Professional Documents
Culture Documents
Hrononutricija
Hrononutricija
dr Ana Gifing
Pria o masnom tkivu
Svaka masna elija naeg tkiva (koja se zove adipocit) je perfektno
organizovana mikro fabrika sa 24-satnim radnim vremenom.
Zadatak ove fabrike je da proizvede i sauva, a zatim prema potrebi i
oslobodi rezerve goriva, da bi se nae telo snabdelo svim dnevnim
energetskim potrebama.
Masno tkivo je od vitalnog znaaja za organizam, znai, treba svakako da ga
imamo, ali samo u odredjenom procentu, svaki viak je tetan, dok je i svaki
vei gubitak tog tkiva lo, jer je povezan sa mnogim metabolikim i
hormonskim poremeajima i bolestima.
Mehanizam nagomilavanja masnog tkiva
Da bi formirale svoje rezerve, masne elije uzimaju iz krvi masne kiseline i
eere, koji se unose hranom (ne zaboravimo da se eeri nalaze u skoro
svakoj namirnici, pre svega u cerealijama, odnosno itaricama penici,
heljdi, rai, pirinu, jemu, zobi, itd, zatim u vou, slatkiima i velikom broju
povra).
Masne elije su dobro opremljene elije za ovu ulogu i imaju vrlo napredan i
osetljiv sistem za pumpanje i sakupljanje, odnosno skladitenje masti.
Nakon prve faze, odnosno faze upumpavanja, eere i masne kiseline
preuzima itava armija enzima koji pomau u daljoj proizvodnji velikih
molekula, poznatih kao trigliceridi.
Stvoreni trigliceridi se skladite u specijalna skladita unutar masne elije.
Ceo ovaj postupak je dirigovan od strane glavnog dirigenta: insulina,
hormona koga lui naa guteraa (pankreas).
im se nivo insulina povea, a to se deava pri svakom unosu hrane, masne
elije dobijaju komandu: skladiti!
Znai, kad god neto pojedemo (jabuku, zelenu salatu, kuvanu argarepu,
niclu, hleb, pire krompir ili okoladu), svi procesi skladitenja masti se
ukljuuju, a istovremeno se sva druga vrata elije zatvaraju, to zaustavlja
svaku drugu njenu aktivnost. Masna elija zapoinje fazu stvaranja masti,
koja se se zove lipogeneza, jer je to i njena najznaajnija uloga u organizmu.
Insulin, hormon odgovoran za skladitenje masti
Preskakanje obroka
Pored uzimanja grickalica, drugi najei poremeaj u navikama u ishrani je
preskakanje obroka.
U naoj praksi, od mnogih pacijenata ujemo da ne dorukuju, ali ima i
sledeih izjava: ne veeram uopte jer je to zdravije; ujutru jedem samo
voe; pojedem do 2 kg voa svaki dan; nikad ne stignem da ruam; uopte
ne jedem meso, najsladje mi je da jedem uvee u 11.. itd... sve ovo nije
dobro, uopte nije dobro!
-u organizmu oveka se skoro nita nije izmenilo od vremena kad je
primitivni ovek bio lovac i kad nije imao mnogo razliitih namirnica u
svakodnevnoj ishrani. Svakako je dolo do odredjenih minimalnih promena u
genetskom kodu nakon prelaska oveka iz nomadskog naina ivota (kad je
samo lovio) u mirniji ivot sa uzgajanjem poljoprivrednih kultura.
Voe i bobice su drevni lovci jeli kad nisu imali ulov, to jest, kad nisu mogli
da nabave meso. S druge strane, ljudi koji su se bavili poljoprivredom su
osim mesa jeli i razno povre, itarice i voe, pa se njihov organizam pomalo
i polako prilagodio na takvu vrstu hrane.
Na ovom saznanju iz
Prvi lovci su imali O
menjao i nain ivota
energiju od unetog
organizma od mesa.
polimorfizam,
10
naslaga.
Naprotiv.
ne
Znai,
vebamo posle obroka i to najmanje sledea 2 sata.
Sem to je potpuno neefikasno, moe biti optereujue za varenje unete
hrane, mogue je da se varenje uspori i da imamo kontraefekat ukoliko
elimo da smramo.
Iskoristimo prirodno
najaktivniji
period
za
lipolizu,
odnosno
a pre doruka.
Statistika kae: ljudi koji primenjuju ovaj princip ine upravo najvei
procenat onih koji imaju idealnu telesnu teinu. I to bez ikakve muke.
Ove jutarnje vebe moraju biti umerene, a prema savetima strunjaka,
pogreno je ujutru trati (to veina ljudi smatra veoma zdravim), jer
naem srcu i krvnim sudovima treba najmanje 3 sata nakon budjenja da
postignu pun kapacitet, pa nije dobro preopteretiti srce veim naporima u to
vreme. Statistika kae da je procentualno daleko vei broj iznenadnih smrti
usled optereenja srca u toku tranja u rano jutro nego u bilo koje drugo
doba dana.
