Stolac Bola

Niko Nije Letva

Prva

O nama

Kontakt

Home

Blog

Weblog

Radoni protiv Muslimovia : Ko je radio

za KOS
Radoni protiv Muslimovia : Ko je radio za KOS
Sve boje Fahrudina Radoniia: sivo-maslinasta i maskirna

Fahrudin Radoni
Milutin Stojevi: Radoni ovih dana u sudskom sueljavanju sa generalom
Muslimoviem priznao da je uhapen 1993 zbog odavanja "slubene tajne" - abolirala
ga je familija Izetbegovi
U sudskom procesu koji je utemeljitelj AVAZ-a i SBB-a pokrenuo protiv penzioniranog
generala Armije BiH i predratnog oficira KOS-a FIKRETA MUSLIMOVIA i
"Slobodne Bosne", koja je prenijela dijelove Muslimovieve knjige u kojoj on tvrdi da je
"Utemeljitelj" prije rata radio za KOS, nedavno se u sudnici pojavio osobno Radoni i
otkrio do sada briljivo skrivane tajne iz svoje predratne i ratne vojne karijere

Slobodna Bosna br. 694, 04. mar 2010 | Senad Avdi

Prije skoro dvije godine Fahrudin Radoni, Utemeljitelj Avaza, tuio je na sarajevskom
Opinskom sudu Fikreta Muslimovia, penzioniranog generala Armije BiH (kao
prvotuenog), te listove Slobodna Bosna i SAFF.
Povod za Radonievu tubu bila je dvotomna knjiga memoara generala Muslimovia
Argumenti, sjeanja u ratu, tampana nekoliko mjeseci ranije u izdanju Drutva za ouvanje
tekovina oslobodilakog rata. Muslimovi je tuen zbog toga to je u knjizi napisao da je
Fahrudin Radoni prije rata u vrijeme kada je radio u Titogradu (danas Podgorici), najprije
kao novinar a potom i kao visoki inovnik tamonjeg Saveza komunista - bio na odreen
nain povezan sa Kontraobavjetajnom slubom Jugoslovenske narodne armije (skraeno
KOS).
Slobodnu Bosnu i SAFF Radoni je tuio zbog toga to su prenijeli dijelove iz
Muslimovieve knjige, pored ostalih one u kojima je on napisao tvrdnje o Radonievim
vezama sa juslovenskom vojno-sigurnosnom mreom.

PREDRATNI RATNI (NE)PRIJATELJI

Mustafa andi
Tokom suenja utemeljitelj "Avaza" odustao je od tube protiv omladinskog islamskog
asopisa SAFF.
O razlozima se moe samo nagaati, tek, moe biti indikativno da je tuba povuena nakon
to je Radoni utemeljio i vlastitu politiku partiju (SBB) s kojom rauna i na ozbiljnu
podrku krugova unutar islamskih vjerskih i medijskih struktura.
Tokom pet-est sudskih roita odranih prole godine tuitelj Radoni se niti jednom nije
pojavio u sudnici, voenje optube prepustio je svojem advokatu, dok se on pozivao na to da
je bolestan, ili poslovno zauzet. Pojavio se u sudnici Opinskog suda tek prije dvadesetak
dana, 11. februara, kada se suelio sa "prvooptuenim", generalom Fikretom Muslimoviem.
Mjesec dana ranije svoj iskaz pred sudom dao je urednik Slobodne Bosne odgovarajui na
pitanja Radonievog advokata, kao i advokata ovoga lista. Neto ranije sasluani su i
Muslimovievi svjedoci, mahom pripadnici vojnoobavjetajnih struktura Armije BiH, koji su,
ba kao i Muslimovi, iste poslove obavljali sve do poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu
u Jugoslovenskoj narodnoj armiji. Tek da podsjetimo, od kraja 70-ih godina prolog vijeka pa
sve do jeseni 1991. godine, kada je napustio JNA, Muslimovi je bio jedna od najmarkantnijih
obavjetajno-sigurnosnih linosti u hijerarhiji JNA.

Jedan od Muslimovievih svjedoka, Mustafa andi, obavjetajni oficir JNA, tokom iskaza
kazao je da je na poetku rata stigao u Sarajevo i ponudio tadanjem vojnom i politikom
vrhu - listu mree bivih KOS-ovaca infiltriranih na istaknute pozicije u Armiji BiH,
meutim, to nikoga u tom trenutku nije zanimalo. Naveo je da se ne sjea svih imena i detalja,
ali da misli da je nadlene namjeravao upozoriti i na Fahrudina Radonia - tada ef kabineta
naelnika taba Armije BiH Sefera Halilovia.

Fahrudin Radoni - ef kabineta naelnika taba Armije BiH

andi je inae u 2002. godine svjedoio u Haagu kao svjedok Tuilatva u predmetu protiv
biveg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloevia; objanjavao je i analizirao ulogu i
metode Kontraobavjetajne slube JNA u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Radoni je u svom svjedoenju prije 20-ak dana kazao da Mustafu andia ne poznaje, "niti
sam za njega ikada uo", dodao je.
U takvo to je teko vjerovati s obzirom da u istom iskazu za sebe govori da je prije rata bio
afirmisan i informisan novinar, te da danas u "Avazom" kolegiju sjede vrhunski profesionalci,
obuavani u biranim urnalistikim edukativnim centrima irom planete. A malo je udno
kako ga niko od "vrhunskih profesionalaca" nije informirao da je andi svjedoio protiv
Miloevia.
Neobino je da da niko u "Avazu" nije informiran da je andi, bivi oficir JNA (u
takozvanom KOG-u - Kontraobavjetajnoj grupi Vazduhoplovstva i protivvazdune odbrane),
bio jedan od kljunih ljudi u timu odbrane Sefera Halilovia na suenju u Haagu?!

