Professional Documents
Culture Documents
Agroekonomika 63-64
Agroekonomika 63-64
43
AGROEKONOMIKA
AGROEKONOMIKA
ASOPIS DEPARTMANA ZA EKONOMIKU POLJOPRIVREDE I
SOCIOLOGIJU SELA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA UNIVERZITETA
U NOVOM SADU
Glavni i odgovorni urednik: dr Branislav Vlahovi
Ureivaki odbor:
dr
dr
dr
dr
dr
Neboja Novkovi
Radovan Pejanovi
Vesna Rodi
Nedeljko Tica
Branislav Vlahovi
dr
dr
dr
dr
dr
Veljko Vukoje
Vladislav Zeki
Dejan Jankovi
Todor Markovi
Tihomir Zoranovi
Redakcijski odbor:
dr Adrian Stancu, Faculty of Economic Sciences, Ploiesti, Rumunija
dr Dragi Dimitrievski, Fakultet za zemjodelski nauki i hrana, Skopje,
Republika Makedonija,
dr Miomir Jovanovi, Biotehniki Fakultet, Podgorica, Crna Gora.
dr Aleksandar Ostoji, Poljoprivredni fakultet, Banja Luka, Republika
Srpska, BiH.
dr Ivo Grgi, Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
dr Tinca Volk, Ekonomski institut Slovenije, Ljubljana, Slovenija.
dr Stanislav Zeki, Ekonomski fakultet, Subotica
dr Radojka Maleti, Poljoprivredni fakultet Beograd - Zemun,
dr Vesna Popovi, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd,
dr Biljana Veljkovi, Agronomski fakultet, aak
Adresa urednitva: Poljoprivredni fakultet, Departman za ekonomiku
poljoprivrede i sociologiju sela, Trg Dositeja Obradovia br. 8, 21000
Novi Sad, Tel: 021 458 138, Fax: 021 6 350 822.
Adress of Editorship: Faculty of Agriculture, Dositeja Obradovica Sq
No.8,21000 Novi Sad,Serbia, Ph:+38121458138,Fax:+381216350 822
Web: http://agroekonomika.rs
Email: redakcija@agroekonomika.rs
Sadraj
Popovi Vesna, Gruji Biljana
ROBNA I REGIONALNA STRUKTURA IZVOZA POLJOPRIVREDE I
PREHRAMBENE INDUSTRIJE SRBIJE..............................................................
12
13
22
O () .................
23
38
39
49
50
62
63
74
75
83
84
92
Zeki Vladislav, Dini Natalija, Tica Nedeljko, Tomovi Vladimir, Mili Dragan
EKONOMSKA OBELEJA POSTROJENJA ZA PRERADU MESA ................
93
ECONOMIC FEATURES OF MEAT PROCESSING PLANTS .........................
100
100
109
110
124
125
135
136
144
Prdi Nedeljko
ISTRAIVANJE STAVOVA POTROAA O KUPOVINI NA PIJACAMA ...
145
153
154
164
165
178
181
UDK: 339.564
Rad je realizovan u okviru projekta III 46006 Odriva poljoprivreda i ruralni razvoj u funkciji
ostvarivanja stratekih ciljeva Republike Srbije u okviru Dunavskog regiona, koji finansira
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolokog razvoja RS u projektnom periodu 2011-2014.
2
Dr Vesna Popovi, nauni savetnik, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, Volgina 15,
e-mail: vesna_p@iep.bg.ac.rs.
3
Biljana Gruji, istraiva saradnik, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, Volgina 15,
e-mail: biljana_g@iep.bg.ac.rs.
BDV poljoprivrede ukupnoj BDV u 2011. godini iznosio je 10,3%, prema 9,1% u
2009. godini (RZS, 2013a).
Prema podacima iz treeg kvartala 2014. godine, u sektoru poljoprivrede, umarstva i
ribarstva zaposleno je 533.833 lica, odnosno 21,6% ukupno zaposlenih u privredi
(RZS, 2014d).
Iako su rezultati restrukturiranja i privatizacije u sektoru poljoprivrede i industrije
inputa daleko ispod oekivanih, neosporno je da je sa liberalizacijom trgovine poljoprivrednim proizvodima i razvojem trita zakupa zemljita i kredita dolo do aktiviranja procesa ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava, naroito na teritoriji AP
Vojvodine. Krupna gazdinstva se lake odluuju za nabavku kvalitetnijih inputa i
savremene tehnike i tehnologije u proizvodnji, koji garantuju vee prinose i bolji kvalitet proizvoda, odnosno veu konkurentnost na domaem i inostranom tritu
(SEEDEV, 2012).
Uoava se koncentracija proizvodnje u stoarstvu (ivinarstvo, svinjarstvo) na poloprivrednim gazdinstvima pravnih lica i velikim porodinim poloprivrednim gazdinstvima4. Ipak, iako 3% gazdinstava, prema rezultatima Popisa poljoprivrede iz
2012. godine (RZS, 2013b), raspolae posedom veliine preko 20 ha i koristi 44%
korienog poloprivrednog zemlita (KPZ) ne treba zaboraviti da jo 48% gazdinstava sa posedom veliine 220 ha koristi 48% KPZ i da od njihove finansijske i
strune sposobnosti za usvajanje navedenih pozitivnih trendova zavise proizvodni i
izvozni rezultati sektora u celini.
Uee BDV prehrambene industrije ukupnoj BDV u 2011. godini iznosilo je 5,5%,
prema 5,3% u 2009. i 5,2% u 2010. godini (RZS, 2013a). Prehrambenu industriju
karakterie veliki broj sitnih i mali broj krupnih privrednih subjekata. Postojei
kapaciteti su nedovoljno iskorieni. Najvei deo krupnih privrednih subjekata u
prehrambenoj industriji je privatizovan i potom modernizovan (eerane, mlekare,
konditorska industrija, uljare). Mali broj klanica poseduje izvozne dozvole. Nedostaju
savremeni kapaciteti za preradu voa i povra, a znaajne izvozne mogunosti nisu
iskoriene u industrijskoj preradi kukuruza.
Trini lanci su u velikoj meri vertikalno integrisani i zatvoreni za sitne proizvoae, koji ne uspevaju da ispune zahteve otkupljivaa u pogledu kontinuiteta
isporuke i kvaliteta proizvoda. Nedostatak modernih skladinih i doradnih kapaciteta za pripremu proizvoda za maloprodajne lance i izvoz je evidentan. Od drave
se oekuje konzistentna politika agrarne podrke, obezbeenje efikasne trine
infrastrukture, unapreenje investicione klime i zatita konkurencije.
Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju znaajno uee u spoljnotrgovinskoj
razmeni zemlje. Kretanja na svetskom tritu poljoprivrednih proizvoda5, napori za
4
Prema podacima iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije 2014-2024 (Sl.
glasnik RS, 85/2014), ak 20% svinja i 37% ivine gaji se na poloprivrednim gazdinstvima
pravnih lica. Gazdinstva pravnih lica ine 0,4% poljoprivrednih gazdinstava u zemlji (RZS,
2013b).
5
Oekuje se intenziviranje trgovine poljoprivrednim proizvodima u svetu do 2050. godine,
posebno u zemljama u razvoju, uz odravanje cena na relativno visokom nivou U srednjem
roku, oekuje se rast cena i biljnih i stoarskih proizvoda, a najvie e rasti cene mesa i sirovina
za biogorivo (Alexandratos, Bruinsma, 2012, OECD-FAO, 2013).
Pritom, treba imati u vidu da pristupanje Srbije EU podrazumeva ponitavanje sadanjih
ugovora o slobodnoj trgovini, ukljuujui i sporazum sa Rusijom i CEFTA (EurActiv, 2014).
2009
2010
2011
2012
1509,0
56,6
64,5
64,3
5,4
477,3
452,4
158,6
83,7
61,6
84,4
249,0
193,0
56,1
63,0
13,7
23,2
26,1
121,9
1,5
115,7
4,6
1942,9
8344,3
1002,1
940,8
23,3
2013
2097,7
47,4
70,8
83,0
5,0
664,0
669,9
207,8
80,0
126,6
143,2
320,4
214,4
106,0
193,1
52,9
101,8
38,4
188,8
3,6
177,8
7,3
2800,0
14611,4
1624,0
1176,0
19,2
2014 2014/13
(I-IX) (I-IX)
1689,3
118,9
31,2
82,6
109,3
213,1
86,8
136,4
4,3
148,0
526,5
124,2
551,6
117,0
111,9
85,9
57,9
107,0
100,2
113,4
109,5
112,3
281,8
116,3
174,0
105,0
107,8
140,5
112,4
90,9
32,1
84,8
49,2
80,8
31,1
124,8
104,2
79,5
4,7
203,3
95,1
77,1
4,3
80,2
2187,7
114,1
11253,7 106,2
1175,7
100,4
1012,0
135,5
19,4
Izvor: RZS. Spoljnotrgovinski robni promet Republike Srbije, po tekuem kursu USD (ST12).
Saoptenja br:196(2011),197(2012),188 (2013),194(2014),297(2014).
proizvodnje, koji ukljuuje smanjenje broja sitnih uesnika u lancu i poveanje prihoda
na nivou sektora (Tomi et al., 2013).
Tabela 2. Regionalna distribucija izvoza poljoprivrede i prehrambene industrije RS, 2013.g.
Table 2. Regional distribution of agricultural and food export of the Republic of Serbia,
2013.
EU-28
CEFTA**
Ruska Fed.
% uk.
% uk.
% uk.
Ukupno,
izvoza
izvoza
izvoza
mil. U mil.
Mil.
Mil.
PPI*/
PPI/
PPI/
USD
USD
USD
USD
sektora/
sektora/
sektora/
odseka
odseka
odseka
Pol. i prehrambena industrija
2800,0 1468,0
52,4 963,4
34,4 188,7
6,7
0 Hrana i ive ivotinje
2097,7 1152,2
54,9 673,9
32,1 172,7
8,2
00 ive ivotinje, osim od. 03
47,4
0,4
0,9 45,9
96,9
0,0
0,0
01 Meso i preraevine od mesa
70,8
4,9
6,9 59,7
84,3
4,7
6,7
02 Mleni proizvodi i ptija jaja
83,0
7,8
9,4 52,4
63,1 20,1
24,2
03 Ribe, luskari, mekuci i prera.
5,0
0,9
18,7
4,0
79,7
0,0
0,6
04 itarice i proizv. na bazi itarica
664,0 386,0
58,1 259,5
39,1
7,4
1,1
05 Povre i voe
669,9 439,2
65,6 53,7
8,0 129,2
19,3
06 eer, proizvodi od eera i med
207,8 192,6
92,7 12,5
6,0
0,4
0,2
07 Kafa, aj, kakao, zaini i proizvodi
80,0
16,4
20,6 59,9
74,9
0,3
0,4
08 Stona hrana (osim ita u zrnu)
126,6
57,0
45,0 60,1
47,5
4,1
3,3
09 Razni proizv. za ishranu i prera.
143,2
46,8
32,7 66,1
46,2
6,3
4,4
1 Pia i duvan
320,4
67,3
21,0 185,1
57,8
7,6
2,4
11 Pia
214,4
38,9
18,1 162,2
75,6
7,4
3,4
12 Duvan i proizvodi od duvana
106,0
28,4
26,8 22,9
21,6
0,2
0,2
2 Sir. mat, nejestive, osim goriva
193,1 127,1
65,8 37,2
19,3
8,4
4,3
21 Koe i krzno,sirovi
52,9
36,6
69,2
9,6
18,2
0,0
0,0
22 Ulano semenje i ulani plodovi
101,8
71,4
70,2 18,3
18,0
2,9
2,8
29 ivotinjske i bilne sirove materije
38,4
19,1
49,6
9,2
24,0
5,5
14,4
4 iv. i bilna ula, masti i voskovi
188,8 121,4
64,3 67,2
35,6
0,1
0,0
41 ivotinjska ula i masti
3,6
2,4
66,6
1,1
31,3
0,1
1,9
42 vrste bilne masti i ula, sir., raf.
177,8 115,4
64,9 62,3
35,0
0,0
0,0
43 ivot. i bilne masti i ula, prera.
7,3
3,6
49,0
3,7
50,9
0,0
0,0
* Poljoprivreda i prehrambena industrija; **Bez UNMIK Kosovo.
