4.

Starenje i koža
• Biološki proces
povezan sa starenjem
ostalih organa

• Početak starenja
organa- poslije
40.godine, ubrzano
nakon 65.godine.
• Starenje kože je spor, ali progresivan i
neizbježan degenerativni proces;

• Dva termina povezana sa starenjem kože:

1.Prirodno, fiziološko starenje

2.Solarno starenje, “photoaging”
• Starenje kože je pokretač moćne industrije, od
estetske hirurgije do brojnih, često
nedjelotvornih sredstava za podmlađivanje.
 Intenzitet staračkih promjena zavisi od:

1. Genetskih faktora (boja, tip kože, spol, konstitucija)

• Dokaz su proučavanja identičnih blizanaca
2. Unutrašnjih i vanjskih faktora

• Dokaz: brže starenje otkrivenih dijelova tijela zbog

štetnog uticaja UV zračenja
 1.Štetni uticaji koji ubrzavaju starenje
kože

Pušenje, alkohol UV zraci

Stres Klimatski faktori

Pogrešna ishrana Aerozagađenje

Lijekovi Štetni preparati za kožu

Oboljenja Hlorirana voda

 2.Izgled staračke kože

• Hrapava, naborana, neelastična

• Hiperpigmentacije i depigmentacije
• Prošireni kapilari
• Suha, stanjena, žućkasta
• Sijeda, prorijeđena kosa
 3.Histološke promjene
• Starenje svih slojeva kože
 3.1. Promjene u epidermisu

• Epidermis-suh, hrapav, sklon ljuštenju (posebno

potkoljenice)
• Smanjenje živih slojeva epidermisa

• Promjena oblika keratinocita

• Broj mitoza bazalnih keratinocita NIJE

SMANJEN, ali je smanjen životni vijek
keratinocita – ubrzano orožavanje i staračka
atrofija
• Smanjen broj melanocita (za 8%
svakih 10 godina)

• Posljedica – smanjena
sposobnost pigmentacije nakon
izlaganja sunčevim zracima, ali
su zato bazalni keratinociti više
izloženi UV zracima (razvoj
bazocelularnog karcinoma !)

• Smanjuje se broj nevocelularnih

nevusa, ali povećava se fokalna
proliferacija melanocita (nastanak
lentigo senilis-staračkih pjega)
 3.2. Promjene u epidermodermalnoj
granici

• Epidermodermalna granica tanja i nestruktuirana

• Zaravnjena, zbog smanjenog broja dermalnih

papila

• Smanjena epidermo-dermalna adhezija (sklonost

ka razvoju bula!)

• Nije dobar filter

 3.3. Promjene u dermisu

• Elastična degeneracija
• Dezorganizacija i kidanje elastičnih vlakana, zatim
homogenizacija (smanjen sadržaj lizina i glutaminske
kiseline)

• Smanjena sinteza kolagena (zbog smanjene količine

enzima lizil-hidroksilaze)
• Kolagena vlakna nisu više paralelna i tanka, već
zadebljala i nepravilno raspoređena
• Kolićina topivog kolagena 1% (dječja koža-10%)
• Smanjena sposobnost vezivanja vode u
osnovnoj supstanci u koju su uložena elastična i
kolagena vlakna (smanjena količina hijaluronske
kiseline i hondroitin-sulfata) – smanjena
elastičnost kože, pojava bora, opuštenost kože
 3.4. Promjene u subkutisu

• Smanjeno potkožno masno tkivo

• Gubitak masnih jastučića na licu (koža se jaće bora, lice
izgleda sitnije
 3.5. Promjene kožnih adneksa

• Smanjen broj i veličina folikula dlake

• Kosa tanja, kraća, slabije pigmentirana

• U muškaraca -gušće i duže obrve, dlake na ušnim

školjkama i oko ulaza u ušni kanal (hipertrihoza)
• U žena – dlakavost na licu (hirzutizam)

• Sijeda kosa –canities senilis (smanjen broj i aktivnost

melanocita)
• Smanjen rast noktiju

• Smanjeno lučenje lojnica i znojnica – smanjen hidrolipidni sloj

(dolazi do povećanog gubitka vode i nastanka suhe kože)

• Ateroskleroza krvnih sudova (smanjen protok krvi u koži, proširene

kapilare, krvarenja u koži)

• Smanjena prokrvljenost i gubitak masnog tkiva – osjetljivost na

hladnoću
• Promjene u receptorima - smanjena osjetljivost na bol,
svrbež kože

• Smanjen broj Langerhansovih stanica

• Posljedica – oslabljen imunološki odgovor u koži, te

povećan rizik od maligne transformacije keratinocita

• Sklonost infekcijama, pojačana osjetljivost na lokalne

preparate, druge kontaktne alergene; pojačana
iritabilnost, intenzivnije reakcije na alergene i iritanse)
• Na molekularnom nivou:

• Oštećenje DNA
• Oksidativna degradacija fosfolipida i lipida –
masnoća površinskog sloja kože, proteina i
amino kiselina
• Izmjena enzimske aktivnosti
 4. Njega kože u starosti

• Spriječiti isušivanje
kože

• Zaštititi kožu od UV
zračenja
4.1. Mogućnosti prevencije i korigovanja

• Mogućnosti korigovanja su relativno ograničene,

privremene i za sada uglavnom ograničene na
razne kozmetske intervencije.
 Mogućnosti korekcije vizuelnog aspekta
ostarjele kože

• Fine, površinske bore mogu da se smanje

različitim fizičkim metodama koje utiču na
propustljivost kože i mikrocirkulaciju

• Hidratantni preparati kratkotrajno obezbjeđuju

glatkoću kože;

• Zatezanje kože hirurškim intervencijama

• Hemijsko-fizičke procedure (piling,
abrazija) podstiču regeneraciju i
proliferaciju keratinocita i time
poboljšavaju stanje ostarjele kože.

• Jednostavno prekrivanje površinskih bora

dekorativnom kozmetikom
 Preporuke

• Ne treba pušiti: bez obzira da li osoba puši ili

provodi vrijeme sa pušačima, dim cigareta
oštećuje kožu i ubrzava njeno starenje.

• Izlaganje dimu cigareta značajno utječe na

pojavu bora na koži i njeno isušivanje.

• Dim cigareta iscrpljuje iz tijela zalihe vitamina C,

koji je ključni sastojak za održavanje vlage vaše
kože.
• Voditi računa o izlaganju suncu:

• sunčeve UV zrake prodiru duboko u tkivo kože i tako

pospješuju stvaranje bora, isušuju kožu, a u najgorem
slučaju mogu uzrokovati rak kože.

• Kada se provodi vrijeme na suncu treba se zaštititi

kremom za sunčanje. Preporučuju se kreme sa zaštitnim
faktorom 15 ili višim, čak i ako je oblačno jer oblaci ne
štite od izlaganja UV zračenju.
• Ne izlagati se hladnoći:

• hladan vjetar i niske temperature također mogu

pridonijeti bržem starenju kože, zbog isušivanja.
• Hraniti se zdravo:

• Konzumiranjem voća i povrća, osobito voća

jarkih boja i lisnatog povrća, dajemo tijelu
vitamine i antioksidanse koji smanjuju
raspadanje kolagena i elastina u koži.

• Važno je i unošenje dovoljno vode u organizam.

• Vlaženje kože: Vruće kupke i tuširanja čiste
kožu, ali je i isušuju. Stoga je važno korištenje
preparata koji vlaže kožu, odnosno hidratantnih
preparata.