KO JE UHAPSIO RADONIA
Sivo-maslinasto-maskirni Radoni

Devad Rao, bivi komandant Vojne policije Armije BiH

Za razliku od biveg KOS-ovog oficira, kasnije pokajnika andia, Radoni kae u sudnici
da prvotuenog Fikreta Muslimovia dobro poznaje. "Ja moram biti iskren i rei da je naa
saradnja mojim dolaskom i dolaskom gospodina Muslimovia u tab vrhovne komande bila

vrlo korektna. U Armiji BiH tada je vladala velika konfuzija u smislu odnosa meu
profesionalnim oficirima, meu kojima sam ja u nekom smislu bio civil, iako sam bio
novinar, i mislim da nisu bili dobri odnosi na nivou tadanjeg efa Vrhovne komande i
Predsjednitva (BiH)".
No prava sudska poslastica poinje u trenutku kada Radoni, dokazujui svoju ast, potenje
i ojstvo, najprije tvrdi da nikada nije imao problema sa zakonom, pravosuem, da bi odmah
zatim priznao da je "1993. godine bio kidnapovan ispred vojnoobavjetajne slube (na ijem
je elu bio Muslimovi, op. S.A.)":
- "Tri sam dana bio zatvoren u sruenom objektu kasarne Maral Tito, a tek poslije tri dana
sam bio prebaen u vojni zatvor Viktor Bubanj" - precizirao je Radoni.
Je li Radoni, dakle, bio kidnapovan, kako tvrdi, ili je bio uhapen, kako takoer izjavljuje ?!
On dalje kae da je sa tim njegovim, nazovimo to "liavanjem slobode", Muslimovi morao
imati veze, ali budui da nikada ne iznosi neprovjerene injenice priznao je kako se "na
nalogu za hapenje nije nalazilo ime gosp. Muslimovia, ve komandanta Vojne policije
gospodina Devada Rae."
Zato je ef kabineta Sefera Halilovia - Fahrudin Radoni - koji je punu godinu dana
"korektno saraivao" sa prvim armijskim bezbjednjakom Muslimoviem,
"kidnapovan", odnosno, "uhapen" u julu 1993?
Kako stoji u optunici koju je protiv Radonia u ljeto 1993. podiglo Okruno vojno
tuilatvo u Sarajevu, on je optuen to je iz kabineta Sefera Halilovia ukrao
dokumentaciju koja je imala oznaku tajnosti i bez znanja pretpostavljenih oficira priredio je i
dostavio na objavljivanje u list "AS" - odnosno uredniku u tom listu Demalu Dakmiu, koji
je sporni materijal objavio.
Radilo se o dijelu istranog spisa u istrazi koja se vodila protiv komandanta jedinice Armije
BiH sa Igmana (pogaate, i on je u JNA radio kao oficir KOS-a!). Radoni je u tokom
boravka u pritvoru priznao poinjeno kazneno djelo "zloupotrebe slubenog poloaja ili
ovlatenja" - za koje je zaprijeena zatvorska kazna do tri godine. Dakmi je tereen za
mnogo blae krivino djelo "nesavjesnog rada u slubi".
Iako je na poetku glavnog roita prolog mjeseca propisno upozoren "na dunost kazivanja
istine kao i posljedice davanja lanog iskaza", on je u opim generalijama, uz ime roditelja,
mjesto roenja, adresu stanovanja, iznio i poluistinu - da nije osuivan.
Radoni je na Opinskom sudu priznao da je, "koliko mu se ini", nakon hapenja u ljeto '93.
"aboliran". To je tano, meutim, u pravnoj teoriji i praksi abolicija je akt milosti a ne
oslobaanja od odgovornosti. Uostalom, tokom istranog postupka Radoni je priznao
krivino djelo za koje se sumnjiio i za koje je optuen.
Fahrudina Radonia (kao i drugooptuenog urednika AS-a Dakmia) abolirao je Alija
Izetbegovi, pet mjeseci nakon to su puteni na slobodu, gdje su trebali ekati suenje.
Prema izjavama tadanjih svjedoka iz "Viktora Bubnja" - po Radonia je po oslobaanju
osobno doao Bakir Izetbegovi i sproveo ga direktno u oev kabinet u Predsjednitvu BiH.

Muslimovieva ponuda Radoniu

Je li Muslimovi traio izvinjenje od Radonia ili ga je ucjenjivao

efkija eki
Tokom svog svjedoenja, Fahrudin Radoni je rekao da ga je Fikret Muslimovi nakon
izlaska knjige ucjenjivao da e navode o njegovoj suradnji sa KOS izbaciti iz drugog izdanja
knjige ukoliko Radoni otkupi cjelokupan tira prvog izdanja njegovih memoara. Radoniu
je navodno ovu nagodbu prenio zajedniki prijatelj prof.dr. efkija eki:
- "eki mi je rekao da e Muslimovi da pobolja moj poloaj u muslimanskom narodu te da
on sa svojom infrastrukturom to moe i zna uiniti" - dodao je Radoni. Muslimovi je to
opovrgao tvrdei da je on od ekia traio samo da prenese Radoniu da e ga on preskoiti
u drugom izdanju knjige, ukoliko mu se "Avaz" izvini zbog dosadanjeg negativnog pisanja o
njemu:
- "eki mi nije pominjao nikakvo izvinjenje niti opciju mog izvinjenja Muslimoviu" - ostao
je pri svojoj ranijoj tvrdnji utemeljitelj "Avaza".

Radonieva JNA karijera

Obuavan u Lukavici, opreman u sarajevskom Domu JNA
Na zahtjev odvjetnika Slobodne Bosne, Draena Zubaka, da odgovori gdje je i kada je sluio
vojni rok u bivoj SFRJ, Fahrudin Radoni je prilino nervozno kazao:
- "Po sili zakona vojsku sam sluio 1983/84 u Sarajevu. Pola vojnog roka sam sluio u
vazdunoj odbrani u Lukavici a preostali dio sam bio prekomandovan za novinara u vojnom
listu Sedme armijske oblasti Narodni borac".
Zanimljivo je da je u to vrijeme u RVO i PVO JNA oficir bezbjednosti bio Mustafa andi.
andiev kolega, takoer KOS-ovac i "plavac", Nikola Radujko je prije osam godina u
razgovoru za "SB" implicitno kazao da relativno dobro poznaje Fahrudina Radonia. U
tadanjoj Sedmoj armijskoj oblasti "organ bezbednosti" koji je vedrio i oblaio bio je Fikret
Muslimovi!?
Radoni je naposljetku nevoljko priznao i da je od sredine 80-ih godina bio lan Saveza
komunista Jugoslavije, a dvije godine kasnije imenovan za izvrnog sekretara Saveza
komunista u Titogradu:

- "Meutim" - pojasnio je, premda to od njega nije traeno - "poslovi izvrnog sekretara SK
su bili apsolutno odvojeni od poslova kojima se tada bavio gospodin Muslimovi, od
obavjetajnih i pijunskih poslova".