Izvor: RZS. (2014c). Statistika spoljne trgovine. Baza podataka, avgust, 2014.
Godinje kvote za navedene proizvode iznose: za ivu junad i junee meso 8.700 tona, eer
180.000 tona, penuavo vino i vino od sveeg groa u bocama od 2 litra i manjim 53.000 hl. i
vino od sveeg groa u bocama veim od 2 litra 10.000 hl., pastrmku 15 tona i arana 60 tona.
Na trite EU-28 u 2013. godini je plasirano vie od polovine (52,4%) izvoza sektora
poljoprivrede i prehrambene industrije gotovo celokupan izvoz eera, oko 70%
izvoza uljanih semenja i uljanih plodova i koa i krzna sirovih, dve treine izvoza
ivotinjskih ulja i masti, blizu dve treine izvoza voa i povra i vrstih biljnih masti i
ulja i neto manje od 60% izvoza ita i proizvoda na bazi ita. U uvozu poljoprivrednih
proizvoda iz Srbije u EU najzastupljeniji su voe (maline i vinje, smrznute), ito
(penica i kukuruz, merkantilni), eer (eer od eerne repe, vrst, rafinisan) i biljna
ulja (ulje od suncokreta, sirovo i rafinisano, sojino ulje, sirovo) (RZS, 2014c).
Zemlje lanice CEFTA, posebno bive jugoslovenske republike - Bosna i Hercegovina,
Crna Gora i Makedonija su drugo veliko trite za plasman proizvoda srpske
poljoprivrede i prehrambene industrije. Na osnovu jedinstvenog multilateralnog
Sporazuma o slobodnoj trgovini u Jugoistonoj Evropi iz 2006. godine CEFTA 2006
(Sl. glasnik RSMeunarodni ugovori, 88/2007) i Dodatnog protokola iz 2011. godine
(Sl. glasnik RSMeunarodni ugovori, 8/2011) Srbija je u potpunosti liberalizovala
trgovinu poljoprivrednim proizvodima sa preostalim CEFTA partnerima (po ulasku
Hrvatske u EU).
Izvoz na trite zemalja lanica CEFTA u 2013. godini inio je 34,4% izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zemlje CEFTA iz Srbije najvie uvoze ito i
proizvode na bazi ita (penino brano) i pia. Najvei deo izvoza ivih ivotinja, mesa
i preraevina, ribe i preraevina, pia, kafe, ajeva, kakaa i zaina, mlenih proizvoda i
preraenih ivotinjskih i biljnih masti i ulja realizuje se na tritu ovih zemalja.
Sporazum CEFTA 2006, Prelazni trgovinski sporazum sa EU, sporazum sa Turskom i
sporazum sa dravama EFTA sadre institut dijagonalne kumulacije porekla, ija
primena doprinosi razvoju trgovine izmeu zemalja partnera. Sabiranje porekla i/ili
zadravanje porekla ostvarivo je u kretanju proizvoda kroz kumulativnu zonu formiranu
oko EU kroz Proces stabilizacije i pridruivanja (SAP zona)9, kao i u okvirima
sporazuma CEFTA i EFTA, saglasno izdatim obavetenjima (Ministarstvo finansija
Uprava carina, 2014). Srbija je, takoe, jedna od potpisnica Regionalne konvencije o
pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o poreklu robe (PEM konvencija)
(Sl. glasnik RSMeunarodni ugovori, 7/2013). Dijagonalna kumulacija predviena
PEM konvencijom svakako e pospeiti povratak Srbije na trita Bliskog istoka i
Severne Afrike10.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje Evroazijske carinske unije je liberalizovan,
osim za ivinsko meso, odreene vrste sireva, beli eer, penuavo vino, nedenaturisan
etilalkohol i cigarete, kako je definisano sporazumom o slobodnoj trgovini sa
9
EU, zemle Zapadnog Balkana, ukljuene u proces stabilizacije i pridruivanja EU, i Turska.
Dijagonalna kumulacija porekla izmeu Srbije, EU i Turske nije mogua za poljoprivredne
proizvode (ukljuujui proizvode sa visokim sadrajem eera), ugalj i elik.
10
Postojea matrica SAP kumulacije (2012/C 154/07) ostaje na snazi do pune primene PEM
konvencije, koja e omoguiti dijagonalnu kumulaciju porekla robe izmeu: EU, Albanije,
Alira, BiH, Egipta, Farskih ostrva, Islanda, Izraela, Jordana, Kosova, Libana, BJR
Makedonije, Crne Gore, Maroka, Norveke, Srbije, vajcarske (ukljuujui Lihtentajn), Sirije,
Tunisa, Turske i Zapadne obale i Pojasa Gaze (strane ugovornice PEM Konvencije) (2013/C
110/04).
5. Zakljuak
Kretanja na svetskom tritu poljoprivrednih proizvoda, liberalizacija trgovine sa
Evropskom unijom, CEFTA i Ruskom Federacijom i napori za restrukturiranjem
sektora i unapreenjem konkurentnosti doveli su do rasta izvoza srpske poljoprivrede
tokom protekle decenije. Prostora za poveanje izvoza na ovim tritima ima, kao i za
povratak na trita Bliskog istoka, Severne Afrike i SAD. Izvozni rezultati e zavisiti
od sposobnosti sektora da odgovori zahtevima za unapreenje konkurentnosti
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a naroito onima vezanim za potovanje
standarda bezbednosti i kvaliteta proizvoda.
6. Literatura
1. Alexandratos, N., Bruinsma, J. (2012). World Agriculture Towards 2030/2050.
The 2012 Revision. ESA Working Paper, 12-03. FAO Agricultural Development
Economics Division.
2. EurActiv (2014). Pripremiti se za promenu trgovinskih sporazuma zbog EU, http://
www.euractiv.rs/pregovori-sa-eu/7955-pripremiti-se-za-promenu-trgovinskihsporazuma-zbog-eu, (23.10.2014).
3. Gruji, B, Kljaji, N, Vukovi, P. (2012). Livestock production capacity in
CEFTA agreement countries. I International Conference Competitiveness of agrofood and environmental economy, 8-9.11.2012, Bucharest. Thematic Proceedings,
pp. 70-77.
4. Gruji, B., Rajnovi, Lj. (2012). Legislation and trade. In D. Cvijanovi, B. Beki,
M. Jelonik, eds., Solutions and interventions for the technological transfer and
the innovation of the agro-food sector in South East regions - TECH. FOOD
PROJECT, IAE, Belgrade, pp. 62-76.
5. Marz, U., Kalenti, M., Stefanovi, E., Simi, I. (2013). Organska poljoprivreda u
Srbiji 2013. Serbia Organica, GIZ, 2013.
6. Ministarstvo finansija Uprava carina (2014). Poreklo robe, http://www.uprava
carina.rs/lat/PoslovnaZajednica/PorekloRobe/Stranice/PorekloRobe.aspx, (29.10.
2014).
7. Ministarstvo poljoprivrede i zatite ivotne sredine MPZS (2014). Bilansi,
http://www.mpzzs. gov.rs/strana/8151/bilansi, (20. 06. 2014).
8. OECD-FAO. (2013). Agricultural Outlook 2013-2022. Highlights. OECD, Paris.
9. Radovi, Z. (2014). Zatieno je 49 srpskih proizvoda, samo tri i u inostranstvu.
Veernje novosti online, http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.
290.html:473928-Zasticeno-je-49-srpskih-proizvoda-samo-tri-i-u-inostranstvu,
(18. 01. 2014).
10. Republiki zavod za statistiku. (2013a). Statistiki godinjak Republike Srbije
2013.
11. Republiki zavod za statistiku. (2013b). Popis poljoprivrede u Republici Srbiji
2012. Baza podataka, http://popispoljoprivrede.stat.rs/popis/wp-content/themes/
popis2012/ sadrzajcir.htm, 22.09.2014.
12. Republiki zavod za statistiku. (2014a). Statistika spoljne trgovine. Saoptenje br.
194, god. LXIV, 16.07. 2014.
10
13. Republiki zavod za statistiku. (2014b). Statistika spoljne trgovine. Saoptenje br.
br. 297, god. LXIV, 31.10.2014.
14. Republiki zavod za statistiku. (2014c). Statistika spoljne trgovine. Baza podataka,
http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/ReportView.aspx, 29.09.2014.
15. Republiki zavod za statistiku. (2014d). Anketa o radnoj snazi. Saoptenje br. 295,
god. LXIV, 31.10.2014.
16. SEEDEV. (2012). Analiza trendova u proizvodnji i trgovini poljoprivrednih
proizvoda iz Vojvodine u odnosu na proizvodnju i trgovinu u Srbiji, regionu, EU i
svetu.
17. Tomi, D., Popovi, V., Tandir, N. (2013). Effects of SAA Import Liberalization
on Serbian Agriculture. 135th EAAE Seminar Challenges for the Global
Agricultural Trade Regime after Doha. Thematic Proceedings, pp. 323-348.
18. Tomi, D., Popovi, V., Vlahovi, B. (2010). Implikacije primene Prelaznog
trgovinskog sporazuma na agroprivredu Srbije. M. evarli, D. Tomi, ured.
Agroprivreda Srbije i evropske integracije. DAES, PK Vojvodine, str. 27-58.
11
Primljen/Received:29.09.2014.
Prihvaen/Accepted:20.10.2014.
The work was executed within the project III 46006 Sustainable agriculture and rural
development used to achieve the strategic goals of the Republic of Serbia within the Danube
region, funded by the Ministry of Education, Science and Technological Development of the
Republic of Serbia in the project period 2011-2015.
Vesna Popovi, PhD, principal research fellow, Institute of Agricultural Economics, Volgina
Street no. 15, 11060 Belgrade, Serbia, e-mail: vesna_p@iep.bg.ac.rs.
Biljana Gruji, research assistant, Institute of Agricultural Economics, Volgina Street no.15,
11060 Belgrade, e-mail: biljana_g@iep.bg.ac.rs.
12
UDK: 339.142
13
2. Rezultati istraivanja
2.1. Izvoz smrznutog povra
U meunarodnim okvirima promet smrznutog povra je znaajan. Osim ouvane nutritivne vrednosti, smrznuto povre nudi jo niz pogodnosti; dostupno je tokom itave
godine, moe dugo da se uva, naravno, na niskim temperaturama, esto je jeftinije
od sveeg povra, potrebno je manje vremena za pripremu jer je ve delom obraeno
(blaniranjem) pre samog procesa zamrzavanja i sl. Razvijena preraivaka industrija
uslov je znaajne proizvodnje i izvoza. U strukturi svetskog izvoza dominiraju: smrznuti graak, boranija, kukuruz eerac, mrkva, brokoli, paprika, peurke, razni miksevi od vie vrsta povra i sl.
U istraivanom vremenskom periodu (2009-2013) prosean izvoz smrznutog povra
u svetu iznosio je 5,1 milion tona. Isti ostvaruje tendenciju znaajnog poveanja po
prosenoj stopi od 5,35% godinje. U odnosu na poetnu, izvoz se u poslednjoj
godini analiziranog perioda poveao za 27%, te je dostigao nivo od 5,9 miliona tona.
Ovo ukazuje na dinaminu meunarodnu razmenu. Od ukupne svetske proizvodnje
u promet dospeva jedna treina smrznutog povra. Vrednosno iskazano, izvoz je
proseno iznosio 5,9 milijardi US dolara, to ga svrstava u proizvode sa visokim ueem u strukturi svetskog prometa agroindustrijskih proizvoda. U poslednjoj godini,
u odnosu na poetnu, izvoz je povean za 1,2 milijarde dolara.
Analizirano po zemljama najznaajniji izvoznik smrznutog povra u svetu je Belgija
iji prosean izvoz iznosi 1,1 milion tona, to ini 22,2% svetskog izvoza. Belgija
predstavlja najveeg evropskog proizvoaa smrznutog povra i daje etvrtinu
ukupne proizvodnje smrznutog povra Evropske unije (CBI, 2009). Izvoz belei
tendenciju znaajnog rasta po stopi od 5,15% godinje (tabela 1). Izvozi se skoro
80% ukupne domae proizvodnje smrznutog povra. Izvoz ima znaajnu podrku
Vlade, i odgovarajuih institucija, a zahvaljujui dobrom kvalitetu i marketinkim
aktivnostima neprestano se iri na nova trita. U analiziranom periodu, od izvoza
smrznutog povra Belgija je proseno zaradila 1,2 milijarde dolara godinje. Najznaajniji izvoz ostvaruje se u Francusku (26%), Nemaku (24%), Veliku Britaniju
(14%), Holandiju (6%) i Italiju (6%). Evidentno je da je najvei izvoz usmeren u
zemlje Evropske unije. Navedene zemlje apsorbovale su tri etvrtine izvoza smrznutog povra iz Belgije (2009-2013).
