175.

Washingtonski

sporazumi:

Okvirni

sporazum

Federaciji u BiH (Washington, 1. 3. 1994.)

Izjava o suglasnosti s Okvirni sporazum o Federaciji u BiH i Nacrtu prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i Federacije
Nie potpisani suglasili su se s priloenim Okvirnim sporazumom kojim se uspostavlja Federacija na podrujima Republike Bosne i Hercegovine s veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom i s priloenim Nacrtom prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i Federacije. Oni su se nadalje suglasili da e osnovati Prijelazni odbor na visokoj razini, koji e poduzeti hitne i konkretne korake radi osnivanja Federacije i Konfederacije. Odbor e zapoeti radom 4. oujka 1994. u Beu i nastojat e do 15. oujka 1994. donijeti slijedee: (1) Ustav Federacije; (2) Prethodni sporazum o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i predloene Federacije; (3) Sporazum o vojnom rasporedu na podruju predloene Federacije; (4) Prijelazne mjere za ubrzanje osnivanja Konfederacije i Federacije, ukljuujui, gdje je to mogue, stvaranje dravnog ustroja kako je to naznaeno u Okvirnom sporazumu; kao i sve ostale mjere koje e se smatrati potrebnima.

Kreimir Zubak

Haris Silajdi

Mate Grani

OKVIRNI SPORAZUM O FEDERACIJI BiH

I OSNIVANJE Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opom deklaracijm o pravima ovjeka i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama, Izjavom o naelima koju je na sastanku u Londonu donijela Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji, kao i odlukama Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi s bivom Jugoslavijom; te

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 5. 3. 1994.

01/09/2005

377

Na temelju suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, narodi i graani Bosne i Hercegovine, odluivi osigurati punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvie standarde, prava ovjeka i ljudskih sloboda, ovime osnivaju Federaciju. Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) i graani Republike Bosne i Hercegovine, u vrenju svojih suverenih prava, pretvaraju unutranje ustrojstvo podruja s veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o ustavnom ustrojstvu podruja Republike Bosne i Hercegovine s veinskim srpskim puanstvom donijet e se tijekom pregovora o mirnom rjeenju i na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji. II. PODJELA ODGOVORNOSTI 1. Sredinja vlada bit e iskljuivo odgovorna za: - vanjske poslove; - narodnu obranu: ukljuujui zajedniko zapovjednitvo, zajedniko vojno ureenje unutar Konfederacije i zatitu nacionalnih granica; - dravljanstvo; - gospodarsku politiku, ukljuujui planiranje i obnovu; - trgovinu, ukljuujui carinu, meunarodnu trgovinu i financiranje, trgovinu unutar Federalne republike, komunikacije; - financije: nacionalnu valutu, monetarnu i fiskalnu politiku, ureivanje financijskih institucija, zajedniko ureenje unutar Konfederacije; - borbu protiv meunarodnih zloina, maukantonalnog kriminala i ostalih zloina od posebnog interesa za sredinju vladu (npr. terorizam, promet drogama i organizirani kriminal); te suradnju s Interpolom; - financiranje sredinje vlade (porezi, zaduivanje); - dodjela radiotelevizijskih frekvencija; - energetska politika i infrastruktura, ukljuujui pitanja u svezi s raspodjelom/dodjelom meu kantonima. 2. Sredinja vlada i kantoni bit e odgovorni za slijedee: - ljudska prava; - zdravstvo; - politiku okolia; - infrastrukturu za komunikacije i promet; - politiku socijalne zatite; - dravljanstvo, provedbu zakona i propisa; - useljenje i azil; - turizam; - iskoritavanje prirodnih bogatstava.