11
Ostali
termini za vebanje
poslednje
je
najgora
vebanje posle 9
12
13
Znai, prethodno uobiajena koliina hrane koju smo jeli, postaje prevelika u
ovom periodu; tada dolazi do uvenog jo-jo efekta i mi, ne samo to vratimo
izgubljeno, ve i dodamo malo masti na onu koliinu koja je postojala pre
dijete.
Bitno je znati koje namirnice dovode do nagomilavanja masti i vano je
kako pametno upotrebiti saznanja u vezi sa kvalitetom namirnica.
Najbolje je promeniti kompletno nain ishrane, napraviti pravu kombinaciju
hrane, ali pri tom nikako od toga ne praviti nauku, koja vodi ka stresu.
Ovo zvui komplikovano i ini se da je jako teko, a zapravo je neto
najlake to moemo za sebe da uradimo.
Spomenula sam ranije dijet pia, a tie se vetakih zasladjivaa... Aspartam
i drugi vetaki zasladjivai su jo snaniji okidai izluivanja insulina od
prostog, brzog eera...
ta se zapravo deava: mi popijemo dijet pie ili kafu za zasladjivaem...
nivo insulina odjednom poraste, a mi u krvi nemamo nikakav nov unos
takozvanog brzog eera koji treba da se metabolie. Sad odjednom postaju
zbunjeni i pankreas i masne elije, odnosno adipociti, jer je dolo do lane
uzbune...
Poinje aktivacija brojnih hormona i enzima, a kako ne postoji nita znaajno
u krvotoku to treba da se prebaci u fabriku za stvaranje energije, ponovo
dolazi do principa reakcije na pretnju i mi zakljuamo sva mogua vrata na
elijama masti, pa klju ak i zaturimo na neko vreme. Aspartam je jedan od
najkancerogenijih poznatih zasladjivaa, a njegov indeks kiselosti je 40,
apsolutno najvei od svih namirnica koje unosimo.
Znai, uslovno reeno, zdravije je popiti slatko pie, nego ono sa vetakim
zasladjivaem. Ali, zaista USLOVNO !
Potrebno je biti oprezan sa vitaminima u umeem obliku, na boici na kojoj
pie bez eera ili sugar free, UVEK postoji dodatak zasladjivaa kao to su
aspartam, sorbitol, saharin, ciklamat itd.
Zbog jedne dobre osobine fruktoze, najzdravije je unositi taj eer, jedino
fruktoza, od svih eera ne dovodi do snanog porasta nivoa insulina.
Takodje, ponovo se kod nas pojavio prirodni zasladjiva, STEVIA, to je biljni
ekstrakt, nema kancerogenih efekata, ne aktivira pankreas, plus, izuzetno je
bazna supstanca, pa deluje i kao zatitnik imuniteta.
esto se u dijetama smanjuje unos sporih eera (takozvane low carb diets,
odnosno smanjenje unosa ugljenih hidrata u vidu hleba, cerealija, skroba i
drugog), to posledino doprinosi poveanju potrebe za unosom brzih eera,
14
15
Nae telo niti proizvodi, niti skladiti proteine. Ukoliko unosimo malo ili ne
unosimo uopte proteine, nae telo poinje da razgradjuje sopstveno miino
tkivo, da bi obezbedilo odredjene amino kiseline neophodne za rad srca i
unutranjih organa, kao i imunog sistema.
Unos proteina je vie nego nuan, procena unosa je oko 1g po kilogramu,
mada po najnovijim klinikim ispitivanjima, ovaj unos ipak mora biti oko 1,6g
po kilogramu telesne teine.
U crvenom mesu i u pileem i ureem belom mesu se nalaze velike
koncentracije karnozina, amino kiseline koja utie na misaone procese,
razvoj mozga, usporavanje procesa starenja mozga, a u obliku
suplementacije danas se obavezno koristi kao pomoni lek u terapiji autizma
kod dece, kao i u vegeterijanskoj ishrani.
S druge strane, miiima je neophodna ova amino kiselina da pravilno rade,
ovo se naroito odnosi na funkciju sranog miia.
Nivo karnozina se smanji za 67% do starosne dobi od 70 godina. Da bi srce
bilo zdravo i aktivno, ova supstanca se mora unositi putem suplementacije.
Jo uvek traje nedoumica oko konzumiranja crvenog
nutricionisti su protivnici njegove upotrebe u ishrani.
mesa,
mnogi
Hrono ishrana kae da ipak treba unositi umerene koliine crvenog mesa, jer
to moe da bude vie korisno nego tetno.
Ogranienje unosa neophodno je kod bolesnika koji boluju od parkinsonove
bolesti (ne zabranjeno, ve ogranieno) i druga ogranienja za sada nisu
poznata.
Gojaznost
Gojaznost negativno utie na mnoge, dobro poznate naine, kao to su
opereenje srca i krvnih sudova, porast krvnog pritiska, taloenje opasnih
materija u crevima, oteava i remeti funkcije rada unutranjih organa (jetra,
pankreas, bubrezi), ugroava metabolike procese, dovodi do poremeaja u
funkciji i strukturi zglobova i kostiju, itd.
Ali, danas su opsena ispitivanja pokazala direktnu povezanost izmedju
debljine oveka i skraenja njegovog ivotnog veka putem jednog donedavno
malo poznatog mehanizma, kojim nae sopstvene masne elije jedu onaj
genetski materijal koji presudno odredjuje duinu naeg ivotnog veka.