Tabela 1. Najvei izvoznici smrznutog povra u svetu (2009-2013)
Table 1. The largest exporters of frozen vegetables in the world (2009-2013)
Prosena vrednost Uee u svetu
Stopa
Prosena
Drava
(000 tona)
(%)
promene (%) vrednost (mil. $)
Belgija
1.156
22,5
5,15
1.252
Kina
818
15,9
2,79
864
Poljska
372
7,2
7,16
274
panija
355
6,9
6,52
413
Meksiko
317
6,2
3,32
342
Izvor: Obraun na bazi podataka International Trade Centre - www.intracen.org
15
Na drugom mestu nalazi se Kina iji prosean izvoz iznosi 818 hiljada tona, to ini
15,7% svetskog izvoza. Ova zemlja predstavlja i najveeg svetskog proizvoaa
smrznutog povra (FAO, 2013.). Izvoz belei tendenciju umerenog rasta po stopi od
2,79% godinje, mada u poslednjoj godini ostvaruje neznatan pad izvoza (grafikon
1). Vrednost izvoza iznosi 864 miliona dolara godinje. Prema Shields i Wu Huang
(2004) jedan od najbre rastuih segmenata izvoza preraevina iz Kine jeste smrznuto povre, iji izvoz se poveao vie nego petostruko izmeu 1992. i 2001. godine, a
ako se izuzme pripremljeni smrznuti krompir (uglavnom pomfrit), Kina je drugi po
veliini svetski izvoznik smrznutog povra, posle Belgije.
Najznaajniji izvoz ostvaruje se u Republiku Koreju (30%), Japan (26%), USA
(12%), Veliku Britaniju (4%) i Australiju (3%). One su apsorbovale tri etvrtine izvoza smrznutog povra iz Kine (2009-2013). Sledi Poljska iji prosean izvoz iznosi
372 hiljade tona, to ini 7,2% svetskog izvoza. Izvoz belei tendenciju znaajnog
porasta po stopi od 7,16% godinje, to je najintenzivniji porast u odnosu na ostale
najvee svetske izvoznike. Navedeno je rezultanta znaajnog rasta domae
proizvodnje. Poljska predstavlja drugog po znaaju evropskog proizvoaa
smrznutog povra (ispred panije i Francuske). Vrednost izvoza iznosi proseno 274
miliona dolara godinje. Evidentno je da i pored znaajnog koliinskog izvoza, isti
vrednosno zaostaje za panijim i Meksikom (tabela 1). Najznaajniji izvoz ostvaruje
se u Nemaku (24,3%), Rusku Federaciju (22%), Francusku (10%), Veliku Britaniju
(7%) i Belgiju (6%). Navedene zemlje apsorbovale su 69% ukupnog izvoza smrznutog povra iz Poljske. Vie od polovine izvoza usmereno je u zemlje Evropske unije.
Neto manji izvoznik jeste panija, iji prosean izvoz iznosi 355 hiljada tona, to
ini skoro 7% svetskog izvoza. Izvoz belei tendenciju znaajnog rasta po stopi od
6,52% godinje. Vrednost izvoza iznosi proseno 413 miliona dolara godinje. panija predstavlja znaajnog proizvoaa smrznutog povra i velikog izvoznika. Najznaajniji izvoz ostvaruje se u Francusku (28%), Veliku Britaniju (16%), Belgiju
(14%), Portugaliju (9%) i Nemaku (8%). Navedene zemlje apsorbovale su tri etvrtine izvoza smrznutog povra iz panije (2009-2013.). Evidentno je da dominiraju
zemlje Evropske unije.
Na petom mestu u svetu nalazi se Meksiko, iji prosean izvoz iznosi 317 hiljada
tona, to ini 6% svetskog izvoza. Izvoz belei tendenciju umerenog rasta po stopi od
3,32% godinje. Vrednost izvoza iznosi proseno 342 miliona dolara godinje. Veliki
deo smrznutog povra ini paprika. Najznaajniji izvoz ostvaruje se u USA koja je
apsorbovala 97% ukupnog izvoza, znatno manji izvoz usmeren je u Kanadu, Japan,
Nemaku i Kolumbiju.
Zemlje navedene u tabeli 1, imaju apsolutnu dominaciju jer daju vie od polovine
(55%) ukupnog izvoza. One, praktino, diktiraju uslove na meunarodnom tritu
(cene, uslove prometa, kvalitet i sl.). Imaju savremenu tehnologiju proizvodnje i tradiciju to je rezultiralo visokim kvalitetom smrznutog povra. Postoji znaajna tranja na svetskom tritu, tako da se u narednom periodu moe oekivati dalja ekspanzija izvoza, ali sa umerenijim vrednostima.
16
1400
(000 t)
1200
1000
800
600
400
200
2009
2010
Belgija
2011
Kina
Poljska
2012
panija
2013
Meksiko
pripremanju obroka jedan je od najvanijih trendova kod potronje smrznutog povra. Ovo predstavlja dobru mogunost za plasman sledeih proizvoda: ohlaeni i
smrznuti obroci (sadre miks povra koji su dopunjeni mesom i krompirom ili testeninom sa zainima), ohlaene i smrznute supe, ohlaeni i smrznuti kompletni obroci
-heat and eat. Najvee uvozno trite jesu zemlje Evropske unije, a skoro svo
povre uvozi se upravo iz zemalja ove grupacije, sa izuzetkom smrznute paprike,
peurki i pargli. Belgija, Poljska i Holandija glavni su snabdevai Evropske unije
povrem. Turska je glavni snabdeva smrznute paprike i peuraka, a Kina smrznutih
peuraka i pargle (CBI, 2009). Najvei uvoznik smrznutog povra u svetu su
Sjedinjene Amerike Drave, sa prosenim uvozom od 659 hiljada tona, to predstavlja 12,6% ukupnog svetskog uvoza. Ostvaruje tendenciju umerenog porasta, po
stopi od 2,9% godinje (tabela 2). Uvoz smrznutog povra (ukljuujui i krompir)
ima trend rasta, u periodu od 2000-2008. godine uvoz je u proseku bio skoro tri puta
vei od nivoa koji je ostvaren u periodu od 1990. do 1998.godine (USDA, 2012).
Prosena vrednost uvoza smrznutog povra proseno iznosi 776 miliona US dolara.
Uvoz je rezultanta visoke tranje, odnosno visoke domae potronje, kao i poveanja
asortimana raznim kvalitetnim vrstama smrznutog povra.
Tabela 2. Najvei uvoznici smrznutog povra u svetu (2009-2013)
Table 2. The largest importers of frozen vegetable in the world(2009-2013)
Drava
USA
Nemaka
Francuska
Japan
V. Britanija
Prosena vrednost
Uee u svetu
Stopa
Prosena
(000 tona)
(%)
promene (%)
vrednost (mil. $)
659
12,6
2,90
776
534
10,3
2,18
617
499
9,6
2,68
577
421
8,1
6,95
706
401
7,7
1,66
460
Izvor: Obraun na bazi podataka International Trade Centre - www.intracen.org
Uprava za hranu i lekove Sjedinjenih Amerikih Drava (Food and Drug Administration - FDA) uporedila je mnogo vrsta sveeg povra sa istim vrstama u smrznutom obliku i ustanovila da imaju relativno istu hranljivu vrednost. ak u nekim
sluajevima smrznuto povre ima veu hranljivu vrednost od sveeg povra (www.prohealth.com). U narednom periodu oekuje se blagi rast uvoza smrznutog povra
od strane Sjedinjenih Amerikih Drava.
Na drugom mestu meu najveim svetskim uvoznicima nalazi se Nemaka sa neto
manjim uvozom od USA, u koliini od 534 hiljade tona i 10,3% ukupnog svetskog
uvoza, ali sa umerenijom stopom rasta (2,18%). Prosena vrednost uvoza smrznutog
povra iznosila je 617 miliona US dolara. Znaajan uvoz posledica je visoke potronje smrznutog povra. U uvozu najvie je zastupljeno smrznuto povre iz Belgije
(45%), Poljske (16%), Holandije (10%), panije (5%) i Francuske (4%), to ini 80%
ukupnog uvoza smrznutog povra u Nemaku. Najvei deo uvoza ostvaruje se iz zemalja Evropske unije.
800
(000 t)
700
600
500
400
300
200
2009
SAD
2010
2011
2012
Nemaka
Francuska
Japan
2013
V. Britanija
Sledi Francuska sa uvozom od 499 hiljada tona, to ini 9,6% ukupnog svetskog
uvoza. Uvoz karakterie trend umerenog rasta po stopi od 2,68% godinje. Prosena
vrednost iznosila je 577 miliona US dolara. U uvozu najvie je zastupljeno smrznuto
povre iz Belgije (51%), panije (17%), Poljske (7%), Holandije (5%) i Portugalije
(3%), to ini 83% ukupnog uvoza. Najvei uvoz ostvaruje se iz zemalja Evropske
unije.
etvrti po znaaju uvoznik je Japan sa uvozom od 421 hiljade tona, odnosno 8,1%
ukupnog svetskog uvoza. Karakterie ga trend znaajnog rasta uvoza po stopi od
6,95% godinje. To je ujedno i najintenzivniji rast u odnosu na ostale najvee svetske
uvoznike. Prosena vrednost uvoza smrznutog povra u ovu zemlju iznosila je 706
miliona US dolara. Najvie je zastupljeno smrznuto povre iz Kine (59%), USA
(14%), Tajlanda (9%), Kineskog Tajpeha (7%) i Novog Zelanda (3%), to ini 92%
ukupnog uvoza. Evropske zemlje, praktino ne izvoze smrznuto povre u Japan.
19
smrznutog povra je USA sa 659 hiljada tona i ueem od 13% u svetskom uvozu.
Najvei deo smrznutog povra (87%) uvozi iz Meksika, Kanade, Kine, Gvatemale i
Ekvadora. Veliki uvoznici su i Nemaka, Francuska, Japan i Velika Britanija, koje
apsorbuju skoro polovinu svetskog uvoza smrznutog povra.
U narednom periodu moe se oekivati blagi rast meunarodnog prometa koja e biti
uslovljen dejstvom ekonomske krize. Svetski trend jeste konzumiranje raznih vrsta
mikseva smrznutog povra i polugotovih jela, ohlaenih i smrznutih obroka (sadre
miks povra koji su dopunjeni mesom, krompirom ili testeninom), ohlaenih i
smrznutih supa od povra i sl.
4. Literatura
1. CBI (Centre for the Promotion of Imports from developing countries) - Agency of
the Ministry of Foreign Affairs of the Netherlands (2009): Preserved fruit and
vegetables - The EU market for frozen fruit and vegetables http://www.cbi.eu/system/files/marketintel/2009_-_Frozen_fruit_and_vegetables1.pdf. [pristupljeno:
22.09.2014].
2. Global Industry Analysts Inc. (2007): Frozen Fruits and Vegetables: A Global Strategic Business Report, rezultati istraivanja preneti u lanku Frozen fruits and
vegetables market to hit 22.6 million tons by 2015, http://westernfarmpress.com/orchard-crops/frozen-fruits-and-vegetables-market-hit-226-million-tons-2015
[pristupljeno: 15.09.2014].
3. Jai, M. (2012): Povijest i trendovi razvoja tehnologije voa i povra, www.tehnologijahrane.com/enciklopedija-2/tehnologija-voca-i-povrca-povijest-i-trendovi [pristupljeno: 15.09.2014].
4. Popov, Ralji Jovanka (2013): Distribucija hrane i pia u ugostiteljstvu, www.dgt.uns.ac.rs/download/distribucija02.pdf [pristupljeno: 15.09.2014].
5. Pro Health (1999): FDA says frozen fruit, veggies just as good for you as fresh,
www.prohealth.com/library/showarticle.cfm?libid=1065 [pristupljeno: 05.09.2014].