01/09/2005

378

Primjereno sluaju, te se odgovornosti mogu obnaati zajedniki ili zasebno, ili ih mogu obnaati kantoni onako kao to su usklaene od sredinje vlade. 3. Kantoni e biti odgovorni za sva pitanja koja nisu izriito u nadlenosti sredinje vlade. Kantoni e biti nadleni napose nad: - policijom (jednake odore Federacije, s kantonalnim znakovljem); - odgojem i obrazovanjem; - kulturom; - stambenom politikom; - javnim slubama; - namjenom povrina (zoniranjem); - financiranjem kantonalne uprave (porezi, zaduivanje); - mjesnim poslovnim i dobrotvornim djelatnostima (ureenje, olakice); - proizvodnjom energije (organizacija mjesnih postrojenja za proizvodnju); - radiom i televizijama; - socijalnim slubama (osiguranje); - turistiki razvitak. III. USTROJSTVO VLASTI I. Sredinja vlada A. Izvrna vlast 1. Predsjednik i potpredsjednik (a) Zakonodavno tijelo e izabrati jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji e naizmjenino, u jednogodinjem mandatu, obnaati dunost predsjednika odnosno potpredsjednika tijekom etverogodinjeg razdoblja. (b) Predsjednik e biti poglavar drave. 2. Vlada: (a) Vlada e obuhvaati predsjednika vlade, zamjenika predsjednika vlade i ministre; svaki e ministar imati zamjenika. Nijedan zamjenik (ukljuujui zamjenika predsjednika vlade) ne moe pripadati istom konstitutivnom narodu kojem pripada i ministar kojega zamjenjuje. (b) Predsjednik e uz suglasnost potpredsjednika imenovati vladu, koju e birati Zastupniki dom. Hrvati e imati najmanje jednu treinu ministarskih dunosti. 3. Nadlenosti predsjednika odnosno predsjednika vlade i vlade bit e utvren ustavom. 4. Odluke vlade koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda moraju se donositi konsenzusom. B. Zakonodavno tijelo

01/09/2005

379

1. Zakonodavno tijelo sastojati e se od dva doma: (a) Zastupniki dom birat e se demokratski na proporcionalnoj osnovi u cijeloj Federaciji. (b) Dom naroda imat e jednak broj bonjakih i hrvatskih delegata. Svakom e se kantonu dodijeliti odreni broj mjesta koja e zauzimati bonjaki delegati i odreeni broj mjesta koja e zauzimati hrvatski delegati, razmjerno tim dvjema skupinama u zakonodavnom tijelu kantona; bonjake i hrvatske delegate iz svakog kantona birat e bonjaki odnosno hrvatski predstavnici u zakonodavnom tijelu kantona. 2. Odluke zakonodavnog tijela moraju odobriti oba doma. (a) Odluke koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda mora odobriti, u Domu naroda, veina bonjakih predstavnika i veina hrvatskih predstavnika. (b) Promjene ustava moraju se izglasati veinom koja je poblie odreena gore pod (a) u Domu naroda, a dvotreinskom veinom u Zastupnikom domu.
(c) Ostale odluke donosit e se obinom veinom u oba doma.

C. Sudstvo 1. Postojat e Ustavni sud koji e biti nadlean za rjeavanje sporova izmeu kantona, izmeu bilo kojeg od kantona i Federacije, izmeu bilo koje opine i njezina kantona ili Federacije, odnosno izmeu pojedinih tijela Federacije ili unutar dijelova tih tijela. Suce e imenovati predsjednik, a izabrati e ih zakonodavno tijelo, a iz svakog konstitutivnog naroda bit e izabran jedan broj sudaca; tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina, jednu treinu sudaca imenovat e predsjednik Meunarodnog suda izmeu osoba koje nisu dravljani Federacije. 2. Postojat e Sud za prava ovjeka koji e biti osnovan u skladu s Rezolucijom 93 (6) Odbora ministara Vijea Europe, a njegov e sastav i nadlenost biti poblie odreen Ustavom. 3. Postojat e Vrhovni sud koji e imati selektivnu prizivnu sudbenost u odnosu na kantonske sudove, te sudbenost utvrenu Ustavom i zakonima. lanove suda imenovat e predsjednik a izabrat e ih zakonodavno tijelo, tako da e se sud sastojati od jednakog broja sudaca iz svakog konstitutivnog naroda. II. Kantonalne vlasti Svaki e kanton poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje zatite prava i sloboda predvienih dokumentima navedenima u Dodatku, te e djelovati dosljedno Ustavom Federacije. Svaki e kanton izvravati svoje odgovornosti uz duan obzir prema puanstvu svake opine. Kanton moe prenijeti prikladna ovlatenja na opinu, a mora to uiniti kad je veinsko puanstvo opine manjina u kantonu kao cjelini. A. Izvrna vlast 1. Predsjednik: kantonalni predsjednik birat e se po ujednaenom postupku koji e biti poblie odreen Ustavom Federacije i preuzet u ustave kantona. 2. Vlada: kantonalnu vladu imenovat e kantonalni predsjednik, a odobrit e je kantonalno zakonodavno tijelo. Sastav svake kantonalne vlade mora brojano odraavati sastav puanstva kantona.