Na osnovu radova doktora Tim Spectora, naunika iz St. Thomas Hospital u
Londonu, koji je prouavajui genetsku strukturu i patoloka optereenja
blizanaca, dolo se do zapanjujuih rezultata o ponaanju genetskih zapisa
kako kod gojazne dece, tako i kod gojaznih odraslih pojedinaca.
16
17
18
19
20
21
Svaki ovek ima jedinstven genetski zapis. Prema tom zapisu se odvijaju sve
nae fizioloke funkcije, a svakako se ovo odnosi na metabolizam i
iskoristljivost namirnica u cilju stvaranja energije. Jednom oveku je za
stvaranje energije odgovarajua jedna vrsta namirnica, nekom drugom,
sasvim druga vrsta. Unutar jedne porodice ak veoma esto postoje razlike u
sposobnosti iskorienja namirnica.
Mi esto imamo oseaj da neku hranu volimo ili ne volimo , a to je
samo ostatak drevne moi koju su nai preci imali kad su birali namirnice od
kojih mogu imati samo korist, a ne i tetu.
22
Nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju prema naem
prirodnom ritmu izluivanja hormona i enzima ne moemo iskoristiti u to
odredjeno doba dana, a mogli bismo imati veliku korist da smo je pojeli
nekoliko sati ranije ili kasnije.
Na metabolizam je dirigovan od strane hormona i enzima koji se izluuju u
okviru odredjenih organa, a ovo luenje je uvek vremenski odredjeno i to ne
prema naim individualnim navikama, ve po zakonu univerzalnog ritma
dana i noi. Ovaj ritam je predstavljen sledeim: izlazak sunca, podne, posle
podne, zalazak sunca, no. On diktira i to kako e izgledati na individualni
bioloki ritam.
Postoji odredjeno vreme za stvaranje energije, potronju energije, stvaranje
masnih depozita (u cilju kasnijeg korienja ovih skladita za stvaranje
energetskih zaliha) itd, a ovi intervali su fizioloki, znai prirodni, nesvesni i
odredjeni su zapisom u naem genetskom materijalu.
Hrana koju pojedemo se nikako ne moe upotrebiti za direktno stvaranje
energije.
Da bi nai organi mogli nesmetano da obavljaju svoje funkcije, potrebno je
da se sva hrana u digestivnom sistemu rastvori do posebnih molekula, koji se
tek tada mogu koristiti dalje za stvaranje odgovarajueg oblika energije.
Neki enzimi se vie izluuju ujutro, neki u podne, neki posle podne ili uvee.
Hormoni se takodje izluuju u dnevnom ritmu, na primer, rano ujutro se
izluuje najvea koliina kortizola i insulina, dok se melatonin, hormon sna
lui samo uvee i nou.
Pojedine namirnice se prirodno izuzetno lako vare u odredjeno doba dana,
dok za varenje neke druge namirnice u to isto doba dana, moramo da
iskoristimo sve postojee fizioloke rezerve organizma u cilju korienja te
namirnice za stvaranje potrebne energije za rad organa.
Kad pojedemo neodgovarajuu hranu u odredjeno doba dana, mi zbunjujemo
nae lezde koje lue bitne hormone za aktivnost naeg organizma, traimo
od njih da se aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju.
Kad se usled tih nepravilnosti pojavi nedovoljno i neadekvatno luenje
enzima, dolazi do greki u metabolizmu koje vode u hronine bolesti i
gojaznost.
Kliniki je dokazano da je voe pogrean izbor za jutro, a testenina za vee.
Niti je nama voe potrebno ujutro, niti imamo fizioloku mogunost da ga
iskoristimo na pravi nain u to doba dana. Isto tako, testenina u veernjim ili
nonim satima (a ovo je apsolutno najea greka u ishrani) nam nije
pametan izbor ukoliko imamo viak kilograma, jer mogunost da je
23
dovodi
do
stvaranja
Ovo vremenom izaziva razne bolesti organizma. Pre svega, nastaju razne
metabolike bolesti (eerna bolest, usled iscrpljivanja pankreasa, poremeaj
lipidnog statusa poveanje vrednosti triglicerida i holesterola u krvi i kao
posledica ovoga, nastaju bolesti srca i krvnih sudova, visok pritisak, ali i
prerano starenje, razni maligniteti, degenerativni poremeaji, gojaznost itd.
Najea vidljiva posledica greaka u ishrani je pojava gojaznosti, kako
opte, tako i parcijalne (nakupljanje masnih depozita u odredjenim delovima
tela).
Kad pojedemo neku hranu koju ne moemo da koristimo za stvaranje
energije, mi je uskladitimo u obliku masnih naslaga, za neku drugu
priliku.
Problem nastaje zbog toga to ova uskladitena masnoa nikad nije sasvim
ista, ve ona koja se u naem organizmu pravi sa dodacima metabolikog
otpada. Ova masnoa se kao takva ne koristi na pravi nain ni kasnije, u
sluajevima kad bi trebalo da se oslobodi iz depozita u cilju stvaranja
energije.