6. Progressive magazin (2007): Smrznuto povre, http://progressivemagazin.rs/online/smrznuto-povrce-2/ [pristupljeno: 22.09.2014].
7. Shields, D., Wu Huang, Sophia (2004): Chinas Fruit and Vegetable Trade poglavlje u knjizi: Global Trade Patterns in Fruits and Vegetables, United States
Department of Agriculture - Economic Research Service
8. Statista (2014): U.S. households: Do you eat frozen vegetables (excluding potatoes)?,
www.statista.com/statistics/279336/us-households-consumption-of-frozen-vegetables-excluding-potatoes/ [pristupljeno: 22.09.2014].
9. USDA (2012): Vegetables & Pulses Trade, United States Department of Agriculture Economic Research Service http://www.ers.usda.gov/topics/crops/vegetablespulses/trade.aspx#.VDcii1d6gXI [pristupljeno: 20.09.2014].
10. Vukui, Tomislava (2011): Smrznuta hrana: sezonsko i izvan sezone, www.jatrgovac.com/tag/smrznuta-gotova-jela [pristupljeno: 15.09.2014].
11. www.ardo.com/en/sitepages/view/12 [pristupljeno: 15.09.2014].
12. International Trade Centre - www.intracen.org/trade-support/trade-statistics/
13. Food and Agriculture Organization - www.fao.org/statistics/databases/
21
Branislav Vlahovi, PhD, Full Professor, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad,
Dositeja Obradovia Sq. 8, Novi Sad, Serbia, tel: +381 21 485 35 00, e-mail:
vlahovic@polj.uns.ac.rs
2
Anton Pukari, PhD, Research Associate, Institute of Agricultural Economics, Volgina 15,
Belgrade, Serbia, tel: +381 11 6 297 28 52, e-mail: anton.puskaric@gmail.com
22
UDK: 338.43
O ()
1
. , ,
. , , , - ( ,
, (), , , .).
, , , .
,
(- ),
e .
: , , , , .
1.
( 1989) ( 2014) .
.
, , , ,
.
, , (
). ,
, ,
, . , ( ) , , , .2
1
, . ., ,
, 8, , : +381 63 600217; e-mail:
pejanovic@polj.uns.ac.rs.
46006
23
2000. ,
,
, 1994. ,
1999. ,
, ,
.
( ),
. , ,
,
.
2.
, , , ,
.
. :
(), - () ( ).
,
, .
.
, , ,
. , ,
, , , ,
, , ,
, .
, .
, , . ,
, ,
.
,
( , , , , )
(1) , (2)
, (3) , (4)
, (5) -
, (6) ,
, ,
.
24
. () ,
.
, 16.
, . ,
, , .
,
.
,
,
.
. (
, , , , ) (
, , , , , ).
, ,
.
2.1.
( ) .
. ,
, , .
(increasing shareholder value), , ,
,
.3
, ,
. , , : , , , . :
, , ,
. .
, ,
()
() . , .
Milton Fridman :
.
25
.4
, ,
( ) .
( ),
.
.5
. ,
. , . : ,
,
. :
, ( ) ( ). :
. , ,
.
, . .
, , . ,
. ,
. ,
, ( )
() . (90- ) , 2001. .
. . , , . . ,
, 2001. ,
.
, , , .
4
, : ,
,
, .
( )
( , , , 2013).
, , , ,
.
, .
26
,
, .
. ,
, , .
: ?
, ?
, ,
( ). ,
.
,
, , .
, , ,
() .
?
,
1989. 1990., ,
(
)
1991, ,
. , ,
, , 1991.
34 139 1992. . ,
1993. , 1994.
(1994-1997)
,
,
( ).
,
40 4 . , , 436 .
1996. , ,
.
,
,
.
27
, ,
,
.
,
. 12. 2001. ,
.
.
, .
,
. , .6
2001. 7.
.
,
, . ,
,
8.
2008. , .
.
.
, .
6
, ,
, .
.
, 6 30 1 DEM
.
, 2000.,
, 1997. ,
2000. .
2001.
2014.
. 12. 2014.
,
. .
: , . (2000). :
, :
, , .
28
.
9.
, 2001. , .
10.
. ,
,
11.
, .
.
, ,
, 12. 24 29. 2012. ,
2012. .
?
, 2008.
. , , .
.
94 2009.
2010. 33 ,
, 18, 2012. 12
. 2
2011, 2012; .
2013. .
(
)
0,8%, ; 13,7%,
9
: , . (2012),
: www.bradulovic.com.
10
: , . (2001), ,
, , .
11
, . (2012): : ,
, . 681.
12
, . (2007):
, , . 151-158.
29
10,9%. , 9,1% . ,
41,2%
( , 2014).
2001.
.
. ,
,
2001.
. ,
,
. ,
, . 2008, per capita
(, ., 2014).
, 2002-2013.
2014. .
1.
, - 2002-2013. - 2014.
Figure 1: Number of sold companies and revenues from privatization by the methods of
sales in the period January-December 2002-2013. and January-June 2014
:
30
, 2008.
. 2002. 2012. 671 ,
41,5%
( , 55%).
. 45% ,
1,1 . 61% (
)
. , ,
(
, 2008. ).
671 , (251 ), . (250 ). ,
(89 ),
(56 ),
(20 ),
( , 2014).
.
2007.
.
.
, ,
2013. 130 2/3 2002. . 12.000 .
, .
, 130 , 60% 2002.
(, ., 2014).
,
260 . 30
,
.
.
.
. , .
, /
. .
31
(2014)
500 ,
( 160 ).13
24 . , , . , ,
.
?
. 154 53,8 .14 : , , , , Yumko, ...).15
. 419 35,5 .
: , ,
, ...). , .
, .
, , (2014)
200 ,
, ... ,
.
, ,
.
.
2009. ,
.
,
: , -,
, , , .
, , ;
, , Airways-,
Etihad Airways-.
.
, , .
13
37 21
. , :
(), , (. ), , ,
.
14
160.
15
2013. .
90.000 . .
32
.
(2014) .
(2014) .16 ,
,
. : , ,
, .
,
(. ,
10%,
). .
,17
?
, ,
. ,
. , ,
. , ,
,
, . , .
, , . ,
.
.
3. :
. ,
.18 , ,
() , , ( ),
, .
.
, , . , ,
, (,
16
, . ., , . 83/2014, 5. VIII
2014.
17
2015. ( 6).
18
...( , 2014).
33
, ). (
, , ) , .
, .
, ,
. , .
, ( ) , . .
, , : 30%
. .
. 19
. . ,
, . .
(, , ).
- .
.
, , , . , .
, , , , .
.20
.
, ,
, . ,
. ,
. , .
, : , , 19
2014. 21,2
, 66 - ( 45%).
( - 80
). 80 -.
20
.
, ,
, .
34
, , , , , , , , .
, ,
. , , , ,
.
,
. ,
. , .
, , , ,
,
, . ( , ). ,
,
.21 ,
,
.
4.
1. , , : .
, . . , ,
, , . 27/1998.
2.
, , . , ,
, , . 28/1999.
3. Pejanovi, R., i sar.: Transitional reforms in agriculture, Savremena
poljoprivreda, Poljoprivredni fakultet, Poljoprivrednik, IRP, Novi Sad, br. 12/2005, str. 225-229.
4. World Economic Forum (WEF, 20139: The Global Competitiveness Report
2013-2014, Switzerland, Geneva.
5. , ., , . (2014): , , 2014.
6. , . (2014): , ,
, , , , 2014, . 89-102.
21
.
.
21.
, ( , ).
35
7. , ., .: - ,
(
), , , 2004, . 565-582.
8. , . (2005): , ,
, , . 8-14.
9. , . (2005): ,
, , , .
34-35, . 5-7.
10. , . (2008): (
), , , , 10. V, . 11.
11. , . (2010):
() , ,
, , . 47-48, . 5-25.
12. , . .:
, ,
, , , 3-4/2004, . 95-106.
13. , . .:
, ( - ?), ,
, 2005, , , . 1/2005, . 236-248.
14. , ., . (1998): , ,
, 8. X 1998, . 9.
15. , ., . (2001): ,
, , , . 30,
. 9-24.
16. , ., . (2002): ()
, , ,
, . 31, . 1-14.
17. , ., . (2003):
, , ,
, . 1, . 11-23.
18. , ., . (2004):
, ,
( : ), , . 3 - 4, .
95 - 106.
19. , ., . (2004):
, , , . 13, . 39 - 48.
20. , ., . (2006):
, , ,
, . 1-2, . 35-41.
21. , ., . (2006):
, , , ,
. 4, . 75-84.
22. , ., . (2006): ,
, ,
, . 1-2, . 76-82.
36
23. , ., . (2006): ()
(, ), , , . 5-6, . 30-36.
24. , ., . (2007): , ,
, , .
25. , ., .: ,
( - ),
, , , , . 3/2001, . 1-14.
26. , ., .: ,
( ),
, , 2003, . 393-399.
27. , ., .:
, , , , .
1/2004, . 85-96.
28. (2014): , ,
, .
29. , . (2013): , , .
30. , . (2000): :
, :
, , .
31. , . (2012): : , ,
, .
32. , . (2009): ,
, 2009.
33. , . (2007):
, , .
37
Primljen/Received:1.09.2014.
Prihvaen/Accepted:15.09.2014.
Radovan Pejanovi, PhD, Professor, University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg
Dositeja Obradovia 8, 21000 Novi Sad, phone: +381 63 600217; e-mail:
pejanovic@polj.uns.ac.rs.
38
UDK: 63:65.01
Rad je rezultat istraivanja dva projekta koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnolokog razvoja: Ruralno trite rada i ruralna ekonomija Srbije-diverzifikacija
dohotka i smanjenje ruralnog siromatva i Razvoj i primena novih i tradiocionalnih tehnologija u proizvodnji konkurentnih prehrambenih proizvoda sa dodatom vrednou za
evropsko i svetsko trite stvorimo bogatstvo iz bogatstva Srbije
2
Prof. dr Radojka Maleti, redovni profesor, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet,
Nemanjina 6, Zemun, e-mail: maletic@agrif.bg.ac.rs tel: +381 11 2615-315/410.
3
Prof. dr Blaenka Popovi, vanredni profesor, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni
fakultet, Nemanjina 6, Zemun, e-mail: blazenka@agrif.bg.ac.rs tel: +381 11 2615-315/404
39
(1)
42
L (I0,080
0,118
0,130
0,152
0,242
0,671
0,180
0,078
0,008
0,565
0,294
0,146
0,193
0,635
0,165
0,013
0,077
0,342
0,355
0,091
0,394
0,108
0,046
0,076
0,038
0,978
0,031
0,207
1,000
0,039
0,087
0,175
0,139
0,200
0,590
0,175
0,365
Sremski Karlovci
Stara Pazova
Subotica
Temerin
Titel
Vrbas
oka
id
0,027
1,710
4,077
1,416
1,377
3,733
1,790
2,127
0,004
0,248
0,592
0,206
0,200
0,542
0,260
0,309
0,010
0,737
2,256
0,323
0,289
2,504
0,186
0,866
0,002
0,156
0,477
0,068
0,061
0,529
0,039
0,183
Izvor: Obraun autora
**p<0.01
Na osnovu skupa ulaznih parametara najbolje rangirana optina je Baka Topola
(6,884). Razlozi za visok rang lee u tome to optina ima izuzetno veliku vrednost
obrtnih sredstva (etvrta po redu od svih optina), stalnu imovinu (druga najvea
vrednost) i broj zaposlenih (samo optina Beej ima vie). Kako su upravo ti
parametri oznaeni kao kljuni u ovoj fazi optina je na prvom mestu. Kada se
u sledeoj fazi bude posmatrao set izlaznih parametara moi e da se uoi da li
optina i tada ostaje efikasna.
Optine koje slede Baku Topolu su: Panevo, Beej i Novi Sad respektivno sa
vrednostima I-odstojanja od preko 6. Kao i u sluaju prethodne optine, i ove tri
optine imaju visoke vrednosti za sva etiri navedena parametra. Panevo i Novi Sad
imaju najveu vrednost obrtnih sredstava u Pokrajini, a takodje svaka od ovih
optina je u vrhu po vrednosti stalne imovine, broja preduzea i zaposlenih.
Preostale optine (ukupno 37) imaju vrednosti I-odstojanja u opsegu od 1,1-4,87.
