Professional Documents
Culture Documents
ZAVRŠNI RAD
ANTIANEMICI – ŽELJEZO (II) SULFAT
Mentor: Učenica:
Vesna Vraneš, mag.pharm.
1. UVOD 1
2. ANEMIJA 1
2.1 PREPOZNAVANJE I SIMPTOMI 3
3. ANTIANEMICI 4
4. ŽELJEZO (II)-SULFAT 6
4.1. ULOGA ŽELJEZA U ORGANIZMU 8
4.2. INDIKACIJE ZA TERAPIJU ŽELJEZOM 9
4.3. KLINIČKA PRIMJENA ŽELJEZA 9
4.3.1. PERORALNI PRIPRAVCI ŽELJEZA 9
4.3.2. PARENTERALNI PRIPRAVCI ŽELJEZA 11
5. MONOGRAFIJA 13
6. ZAKLJUČAK 14
7. LITERATURA 15
8. PRILOZI 16
1. UVOD
Željezo je ključni element za funkcioniranje svih stanica. Njegova najbitnija funkcija jest
prijenost kisika u tjelesne stanice. Osim toga, željezo je od vitalne važnosti za djelovanje i
određenih enzima i proteina. Nedostatak željeza jedan je od najčešćih oblika pothranjenosti,
odnosno malnutricije i uzrokom kronične anemije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,
gotovo dvije milijarde ljudi (30% svjetske populacije) pati od anemije, a oko 1 milijarda ljudi
pati od anemije zbog nedostatka željeza. Terapija lječenja nedostatka željeza obično je
dugotrajna, a pripravci koji se koriste imaju određena ograničenja i nuspojave.
U ovom radu dotičemo se dakle, anemije kao krajnjeg uzroka nedostatka željeza u krvi,
opisujemo anemiju kao bolest s uzrocima i simptomima te ističemo željezo(II) sulfat kao
antianemik kao terapijsko rješenje.
2. ANEMIJA
1
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 331.
2
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 331.
3
Vrhovac B. i suradnici, Interna medicina, drugo promijenjeno i dopunjeno izdanje, Naklada Naprijed d.d., Zagreb,
1997., str. 1126-1140.
2. Depresija koštane srži može štetno djelovati na formiranje i razboj eritrocita, leukocita
ili trombocita
4
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 331.
5
Vrhovac B. i suradnici, Interna medicina, drugo promijenjeno i dopunjeno izdanje, Naklada Naprijed d.d., Zagreb,
1997., str. 931-936.
Nedostatak željeza podijeljen je u tri faze, odnosno stadija:6
- prelatentni stadij
- latentni stadij
- klinički stadij
6
Vrhovac B. i suradnici, Interna medicina, drugo promijenjeno i dopunjeno izdanje, Naklada Naprijed d.d., Zagreb,
1997., str. 1126-1140.
7
Vrhovac B. i suradnici, Interna medicina, drugo promijenjeno i dopunjeno izdanje, Naklada Naprijed d.d., Zagreb,
1997., str. 931-936.
3. ANTIANEMICI
Antianemici (grčki; anti – protiv, an – ne, haima – krv) sredstva su za liječenje anemija.8
Preparati koji se najčešće koriste u liječenju slabokrvnosti jesu „željezo, vitamin B12 i folna
kiselina (uz vitamin C, bakar, riboflavin, piridoksin) i supstance koje stimuliraju poliferaciju i
sazrijevanje crvenih i bijelih krvnih zrnaca tzv. hematopoezni faktori rastaeritropoetin i faktori
stimulacije kolonija.“9
Riboflavin i piridoksin
Hipokromne mikrocitne anemije dobro reagiraju na liječenje ovim supstancama. Zbog rijetkosti
ovih anemija, znatnije korištenje ovih supstanci nije učestalo.10
Vitamin C
„Vitamin C je aksorbinska kiselina. Nedostatak dovodi do skorbuta, pri kojemu je, uz ostale
simptome, često prisutna anemija. Ta anemija reagira na male doze vitamina C isto kao i ostali
simptomi skorbuta.“11
Bakar
Manjak bakra iznimna je rijetkost u organizmu čovjeka. Količine bakra koje dobivamo unosom
hrane u većini su slučajeva više nego dovoljne za osiguravanje dostatne količine potrebne
organizmu. Međutim, anemije zbog manjka bakra mogu se dogoditi u osoba nakon kirurškog
zahvata premošćenja crijeva, kod osoba na parenteralnog prehrani, kod pothranjene djeca te kod
bolesnika koji su konzumirali prevelike količine cinka. Pri liječenju manjka bakra u organizmu
daje se bakreni sulfat (peroralno, do 0,1 mg/kg dnevno ili parenteralno, 1 do 2 mg).12
Vitamin B12
8
https://proleksis.lzmk.hr/51379/ (posjećeno: 30.01.2021.)
