vidove
zdravstvene zatite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju proirenim zdravstvenim osiguranjem, visinu
doprinosa za proireno zdravstveno osiguranje, uvjete i nain pristupanja proirenom obaveznom zdravstvenom
osiguranju, kao i nain poslovanja proirenog zdravstvenog osiguranja. Za provoenje proirenog zdravstvenog
osiguranja obrazuju se posebni fondovi ije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova.

III DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Graani-osiguranici mogu za sebe i za svoje lanove porodice dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem
osigurati dodatna prava iz zdravstvene zatite koja nisu obuhvaala obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Uvjete i
nain korienja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvruju zavodi dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja. Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja koje plaaju graani, preduzea ili druga pravna lica.

IV NAKNADA TETE
Osigurano lice obavezno je kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi tetu:
1) Ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili netanih
podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno netani ili je primanje ostvarilo na
drugi protupravan nain, odnosno u veem obimu nego to mu pripada,
2) Ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga to nije prijavilo
promjenu koja utie na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu promjenu.
a.

Osigurana lica su obavezna sama podnositi prijave ili davati odreene podatke u vezi sa svojim
pravima i obavezama.

Zakon o zdravstvenom osiguranju objavljen je dana 25.12.1997. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj:
30/97, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj: 7/02, 70/08 i 48/11.

PROPISI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA

ZAKON O RADU
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora
o radu.
Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Ugovor o radu ne moe se sklopiti sa licem koje nije navrilo 15 godina ivota. Lice izmeu 15 i 18 godina
ivota (maloljetnik) moe se zaposliti pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili nadlene zdravstene ustanove
pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

UGOVOR O RADU
Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno vrijeme i na odreeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne
sadri podatak u pogledu trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreeno
vrijeme ne moe se sklopiti za period dui od dvije godine. Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu
na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne
ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se
ugovorom o radu na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.
Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj ili usmenoj formi. Ugovor o radu u pismenoj formi sadri,
naroito, podatke o:
1.

Nazivu i sjeditu poslodavca,

2.

Imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zaposlenika,

3.

Trajanju ugovora o radu,

4.

Danu otpoinjanja rada,

5.

Mjesto rada,

6.

Radno mjesto na koje se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova,

7.

Duini i rasporedu radnog vremena,

8.

Plati, dodacima na platu, naknadama, te periodima isplate,

9.

Trajanju godinjeg odmora,

10. Otkaznim rokovima kojih su se duni pridravati zaposlenik i poslodavac,

11. Druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim kolektinim ugovorom.
Umjesto podataka navedenih u takama 7. do 11. u ugovoru o radu moe se naznaiti odgovarajuci zakon,
kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ureena ta pitanja.
Prilikom zakljuenja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad, koji ne moe trajati due od est mjeseci.

RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino.
Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zakljuio
ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno
radno vrijeme. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od
tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost

zaposlenika. Ovakvi poslovi kao i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u
skladu sa zakonom. Pri ostvarivanju prava na platu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom. Ovakvo
skraeno radno vrijeme izjednaava se sa punim radnim vremenom.
U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slicnim
sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtijev poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnog
vremena.
Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno.
Meutim i u sluaju dobrovoljnog i obaveznog prekovremenog rada on ne moe trajati due od 10 sati
sedmino.

ODMORI I ODSUSTVA
Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na dnevni odmor od 30 minuta, izmeu dva uzastopna
radna dana na odmor od najmanje 12 sati neprekidno i na sedmini odmor od najmanje 24 sata neprekidno.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaeni godinji odmor od najmanje 18 radnih dana.
Zaposlenik koji je maloljetan ima pravo na odmor od najmanje 24 radna dana, a zaposlenik koji radi na poslovima
gdje je radno vrijeme skraeno po osnovu tetnog uticaja uslova rada na njegovo zdravlje ima pravo na godinji
odmor od najmanje 30 radnih dana.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor niti mu se moe isplatiti naknada umjesto
koritenja godinjeg odmora.

ODSUSTVO SA RADA
Zaposlenik moe odsustvovati sa rada uz naknadu plate (plaeno odsustvo) od 7 radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini u sluaju stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti ueg lana porodice, odnosno
domainstva.
Poslodavac moe zaposleniku odobriti neplaeno odsustvo, a duan je to uiniti u sluaju zadovoljenja
vjerskih, odnosno tradicijskih potreba zaposlenika u trajanju od etiri dana u jednoj kalendarskoj godini.