Prosena vrednost svih 45 optina je 2,84. Samo etiri optine (Peinci, Irig, Beoin,
Sremski Karlovci) imaju vrednosti nie od 1. Ovo je posledica toga to one imaju
izuzetno niske vrednosti za sva etiri parametra to ih svrstava na dnu lestvice.
43
Nakon izraunavanja vrednosti I-odstojanjeulaz definisane su i vrednosti Iodstojanjeizlaz. Optine koje su loe pozicionirane po ulaznim vrednostima Iodstojanja, mogu biti izuzetno visoko rangirane na kraju ukoliko efikasnost nadomeste boljim izlaznim vrednostima, i obratno.
Za skup izlaznih parametara dobijene vrednosti pokazuju da je najbolje rangirana
optina Panevo (vrednost 4,73). Kako Panevo ima najveu dobit u Pokrajini a
ukupan prihod ima vei samo Novi Sad, tako Panevo zauzima prvo mesto.
Odmah sledi Novi Sad (4,62) koji ima najvei ukupan prihod i drugu po veliini
dobit u AP Vojvodini. Dvanaest od preostalih 43 optina su u opsegu vrednosti Iodstojanja od 1,143 3,173.
Izlazne ocene efikasnosti su zabeleile znatno nie vrednosti nego ulazne (prosek
je 1,12), pre svega jer figurira samo dva parametra pa ne postoji mnogo prostora
za poveanje ocene. Ukoliko optina ima male vrednosti dobiti i prihoda imae i male
vrednosti I- odstojanja. To je upravo sluaj sa ak 31 optinom koje imaju I-odstojanje vrednosti ispod 1. Na samom dnu lestvice su opet Irig, Beoin i Sremski
Karlovci.
Nakon dobijanja svih neophodnih podataka moe se konstatovati finalna efikasnost
optina, primenom DBA formule (br. 1), a nakon toga se moe izvriti rangiranje
istih. DBA ocene i rangovi su ilutrovani u tabeli 3.
Tabela 3. Rangovi na osnovu DBA metode i I distance*
Table 3. Rank lists based on DBA and I-distance methods
Optina
Vrednos
Rang
t DBA DBA
Idistan.
1,0955
1
1
1,0054
2
2
0,9921
3
6
0,9762
4
10
0,8337
5
5
0,8315
6
19
0,8053
7
8
0,7504
8
24
0,7443
9
15
0,7187
10
45
0,7162
11
32
0,6948
12
11
0,6708
13
3
0,6273
14
29
0,6255
15
25
0,6192
16
16
0,6156
17
4
0,5926
18
31
0,5674
19
20
0,5390
20
45
0,5153
21
33
0,4993
22
28
0,4842
23
40
Optina
Kovin
Odaci
Apatin
itite
Ba
Ba.Petrovac
Novi Beej
Temerin
Titel
Seanj
Ada
Srbobran
Peinci
Alibunar
Mali Idjo
Bela Crkva
N. Kneevac
Plandite
Opovo
Nova Crnja
oka
Irig
Vrednos
t DBA
DBA
Rang
0,4510
0,4305
0,3956
0,3956
0,3692
0,3620
0,3344
0,3320
0,3054
0,2917
0,2873
0,2818
0,2666
0,2390
0,2319
0,2066
0,2037
0,1903
0,1629
0,1514
0,1512
0,1069
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
Idistan.
39
18
27
17
21
14
35
38
37
7
34
9
43
12
13
23
41
22
36
26
30
42
44
Optina je efikasna ukoliko je DBA ocena vea ili jednaka jedinici. U naem sluaju
taj epitet imaju samo optine Novi Sad i Panevo. Takav rezultat se mogao pretpostaviti posle pojedinane analize ulaznih i izlaznih ocena. Za svaki podskup parametara ove optine su beleile visoke rezultate i bile su na vrhu lestvice. Na
strani ulaza ovo su optine koje raspolau velikim stalnim sredstvima i imovinom
u sprezi sa velikim brojem preduzea i zaposlenih. Takodje, sa strane izlaza ostvareni poslovni rezultati (dobit i prihod) su vei od preostalih optina, pa je visok rang
bio izvestan.
Pored ove dve efikasne optine tu su jo Zrenjanin i Vrbas koje su vrlo blizu granice
efikasnosti (0,992 i 0,976 respektivno). Ove dve optine takodje imaju visoke
vrednosti kako za ulazne, tako i za izlazne parametre, ali ipak zaostaju za vodeim.
Optina Baka Topola koja je imala najveu vrednost I-odstojanja pri posmatranju
samo ulaznih parametara, ima krajnju efikasnost od 0,67 i tek je na 13. mestu.
To je posledica niske dobiti i prihoda koji nisu ispratili visoka ulaganja (obrtna i
stalna imovina). Samim tim poetna prednost je izgubljena, jer je izostao
odgovarajui poslovni rezultat. Slina situacija je i sa optinama Beej, Seanj,
Srbobran i dr (tab. 3).
Sa druge strane, nalazi se grupa optina koje su ostvarile niske ocene kako u ulaznom
tako i u izlaznom ocenjivanju, ali i pored toga zauzimaju zadovoljavajue rangove.
Pre svega tu su optine Beoin i Sremski Karlovci koje su bile poslednje plasirane. Medjutim, odnos njihovih rezultata i ulaganja je bolji od mnogih optina
koje su ostvarile vee poslovne rezultate. Kako efikasnost predstavlja sposobnost
entiteta da stvori to vee izlaze pomou postojeih ulaza, tako je DBA upravo
ovim optinama dodelila visoke rangove.
4. Uporedna analiza rezultata (rangova) DBA metode i Ivanovievog
odstojanja
Vrednost Pearson-ovog koeficijenta nad dobijenim rangovima na osnovu pimenjenih metoda iznosi 0,439 i statistiki je znaajan. To daje potporu za dublju analizu dobijenih rezultata.
Razlike u dobijenim rezultatima e biti pojanjene poredjenjem rangova koje su
pojedine optine ostvarile u razliitim metodama. Nain da se optine grupiu je
sledei:
1) Optina ima sline ili iste rangove nezavisno od metode i to:
a. Optina je visoko rangirana po svakoj od metoda
b. Optina je nisko rangirana po svakoj od metoda
2) Rang optine dobijen metodom I-odstojanja se razlikuje znatno od ranga DBA
metode:
a. Optina je bolje rangirana metodom I-odstojanja u odnosu DBA
b. Optina je loije rangirana metodom I-odstojanja u odnosu na DBA
Prvu grupu optina, koje su imaju sline rangove po obe metode, ine Novi Sad,
Panevo, Sombor, Zrenjanini i Subotica kao najuspenije optine. Optine Irig, Novi
Kneevac, Ada i Peinci imaju najloije rangove. U sluaju prvih pet optina
45
situacija je jasna, to su optine koje su po pitanju svih poslovnih rezultata uvek bile
u samom vrhu u Vojvodini i stoga su ih obe statistike metode prikazale kao
najbolje, nezavisno od pristupa. Situacija je slina za etiri, najloije rangirane
optine jer su ostvarivale najloije rezultate i ni jedna metoda nije nala nain da
im omogui vie rangove. Ovo znai da u sluaju ovih ekstremnih entiteta, tj. onih
koji se znatno razlikuju od ostalih (bilo da su mnogo bolji ili loiji) obe metode
daju iste ili sline rezultate.
Sledeu grupu ine optine koje imaju mnogo bolji rang dobijen pomou DBA
metode u odnosu na Ivanovievo odstojanje. To su: Kovaica, Vrac, Sremska
Mitrovica, Beoin, Indjija, Stara Pazova, Sremski Karlovci, abalj, Kanjia i
Kovin. Razlog je oigledan. I-odstojanje razmatra znaaj pojedinih indikatora (u
zavisnosti koju koliinu znaajnih informacija nosi) i na osnovu toga posmatra
koja optina je najbolja u odnosu na ostale. Ove optine nisu imale dovoljno
dobre rezultate po kljunim parametrima, dok je DBA metoda pronala
nain da ih bolje rangira, tj. DBA je razdvojivi parametre umanjila uticaj
dominantnih indikatora i u krajnjem koliniku dala bolje ocene. Tako posmatrajui
optine Beoin, Indjija, Stara Pazova i Sremski Karlovci pojedinano Iodstojanjeulaz i I-odstojanjeizlaz vrednosti, vidi se da ni jedna od ove etiri optine
ne bi bila visoko rangirana, ali deljenjem te dve vrednosti njihov rang znatno
raste. To znai da iako nisu dovoljno efikasne ni po ulaznim ni po izlaznim faktorima, ove optine ipak relativno efikasno posluju jer su mali izlazi uskladjeni sa
malim ulazima.
Kako se I - odstojanjem posmatraju svi parametri istovremeno, optina koja je
ostvarila dobre rezultate po kljunim parametrima bie visoko rangirana, za razliku
od DBA metode. Zato je sledea grupa optina dala vie rangove na osnovu Idistance: Baka Topola, Beej, Seanj, Srbobran, Bela Crkva, Alibunar, Plandite,
Mali Idjo i Nova Crnja. Najbolji primer je optina Beej koja je jedna od ubedljivo
najboljih optina po pitanju poslovnih rezultata, to je potvrdilo Ivanovievo
odstojanje (rang 4) i DBA metod kod raunanja I-odstojanjeulaz vrednosti (rang 3
i vrednost 6,315). Takodje, Beej je imao rang 6 kod I-odstojanjeizlaz parametra,
medjutim preokret nastaje kod deljenja ovih vrednosti. Da bi optina ostala efikasna
i visoko rangirana DBA zahteva da izlazna vrednost I-odstojanja bude vea od ulazne,
pa tako i pored pojedinano visokih vrednosti i rangova, visoka krajnja ocena
izostaje i to se upravo desilo ovoj optini.
Dakle, iako je koeficijenti korelacije na poetku analize ukazao na statistiku znaajnost izmedju dobijenih rangova ove dve metode, detaljnijom analizom se uoava
da su razlike znaajne i da se ne mogu rezultati jedne metode poistovetiti sa rezultatima druge ili donositi dalji zakljuci. Ono to je i oekivano, je da postoji razlika,
jer pristupi metoda nisu isti i to je u ovom radu i dokazano.
5. Zakljuak
Slika efikasnosti agrarnog sektora Vojvodine pokazuje da postoji ogroman prostor za
napredak. Svega nekoliko optina poseduje MSP koja na kvalitetan nain upravljaju
svojim resursima i ostvaruju zadovoljavajue poslovne rezultate. Da bi se poveala
46
efikasnost agrarnog sektora neophodna su vea ulaganja, kako samih preduzea tako
i kroz pomo drave, koja treba da uvidi znaaj ulaganja u poljoprivrednu
proizvodnju. Efikasnost se pored dodatnih ulaganja moe poveati i smanjenjem
trokova. To je mogue uvodjenjem novih agrarnih tehnologija i primenom savremenih koncepata menadmenta. Prirodni uslovi i radna snaga predstavljaju svakako
veliku prednosti za agrarni napredak Vojvodine, tako da uz set kvalitetnih i ozbiljnih
mera itav region pa i Srbija mogu postati jedan od vodeih poljoprivrednih proizvodjaa u Evropi.
Primenjene statistike metode: I-distanca i DBA su u potpunosti opravdale svoju
primenu u procesu merenja efikasnosti. Ovo je jedno od prvih istraivanja u agrarnom
sektoru gde je primenjena analiza zasnovana na odstojanju (DBA). Na ovaj nain se
poboljava metoda I-odstojanja, jer se razdvajanjem parametara omoguava da svi
parametri dodju do znaaja to esto nije sluaj kod obinog I- odstojanja. Neki
parametar koji nosi manju koliinu informacija bi bio na dnu hijerarhije kod
Ivanovia ali bi moda kod DBA metode imao vei uticaj ukoliko se adekvatno
rasporedi na stranu ulaza ili izlaza. Takodje, metoda u potpunosti zadrava logiku
ocenjivanja Ivanovieve metode pa kvalitet ulaznih i izlaznih ocena ne izostaje.
Medjutim, DBA metoda je osetljiva i donosilac odluke ukoliko eli da dobije najrealniju i najpouzdaniju sliku efikasnosti svih entiteta, treba da prvo pronadje sve faktore ulaza i izlaza koji su najrelevantniji. to se adekvatnije parametri uvedu u model i odredi njihova ulazno-izlazna orijentacija i rezultat e biti realniji.