9
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 332.
10
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 334.
11
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 335.
12
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 335.
Vitamin B12 izrazito je važan za sintezu DNA, njegov nedostatak uzrokuje smanjenje sinteze
DNA te eventualno poremećaja funkcija stanica u organizmu. Anemije nastale kao posljedica
manjka vitamina B12 prepoznaju se karakterističnim promjenama krvne slike te koštane srži
(megaloblastična, makrocitna ili perniciozna anemija). Vitamin B12 unosi se u ljudski organizam
hranom. On je kao vitamin uključen u gotovo sve metabolične sustave. Najčešći razlozi
nedostatka vitamina B12 jesu nedostatak unutrašnjeg faktora (potrebnog za apsorpciju) i
perniciozna anemija, parcijalna ili totalna gastrektomija te bolesti distalnog ileuma. Deficit
vitamina B12 u hrani je rijetkost, no izbjegavanjem unošenja hrane dostatne vitaminom B12
može se također izazvati manjak u organizmu (učestalo kod vegetarijanaca i vegana).
Perneciozna anemija nastaje zbog poremećaja sekrecije unutrašnjeg faktora te se javlja kao
doživotna bolest te se pritom liječenje vitaminom B12 održava dugoročno. Vitamin B12 za
parenteralnu primjenu dolazi u obliku intramuskularnih injekcija (cijanokobalamin,
hidroksikobalamin). Hematološki odgovor na liječenje vitaminom B12 je brz i učinkovit.13
Folna kiselina
4. ŽELJEZO (II)-SULFAT
13
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 335-337.
14
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 337.
15
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 337.
Željezo je dio hemoglobina, komponente koja je u organizmu odgovorna za prijenos
kisika. Željezo je također dio mioglobina, komponente koja omogućuje mišićima pohranjivanje
energije. „Željezo je normalni i prijeko potrebni sastojak u organizmu koji oblikuje jezgru
željezno-porfirinskog prstena hema. Hem kombiniran s odgovarajućim globinskim lancem
formira bjelančevinu hemiglobin. Struktura hemoglobina omogućuje reverzibilno vezanje kisika,
osiguravajući prijenos kisika iz pluća u druga tkiva.“16
Željezo (II) sulfat označava niz soli s formulom FeSO 4 xH2O. Ti spojevi postoje najčešće kao
heptahidrat (x = 7), ali poznati su po nekoliko vrijednosti x. Hidrirani oblik koristi se medicinski
za liječenje nedostatka željeza, a također i za industrijsku primjenu. Od davnina poznat i kao
zeleni vitriol (vitriol je arhaičan naziv za sulfat), plavozeleni heptahidrat (hidrat sa 7 molekula
vode) najčešći je oblik ovog materijala. Sav željezni (II) sulfat otapa se u vodi dajući isti vodeni
kompleks [Fe (H2O )6 ] 2 +, koji ima oktaedralnu molekularnu geometriju i paramagnetičan je.
Zajedno s drugim željeznim spojevima, željezo (II) sulfat koristi se za obogaćivanje hrane te za
liječenje i prevenciju anemije s nedostatkom željeza. Zatvor je česta i neugodna nuspojava
povezana s primjenom oralnih dodataka željeza. Laksativi su često propisani za sprečavanje
zatvora.
Formula: FeSO4
Molarna masa: 151,908 g/mol
Talište: 70 °C
16
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 332.
17
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 332.
18
Laurence D.R., Bennet P.N., Klinička farmakologija, urednik: Vrhovac B., Jugoslavenska medicinska naklada,
Zagreb, 1984., str. 677.
Gustoća: 2,84 g/cm³
Točka vrelišta: 330 °C
Topivo u: Voda
Bioraspoloživost željeza je pod utjecajem čimbenika koji promoviraju ili pak inhibiraju
(tzv. antinutritivni čimbenici) njegovu apsorpciju. Bioraspoloživost pripravaka željezoog (II)
sulfata je obično dobra (između 10 i 15%).