Dodatno optereenje za na organizam je to to mi nastavimo sa unosom
hrane u pogreno vreme, pa osim to se nakupljena masnoa nikad ne
iskoristi, mi dodajemo novu koliinu u skladita. Naravno, odsustvo fizike
aktivnosti je okida za nastavljanje taloenja masnoa, jer miii za svoj rad
koriste veliku koliinu energije, pa se masnoe veoma lako nakupljaju kod
ljudi koji nisu fiziki aktivni.
Ako pokrenemo miie, mi smo uradili vei deo posla za na pravilan
metabolizam i stvaranje siluete tela koja odgovara naoj prirodnoj
konstituciji. Prirodna konstitucija oveka je vrsto i zategnuto, a ne mlitavo i
debelo telo.
Uzroci prekomerne teine, pojave koja predstavlja izuzetno veliki problem
kod oveka u svetu su raznoliki, mada je najee u pitanju skup vie faktora
(navike, psiholoka struktura linosti, kulturno okruenje itd).
24
25
godina starosti), itd. Da bismo pouzdano znali koja vrsta hrane odgovara
naim pacijentima, mi obavljamo test intolerancije na hranu i InBody analizu
tela pri prvom pregledu.
Prema francuskim autorima, velike se greke prave ba unosom vrste
namirnica koje ne odgovaraju morfolokoj karakteristici naeg tela.
Do skora je bila aktuelna i veoma znaajna uloga krvnih grupa u nainu
ishrane i izboru namirnica, ali je naputena samim inom autora teorije, koji
se iste javno odrekao 2007 godine.
Dr.Piter D'Adamo je 1996 godine objavio prvu u nizu knjiga, koje se bave
ovom temom. Ovaj lekar zasniva svoju teoriju (ovo je zapravo teorija
njegovog oca, stara pedesetak godina) o slaganju odreenih krvnih grupa sa
vrstama namirnica. Prema toj teoriji, vrsta belanevina koje se nalazi u hrani
(lektini) ponaa se kao izaziva hemijske reakcije u dodiru sa belanevinama
naih krvnih elija i ovom reakcijom dolazi do oteenja elija. Budui da su
nae krvne elije razliite (razne krvne grupe ABO sistema) odreena hrana
e bukvalno za neke ljude prestavljati lek, a za druge otrov, smatra dr
D'Adamo.
Zamerka za dosledno primenjivanje ove strategije je i dalje u tome to mi
ipak nismo svi isti unutar 4 krvne grupe. Dokazano je da je varijacija unutar
svake krvne grupe izvanredno velika. Najvea zamerka ove teorije je
potpuno uoptavanje ljudskog organizma u pogledu varenja belanevina: svi
ljudi krvne grupe A bi trebalo da budu vegeterijanci. Belanevine iz mesa za
pripadnike krvne grupe A predstavljaju okida u nastanku karcinoma, na
primer, dok itarice za krvnu grupu O predstavljaju izvor raznih hroninih
bolesti uzrokovanih padom imuniteta. Prema klinikim studijama, dosledno
primenjivanje dijetetike zasnovane na krvnim grupama niti produava ivot
statistiki znaajno, niti ga dokazano skrauje.
Kao to je reeno, dr D'Adamo se javno odrekao ove svoje teorije pre tri
godine.
Pravila Hrono - ishrane
Kad se paljivo bira vreme obroka i vrsta namirnica koju unosimo, vie ne
dolazi do skladitenja masnoa u odredjenim zonama tela i time se oblik tela
za kratko vreme menja.
Prioriteti u dnevnom rasporedu obroka su na doruku i ruku, koji su i
najee zanemarivani obroci.
26
27
Nije dovoljno biti umeren i jesti pomalo od svega i verovati da emo biti
vitalni, zdravi i dugoveni. Naprotiv, dokazano je da moemo jesti i vee
koliine odredjene hrane, ali samo u vreme kad na organizam tu hranu lako
vari i bogato koristi. Nakon nekog vremena, sam organizam zapoinje
restrikciju, tako da u programu hrono ishrane ne postoji takozvano
prejedanje... uvek emo pojesti onoliko hrane koliko nam treba u tom
odredjenom dobu dana.
NAPOMENA : NE TREBA SE BOJATI KOLIINE HRANE KOJU JEDEMO,
AKO JE JEDEMO U PRAVO VREME I U PRAVILNOJ KOMBINACIJI
Uslov za pravilan reim
Prvi korak koji pravimo u cilju pravilne primene hrono nutritivnog principa je
u sledeem: potrebno je smiriti aktivnost pankreasa, odnosno guterae, da
bi se insulinska aktivnost normalizovala, pa je preporuka da se najmanje dve
do etiri sedmice (a poeljno je i due) iz ishrane iskljue sve vrste slatkia
(kolai, keks, okolade, voe i dr). Zbog toga to mleko u elucu pravi
grudvice, zvane kazeinati, koje spreavaju resorpciju mnogih minerala,
mleko se svakako iskljuuje iz ishrane za sva vremena, ali i mleni proizvodi
u samom poetku programa, naroito jogurt, kakavalj i kefir i svaka vrsta
alkoholnih pia.