Uporedna analiza rezultata na osnovu primenjenih metoda je ukazala da postoji
znaajna odstupanja, te se rezultati jedne metode ne mogu poistovetiti sa rezultatima
druge. Iako je pokazatelj korelacije ukazao na statistiki znaajnu i blisku vezu
dobijenih rangova, dalja analiza je ukazala da su razlike velike. Stoga, primena neke
od ovih metoda zavisi iskljuivo od donosioca odluke i cilja istraivanja.
Ukoliko je potrebno odrediti rangove odredjenih entiteta i izvriti njihovo poredjenje
u odnosu na neku referentnu vrednost (najbolju ili najloiju jedinicu) onda se svakako
preporuuje Ivanovievo odstojanje. DBA metoda, kao supstitit dve metode Idistance i DEA metoide, prevazilazi kljune n j i h o v e probleme: ne diskriminie
neke parametre kao Ivanovievo odstojanje, i ne poredi entitete samo medjusobno
kao DEA. Na taj nain metoda se dokazuje kao svestrana i pogodna za primenu
kako u oblastima metode I-odstojanja, tako i u oblastima DEA metode.
6. Literatura
1. Beck T. & Demirguc-Kunt A. (2006): Small and medium-size enterprises:
Access to finance as a growth constraint. Journal of Banking & Finance, Vol.
30, Issue 12, pp. 2931-2943.
2. Bulaji M., Jeremi V., Kneevi S, & Zarki-Joksimovi N. (2012): Towards a
Framework for Evaluating Bank Efficiency. International Journal of
Agricultural and Statistical Sciences, Vol.8, No.2, pp. 377-384.
3. uran J. (2011): Preduzetnitvo kao faktor odrivog razvoja agroprivrede
Republike Srbije. Agroekonomika, br. 51-52, str. 165-182, Novi Sad.
47
4. Eri D., Beraha I, uriin S., Kecman N., Jakii B. (2012): Finansiranje malih
i srednjih preduzea u Srbiji. Privredna komora Srbije. Institut ekonomskih
nauka. Beograd, Srbija.
5. Jeremi V., Bulaji M., Martic M., Markovi A, Savic G. Jeremi D. (2012): An
Evaluation of European Countries Health System through Distance Based
Analysis. Hippokratia, Vol 16, Issue 2, pp.170-174.
6. Jeremi V., Bulaji M., Radojii Z, & Markovi (2012): An efficiency
assessment of university scientific output. Conference Proceedings IISES
2012, pp.758-765. Lisbon, Portugal.
7. Jirong, Eric, & Gail (1996): ). A Shadow-Price Frontier Measurement of Profit
Efficiency in Chinese Agriculture. American Journal of Agricultural
Economics, Vol.78, No 1, pp. 146-156.
8. Maleti R., Maleti P., Kreca M., Popovi B. (2013): Comparative analisys of
ranking municipalities in Vojvodina using DEA and I-distance methods. Int. J.
Agricult. Stat. Sci., Vol. 9, No. 2, pp. 471-480.
9. Maleti P., Kreca M., Jeremi V., Djokovic A. (2011): Rankimg of
municiplaties in Vojvodina through development level of SME in agribusiness.
XXXVIII Simposium in Operational Research. Procuudings: Symopis 2011,
pp. 543-546, Belgrade, Serbia.
10. Maleti P., Kreca M., Jeremi V., Bulaji M. and Djokovic A. (2012): The
ranking of municiplaties in Serbia through the development level of SME in
agribusiness. Int. J. Agricult. Stat. Sci., Vol. 8, No. 1, pp. 7-13, 2012.
11. Pavlovi, N., (2009): Uticaj malih preduzea na privredni rast. Razvoj i
upravljanje, br. 3, str. 4043, Banja Luka, Drutvo za energetsku efikasnost BiH.
12. Shenngen F. & Xiaobo Z. (2002): Production and productivity growth in
Chinese Agriculture: New National and Regional Measures. Economic
Development and Cultural Change, The University of Chicago.
48
Primljen/Received:9.09.2014.
Prihvaen/Accepted:25.09.2014.
49
UDC: 355.432.3
DIVERZIFIKACIJA NA GAZDINSTVIMA:
STUDIJA SLUAJA U OPTINI NOVI KNEEVAC*
Dejan Jankovi, Jasmina Miladinov, Vesna Rodi, Danica Bonjak1
Rezime
Diverzifikacija ruralne ekonomije i dohotka ruralne populacije moe da utie na
ukupan ekonomski rast i neophodno ouvanje ruralnih podruja i njihovih funkcija.
Empirijsko istraivanje iji je deo rezultata prezentovan u ovom radu, sprovedeno
je sa namerom da se utvrdi: postojee stanje i socio-ekonomske karakteristike
domainstava/gazdinstava na podruju novokneevake optine u AP Vojvodini,
najvaniji problemi koji stvaraju rizik od siromatva, mogunost generisanja
dodatnog prihoda, najei oblici diverzifikacije aktivnosti i prihoda, osnovni push
i pull faktori koji utiu na odluke o diverzifikaciji i mogunost unapreenja efikasnosti domainstava/gazdinstava u pravcu razvoja ruralne ekonomije.
Autori se u radu bave analizom dela rezultata dobijenih u empirijskom istraivanju
koji pokazuju da u istraivanom podruju novokneevake optine poljoprivreda
predstavlja osnovni izvor prihoda i kao takva u velikoj meri obezbeuje socijalnoekonomsku stabilnost domainstava/gazdinstava. Znaajan broj analiziranih domainstava/gazdinstava ne namerava da menja svoju delatnost, a sopstveni biznis i
preduzetnitvo su slabo prisutni. U uslovima nedovoljne diverzifikovanosti lokalne
ruralne ekonomije i slabe ponude radnih mesta, mali su izgledi da e se i u budunosti diverzifikovanost u posmatranom podruju poveavati.
Kljune rei: diverzifikacija na gazdinstvima, ruralna domainstva/gazdinstva ruralni razvoj, optina Novi Kneevac
1. Uvod
50
51
56
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21. http://www.psrzrp.vojvodina.gov.rs/uploads/contpics/OdlukaOpstineLat.pdf
(13.11.2014 )
22. www.noviknezevac.rs (13.11.2014)
23. www.banatskoarandjelovo.com (13.11.2014)
61
Primljen/Received:29.09.2014.
Prihvaen/Accepted:25.10.2014.
*This paper is part of the research conducted under the frame of projects No. III 46006 and
O 179028 financed by the Ministry of Education, Science and Technological Development
of the Republic of Serbia.
1
Dejan Jankovi, PhD, Assistant professor, Jasmina Miladinov, MSc, Vesna Rodi, PhD,
Professor, Danica Bonjak, PhD, Professor; University of Novi Sad, Faculty of
Agriculture, Department of Agricultural Economics and rural Sociology, Trg Dositeja
Obradovia 8, Novi Sad, e-mail: jankovic@polj.uns.ac.rs; e-mail: jmiladinov@gmail.com;
e-mail: rodicv@polj.uns.ac.rs; e-mail: danicab@polj.uns.ac.rs.
62
UDK: 338.43:332.2.21
63
ntnost poljoprivrede (kao osnovne ekonomske aktivnosti), zapoljavanje, obrazovanje, udaljenost od potencijalnih trita i dr. Adekvatno reavanje problema ruralnih
oblasti moe da omogui zaokret ka integralnom pristupu odrivom razvoju u odnosu
na ranije dominantni sektorski pristup (eki, et.al. 2011).
Ruralne oblasti u Srbiji se razlikuju u ekonomskom, drutvenom i demografskom
smislu. Razlika je uslovljena njihovim geomorfolokim karakteristikama (planske,
brdske, ravniarske oblasti), promenama u broju stanovnika, ekonomskoj strukturi,
infrastrukturi, uslovima sredine, dostupnosti saobraaja, itd. U nastojanju da se identifikuju njihove prednosti i slabosti, putem klaster analize izraena je tipologija
ruralnih oblasti u okviru pripreme Plana strategije ruralnog razvoja. Klaster analizom
su identifikovane etiri homogene grupe optina - regiona, kao reprezentativni tipovi
ruralnih oblasti u Srbiji:
1.) Region 1 Visoko produktivna poljoprivreda i integrisana privreda ovaj region
ima povoljne zemljine i klimatske uslove kao i odgovarajuu strukturu poljoprivredne proizvodnje kojom dominiraju delatnosti sa intenzivnijim korienjem kapitala u odnosu na druge ruralne oblasti Srbije. U poreenju sa ostalim delovima Srbije,
ovaj region poseduje adekvatno razvijen ljudski potencijal, izraeno preduzetnitvo,
dovoljno diverzifikovan sektor industrije i dobro razvijenu fiziku i ekonomsku infrastrukturu; kao posledica toga ovaj region ima povoljnije drutveno-ekonomske pokazatelje ukupnog ekonomskog razvoja, integrisaniju i napredniju privredu.
Optine koje pripadaju regionu 1 su: Sombor, Subotica, Baka Topola, Kula, Odaci,
Kanjia, Novi Kneevac, oka, Senta, Apatin, Ba, Mali Io, Ada, Kikinda, Novi
Beej, Beej, Srbobran, Vrbas, Baka Palanka, Baki Petrovac, Beoin, abalj,
Zrenjanin, Titel, Inija, Irig, id, Sremska Mitrovica, Ruma, Peinci, Vladimirci,
Bogati, Nova Crnja, itite, Seanj, Plandite, Opovo, Kovaica, Alibunar, Vrac,
Bela Crkva i Kovin.
2.) Region 2 Sektori privrede tipini za manja urbana podruja sa poljoprivredom
u kojoj se intenzivno koristi radna snaga - ovaj region obuhvata okolinu urbanih
centara i veih gradova. Opta ekonomska struktura i stopa produktivnosti odreenih
sektora su povoljniji u ovom regionu u poreenju sa drugim delovima centralne
Srbije. Uzimajui u obzir blizinu ovog regiona tritu sa velikim brojem potroaa,
struktura poljoprivredne proizvodnje je usmerena ka intenzivnoj poljoprivrednoj
proizvodnji voa, povra i proizvoda ivotinjskog porekla.
Optine koje pripadaju regionu 2 su: Loznica, Koceljeva, Ub, Lajkovac, Valjevo,
Mionica, Ljig, Aranelovac, Topola, Smederevska Palanka, Velika Plana, abari,
Svilajnac, Lapovo, Batoina, Raa, Gornji Milanovac, Poega, Arilje, Luani,
Kraljevo, Kni, Vrnjaka Banja, Trstenik, Rekovac, Varvarin, ievac, Parain i
uprija.
3.) Region 3 Privredne grane usmerene ka korienju prirodnih resursa, uglavnom
planinske oblasti prema svojim geografskim karakteristikama ovaj region je veoma
heterogen. Njegova ekonomska struktura se zasniva na eksploataciji bogatih prirodnih resursa rudarstvu i poljoprivredi. Nepovoljni demografski trendovi su posebna
66
karakteristika ove oblasti. Ovaj region obuhvata teritoriju Srbije koja ima najviu
stopu ruralnog siromatva i ukupne nezaposlenosti.
Optine koje pripadaju regionu 3 su: Veliko Gradite, Malo Crnie, Golubac,
Petrovac, Kuevo, Majdanpek, Kladovo, Negotin, Bor, agubica, Despotovac,
Boljevac, Zajear, Knjaevac, Soko Banja, Raanj, Aleksinac, Svrljig, Bela Palanka,
Pirot, Dimitrovgrad, Babunica, Gadin Han, Vlasotince, Crna Trava, Surdulica,
Vladiin Han, Vranje, Bujanovac, Preevo, Trgovite, Bosilegrad, Lebane ,
Medvea, Bojnik, Kurumlija, Blace, Prokuplje, itoraa, Meroina i Doljevac.
4.) Region 4 Veliki turistiki kapaciteti i loa poljoprivredna struktura Ovaj region
predstavlja onaj deo Srbije koji ima najvei turistiki potencijal i najveu stopu
uea tercijalnog sektora u ekonomskoj strukturi. Struktura poljoprivrede je prilino
nerazvijena i uglavnom je zasnovana na korienju prirodnih resursa, posebno kod
ishrane stoke.