Bonjaka pomirba
Devad Rao u ratu hapsio Radonia, a danas mu je desna ruka u SBB-u
Radoni je, kako smo ve napisali, tokom svjedoenja prije 20-ak dana kazao da je nalog za
njegovo hapenje u ljeto 1993. godine potpisao Devad Rao, komandant Vojne policije
Armije BiH.
Rao, bivi porunik JNA, predsjednik Udruenja "Zlatni ljiljani", danas je jedan od elnih
ljudi u Radonievoj Stranci za bolju budunost.
izvor: klix.ba-p3598986-3598986p3598986
youtube video: Devad Rao u emisiji Zabranjeni forum 16.02.2012

Devad Rao, poslanik u Skuptini Kantona Sarajevo i lan Saveza za bolju budunost,
nikada nee odsluiti estomjesenu zatvorsku kaznu zbog izazivanja prometne nesree u
kojoj je jedna osoba poginula a dvije su ozlijeene. Rau je Vrhovni sud Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) pravosnano osudio 29. marta 2006. godine. Vie od tri i po godine Rao
je odgaao odlazak u zatvor, a na kraju je i pomilovan -- Na logorovanje umjesto u zatvor
Niko Nije Letva

Prva

O nama

Kontakt

Home

Blog

Weblog

arko Papi: BiH je zemlja sa milion siromanih i 90 milijardera

arko Papi: BiH je zemlja sa milion siromanih i 90 milijardera
arko Papi: Reforme su poele

arko Papi

Ono to je danas drugaije u BiH u odnosu na period 1990. godinu jeste da je milion
stanovnika ispod apsolutne linije siromatva i da Bosna i Hercegovina ima 90
milijardera u konvertibilnim markama
Objavljeno: 08. nov 2015 | Denana Karabegovi
Uoi 20. godinjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dr. arko Papi, politiki analitiar i
direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, analizira stanje bosanskohercegovake
ekonomije. U intervjuu za na radio, dr. Papi kae da je bh. ekonomija na onom nivou koji je
zemlja imala 1990. godine. Ono to je drugaije u odnosu na taj period jeste da je milion
stanovnika ispod apsolutne linije siromatva i da Bosna i Hercegovina ima 90 milijardera u
konvertibilnim markama.
:: Gospodine Papiu, 20 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma - ta je to to
se promijenilo u Bosni i Hercegovini sa aspekta ekonomije?
Nakon Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina se nala, za razliku od drugih bivih
socijalistikih zemalja u puno komplikovanijoj i sloenijoj situaciji, ako govorimo o tranziciji.
Rije je o trostrukoj tranziciji:

od rata ka miru, to je uglavnom realizovano na dobar nain

od tzv. komandne socijalistike ekonomije ka slobodnom tritu i

od jednopartijskog sistema ka viepartijskoj demokratiji

Zadrau se na ovom drugom procesu tranzicije, koji naalost nije dovren u Bosni i
Hercegovini ni dvadeset godina poslije Dejtona. Naime, osnovni problem je bio, a moram rei
da su u tome sudjelovali i doktrinarni pristupi meunarodnih organizacija, da se ulo u trinu
privredu, posebice u privatizaciju, bez odgovarajuih institucija. Zatim, razruena ili
polurazruena privredna preduzea, kroz proces privatizacije, prodavana su, uglavnom veoma
jeftino, uglavnom partijskim prijateljima, ili kroz druge varijante linih veza vlasti i u ratu
formirane ratnoprofiterske tajkunske elite, koji nisu imali nikakav ozbiljan razlog sem da kupe
imovinu, da razviju proizvodnju, investiraju u nju itd.
Stoga je bosanska privreda od Dejtona do danas jedva prije godinu ili dvije sustigla drutveni
proizvod Bosne i Hercegovine iz posljednje predratne godine. Dakle, u ekonomiji se jako
malo napretka desilo, stranih investicija bilo je uglavnom malo, jedino to se dobro poelo
deavati u posljednjih par godina, to su te domae investicije tipa Preventa, tipa mase
investicija u Tenju itd. Taj domai kapital je poeo da oivljava malo tu privredu.
Rezultat s druge strane je ogromna stopa siromatva, nezaposlenosti i veliki socijalni problemi
u Bosni i Hercegovini.
:: Kako onda privredu koja propada ve 20 godina, i zemlju gdje je obavljena
kriminalna privatizacija, gdje su korupcija i kriminal u svakom segmentu drutva integrisati u evropske tokove?
Dok se to ne ukine, moram rei tako, teko emo se mi integrisati u evropske tokove.
Govorim sada samo o ekonomiji, a mogao bih na jednak nain govoriti i o politici - to je neka
vrsta, uslovno reeno, nekontrolisanog nezakonskog haosa. Taj nekontrolisani haos naravno
da koristi ovome ta su partijsko-tajkunske oligarhije.
Vi u Bosni i Hercegovini imate 27 posto stanovnitva ispod apsolutne linije siromatva, s
jedne strane, a to je preko milion stanovnika, a s druge strane imate izmeu 85 i 90 milijardera
u konvertibilnim markama. Dakle, ogroman se rascjep u socijalno-ekonomskom smislu rijei
u Bosni i Hercegovini desio, moemo slobodno rei: nestala je, zbrisana je srednja klasa.
Danas univerzitetski profesor u penziji jedva sastavlja kraj s krajem. Dakle, dok se ne zatvore
kanali korupcije i tog poluorganizovanog ili organizovanog nepotistikog tenderisanja, ako
govorimo o javnim nabavkama - mi, naravno, u Evropu ne moemo.
Tajkunska oligarhija u partijskim vrhovima

Zlatko Lagumdija

:: Za na radio ste jednom prilikom izjavili kako je reforma politikih partija preduslov
za ekonomski i socijalni napredak. Mislite li jo uvijek tako?
Apsolutno mislim, jer vrlo esto zaboravljamo ili nam nedostaju analize istorije politikih
partija kod nas.
Pazite, u etverogodinjem ratu, politike organizacije ili partije su se, naravno, povezivale,
tako su se finansirale, tako su finansirale svoje ratne aktivnosti, ako tako mogu rei, sa onim
to je ratno profiterstvo. Ta sprega koja je s jedne strane formirala politiku oligarhiju ili
lidere, bez ikakve unutranje demokratije u partijama, a s druge strane formirala tu tajkunsku
elitu.
Tajkunska elita ili kapital, ako hoete, dominira nad politikim partijama, a one su sve
organizovane - biu vrlo grub u formulacijama - na kartelski nain. Dakle, postoji vrh partije,
postoji striktna struktura unutar vrha, i sve je bazirano na interesu. Vi, ako proitate politike
programe svih partija, neete vidjeti ozbiljnu razliku. Ima nekih kozmetikih razlika, ali oni
su potpuno bez politikog identiteta ili bez ideoloke platforme, pa im zato neku platformu, na
primjer za reforme, mora isporuiti tzv. meunarodni faktor - to se zove reformska agenda.
Ne znam zato neko nije to "agenda" preveo u "reformski program"? Ako se ne reformiu
partije, nema pomaka - jer njihova demokratizacija e blokirati uticaj, spreiti uticaj toga to
je tajkunska oligarhija na partijskom vrhu.
:: U tom kontestu, postoje li uopte ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini?
Otvoren je proces reformi - govorim o Sporazumu o rastu i zapoljavanju, govorim o
reformskoj agendi. Pazite, to nisu idealni dokumenti. Da su to radili domai eksperti, a
naalost nisu, to bi bilo puno bolje. Ali, kako je, tako je.
Oni, uslovno reeno, plivaju na neoliberalnom konceptu, ali u okviru tog koncepta postoje
take s kojima je nemogue ne sloiti se. Na primjer - treba smanjiti javnu potronju, koja je u
Bosni i Hercegovini, posebno kad je rije o administraciji, ogromna. Dakle, reforme su