U okviru ovih grupa, dozvoljeno je u ovom periodu konzumirati i namirnice
koje predstavljaju IZUZETKE :
- dem za dijabetiare, bez ikakvog dodatog eera ili zasladjivaa, mogue
je koristiti domai upren ili ukuvan dem, ali u njega ne smemo staviti ni
eer fruktozu niti zasladjivae
- kiselo mleko 2 - 4 puta nedeljno, procenat masnoa do 3.2
- puter (maslac) 10 do 20 g dnevno
- limun dodat u biljne ajeve, vodu, salate i orbe
(ove namirnice usled posebne tehnoloke proizvodnje, ili osobine ne remete
na metabolizam).
OBROCI
DORUAK - ovo je najvaniji obrok !!!
Doruak je kapitalni obrok, jer ovaj obrok definie sve elijske funkcije u
organizmu dalje u toku dana.
28
29
30
beli hleb
kafa
okolada
sladoled
brusnice
Kao to je reeno, voe nije poeljno jesti ujutro, jer osim to na organizam
nema nikakvu korist ujutro od njega, zbog slabog izluivanja enzima koji
uestvuju u varenju voa, teko ga i varimo. Iako mnogi nutricionisti i dalje
preporuuju unos voa ujutro, ako ovo inite, promenite navike danas!
Nova preporuka Svetske Zdravstvene Organizacije je da se u dijetetskim
reimima voe zabrani u jutarnjem obroku!
Kliniki je dokazano da se redovnim unosom sveeg voa ujutro pankreas
polako iscrpljuje, a iskustva u praksi pokazuju da se kod svih ljudi koji ujutro
jedu samo voe, telesna teina ne moe dovesti do idealne vrednosti. Iako
kod nekih pacijenata postoji gubitak teine za vreme vonih dijeta, on je
privremen, a jo-jo efekat je drastian.
Dugotrajno konzumiranje veih koliina voa ujutro i prepodne, kod mnogih
ljudi dovodi do pojave pre- dijabetesa i sledstveno eerne bolesti u starijem
ivotnom dobu, to je danas sve ea pojava, a to starije ivotno doba
se sve vie odnosi na ljude starosti od 40 godina, pa na vie.
Deca koja jedu vie voa u svako doba dana, a naroito ujutro su najee u
grupi dece sa veom telesnom teinom. Skoro svako uvek zaboravlja da je
voe = slatki! I to sa vie vrsta razliitih eera od okolade, na primer.
Doruak bi trebalo da traje 30 minuta i da ne bude kasnije od 11 sati pre
podne.
Ukoliko je doruak kvalitetan, kasnije se u toku dana smanjuje elja za veim
koliinsko kalorijskim unosom hrane.
Ako se pojavi glad u prepodnevnim satima, posle obilnog ili manje obilnog
doruka, a znamo da neemo biti u mogunosti da jedemo do kasnih
popodnevnih sati, sasvim je u redu ponoviti unos hrane, slian doruku, ne
kasnije od 13 asova. Na primer, ukoliko smo za doruak pojeli tost sa
puterom i ureim prsima ili slino, plus kiselo mleko, moemo ponoviti do 13
asova ovakav obrok, ali bez kombinovanja hleba i jakih proteina, znai
moemo pojesti tost sa puterom i kiselo mleko, ili samo urea prsa (pilea
prsa, unka, peenica, itd) sa sveom paprikom, krastavcem i slino. Ili proju
sa sirom i kiselim mlekom.
31
32
8) Proja sa sirom
9) Pita na plotni (kora za gibanicu ili pitu se premae sa sveim muenim
jajima i mladim sirom, zatvori se u obliku kvadrata ili trougla i ispi na malo
ulja).
10) Gibanica, kiselo mleko
Praka unka, pilee i uree grudi su dozvoljene, peenica takodje, ali bi
trebalo biti oprezan sa namirnicama kao to su patete, virle i nekim
suhomesnatim poizvodima ukoliko ne znamo taan sastav i koliinu aditiva.
33
Jedna aa crvenog vina je idealna za varenje (ukoliko nam obrok nije bio
sainjen od ugljenih hidrata). Eventualno se moe konzumirati jedna vrsta
voa, sat vremena nakon obroka (samo kad je telesna teina stabilizovana),
ali na svaka tri do etiri dana.
Meso je mogue zameniti proteinima iz biljaka (pasulj, soja, soivo), prema
tanoj proceni proteinskog sastava.
Iako postoje mnogobrojni dijetetski reimi, kao i razlika u stavovima
nutricionista po pitanju kombinacija namirnica, samo jedan reim iskustveno
daje odline rezultate: proteini i ugljeni hidrati se ne kombinuju u jednom
obroku, bilo da je ruak ili veera u pitanju. Poznati svetski naunici su
objavili poslednjih godina, da je potrebno ak do godinu dana, da se
organizam metaboliki oisti od toksina nakupljenih usled loeg i sporog
metabolisanja kombinovanih namirnica.
Jedino vreme kad je kombinacija mogua, ak i poeljna je jutro. Tada je
aktivnost enzima veoma znaajna i jedino ujutro ne postoji kompeticija ovih
enzima u varenju.