Optine koje pripadaju regionu 4 su: Mali Zvornik, Krupanj, Oseina, Ljubovija,
Bajina Bata, Kosjeri, Uice, ajetina, Priboj, Prijepolje, Nova Varo, Ivanjica,
Sjenica, Tutin, Novi Pazar, Raka, Brus i Aleksandrovac (Plan Strategije ruralnog
razvoja 2009-2013).
Prema Jankoviu (2012), u pristupu ruralnom razvoju nuno je, pre svega, uvaiti
stav da se radi o drutvenom procesu koji je dugoroan i razliit od dosadanjih
prilino uproenih centralizovanih modela planiranja ruralnog razvoja i u bliskoj
vezi je sa pitanjima koje drutvena teorija danas pokuava da problematizuje:
pitanjima regionalnog razvoja i decentralizacije, odnosno, pitanjima (neo)endogenog
i teritorijalnog razvoja; problematikom odrivog razvoja u socio-ekonomskom, ekolokom i svakom drugom smislu; mreama odnosa relevantnih institucija i aktera;
razliitim strategijama ivota i rada poljoprivrednih gazdinstava i domainstava
(farmerskih sistema); pitanjima nivoa i naina participacije, uloge civilnog drutva,
socijalnog kapitala, znaaja socijalne inkluzije, borbe protiv (ruralnog) siromatva i
slino.
U narednim tabelama prikazana je situacija ruralne ekonomije u Srbiji, a prema
Nacrtu strategije ruralnog razvoja 2010-2013.
Uzevi u obzir da ruralna podruja zauzimaju oko 85% teritorije Srbije i da ruralno
stanovnitvo ini vie od polovine ukupnog stanovnitva, evidentna je potreba za
daljim investiranjem u ove oblasti sa ciljem poboljanja drutvenih i ekonomskih
uslova, kako u izolovanim ruralnim podrujima koja se suoavaju sa tendencijom
depopulacije, tako i u prigradskim podrujima. Investiranje u razvoj ruralne ekonomije i lokalnih zajednica je vitalni faktor u cilju poboljanja kvaliteta ivota u
ruralnim sredinama putem poboljanog pristupa javnim uslugama, izgradnjom infrastrukture i povoljnijeg poslovnog okruenja. Dosadanje strano investiranje nije bilo
povoljno za ruralni razvoj i ima prostora za poveanje. Prema podacima iz Pregleda
RS, 2012, u periodu 2001-2011. godine ukupne strane direktne investicije (SDI) u
Srbiji iznosile su oko 17 milijardi evra (ili oko 15 milijardi neto), od ega je oko 40%
investirano u procesu privatizacije privrede i sektora finansija. Navedeni iznos ni
izdaleka nije bilo dovoljan za vidljiv oporavak privrede, posebno industrije, jer je oko
67
35% ukupnog priliva SDI bilo usmereno u sektore nerazmenljivih dobara i usluga, a
samo oko 15% ukupnih SDI bile su tzv. grinfild investicije - investicije za koje se sa
poslom poinje potpuno od poetka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora
i radnika (Kosti-Stankovi, 2013).
Tabela 1. Prednosti i slabosti ruralne ekonomije Srbije (prema Nacrtu strategije ruralnog
razvoja 2010-2013)
Table 1. Advantages and weakness of rural economy of Serbia
Prednosti
Slabosti
Prirodne/klimatske
- Srbija je jedna od pet evropskih centara
biodiverziteta
- Granii se sa etiri zemlje lanice EU
- Poseduje predele izuzetnih prirodnih
odlika
- Veliki broj banja i termalnih izvora
- ume, reke, jezera, mogunost lova,
ribolova
Trgovinske/komercijalne
- Usmerenost poljoprivrednih gazdinstava
ka izvozu
- Sirovine osigurane domaom
proizvodnjom
Strukturne/stav drutva
- Pojedine snane domae kompanije
- Potencijali za seoski turizam i druge
specijalizovane oblike turizma
- Dinamini proizvoai specijalizovanih
proizvoda
- Ouvana lokalna tradicija i seoski predeli
Regulatorne/politike
- Postoje sistemi oznaka kvaliteta za neke
proizvode
- Status zemlje potencijalnog kandidata za
ulazak u EU
Prirodne/klimatske
- Neadekvatno upravljanje otpadom
- Ekstremne klimatske pojave poslednjih
godina (sue, poplave i sl.)
- Starenje stanovnitva i depopulacija
ruralnih oblasti
Trgovinske/komercijalne
- Nereeni imovinsko-pravni odnosi u
seoskim domainstvima (nedostatak
katastara)
- Nedostatak preduzetnitva i strunosti u
ruralnim oblastima
- Slabo polje istraivanja i razvoja u
mnogim kompanijama
- Malo domae trite
- Slaba diverzifikacija delatnosti u pogledu
ruralne ekonomije
- Visoka stopa inflacije u poreenju sa EU
Strukturne/stav drutva
- Nedostatak obima proizvodnje u
poreenju sa konkurentima na svetskom
tritu
- Nedostatak novog nacionalnog
prostornog plana
- Neadekvatna infrastruktura (posebno u
ruralnim oblastima)
- Nizak nivo obrazovanja i obuavanja u
ruralnim oblastima
- Visoka stopa nezaposlenosti u ruralnim
oblastima
Izvor: Kosti Stankovi Milica (2013): Marketing i ruralni razvoj primena marketinga u
funkciji uspenog privlaenja stranih investicija u ruralna podruja Srbije, Stalna
konferencija gradova i optina Savez gradova i optina Srbije, Beograd
69
Polazna osnova i solidan temelj mera koje e dalje biti primenjivane u cilju unapreenja ruralnog razvoja, obezbeivanja podrke ruralnom razvoju, trasiranja pravca
buduih reformi poljoprivrednog sektora, kao i drugih bitnih aktivnosti u navedenim
oblastima, jesu aktuelni zakonski tekstovi, ali i razvojni ciljevi i prioriteti odreeni
uz puno uvaavanje principa odrivog razvoja i nove uloge poljoprivrede u ekonomiji
i drutvu, sadrani u multifunkcionalnom konceptu razvoja, a uoblieni u stratekom
dokumentu iz navedene oblasti.
4. Znaaj pravne regulative u oblasti ruralnog razvoja Srbije
Na prvom mestu, predstavie se znaaj Nacrta Strategije poljoprivrede i ruralnog
razvoja Republike Srbije za period 2014-2024.
U nastojanju da se to jasnije trasira pravac buduih reformi poljoprivrednog sektora
u sklopu spoljnih i unutranjih izazova sa kojima se on suoava, kao i da definie
mere i aktivnosti za obnovu i aktiviranje razvojnih potencijala ruralnih sredina, Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srbije je pokrenulo izradu
ovog stratekog dokumenta. Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za period
20142024. godine, kao osnovni i dugoroni strateki dokument, definie ciljeve,
prioritete i okvire politikih i institucionalnih reformi u oblasti poljoprivrede i
ruralnog razvoja. Pored toga, ovaj dokument definie okvir budetske podrke
(ukupno i po stubovima mera), koji nedvosmisleno odraava razvojno opredeljenje
nove Strategije. Ovim dokumentom uspostavie se temelji nove poljoprivredne politike, definisane u skladu sa principima modernog upravljanja javnim politikama i na
liniji jasnog opredeljenja resornog Ministarstva za postepeno preuzimanje modela
evropske podrke poljoprivredi (Strategija).
Izrada ove Strategije motivisana je potrebom da se novim konceptom poljoprivredne
politike reaguje na unutranje i spoljne izazove, kao to su:
70
Jelena Matijaevi-Obradovi, PhD, Assistant Professor, The Faculty of Law for Commerce
and Judiciary, The Universitey of Bussines Academy, Novi Sad;
E-mail: jela_sup@yahoo.com contact author;
2
Boris Kuzman, Research Associate, Institute of Agricultural Economics, Volgina 15, 11060
Belgrade, Phone: +381 63 590 129, E-mail: kuzmanboris@yahoo.com
3
Maja Kovaevi, PhD, Assistant Professor, Faculty of Economics and Engineering
Management in Novi Sad, The Universitey of Bussines Academy;
E-mail: majaskovacevic5@gmail.com.
74
UDK: 336.226.142
75
Ili Gordana, 2012; Popovi, 2014; Radii i Raievi, 2011; Rankovi, 1996;
Slovi i Mrdak, 2012; Vasiljevi, 2012; Wrappe, Dougherty i Hill, 2000).
Iako dovode do istog rezultata prestanka obavljanja delatnosti, postoje znaajne
razlike izmeu likvidacije i steaja privrednih drutava. Steaj se, prema vaeem
Zakonu o steaju, pokree ako postoji trajnija ili pretea nesposobnost plaanja,
prezaduenost, ne postupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan
reorganizacije izdejstvovan na prevaru ili nezakonit nain. Za razliku od steajnog,
postupak likvidacije privrednog drutva sprovodi se ako postoji izvesnost da e
drutvo iz svoje imovine izmiriti sve obaveze prema poveriocima. Ukoliko to nije
mogue, likvidacija prerasta u steaj, odnosno privredno drutvo u likvidaciji
postaje drutvo u steaju. Imajui u vidu ovakav karakter likvidacije, kao postupka
prestanka rada privrednog drutva, moe se oekivati da se na kraju likvidacije
pojavi likvidacioni ostatak kao iznos imovine koja je preostala nakon podmirenja
svih obaveza prema poveriocima. S druge strane, iako postoje znaajne razlike u
postupku likvidacije u odnosu na steaj (pokretanje postupka, nadlenosti i organa
koji ih sprovode i nain namirenja poverilaca), prema naim propisima, na isti nain
se oporezuje dobit privrednih drutava ako su u likvidaciji ili steaju.
Privredna drutva koja nisu u likvidaciji, odnosno steaju na osnovu bilansa uspeha
sastavljaju poreski bilans u okviru kojeg utvruju i plaaju porez na dobiti (tzv.
samooporezivanje). Preciznije reeno, neto dobit koja je prikazana u bilansu uspeha
privrednog drutva koriguje se za priznate rashode, odnosno prihode prema poreskim propisima i na taj nain se utvruje osnovica poreza na dobit. Meutim, u
postupku likvidacije, odnosno steaja naih privrednih drutava, porez na dobit se
ne utvruje na osnovu korigovane neto dobiti iz bilansa uspeha, nego primenom
poreske stope na osnovicu koju ini razlika izmeu vrednosti imovine na kraju
likvidacionog ili steajnog perioda i na njegovom poetku. Ovo znai da je u postupku likvidacije ili steaja prihvaen imovinski princip, odnosno da se oporeziva
dobit utvruje na osnovu bilansa stanja, odnosno promena u imovini koje su nastale
na kraju u odnosu na poetak postupka likvidacije, odnosno steaja.
2. Metod rada i izvori podataka
Proces oporezivanja preduzea u postupku likvidacije, odnosno steaja /u daljem
tekstu likvidacije/ prikazuje se na primeru jednog privrednog drutva. Pretpostavlja
se da je dan otvaranja postupka likvidacije 31. maj 2013. godine, a da je 30.
septembra 2014. godine ceo postupak okonan. U vezi oporezivanja porezom na
dobit razlikuju se dva perioda. Prvi period je period pre poetka postupka likvidacije koji poinje od poslednjeg dana prethodne godine, kao dana kada je sastavljen
poslednji poreski bilans pre likvidacije, do dana poetka likvidacionog bilansa /31.
decembar 2012. godine 31. maj 2013.godine/.Za ovaj poreski period sastavljaju se
raunovodstveni izvetaji i poreski bilans, odnosno utvruje se porez na dobit
prema postupku odnosno pravilima koji su uobiajeni za privredna drutva u
redovnom poslovanju. Drugi period obuhvata period u kome se odvija postupak
likvidacije /31. maj 2013. godine - 30. septembar 2014.godine/. U okviru ovog
perioda dobit privrednog drutva u likvidaciji se utvruje kao pozitivna razlika
izmeu stanja imovine drutva na dan 31. decembra 2013. godine i na dan
76
otpoinjanja postupka likvidacije /31. maj 2013.godine/, kao i za period nakon toga
do okonanja postupka likvidacije /od 31. decembra 2013. godine do 30. septembra
2014.godine/.