01/09/2005

380

3. U izvravanju svojih odgovornosti u odnosu na kantonalnu policiju kantonalna vlada mora osigurati da sastav policije brojano odraava sastav puanstva u kantonu, s time da sastav policije u svakoj opini mora brojano odraavati sastav puanstva u toj opini. B. Zakonodavno tijelo Svaki e kanton imati zakonodavno tijelo, izabrano demokratski na razmjernoj osnovi u kantonu kao cjelini. C. Sudstvo Svaki e kanton imati sudove nadlene za odluivanje o prizivima protiv odluka opinskih sudova, te e imati izvornu sudbenost u sluajevima koji nisu u nadlenosti tih sudova. Suce e imenovati kantonalni predsjednik, a izabrati e ih kantonalno zakonodavno tijelo i to tako da sastav sudaca u cjelini brojano odraava sastav puanstva u kantonu. III. Opinska uprava 1. Opine e imati pravo na samoupravu u pitanjima koja su mjesnog znaaja. 2. Izvrna vlast opine: svaka e opina imati osobu s izvrnim ovlastima koju e izabrati njeno Upravno vijee. 3. Svaka e opina imati Upravno vijee koje e biti izabrano demokratski na razmjernoj osnovi. 4. Svaka e opina osnivati sudove ija e se sudbenost poblie odrediti kantonalnim zakonodavstvom. IV. Vijea kantona Kantoni s veinskim bonjakim ili veinskim hrvatskim puanstvom mogu osnovati Vijea kantona radi usklaivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajednikog interesa za njihove zajednice, te radi savjetovanja svojih predstavnika u Domu naroda. V. Prava ovjeka Nie navedena naela, kao i prava i slobode predviene dokumentima koji su navedeni u Dodatku, primjenjivat e se na cijelom podruju Republike Bosne i Hercegovine. U Federaciji: 1. Sve osobe na podruju Federacije imat e pravo na najviu razinu meunarodno priznatih prava i sloboda predvienih dokumentima koji su navedeni u Dodatku. 2. Sve izbjeglice i prognanici imat e pravo na slobodan povratak u svoje prvobitne domove. 3. Sve osobe imat e pravo na vraanje sve imovine koje su bile liene tijekom etnikog ienja, te na naknadu za svu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve izjave dane ili obveze preuzete pod prisilom, osobito one koje se odnose na odricanje od prava na zemlju ili imovinu, smatrat e se nitavnima i nepostojeim. 4. Svi sudovi, upravna tijela i druga dravna tijela Federacije primjenjivat e i postupati suglasno s pravima i slobodama predvienima u dokumentima koji su navedeni u Dodatku. Osnovat e se Sud za prava ovjeka; njegov e se sastav i nadlenost utvrditi Ustavom.