Kombinovanje belanevina i ugljenih hidrata u svako drugo doba dana nije
dobro, jer se enzimska aktivnost za njihovo varenje i metabolisanje ne
poklapa, naprotiv, dolazi do blokiranja aktivnosti jednog enzima od strane
drugog, pa e jedna vrsta namirnica usporiti varenje druge vrste. Najee je
ugroeno varenje ugljeno hidratnih namirnica (hleb, testenina) pa ove
namirnice ostaju dugo u crevnom traktu dovodei do truljenja i oteenja
zidova creva. Varenje belanevina podie kiselost eludanog soka, a ta
kiselost zaustavlja varenje ugljenih hidrata. Bolje je jesti samo belanevine ili
samo ugljene hidrate.
U teke kombinacije spadaju: nicla s krompirima; meso i hleb, meso i
testenina (lazanje, pagete sa mesom, musaka od krompira) banana i jogurt;
Trebalo bi izbegavati graak s mesom. Belanevine prisutne u mleku,
sirevima i mahunarkama i one prisutne u mesu, ne idu zajedno. Ove prve u
grumenima se rasporeuju oko belanevina iz mesa, onemoguavajui tako
pravilno varenje.
Teke su i sledee kombinacije: riba na aru i gorgonzola; hamburger sa
sirom; meso ili riba pripremljeni na pavlaci; svinjske kobasice sa soivom;
pirina i meso; pirina i vino. Kao to je reeno, varenje skrobnih namirnica
(testenina, itarice, banane, krompir, itd) trai alkalnu sredinu i zaustavlja se
u prisustvu kiselih materija, na primer voa, sokova od agruma, vina, limuna
i sireta.
Jela od pirina uz istovremeno konzumiranje vina, kao i vino uz krompir,
testeninu, hleb ne mogu biti u dobrom odnosu. Voe nakon testenine ili
pirina, ali i veoma kisela salata uz testeninu i pirina nije dobra kombinacija.
34
Testenina i slatkii nisu dobra kombinacija takodje. eludac vrlo brzo vari
eere - ako uz njih nismo konzumirali nita drugo. Ali, ako je eludac ve
zauzet varenjem hrane, eeri moraju da ekaju da dou na red. Zato voe i
slatkie nikad ne bi trebalo jesti uz ili nakon obroka. Teke kombinacije: Sva
slana jela u kombinaciji s dezertom ili voem. Slatkie i voe treba
konzumirati izmeu glavnih obroka, a ne odmah posle njih.
Pogrena kombinacija namirnica nee nikada dovesti do idealne odrive
teine i najverovatnije e vremenom dovesti organizam do mnogih bolesti
(osobe obolele od raka debelog creva daju podatak da su uvek jeli meso sa
hlebom ili krompirom, kao i meso u kombinaciji sa testeninama).
Povre je zdravo, ali treba voditi rauna da se kuvanjem menja glikemijski,
odnosno, slatki indeks. Ovaj indeks predstavlja brzinu kojom raste nivo
eera u krvi posle uzimanja odreene vrste hrane, odnosno, to je brzina
porasta nivoa insulina u krvi nakon uzimanja odredjenih namirnica.
Glikemijski indeks odreuje vrsta eera (koja se nalazi u hrani), koliina
dijetnih vlakana u toj hrani i naina pripreme hrane.
Kuvanjem, povre dobija karektiristike obinog eera. Unosom kuvane
argarepe ili celera na primer, podie se nivo eera u krvi, pa sledstveno i
nivo insulina. To vremenom iscrpljuje pankreas, osim to dovodi i do porasta
telesne teine. esto u praksi ujemo izjavu: jedem samo kuvano povre i
nikako da smram! Ove je posledica velike aktivnosti insulina, koji ne
dozvoljava da se mast oslobadja iz elija, ve nasuprot, ini da se mast
nakupi u elijama.
Krompir je namirnica koju naroito treba ograniiti u ishrani ukoliko elimo
da smramo. Danas je krompir toliko genetski izmenjen, da ni ne podsea na
onaj od pre 20 godina. ta se izmenilo? Zamislimo da postoji u krompiru
jedna mala niska bisera, samo to se svaki biser zove amidon, a u njemu se
nalaze biljni eeri. Genetskim inenjeringom se postiglo da, umesto jedne
male niske bisera od amidona, u jedan krompir moe da stane najmanje 100
takvih ogrlica, a da je veliina krompira ostala ista.
Kuvanjem i prenjem, ovi amidonski biseri pucaju i oslobadjaju iste eere.
Moemo slobodno rei da jedui ovaj krompir, mi praktino jedemo eer.
to je raskuvaniji (krompir pire) ili preniji (pomfrit), to je eer u veoj
koliini dostupan i mi optereujemo jo vie na organizam. Krompir kuvan u
ljusci je jo i najbolji izbor.
Obrok kao to je hamburger u zemiki, pomfrit i coca-cola je sigurno zloin
za nae telo! Da ne spominjemo da je coca cola bez eera za nijansu gora
od obine, jer je zasladjena aspartamom, koji razara na pankreas.