poele. Novi zakon o radu, mada je on tek neznatno unapreen, jedan je od reformskih
koraka, na primjer.
Ali, jako se bojim da e se procesu reformi, koji se svodi na usvajanje novih zakona koji se
usvajaju po hitnom postupku, na brzaka, u formalnom smislu rijei desiti kao reforme, a u
praksi se mnogo ta nee promijeniti, masa e se tih zakona vraati.
:: ta bi onda po Vaem miljenju moglo predstavljati rjeenje za drutvenu i privrednu
klimu u BiH?
S jedne strane - stvaranje politikog ambijenta koji bi zanemario ove konfliktne situacije,
posebno nacionalne konfliktne situacije, dakle, stvorio jednu optu atmosferu "Haj'mo na
radnu akciju" - reforme, da pojednostavim, a s druge strane puno vee angaovanje lokalne,
domae pameti, na konkretnim stvarima - kako, ta i u kom realnom vremenu se moe
reformisati.
izvor: slobodnaevropa.org-27352044
Facebook komentari
Pretraga: 6383 - arko Papi: BiH je zemlja sa milion siromanih i 90 milijardera
Trajni link: http://sanela.info/blog/stolac_bola/?p=6383
Vezano
1. arko Kora: Vuieva Srbija se distancira od Dodika

arko Kora: Vuieva Srbija se distancira od Dodika

arko Kora Objavljeno: 10. maj 2015 arko Kora, profesor na
beogradskom Filozofskom fakultetu, potpredsjednik Vlade Srbije u
mandatu ...
2. Rusija najavila odlune zahtjeve za reforme MMF i Svjetske banke

Rusija najavila odlune zahtjeve za reforme MMF i

Svjetske banke Sergei Ryabkov Zamjenik efa ruske diplomacije Sergej
Rjabkov je izjavio da e Rusija biti ustrajna u zahtjevima za reforme ...
3. BiH je "zarobljena zemlja"

BiH "zarobljena", sve je podreeno politikim elitama

KGB Svjetska banka smatra kako je BiH zemlja s najizraenijim efektom
"zarobljene drave" od svih tranzicijskih zemalja u ...
4. Hoyt Yee: Bosna u EU

Hoyt Yee: Bosna u EU Hoyt Yee: SAD e podrati reforme u korist graana
BiH Hoyt Brian Yee Objavljeno: 15. maj 2015 Sjedinjene Amerike Drave
snano e podrati reforme u korist graana ...
5. BiH najsiromanija zemlja sa najvie kladionica u Evropi
BiH najsiromanija zemlja sa najvie kladionica u Evropi Katastrofalne
posljedice korupcije u vrhu drave : U Europi najvie kladionica ima BiH
BiH je drava s najvie registriranih ...
Autor Staima NovoObjavljeno Novembar 10, 2015Kategorije Bosna

Navigacija lanaka
Prethodno
Najnovije vijesti
Pateta: Najgore to moete imati u friideru; Puna je antibiotika i hormona
HOE LI SE SUENJE ZA ZLOIN U UZDOLU PRETVORITI U FARSU - Gdje su
poinitelji?
Oenio se Pero Gudelj
Zaustavljena skandalozna prodaja zemljita na Makljenu - kvadrat nije ni 10
feninga
Kuda ide nae pravosue?
MANEVAR Ministarsto obrane RH: Ministar Krstievi dolazi u BiH!
NAKON PROSVJEDA IZ TURSKE Profesoru Lafciogluu oduzeta Plaketa Grada
Sarajeva
BIVA ASNA SESTRA I MINISTRICA BERNARDICA JURETI OBJAVILA FOTOGRAFIJU
S JAHTE 'Bolje ivim nego ministar...'
ARINI Uhien Bonjak za zloine nad Srbima, a za razliku od osumnjienih Hrvata
ili Srba, Tuiteljstvo mu sakrilo identitet
KONTROVERZNI GLUMAC OSIGURAO SE I U SLUAJU SMAKA SVIJETA Najmranije
tajne holivudske zvijezde skrivene su u neunitivom trezoru koji uva vojska

Naslovnica

Izdvojeno

BiH u EU

Top teme

Scena

Kontakt

Kolumna

Zdravlje i ljepota

Trach

Ekonomija

Intervju

Vijesti

Posao u BiH

ARMIJA protiv ARMIJE: Analiza dosjea najviih asnika

nekadanje Armije BiH
Objavljeno etvrtak, 26 Travanj 2012 16:02

Iako i sam bivi oficir JNA, pod ijom

zastavom je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku 1991. te izvjeivao zapovjednitvo JNA

o zbivanjima u Hrvatskoj, general Sefer Halilovi svojevremeno je optuivao svoje
nekadanje ratne kolege da su unato prelasku u redove Armije BiH ostali lojalni JNA i
suraivali s KOS-om i SIS-om.
Okosnica nekadanje Armije BiH, veina njezinih asnika i doasnika, bila su nekadanja
vojna lica Jugoslavenske narodne armije (JNA). Neki od najveih oficira u redovima JNA
sudjelovali su u razaranju gradova i sela u Republici Hrvatskoj 1991. i 1992. godine, da bi
nakon proirenja sukoba u BiH svoj posao nastavili. No, u drugoj odori. Isto je pokazala
analiza dosjea najviih asnika Armije BiH, a teorija kako je sve bila velika zavjera
jugoslavenskog KOS-a, dobiva dodatni peat.