Suplementi željeza, poznati i kao soli i tablete željeza, mnogi su pripravci željeza koji se koriste
za liječenje i prevenciju nedostatka željeza (uključujući anemiju zbog nedostatka željeza). Za
prevenciju se preporučuju samo osobama s malapsorpcijom, dugim menstruacijama, trudnoćom,
hemodijalizom ili niskim udjelom željeza.
Slika 3. Željezo (II) sulfat suplemet
„U organizmu se ukupno nalazi 2-6 grama (muškarac 50 mg/kg, žena 35 mg/kg) željeza.
Hemoglobin sadrži oko 2/3 te ukupne količine željeza. Rezerve sadrže oko 1/3 ukupnog željeza
(feritin i hermosiderin) u koštanoj moždini, slezeni i mišićima.“19
Željezo se uglavnom resorbira u gornjim dijelovima tankog crijeva, međutim, može se resorbirati
i u cijelom toku tankog crijeva.20 „Dakle, apsorbira se u duodenumu i jejunumu. Svakodnevno se
resorbira 0,6 do 1,5 mg željeza, što čini samo 5-10% željeza unesenog hranom. Važan faktor za
resorpciju je bioraspoloživost željeza pri čemu čimbenici iz hrane imaju velik utjecaj. Željezo je
esencijalni sastojak organizma i ima važnu ulogu u manjim fiziološkim procesima. Količina
željeza potrebna za popunjavanje zaliha iznosi za muškarce 1000mg, a za žene 600mg.“21
19
Laurence D.R., Bennet P.N., Klinička farmakologija, urednik: Vrhovac B., Jugoslavenska medicinska naklada,
Zagreb, 1984., str. 677.
20
Laurence D.R., Bennet P.N., Klinička farmakologija, urednik: Vrhovac B., Jugoslavenska medicinska naklada,
Zagreb, 1984., str. 678.
21
22
Laurence D.R., Bennet P.N., Klinička farmakologija, urednik: Vrhovac B., Jugoslavenska medicinska naklada,
Zagreb, 1984., str. 679.
- trudnoća (fetus preuzima od majke preko 600mg željeza, čak i u slučaju njegovog
deficita; željezo iz hrane često nije dovoljan izvor u trudnoći
- kod prematurusa zato što se rađaju s malim rezervama željeza; beba koje su predugo
dojene (ljudsko mlijeko sadrži malo željeza, kravlje još manje)
Velika većina bolesnika može se liječiti ovom vrstom pripravka željeza. Dok su češći
pripravci dvovalentnog oblika, ima i onih sa trovalentnim željezom. 23 „Peroralni pripravci željeza
ispravljaju deficit brzo i potpuno ako je apsorpcija željeza iz gastrointestinalnog sustava
normalna.“24 Danas postoji veliki broj preparata za peroralnu upotrebu. U početku se liječenja
koriste manje doze, koje se potom postepeno povisuju. 25 Liječenje preoralnim pripravcima
željeza mora trajati od 3 do 6 mjeseci. Najbolje se apsorbira fero-željezo, pa se upotrebljavaju
fero-soli:26
- fero-sulfat
- fero-glukonat
- fero-fumarat
- fero-glicin sulfat.
23
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
24
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 333.
25
Laurence D.R., Bennet P.N., Klinička farmakologija, urednik: Vrhovac B., Jugoslavenska medicinska naklada,
Zagreb, 1984., str. 679.
26
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 333.
Djelovanje peroralnih pripravaka željeza: „Željezo je potrebno organizmu za sintezu
hemoglobina, mioglobina i nekih enzima. Nedostatak željeza dovodi do latentne ili manifestne
sideropenije, te sideropenične anemije. Primjenom preparata željeza otklanja se anemija, te ostali
znakovi nedostatka željeza.“27
Nuspojave pri korištenju peroralnih pripravaka željeza: „Preparati željeza mogu uzrokovati
nuspojave u probavnom traktu kao što su mučnina, povraćanje, nadutost, opstipacija, proljev, bol
u trbuhu. Zbog toga se danas koriste preparati koji polagano otpuštaju željezo te su nuspojave
često blage i neznatne.“30
27
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
28
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
29
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
30
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
poseban oprez zbog mogućnosti perforacije uslijed gastričnih nekroza uzrokovanih željezom.