01/09/2005

381

5. Federacija e suraivati sa svim meunarodnim mehanizmima za praenje prava ovjeka koja su uspostavljena za Bosnu i Hercegovinu, te s nadzornim tijelima koja su uspostavljena na osnovi dokumenata koji su navedeni u Dodatku. 6. Radi pomoi o provedbi prava i sloboda poblie odreenih u Ustavu, KESS e imenovati javnog pravobranitelja (Ombudsmana) iz svake priznate skupine: Bonjaka, Hrvata i ostalih. Svaki e javni pravobranitelj imati urede u cijeloj Federaciji prema vlastitoj procjeni, te e biti odgovoran za provoenje potpune istrage u stvarima koje se odnose na sigurnost, prava i slobode, te za podnoenje izvjea nadlenim dravnim ustanovama, ukljuujui i predsjedniku vlade Federacije kao i KESS-u. VI. Vojni dogovori Obje su strane suglasne s osnivanjem ujedinjenog vojnog zapovjednitva oruanih snaga Federacije. Strane e izraditi razraene prijelazne dogovore u tom cilju unutar vojnog sporazuma. Tijekom prijelaznog razdoblja: - sadanji zapovjedniki ustroji ostat e na mjestu; - snage obiju strana e se odmah razdvojiti s ciljem povlaenja na sigurnu udaljenost koja e biti poblie odreena vojnim sporazumom; te - sve inozemne vojne snage, osim onih koje su prisutne u sporazumu s republikom Bosnom i Hercegovinom ili uz ovlatenje Vijea sigurnosti UN, napustiti e podruje Federacije. VII. Odobravanje ustava Ustav Federacije proglasit e Ustavotvorna skuptina koja e se sastojati od onih predstavnika koji su izabrani na izborima 1990. godine za Skuptinu Republike Bosne i Hercegovine a iji je mandat jo na snazi. Za odobravanje Ustava potreban je konsenzus izmeu izaslanstva hrvatskog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike hrvatske narodnosti i izaslanstvo bonjakog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike bonjake narodnosti. VIII. Dogovor tijekom prijelaznog razdoblja Dvije su strane suglasne s osnivanjem Odbora na visokoj razini koji e pripremiti nacrt Ustava Federacije i usklaivati ostala pitanja vezana s provedbom Okvirnog sporazuma. Odbor e zapoeti radom u Beu 4. oujka 1994. Do stupanja na snagu Ustava Federacije, vrijediti e sadanje upravno ureenje posvuda u Bosni i Hercegovini ako Odbor konsenzusom ne odlui drugaije, osim u opini Mostar kojom e, kako su se suglasile obje strane, do najvie dvije godine upravljati Upravitelj Europske Unije.

01/09/2005

382

DODATAK
Dokumenti o ljudskim pravima koji su obuhvaeni ustavnim sporazumom
A. Ljudska prava openito, te posebno graanska politika prava 1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. 2. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. l. 1-21. 3. enevske konvencije I-IV iz 1949. o ratnom pravu, te enevski protokoli I-II. iz 1977. u svezi s navedenim konvencijama 4. Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda iz 1950, te Protokoli 1-10 u svezi s navedenom konvencijom 5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951, te Protokol u svezi s navedenom konvencijom iz 1966. 6. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. 7. Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima iz 1966, te Fakultativni protokoli u svezi s navedenim sporazumom iz 1966. i 1989. 8. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979. 9. Deklaracija (UN) o ukidanju svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja iz 1981. 10. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja iz 1984. 11. Europska konvencija o spreavanju torture i neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja iz 1987. 12. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. B. Zatita skupina i manjina 13. Preporuka o pravima manjina Parlamentarne skuptine Vijea Europe iz 1990. paragr. 1013 14. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama iz 1992. C. Gospodarska, socijalna i kulturna prava 15. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948, l. 22-27 16. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u svezi s navedenom poveljom 17. Meunarodni sporazum o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. D. Dravljanstvo i nacionalnost 18. Koknvencija o dravljanstvu udatih ena iz 1958.

01/09/2005

383

19. Konvencija o smanjenju apatridije (nepostojanja dravljanstva) iz 1961.

01/09/2005

384