Skoro svi visoki asnici i doasnici u 1. korpusu Armije BiH bili su oficiri JNA. Vojna
izobrazba, vjetine i znanja bila su dragocjena pri formiranju vojnih postrojbi, ali i dvosjekli
ma - dojueranji visoki asnici i doasnici iz agresorske vojske postajali su voe obrane od
najveeg povjerenja i odgovornosti. Neki od njih ostali su lojalni JNA, prosljeujui njihovim
zapovjednitvima potrebne informacije i opstruirajui djelovanje vlastitih postrojbi, dok je za
neke sluba u JNA bila gotova pria. Ipak, injenica je da su Armiju BiH vodili oficiri JNA, a
pregled njihovih dosjea koji slijedi to i potvruje.
Armija u srcu, bilo koja...
Brigadir Nedad Ajnadi radio je u slubi sigurnosti u bivoj JNA. Zavrio obuku za
protuobavjetajca u Panevu. Bio je uhien i razmijenjen poetkom rata, a postoje indicije da
je sudionik agresije na Hrvatsku, Vukovar. Oficir bive JNA na slubi u Puli i Rijeci bio je i
pukovnik Vahid Boguni, kasnije brigadir. JNA oficiri bili su i Jovan Divjak, brigadni general
ABiH, Jasmin Jaganjac, koji je poetkom rata u BiH bio na dunosti zapovjednika Opinskog
stoera HVO-a u Mostaru, Jusuf Jaarevi, brigadni general ABiH, naelnik Uprave za
sigurnost u GS-u ABiH, Rifat Bilajac, umirovljeni pukovnik bive JNA, Ziro Suljevi,
takoer umirovljeni pukovnik JNA od 1991. godine, a kasnije brigadni general Armije, Raid
Zorlak, brigadni general, naelnik Uprave za pozadinu, takoer oficir bive JNA u inu
potpukovnika i dobitnik odlija Zlatni ljiljan.
Svi asnici bivi oficiri JNA
Analizira li se primjerice samo zapovjednitvo 1. korpusa Armije BiH, dolazi se do saznanja
da su svi asnici bivi oficiri JNA. Vahid Boguni, koji je dobio in brigadira u ABiH, od
rujna 1994. je obnaao dunost naelnika. Kao oficir JNA bio je na slubi u Puli i Rijeci.
Zavrio je teajeve za obavjetajno-sigurnosne oficire. air Arnautovi, pomonik
zapovjednika za sigurnost, takoer je oficir bive JNA s inom kapetana. 1990. godine zavrio
je teaj sigurnosti u Panevu, a u Rajlovcu bio u slubi sigurnosti. Prije rata u BiH bio je
uhien i pod udnim okolnostima puten, nakon ega se nalazi u 1. korpusu. I Jakub Subai,
naelnik topnitva u ABiH, bio je oficir bive JNA s inom porunika, a slubovao je u
Beogradu i Zadru. Bojnik Asim Spahi, naelnik inenjerije, kao oficir JNA slubovao je u
Skopju.
Oficiri JNA bili su i Rajko Mihajlovi, koji je u ABiH bio na dunosti pomonika
zapovjednika za IPD, te pukovnik Nedjeljko Veraja, Hrvat, operativac, koji je slubovao u
nekadanjoj vojarni 'Maral Tito' u Sarajevu kao nastavnik gaanja. Veraja je sudionik rata u
Hrvatskoj (na Maslenici kada je sruen most), da bi nakon toga bio postavljen za
zapovjednika brigade Kralj Tvrtko koja je poetkom studenoga 1993. prela pod
zapovjednitvo 1. korpusa.
"Riba ribi grize rep"
Iako i sam bivi oficir JNA, pod ijom zastavom je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku 1991.

godine te izvjeivao zapovjednitvo JNA o zbivanjima u Hrvatskoj, general Sefer Halilovi

svojevremeno je optuivao svoje nekadanje ratne kolege da su unato prelasku u redove
Armije BiH ostali lojalni JNA i suraivali s KOS-om (Kontraobavjetajnom slubom) ili pak

SIS-om (Sigurnosno-informativnom slubom).

Halilovi je tvrdio da su meu KOS-ovcima i zapovjednik 1. korpusa ABiH Vahid Karaveli,

zamjenik zapovjednika 4. korpusa ABiH Demo Najetovi, kao i general Mustafa
Hajrulahovi zvani Talijan. Za njega je tvrdio da je u dosluhu s KOS-om. Slino je govorio i
za biveg ministra MUP-a BiH Aliju Delimustafia, brigadnog generala Fikreta Muslimovia,
Reada Baktia itd. U svojoj knjizi Bosna u raljama KOS-a Munir Alibabi Munja,
nekadanji direktor Obavjetajno-sigurnosne slube FBiH, kojeg je u listopadu 2002. s tog
mjesta smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown, pie da KOS preko svojih ljudi u
redovima Armije BiH inicira sukobe izmeu Hrvata i muslimana kako bi to vie oslabio
bosansku opciju... Razloga za teorije zavjere ima previe, no jedno je injenica - bivi JNA
oficiri danas uivaju mirovine Armije BiH. No, to pie u dosjeima najviih asnika Armije
BiH?
Sefer Halilovi
General pukovnik. Roen je 1952. godine. Zavrio je Akademiju kopnene vojske i KA u
Beogradu. Slubovao je u Mostaru, Vinkovcima i akovu. Bio je na dunosti zapovjednika
ABiH i naelnika stoera ABiH. Na dunost zapovjednika Republikog stoera Teritorijalne
obrane BiH postavljen 25. svibnja 1992. Tada je naelnik Uprave sigurnosti bio Fikret
Muslimovi za kojeg je govorio da je najvei izdajnik bonjakog naroda. Smijenjen je sa
svih dunosti 1. studenoga 1993., a 20. rujna 1996. odlukom predsjednika Izetbegovia
umirovljen je bez rijeenog stambenog pitanja. Bio je predsjednik Bosanskohercegovake