Danas je sve vie zastarelo odredjivanje vrednosti hrane prema kalorijskom
indeksu. Dokazano je da mnoge namirnice koje imaju malu kalorijsku
35
vrednost mogu imati veoma visok glikemijski indeks, pa bez obzira na nizak
energetski unos, moe doi do stvaranja, umesto smanjenja masnoa.
Primer namirnica i glikemijskog indeksa - napomena: glikoza (groani
eer) ima glikemijski indeks 100 i na osnovu njega se odredjuju svi ostali
parametri.
Zeleno povre
Paradajz
Limun
Peurke
Tikvice
Soja
Fruktoza
Crna okolada
Sueni graak
Soivo
Pasulj tetovac
Svea argarepa
Mladi graak
Lima pasulj
Leblebije
Jogurt, sir, kis. ml.
Smrznuti graak
Boranija
Svea cvekla
Integr. testenina
Crveni pasulj
Cedjeni sokovi bez e.
Ovsene pahuljice
areni pasulj
Prebranac
15
15
15
15
15
18
20
22
23
27
27
30
32
32
33
35
39
39
39
40
40
40
40
42
43
Integr. pirina
Integr. hleb
Bela testenina
Pekmez
Banana
Cvekla kuvana
Polubeli hleb
Beli pirina
Kukuruz
Keks, biskviti
Kuvani krompir
Mle. okolada
itarice sa eerom
Beli hleb
Beli eer
Kukur. pahuljice
Kokice
argarepa kuvana
Med
Krompir pire
Beli tost
Pekarski krompir
Pakanat
Napolitanke
Maltoza
50
50
55
55
60
65
65
70
70
70
70
70
70
70
75
85
85
85
90
90
95
95
101
109
110
Povre je idealno jesti presno (argarepu i celer naroito), dok mnoga druga
povra treba samo kratko skuvati na pari. Pakanat iz supe dijabetiari
nikako ne treba da jedu. Idealne namirnice su one iji glikemijski indeks ne
prelazi 45. Dobro je kombinovati namirnice niskog i visokog glikemijskog
indeksa.
Program hrono ishrane podrazumeva i kombinovanje namirnica visokog
glikemijskog indeksa i takozvanog niskog glikemijskog punjenja, ali to je
predmet koji se obradjuje u toku programa lino sa lekarima, da bi se
ostvario individualni koncept ishrane.
Idealno vreme (ali ne i obavezno vreme) za ruak je izmedju 13 i 15 asova.
36
37
38
11) Aromatino soivo (crni luk, argarepu i praziluk isei, slaninu propriti,
dodati povre i dinstati oko 3 minuta, umeati soivo zeleno, dodati junee
supe ili vode, kuvati dalje)
12) junea supa (jednostavno za pripremu, ukusno i zdravo jelo) veza zeleni,
pare junetine za supu, luk crni, zaini. Meso iz supe sa senfom, renom i
39
40
INDEKS
22
22
25
32
32
41
Kruke
Jabuke
Breskve
Pomorande
Kivi
Mango
Kajsije
Banane
Suvo groe
Ananas
Dinje
Lubenice
36
38
43
43
52
55
57
62
65
66
64
72 !!!!
42
43
Ako uvee pojedemo sendvi, picu ili testeninu, dodali smo nekoliko masnih
klobuka na na stomak, zadnjicu, butine itd.
Neki ljudi poseduju metabolizam koji moe veoma dugo tolerisati razne
greke u ishrani. Mnogi mladii i devojke esto dodaju veernjem
ugljenohidratnom obroku i koka kolu ili mleko u neogranienim koliinama.
Pri tom mnogi izgledaju ak i dobro. Uvek se setite reenice jednog uvenog
fiziologa: telo pamti! Izgledaemo dobro i oseaemo se zdravo sve do
jednog momenta. A taj momenat se bez izuzetka pojavi svakome ko je dugo
greio u izboru hrane i vremenu obroka.
Deklaracije, odnosno nalepnice na pojedinim namirnicama su ture ili
napisane neverovatno malim fontovima, za koje su ponekad potrebna
pomagala i najotrijem oku.
Proitajte svaku deklaraciju, to je od ogromnog znaaja, recimo, na mnogim
proizvodima emo videti da imaju u svom sastavu mleko u prahu tost hleb,
dvopek, integralni biskviti, supe iz kesice, biljni lag, jogurt itd... ovo tada
nije dobra namirnica za sve one koji imaju intoleranciju na kravlje mleko, a
ova intolerancija je najea u naoj praksi.
Ovde ak i ne spominjemo emulgatore i pojaivae ukusa, kao ni ostale
hidrogenizovane biljne masnoe, to sve skupa uopte nije poeljno u
ishrani!
Za poboljanje imunog sistema, birajte biljne ajeve, koji su bazni, a ne
vone ili crne, koji su kiseli, obavezno dodajte sok od limuna (koji ostavlja
bazni trag kao to je reeno).
Suve smokve, suene masline, rendan celer, maslinovo ulje, sve perun,
paradajz, krastavac, plavi patlidan, brokoli, kupus, argarepa, crni i beli luk,
jabuke, lubenice, kajsije, kupine, ribizle, to su samo neke od namirnica koje
nam pomau u borbi protiv infekcija.