Savjetuje se upotreba slanog laksativa za ubrzavanje prolaska sadžaja kroz probavni sustav“
Doziranje peroralnog pripravka željeza: „Kod odraslih osoba doza treba sadržavati 100-200 mg
elementarnog željeza. Ove doze rijetko uzrokuju nuspojave. Ukoliko je potrebna brza korekcija
anemije početna doza može iznositi 200-300 mg, te potom smanjiti dozu na 50-100 mg. Preparati
željeza unose se prije jela, na tašte. Poželjno ga je uzimati sa vitaminom C zbog bolje apsorpcije.
Djeci do 12 godina daje se doza od 3-4 mg željeza/kg tjelesne težine/dan. Maloj se djeci ne smiju
davati tablete zbog opasnosti od gušenja.“31
Parenteralni pripravci koriste se rjeđe, najčešće u slučajevima bolesti želudca ili tankog
crijeva.32 Ona je dakle, rezervirana za bolesnike s dokazanim deficitom željeza koji ne podnose
ili ne mogu apsorbirati željezo oranim putem, te za bolesnike sa značajnim krvarenjima kojima
peroralni pripravci nisu dovoljna terapija.33 „Za intramuskularnu i intravenoznu primljenu koristi
se željezo-dekstan, stabilniji kompleks fero-hidroksida i niskomolekularnog destana, a sadrži
50mg elementarnog željeza na mililitar otopine.“ 34 Nuspojave primanja parenteralnih pripravaka
željeza su bol u leđima, mučnina, glavobolja, lokalna bol, obojenje tkiva, urtikarija, crvenilo,
bronhospazam, rijetko anafilaksiju i smrt. Inravenozna terapija bolje djeluje i eliminira lokalnu
boli bojenje tkiva.35
31
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 175.
32
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
33
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 334.
34
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 334.
35
Bulat M., Gerber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001., str. 334.
36
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
37
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
Upozorenje za korištenje parenteralnih pripravaka željeza: „Nakon parenteralne primjene željeza
moguća je alergijska pa i anafilaktička reakcija. Kod prebrzog intravenoznog davanja željeza
moguća je hipotenzija. Bolesnici s bronhijalnom astmom i malim kapacitetom vezanja željeza te
bolesnici s manjom folata pokazuju veći rizik za pojavu alergijskih reakcija. Zbog toga se
preporučuje pripravak razrijediti u infuzijskoj otopini i dati u infuziji. Kod prve primjene
potrebno je napraviti manji pokus te ukoliko se ne javi neželjena reakcija, nakon 15 minuta,
nastaviti liječenje.“38
5. MONOGRAFIJA
Ferrosi sulfas
Željezo(II)-sulfat
Gvožđe(II)-sulfat
FeSO47 7H2O
38
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
39
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
40
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
41
Francetić I. I suradnici, Farmakoterapijski priručnik, 7. Izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2015., str. 176.
Osobine
Svijetlozeleni kristali ili kristalan prašak, bez mirisa, metalna i opora okusa.
Lako topljiv u vodi i glicerolu, a gotovo netopljiv u koncentriranom etanolu.
Identifikacija
a. Zagrijavanjem gubi vodu i postaje bjelkast, a nakon žarenja ostavlja crvenosmeđ ostatak.
b. Daje reakcije željeza(II).
c. Daje reakciju sulfata.
Određivanje
i. 0,5 g otopi se u smjesi od 25 ml diluirane sulfatne kiseline (r.o.) i 75 ml vode. Zatim de otopini
doda 3 kapi fenantrolina (i) i odmah titrira sa 0,1 mol/l Ce(SO4)2 odgovara 27,80 mg FeSO4,
7H2O (15,19 mg FeSo4).
Mora sadržavati od 99,0 do 103,0% FeSo4, 7H2O, što odgovara od 54,1 do 56,3% FeSO4.
6. ZAKLJUČAK
Jedan od najviše korištenih preparata do današnjih vremena bilo je željezo (II) sulfat, dok
s novim saznanjima dolazi do sve češćeg korištenja spojeva u kojima je željezo vezano uz
komplekse s organskim spojevima. Željezo u organizmu ima niz bioloških funkcija, a glavna je
prijenos kisika. Osim toga ključan je element u nizu enzima i proteina. Za njegovu biološku
aktivnost bitne su dvije karakteristike, a to su da se javlja u dva oksidacijska oblika te da tvori
čvrste komplekse.
7. LITERATURA
Bulat M., Geber J., Lacković Z. (Ur.), Medicinska farmakologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2001.
Walker R., Edwards C., Klinička farmacija i terapija, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
Tandara L, Salamunic I., Iron metabolism: currentfacts and future directions // Biochemia
medica 2012;22(3), str. 311-328
8. PRILOZI