patriotske stranke. Sudionik je rata protiv Hrvatske. Obitelj mu ivi u Sarajevu. Vrlo je
ekstreman. U travnju 1993. na sastanku u prostorijama eljezare Zenica s vojnim vrhom 3.
korpusa zahtijevao je da se napadne HVO. S njim je bio i Gani, a cijelo vrijeme su obavljali
konzultacije s Izetbegoviem koji je bio na pregovorima u enevi. Pomagao im je Alagi koji
je takoer bio za sukob. U Visoko je doveo ekstremiste islamski nastrojene kao i etiri vojna
instruktora iz Irana i jednog iz Kuvajta. U svibnju 1993. izdao je zapovijed da se uniti
generator na HE Jablanica. U rujnu 1993. boravio je u Gornjem Vakufu, Trusini i Jablanici
gdje je vodio napad snaga ABiH. Masakri civila u Uzdolu i Grabovici uinjeni su pod
njegovim izravnim zapovjednitvom. Bio predsjednik je Udruge Sandaklija koja je imala
ambicije stranake naravi. Umirovljen je u listopadu 1996. godine.
Rasim Deli
Armijski general. Roen je u okolici Brkog. Bio je oficir bive JNA s inom pukovnika. Istu
je napustio u travnju 1992. Njegov osobni VES je topnik. Zavrio je kolu operatike, u ABiH
je radio na poslovima istraivanja i operatike u logistikoj bazi Visoko. Prije rata u bivoj
JNA bio je zapovjednik vojarne u Doboju. Dosta je imovine iz Doboja prevezao u Sarajevo
preko srpskog teritorija. Dio asnikog kadra Armije, kao i neki muslimanski politiari,
smatraju ga jednim od planera okupacije BiH od bive JNA, a u prilog tome navode okolnost
da je u Sarajevo doao sa srpskog teritorija preko Trebevia, kao i nain izlaska obitelji iz
Doboja. ak postoje tvrdnje da je imao jako dobre veze sa srpskom stranom. Na mjesto prvog
ovjeka Armije doao je nakon smjene Sefera Halilovia krajem 1993. pod utjecajem Halida i
Hasana engia koji su preko njega ostvarivali ulogu zapovjednika nad zapovjednicima.
Nastoji eliminirati utjecaj klana engia na kadrovsku politiku i planove razvoja Armije, a
zatim i na sustav ViZ-a,odnosno uvrstiti vlastitu poziciju, jer ulogu zapovjednika Armije de
facto imaju engii, a ne on. Nije u pitanju idejno razmimoilaenje s engiima, nego
borba za vlast. General Delli preminuo je u travnju 2010.
Enver Hadihasanovi edo
Brigadni general. Bivi je oficir JNA. Slubovao je u Samoboru, sudionik rata u Hrvatskoj.
Kao pripadnik bive JNA postavljao je topnitvo oko Sarajeva i granatirao grad, pri emu je
spaljeno Mojmilo (naselje u Sarajevu). U kolovozu 1992. prelazi u Armiju BiH. Bio je na
dunosti naelnika SVK ABiH, zatim prelazi na dunost naelnika stoera 1. korpusa., a
nakon toga imenovan je zapovjednikom 3. korpusa. Od 3. studenoga 1993. imenovan je
naelnikom Glavnog stoera ABiH. Blizak je sa Seferom Haliloviem.
Sakib Mahmuljin
Roen je 1952. godine u Kozarcu, Prijedor. Bivi je oficir JNA s inom majora. Srednju vojnu
kolu zavrio je u Titogradu, a zatim godinu dana slubuje u Mostaru, potom u apljini do
1989. godine, kada prelazi na rad u RS TO BiH. Zavrio je Viu prometnu kolu 1975., a na
Ekonomskom fakultetu diplomirao je 1980. Na poetku rata bio je lan Glavnog stoera
Armije gdje je obnaao dunosti operativca, a zatim i zamjenika efa Ureda zapovjednika
Glavnog stoera Armije. U sijenju 1993. imenovan je naelnikom stoera 3. korpusa, a
nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma zapovjednikom 3. korpusa. U listopadu 1995.
promaknut je u in brigadnog generala. Bio je na dunosti zapovjednika 3. korpusa Armije.

Pokrenut je postupak za njegovo razrjeenje jer se odluio baviti politikom (bio je nositelj
liste SDA za podruje Zeniko-dobojske upanije, a ujedno je i lan GO-a SDA). Priznaje
samo oruanu borbu u kojoj preferira stvaranje muslimanske drave u BiH. vrsto je povezan
s mudahedinima (postoje video snimci na kojoj se jasno vidi na skupu mudahedina), a
smatra se i jednim od tvoraca odreda El Mudahid. Iako tvrdi da mu je nepoznato
djelovanje mudahedina u pojasu odgovornosti 3. korpusa, spomenute snimke to demantiraju,
kao i injenica da su mudahedini po njegovoj zapovijedi angairani u akcijama za
osloboenje Vozue u kojima su se istaknuli zvjerstvima nad zarobljenim srpskim
vojnicima. Slovi kao zapovjednik vrste ruke i osoba od velikog povjerenja samog vrha
SDA.
U tom smislu treba promatrati i njegovu zapovijed iz polovine 1995. o zabrani kretanja snaga
UN-a kroz podruje odgovornosti 3. korpusa bez iskljuivo njegovog odobrenja te zapovijed
iz istog vremena o postavljanju kontrolnih punktova u kanjonu rijeke Lave, na kojem je
razmjeteno oko 20 specijalaca dobro naoruanih protuoklopnim orujem sa zadaom
sprjeavanja prolaska snaga UN-a i snaga za brzu intervenciju. Znakovita je njegova izjava iz
travnja 1996. dana zenikoj TV: Kao vojnici mi moramo imati rezervnu varijantu ako
Amerikanci ne odre obeanje o opremanju i naoruavanju Armije BiH. Mi je imamo.
Prosuuje se da je mislio na naoruavanje Armije od islamskih zemalja, poglavito Irana. O
njegovom islamskom opredjeljenju zorno svjedoi i izjava da mu je politiki uzor malezijska
drava koja je prema Ustavu monarhija u kojoj je na vlasti islamska UMNO stranka koja ima
75 posto vlasti u Parlamentu.
Atif Dudakovi
Divizijski general, zapovjednik 5. korpusa. Takoer oficir bive JNA. Sudjelovao je u agresiji
na Republiku Hrvatsku. Posebno se istaknuo u unitavanju Zadra. Poznat je po izjavi: Samo
naredite, ii u i do Rima. Roen je 1952. godine u Bosanskoj Dubici, a obitelj mu ivi u
Linzu u Austriji. Zavrio je Komandno-tabnu kolu u Beogradu, nakon ega u Kninskom
korpusu obnaa dunost naelnika topnitva. Jedan je od krivica za pad hrvatskih sela u
bihakoj regiji jer nije htio poslati pomo. lan Glavnog odbora SDA.
Stjepan iber
Brigadni general od prosinca 1993. godine. Na dunosti je vojnog izaslanika u vicarskoj od
kraja 1993. Bio je oficir bive JNA s inom pukovnika. Prema osobnoj izjavi, roen je u
Gradacu 1944. ili 1945. godine od njemakih doseljenika (pradjed). Magistrirao je na
tehnikim znanostima, slubovao izmeu ostalog u Mostaru, Sarajevu i Beogradu. Posljednja
dunost pred rat bila je ona naelnika operativnog u RS-u TO-a BiH. Slovi kao nositelj
organizacije Glavnog stoera Teritorijalne obrane 1992. godine. Na mjestu zamjenika
naelnika GS-a TO-a BiH, naelnika GS-a ABiH i pomonika zapovjednika GS-a ABiH
ostaje do sijenja 1994. godine, nakon ega prihvaa dunost vojnog izaslanika u vicarskoj u
Bernu.
Njegova javno izreena opcija za BiH jedinstvena i cjelovita BiH zasnovana na participaciji
triju naroda, ustrojena na naelima graanske demokracije. Po otpoinjanju rata stavio se na