Ono to nam odmae je sledee: pivo, coca cola, kikiriki, orasi, kafa, eer,
okolada, keap, majonez, brusnice, borovnice, kukuruz, soivo, ljive,
kakao, senf i drugo.
Iako i danas postoje burne rasprave u vezi sa znaajem holesterola u
nastanku sranih bolesti, medicinski strunjaci sve vie dolaze do saznanja
da ba nije lako optuiti holesterol za srane probleme savremenog oveka.
Rezultati mnogih savremenih studija su i dalje nedosledni i zbunjujui.
ta je holesterol?
Holesterol je alkohol velike molekulske teine, koji se proizvodi u jetri i nekim
elijama u organizmu. Znaaj ovog jedinjenja je veoma veliki za ivot
oveka, a najbitnije uloge holesterola su sledee:
44
45
46
47
48
49
Glukoza u krv dolazi iz hrane (od ugljenih hidrata) i iz jetre (rezerva glukoze
iz glikogena).
Osim to skladiti. jetra proizvodi male koliine eera (proces proizvodnje
naziva se glukoneogeneza).
Nakon obroka, ugljeni hidrati iz sistema za varenje ulaze u krv, a putem krvi
odlaze do elija.
Nekim elijama (miine i masne elije) je potrebna pomo da bi primile
eer iz krvi i iskoristile ga za stvaranje energije. Jetri je takodje potrebna
pomo za proces skladitenja eera u obliku koji se zove glikogen.
Insulin, hormon pankreasa slui kao klju koji otvara ova pomona vrata i
omoguuje eeru iz krvi da ue u elije.
elije prave energiju za svoj rad od eera koji je pomou insulina uao u
njih i ovaj proces smanjuje nivo eera u krvi, vraajui ga na normalne
vrednosti.
Svaki unos hrane podie nivo eera u krvi, zatim sledi izluivanje insulina
kao medijatora procesa iskoritavanja eera, s druge strane fizika aktivnost
smanjuje nivo eera.
Stres podie nivo eera, a alkoholna pia sniavaju nivo eera, odnosno
glukoze u krvi.
Zato postajemo glupi kad jedemo slatkie?
Veoma poznati britanski naunik Patrick Holford je objavio na desetine
strunih tekstova o veoma loem uticaju takozvanih brzih eera u ishrani
(beli i uti eer, med, kolai, rafinisane cerealije musli sa dodatkom meda,
eera ili voa itd).
Jedna velika studija u Velikoj Britaniji, radjena na nekoliko hiljada dece
kolskog uzrasta je pokazala da je u grupi dece koja nekontrolisano jedu
slatkie i sve vrste brzih eera, u proseku nivo inteligencije nii za 25 poena
(ovo je stvarno veoma lo rezultat!!!)
Dokazano je da se pri dugotrajnoj i obilnoj konzumaciji slatkia, kod ljudi u
mozgu, tanije u sinapsama koje omoguavaju komunikaciju izmedju
modanih elija (time ostvarujui misaone procese), pojavljuje takozvani
cross-linking fenomen.
eer u krvi prolazi modanu barijeru, vezuje se za belanevine sinaptikih
veza (komunikacionih kanala), a novonastala veza se zove proteoglikan.
Vremenom se stvara pauinasta materija izmedju vie sinapsi, belanevinasti
put postaje zadebljan, modani impuls spor, a sve to usporava misaone
tokove, smanjuje inteligenciju i dovodi do rane demencije.
50
51
sami! Svaki put kad popijete malu konzervu koka kole, vi ste popili zapravo
desetak kaiica rastopljenog eera u kafeinu. Kod nas se esto pije i preko
1 litar ovog pia, znai, popili ste oko 30 malih kaiica rastopljenog belog
eera. Znate li koliko je to u gramima?
Odgovor je 150!
Ako popijemo 2 litra koka kole, pojeli smo 300 grama rastopljenog eera, a
da nismo ni pomenuli koliinu kofeina pri tom.
Opasna posledica slatkih otrova je pojava eerne bolesti, a kod ljudi koji
obole, postoji velika opasnost od oteenja perifernih nerava, ali i samog
mozga.
Medicinski naziv za eernu bolest je "diabetes mellitus". Termin "diabetes"
znai preterano mokrenje, a re "mellitus" znai med.
U prolosti su doktori dijagnostikovali dijabetes probajui pacijentovu
mokrau. Sladak ukus urina potvrivao je dijagnozu.
Simptomi dijabetesa:
esto i obilno mokrenje
e
glad
gubitak na teini
umor/slabost
zamagljen vid
Tipovi dijabetesa
Postoje dve glavne kategorije dijabetesa:
Dijabetes tip 1 se javlja u detinjstvu ili mladosti i insulin je neophodan u
leenju. Izazvan je aktivnou imunog sistema organizma koji unitava elije
sopstvene guterae - koje proizvode insulin (beta elije).
Dijabetes tip 2 se obino polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom.
U poetku se moe leiti dijetom i vebom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno
je uvesti u leenje tablete, pa insulinske injekcije.
52
53