ZATITA ENE I MATERINSTVA

Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo u trajanju od jedne
godine neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog lijecnika ena moe da otpone poroajno odsustvo 28 dana prije
oekivanog datuma poroaja. ena moze koristi krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije porodjaja.
Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radi
polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punog
radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog
prava. Ovo pravo moe koristiti i zaposlenik otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je zaposlena na
rukovodeem mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne zatite, odnosno ako ena
mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju
obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad.

NAKNADA TETE
Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokuje tetu
poslodavcu, duan je tetu naknaditi. Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje
prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene
treem licu. Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan zaposleniku naknaditi tetu
po opim propisima obligacionog prava.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Ugovor o radu prestaje:
1.

Smru zaposlenika,

2.

Sporazumom poslodavca i zaposlenika,

3.

Kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno navri 40 godina staa
osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore,

4.

Danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti,

5.

Otkazom poslodavca odnosno zaposlenika,

6.

Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme,

7.

Ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca danom
stupanja na izdravanje kazne,

8.

Ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri
mjeseca - poetkom primjene te mjere,

9.

Odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok, ako:
1.

je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga,

2.

zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa.

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je
zaposlenik odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode
da ne bi bilo osnovano oekivati od posodavca da nastavi radni odnos. U sluaju lakih prestupa ili lakih povreda
radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja
zaposleniku. Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka, u sluaju da je
poslodavac odgovoran za prestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo
osnovano oekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.
Otkaz se daje u pismenoj formi, uz obrazloenje razloga za otkaz.

ZATITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca obavezati da:
1) vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue
poslove i isplati mu naknadu plate u visini plate koju bi uposlenik ostvario da je radio i naknadi mu tetu, ili
2) isplatiti zaposleniku:
-

naknadu plate u visini plate koju bi zaposlenik ostvario da je radio,

naknadu tete za pretrpljenu tetu,

otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,

druge naknade na koje zaposlenik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe zahtjevati od
poslodavca ostvarivanje toga prava. Zatitu svoga prava zaposlenik moe traiti i pred nadlenim sudom u roku od
jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu
prava iz radnog odnosa.

Zakon o radu objavljen je dana 28.01.1999. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj: 43/99, stupio je na
snagu dana 05.11.1999. godine, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj:
32/00 i 29/03.

PENZIJSKO-INVALIDSKO OSIGURANJE
I POJAM I STICANJE PRAVA IZ PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA
Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za sluaj invalidnosti, starosti,
smrti i fizike onesposobljenosti. U ova prava spadaju:
1) pravo na starosnu penziju,
2) pravo na invalidsku penziju,
3) pravo na porodinu penziju,
4) prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou,
5) pravo po osnovu fizike onesposobljenosti

1.Starosna penzija
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina penzijskog
staa ili kada navri 40 godina penzijskog staa bez obzira na godine ivota.

2.Invalidska penzija
Osiguranik, kod koga je utvrena prva kategorija invalidnosti stie pravo na invalidsku penziju:
-

ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu
penzijskog staa,ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu,

pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje
jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti,
raunajui radni vijek na pune godine.

Osiguranik kod koga je utvrena prva kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota stie pravo na
invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da prije nastanka
invalidnosti ima navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu
godinu osiguranja. Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom van rada ili boleu koje se ne mogu
otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog
mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Promijenjena radna sposobnost postoji
kod osiguranika koji moe da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovoraju njegovim tjelesnim i
psihofizi kim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti postoji
kod osiguranika koji u predhodno navedenom sluaju ne moe obavljati poslove.

3.Porodina penzija
Porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodice :
1) Brani drug,
2) Djeca roena u braku, van braka, usvojena, pastorad koju je osiguranik izdravao, unuad i druga
djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti.
Porodinu penziju moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvreno
pravo na izdravanje.

lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta:
-

ispunio uvjete za starosnu penziju,

po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku penziju;

bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi porodice
stiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa osiguranika.

4.Novana naknada za fiziku onesposobljenost

Fizika onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili znaajanu
onesposobljenost organa ili dijelova tijela to pogorava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva vei napor za
zadovoljavanje ivotnih potreba, bez obzira da li je na taj nain prouzrokovana invalidnost ili ne.
Pravo na novanu naknadu zbog fizike onesposobljenosti stie osiguranik ija je fizika onesposobljenost
u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.
Vrste fizike onesposobljenosti na osnovu koje se stie pravo na novanu naknadu kao i procenat takve
onesposobljenosti utvruje se zakonom.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen je u 23.07.1998 u ''Slubenim novinama F.BIH''

br.29/98, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj: 49/00,32/01,73/05,59/06 i
04/09.