raspolaganje TO-u u Sarajevu, te je uz Jovana Divjaka i Vehbiju Karia bio pomonik Seferu
Haliloviu. Poetkom rata u svibnju 1992. dao intervju Radio Sarajevu, gdje je na pitanje
voditeljice: Osjeate li se Hrvatom odgovorio da je sluajno roen kao Hrvat, te da se
mogao roditi i kao ciganin. S obzirom da su muslimanske vlasti u Sarajevu eljele da u
Sarajevu egzistira HVO, ali bez puke i metka, iber je u lipnju 1992. godine posjeen da bi
se vidjelo njegovo stajalite u vezi s organiziranjem HVO-a i eventualne pomoi u
naoruavanju.
Tada je rekao da i pored srpskog okruenja u Sarajevo ulazi oruje te da su Srbi nadmudreni i
da u plinskim bocama i humanitarnoj pomoi u Sarajevo stie oruje. Tada je obeao da e
pomoi HVO-u, ali sve je ostalo na obeanju. Po dolasku u Sarajevo iber je uspostavio vrlo
bliske odnose s Katolikom crkvom, a posebno s fra Petrom Aneloviem. Priao je kako
zajedno s njim smilja kadrovske popune u TO-u. U Sarajevskoj nadbiskupiji se opskrbljuje
kavom i vinom za osobne potrebe. Iskazao se kao vrhunski poznavatelj umjetnosti, poezije i
slikarstva. Intelektualac je. Nakon izbijanja sukoba HVO-a i Armije stao je potpuno na
bonjaku stranu. Bio je glavni kritiar HR HB kao i slubene politike RH prema BiH.
U HVO-u Sarajeva je imao svoje ljude koji su mu dostavljali informacije, a najpovjerljiviji
mu je informator bio naelnik brigade Franjo Talijani s ijim je ocem slubovao u JNA. Te
informacije je redovito prezentirao na kolegijima Armije, a iste je prezentirao Fikretu
Muslimoviu i bio jedan od zagovornika likvidacije HVO-a. Kada je HVO Sarajeva dobio
nalog da preda crtu zapovjedniku specijalnih snaga MUP-a BiH Vikiu, rekao je: Dosta mi je
HVO-a i HR HB, kao i tih Hrvata, sada imate koordinacijski odbor i on e, ako se odreknete
HR HB, sada tititi interese hrvatskog naroda.
Mustafa Hajrulahovi Talijan
Brigadni general. Obnaao je dunost naelnika Obavjetajne uprave GS-a ABiH. Prethodno
je bio na dunosti zapovjednika 1. korpusa Armije BiH i Regionalnog stoera TO-a Sarajevo.
Bivi je oficir bive JNA s inom majora. Istu je napustio 1991. godine. Slubovao je u Splitu,
gdje je i zavrio Mornariku akademiju i teaj za pomorske diverzante. Ima hrvatsko
dravljanstvo. S obitelji ivi u Sarajevu, a supruga mu je po nacionalnosti Hrvatica.
Ramiz Drekovi
Brigadni general. Bio je zapovjednik 4. korpusa BiH od kraja sijenja 1994. godine.
Bivi je oficir JNA. Roen je 10. svibnja 1956. u Tutinu. Posjeduje diplomatsku putovnicu br.
D000696 koju je izdao MVP BiH u Sarajevu 16. veljae 1995. i vrijedi do 16. veljae 1996.
godine. Najdue je slubovao u Bjelovaru (11 godina), a nakon toga u Bihau, gdje ga je i
doekao rat. Bio je zapovjednik 5. korpusa i pod njegovim zapovjednitvom su zapoele
borbe izmeu muslimana u Bihakoj krajini. Od 17. kolovoza 1995. postavljen je na dunost
naelnika Uprave za politika pitanja u Armiji.
Arif Paali
Brigadni general. Bivi je oficir JNA. Kao pripadnik JNA sudjelovao je u razaranju Mostara.
Uhitio ga je Midhat Hujdur Hujka, zapovjednik mostarske brigade, nakon ega je puten i

odlazi u Rajlovac, a obitelj mu ostaje u Mostaru. U svibnju 1992. prelazi u TO, a zatim preko
srpskog teritorija dolazi u Mostar, gdje pristupa snagama ABiH. Do listopada 1993. obnaao
dunost zapovjednika 4. korpusa, kada odlazi u MO gdje obnaa dunost glavnog inspektora.
General Paali preminuo je u travnju 1998.
Vahid Karaveli
Brigadni general ABiH. Bio je zapovjednik 1. korpusa. Bivi je oficir JNA u kojoj je imao in
kapetana1. klase. Slubovao je u Sloveniji i sudionik je rata u Sloveniji. Poetkom svibnja
1992. bio je uhien i prebaen u zatvor u Sremsku Mitrovicu. Tu je proveo oko 20 dana,
nakon ega je razmijenjen za pukovnika JNA Radovanovia. Obitelj mu je u Sarajevu.
Roditelji su mu bili nastanjeni u Kiseljaku. U kolovozu 1995. postavljen je u GS Armije na
dunost naelnika Uprave za operativno planiranje. Alija Izetbegovi ga je odlikovao
Zlatnim grbom s maevima pred kraj 1998. Kao predstavnik ZZ-a VF-a otiao je na
jednoipolgodinje kolovanje u SAD. Nije mogao u roku zavriti teaj engleskog jezika te je
produio kolovanje. 1. lipnja 1999. u Osloboenju je izaao njegov veliki intervju o
kolovanju u SAD-u. Iznio je pred predavaima u Americi da je najvie zloina poinila
srpska vojska, zatim HVO, a nakon toga Armija. Budui da mu ameriki predavai nisu
vjerovali, navodno ih je uvjerio tako to je slubeno zatraio popis zatvorenika u Haagu iz
kojeg se vidjelo da je najvie optuenih privedenih Hrvata iz HVO-a BiH. On to smatra
svojim velikim uspjehom.
Sulejman Budakovi Tetak
Bio je zamjenik zapovjednika 2. korpusa, a prije toga glavni operativac. Bivi je oficir JNA s
inom majora. Sudjelovao je na strani JNA u agresiji na Republiku Hrvatsku i BiH, u Kninu,
Kupresu i na Dubravskoj visoravni. Nakon prelaska u Armiju obnaa dunosti zamjenika
zapovjednika i zapovjednika 4. korpusa od kraja listopada 1993. do kraja sijenja 1994. U
veljai 1994. odlazi na dunost zapovjednika oklopne postrojbe u Zenici.
Hazim adi
Brigadni general Armije BiH. Bio vojni izaslanik u Turskoj. Bivi je oficir JNA. Slubovao je
u Tuzli. Roen je u eliu kod Tuzle 1943. godine. Posjeduje diplomatsku putovnicu br.
D000479 koju je izdao MVP BiH u Sarajevu 29. rujna 1994. i vrijedi do 29. rujna 1996. JNA
je napustio u travnju 1992. U tuzlanskom garnizonu je bio zapovjednik bataljuna. Posljednja
dunost prije preuzimanja 2. korpusa bila mu je mjesto zamjenika naelnika Zapovjednitva
vojnog okruga Tuzla. Ima graanska opredjeljenja i protivnik je ortodoksnog islamizma.
Sead Deli
Brigadni general, zapovjednik 2. korpusa BiH. Bivi je oficir JNA s inom majora. Do
prosinca 1994. obnaa dunost zapovjednika OG-a Tuzla. Roen je u Goradu 1955. U JNA je
slubovao u Tuzli kao zapovjednik ete u RO, zatim zapovjednik bataljuna. Tijekom 1989.
odlazi u Beograd na KA, te sudjeluje u agresiji na Republiku Hrvatsku, gdje je i tee ranjen
u Varadinu. Dobitnik je ordena za hrabrost bive JNA. Nakon odlaska iz JNA obnaa dunost
zapovjednika OS Tuzla. Vojniki je struan, karijerist i zbog takvih osobina opasan. Na
dunost zapovjednika 2. korpusa postavljen je po stranakoj liniji (SDA). Imao je kljunu

ulogu u rasformiranju 115. brigade HVO-a Zrinjski. lan je Glavnog odbora SDA
Tuzlanske upanije. Odbio je intervenirati prilikom nasilnog ulaska pripadnika 1.
muslimanske (podrinjske) postrojbe u hrvatske kue u Slavinoviima (Tuzla). Osobno se
angairao za otvaranje Mehdida (prostorija za vjerske obrede) u objektu zapovjednitva 2.
korpusa.
Nedad Ajnadi
Brigadir. Radio je u slubi sigurnosti u bivoj JNA. Zavrio je obuku za protuobavjetajca u
Panevu. Bio je uhien i razmijenjen poetkom rata. Postoje indicije da je sudionik agresije na
Hrvatsku, Vukovar. Bio je zapovjednik 101. motorizirane brigade. Do rujna 1994. bio je
naelnik stoera 1. korpusa. U vrijeme potpisivanja Washingtonskog sporazuma obnaao je
dunost naelnika sigurnosti GS-a Armije. Zajedno s Fikretom Muslimoviem (koji je bio
predsjednik) bio je jedan od lanova politikog odbora za provoenje tog sporazuma. Na
dunosti zapovjednika 37. divizije bio je do kolovoza 1995., kada je postavljen za
zapovjednika 1. korpusa.
Mehmed Alagi
General. Bio je zapovjednik 3. i 7. korpusa Armije BiH, a nakon rata obavljao je dunost
naelnika opine Sanski Most. Bio je aktivni oficir JNA. Vojnu kolu zavrio je u Banjoj Luci
1970., a kasnije je predavao i bio naelnik kole rezervnih oficira, takoer u Banjoj Luci.
1986. po zavretku studija na Visokoj vojnoj koli za starjeinski kadar (Komandno-tabna
kola) postao je oficir za operativne poslove 36. mehanizirane brigade. U prosincu 1989.
postavljen je za naelnika stoera jedne pjeadijske brigade u Zrenjaninu, koja je bila u
sastavu Novosadskog korpusa. JNA je napustio u veljai 1991. s inom potpukovnika. Poznat
je po akcijama na Vlaiu, Kupresu i Donjem Vakufu.
Voe najkrvavijih meusobnih sukoba - ljudi bez visoke vojne izobrazbe
Mustafa Topalovi Caco bio je zapovjednik 10. brdske brigade. U rujnu njegovi ljudi
sudjeluju u masakru u Grabovici. U bojnim djelovanjima na Vrdima i Grabovici su se osobito
istaknuli Popara, uti, elo, Sime, Pezo, Malo Rovanin, Jasmin Panjeta, Amir Pai,
Nermin Bekti, Nedim Maci, Mustafa Hot, Fikret Kajevi i Elmedin auevi. Topalovi je
vrlo ekstreman, po zanimanju glazbenik. Bavio se kriminalom i krijumarenjem. Jedno
vrijeme bio je ovjek od Izetbegovieva povjerenja. Po Sarajevu je otimao i ucjenjivao ljude.
Zaduen je za istke po gradu. Ubijen je 26. listopada 1994. u unutarnjem sukobu u ABiH.
Prije likvidacije Caco je napravio ivi tit od Bonjaka ispred svog zapovjednitva.
Prethodno je dao strijeljati pet uhienih pripadnika MUP-a. Obraunu je prethodilo to to je
Caco ubio sina Avde Hebiba, nekadanjeg ministra policije. Sudjelovao je u napadnoj akciji
Neretva '93.. Ramiz Delali elo je bio zamjenik zapovjednika 9. motorizirane brigade,
kriminalac i krijumar. Sudjelovao u napadima na Vrde. Krajem listopada 1993. godine je
smijenjen i uhien u unutarnjem sukobu ABiH. Ubijen kad i Caco, zajedno s jo oko 200
sljedbenika prilikom insceniranog bijega. (Vera SOLDO/republikainfo.com)