3. Rezultati istraivanja sa diskusijom
U pretpostavljenom primeru, redovni raunovodstveni izvetaji, odnosno poreski
bilans sastavljaju se za period od 01. januara 2013. godine do 31. maja 2013.
godine. Istovremeno se utvruje stanje imovine na poetku likvidacionog postupka.
Poslednji raunovodstveni izvetaj pre otpoinjanja postupka likvidacije je veoma
znaajan. Na osnovu njega utvruje se obaveza poreza na dobit za period pre
likvidacije, a sa druge strane, u okviru istog izvetaja, utvruje se stanje imovine na
poetku likvidacionog perioda to je osnova za budue obraune dobiti u periodu
likvidacije. Moe se javiti dilema u pogledu primene meunarodnih raunovodstvenih standarda, odnosno pitanje kako izvriti vrednovanje stalne imovine
imajui u vidu predstojei postupak likvidacije. Prema naim propisima, predvieno
je da se, u celokupnom periodu - na dan otvaranja, za vreme i na dan zakljuenja
likvidacionog postupka, vrednovanje imovine koja ini likvidacionu masu vri u
visini oekivanog unovenja. Razlike u vrednosti imovine nastale usled promene
naina vrednovanja obuhvataju se u okviru prihoda odnosno rashoda, a u bilansu
stanja prikazuju se korigovane vrednosti /tab. 1/.
Tabela 1. Bilans stanja privrednog drutva na dan likvidacije - 31. maj 2013. godine
Table 1. The balance sheet for the company on the day of the liquidation 31/05/2013
Korigovani iznos
Redni broj
Opis
/000 dinara/
1
Poljoprivredno zemljite
10.000
2
Graevinski objekti
25.000
3
Postrojenja i oprema
15.000
4
Viegodinji zasadi
4.500
5
Osnovno stado
1.800
6
STALNA IMOVINA
56.300
7
Zalihe materijala
1.400
8
Gotovi proizvodi
2.500
9
Potraivanja od kupaca
1.200
10
Tekui raun
800
11
OBRTNA IMOVINA
5.900
12
UKUPNA AKTIVA
62.200
13
14
15
16
17
Kapital
Dugorone finansijske obaveze
Kratkorone finansijske obaveze
Obaveze prema dobavljaima
UKUPNA PASIVA
16.400
12.100
29.200
4.500
62.200
77
Tabela 2. Bilans stanja privrednog drutva u likvidaciji na dan 31. decembar 2013. godine
Table 2. The balance sheet of the company on the day of the liquidation 31/12/2012
Redni broj
Opis
Iznos /000 dinara/
1
Poljoprivredno zemljite
5.000
2
Graevinski objekti
12.000
3
Postrojenja i oprema
5.000
4
Viegodinji zasadi
0
5
Osnovno stado
0
6
STALNA IMOVINA
22.000
7
Zalihe materijala
400
8
Gotovi proizvodi
500
9
Potraivanja od kupaca
200
10
Tekui raun
15.000
11
OBRTNA IMOVINA
16.100
12
UKUPNA AKTIVA
38.100
13
14
15
16
17
Kapital
Dugorone finansijske obaveze
Kratkorone finansijske obaveze
Obaveze prema dobavljaima
UKUPNA PASIVA
16.400
0
17.200
4.500
38.100
78
Tabela 5. Bilans stanja privrednog drutva u likvidaciji na dan okonanja likvidacije 30.
septembar 2014. godine
Table 5. The balance sheet of the company in liquidation on the last day of the liquidation
30/09/2014.
Redni broj
Opis
Iznos /000 dinara/
1
Poljoprivredno zemljite
0
2
Graevinski objekti
0
3
Postrojenja i oprema
0
4
Viegodinji zasadi
0
5
Osnovno stado
0
6
STALNA IMOVINA
0
7
Zalihe materijala
0
8
Gotovi proizvodi
0
9
Potraivanja od kupaca
0
10
Tekui raun
16.400
11
OBRTNA IMOVINA
16.400
12
UKUPNA AKTIVA
16.400
13
14
15
16
17
Osnovni kapital
Dugorone finansijske obaveze
Kratkorone finansijske obaveze
Obaveze prema dobavljaima
UKUPNA PASIVA
16.400
0
0
0
16.400
godine, a u drugom delu obuhvata period od 31. decembra tekue godine do dana
okonanja likvidacionog postupka. Bitno je uoiti da, ako ne postoji pozitivna
razlika vrednosti imovine na kraju u odnosu na poetak perioda likvidacije, onda
nema dobiti niti poreza na dobit jer je vrednost imovine na kraju perioda smanjena
u odnosu na stanje na poetku likvidacije. U vezi sa iznosom imovine koji se koristi
prilikom obrauna poreza na dobit u postupku likvidacije korisne su dve napomene.
Prva se odnosi na razgranienje pojma imovine koja se moe pojaviti kao bruto
imovina /imovina koja se ne umanjuje za obaveze/ ili kao neto imovina /kapital
imovina koja se ne umanjuje za obaveze/. Prema naim propisima, prilikom
obrauna poreza na dobit privrednog drutva u likvidaciji koristi se bruto imovina,
odnosno imovina koja se ne umanjuje za obaveze. Druga napomena je povezana sa
osnovnim ciljem postupka likvidacije. Naime, likvidacija se pokree ako privredno
drutvo ima dovoljno imovine da podmiri sve obaveze prema poveriocima. Imovina
drutva se, na poetku postupka likvidacije, ne nalazi u novanom obliku jer je
najvei deo imovine u materijalnom obliku /stalna i obrtna imovina/. Ovo, sa
stanovita oblika imovine privrednog drutva, znai da se u postupku likvidacije
javlja neodlona potreba da se imovina iz materijalnog oblika to pre pretvori u
novani oblik kako bi se izmirile obaveze prema poveriocima.
Postoji mogunost da se obaveze prema poveriocima, u postupku likvidacije, izmire
i prenosom imovine, ali se moe oekivati da e najvei broj poverilaca traiti da se
obaveza prema njima izmire u novcu. Usled ovoga moe se oekivati da se
struktura bilansa stanja privrednog drutva u likvidaciji menja u pravcu ubrzanog
pretvaranja nematerijalnih i materijalnih oblika imovine u novana sredstva. U
naem primeru, na dan zakljuenja postupka likvidacije /30. septembar
2014.godine/, celokupna imovina privrednog drutva se sastoji samo od novanih
sredstava.
Naim poreskim propisima posebno je ureen poreski tretman likvidacionog
ostatka. Likvidacioni ostatak je vrednost imovine koja preostaje nakon to se izmire
sve obaveze prema poveriocima. Ukoliko je likvidacioni ostatak vei od vrednosti
uloenog kapitala, preostali iznos smatra se dividendom koju ostvaruju vlasnici
privrednog drutva, a za koju drutvo u likvidaciji mora obraunati porez na
dohodak graana /porez na prihode od kapitala/. Ako se likvidacioni ostatak javlja u
obliku novanih sredstava, iznos novanih sredstava umanjuje se za vrednost
uloenog kapitala osnivaa drutva prema registarskim podacima agencije za privredne registre. Na taj nain dobija se iznos dividendi kao prihoda od kapitala koji
pripada vlasnicima privrednog drutva nakon okonanja postupka likvidacije, odnosno prestanka postojanja privrednog drutva. Ukoliko je likvidacioni ostatak manji
ili jednak uloenom kapitalu osnivaa drutva pripada osnivaima, nema status dividendi osnivaa i nije predmet oporezivanja porezom na prihode od kapitala /tab 8/.
Likvidacioni ostatak u nenovanom obliku, pre umanjenja za vrednost uloenog
kapitala, vrednuje se /prethodno/ po trinoj vrednosti na dan donoenja odluke o
raspodeli likvidacionog ostatka. Nakon ovoga, sprovodi se isti postupak kao kada je
likvidacioni ostatak u novanom obliku.
80
Dobijeni rezultati istraivanja pokazuju da postoje znaajne specifinosti oporezivanja dobiti u postupku likvidacije. Imajui u vidu da se dobit, kao poreska
osnovica, utvruje kao razlika izmeu vrednosti imovine na kraju u odnosu na
poetak perioda likvidacije vano je na koji se nain priznaje i meri svaki od oblika
imovine. Osnovni zadatak u postupku likvidacije je unovenje svih oblika imovine.
Ovo znai da poslovna strategija u vrednovanju imovine treba da bude u smeru
vrednosti oekivanog unovenja.
Tabela 8. Obraun dividendi nakon okonanja likvidacionog postupka
Table 8. The dividends account after the end of the liquidation procedure.
Redni broj
Opis
Iznos /000 dinara/
1
Likvidacioni ostatak
16.400
2
Uloeni kapital
16.400
3
Dividende
0
4. Zakljuak
Na odabranim primerima prikazan je postupak oporezivanja dobiti preduzea u
likvidaciji i steaju. Iako postoje znaajne razlike kada je u pitanju postupak likvidacije u odnosu na steaj, prema naim poreskim propisima, na isti nain se
oporezuje dobit privrednog drutva u likvidaciji i steaju. Poreska osnovica poreza
na dobit privrednih drutava u likvidaciji i steaju je razlika izmeu vrednosti
imovine na kraju u odnosu na poetak likvidacije. Poreskim propisima u Republici
Srbiji posebno je ureen poreski tretman likvidacionog ostatka kao imovine koja
preostaje nakon to se izmire sve obaveze prema poveriocima. Ukoliko je likvidacioni ostatak vei od vrednosti uloenog kapitala, preostali iznos smatra se dividendom koju ostvaruju vlasnici privrednog drutva, a za koju drutvo u likvidaciji
mora obraunati porez na dohodak graana /porez na prihode od kapitala/.
5. Literatura
1. Barkoczy S., Trethewey J., Bennet M., Liquidations income tax issues, Journal
of Australian Taxation, 2002.
2. Brealey, R, Myers, C, Marcus, A.: Osnove korporativnih financija, Mate,
Zagreb, 2007.
3. Damodaran, A.: Korporativne finansije Teorija i praksa, Modus- Centar za
statistika istraivanja i prognoze, Podgorica, 2005.
4. Horne, V, J, Wachowicz, M, J.: Osnovi finansijskog menadmenta, Data status,
Beograd, 2001.
5. Popov-Ili, Gordana: Poreski aspekti likvidacije privrednih drutava, Zbornik
radova, Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet, 2012.
6. Popovi, D.: Poresko pravo, Univerzitet u Beogradu Pravni fakultet, Beograd,
2014.
7. Pravilnik o kontnom okviru i sadrini rauna u kontnom okviru za privredna
drutva, preduzetnike i zadruge, Slubeni glasnik, 95, Beograd, 2014.
8. Radii, M, Raievi, B.: Javne finansije teorija i praksa, Ekonomski fakultet,
Subotica, 2011.
9. Rankovi, M.: Specijalni bilansi, Proinkom, Beograd, 1996.
81
10. Slovi, D, Mrdak, G.: Komentar zakona o privrednim drutvima, Visoka kola
za raunovodstvo i berzansko poslovanje, Beograd, 2012.
11. Vasiljevi, M.: Kompanijsko pravo, Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet,
2012.
12. Wrappe, C., Dougherty, A., Hill, A.:Corporate Business Taxation, Vol 1, 2000.
13. Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Slubeni glasnik RS, Beograd,
25/01...108/13.
14. Zakon o steaju, Slubeni glasnik RS, Beograd, 104/2009...83/2014.
82
Primljen/Received:29.10.2014.
Prihvaen/Accepted:5.11.2014.
The research was done in accordance with the project Sustainable agriculture and rural
development with the aim of achieving strategic goals of Republic of Serbia in the Danube
region financed by the Ministry of science and technological development RS, III-46006.
**
Nedeljko Tica, PhD, professor, Vladislav Zeki, PhD, associate professor, Dragan Mili,
MSc, teaching assistant, University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Novi Sad.
83
UDK: 582.736.3
84
u Republici Srbiji gaji na 383.881 ha, odnosno na 15,27% oraninih povrina, od ega
je oko 90% povrina na podruju AP Vojvodine (Karapandin i Bonjak, 2014).
U pogledu poveanja povrina pod industrijskim biljem posebno se izdvaja soja,
koja danas u ukupnim oraninim kapacitetima u Vojvodini ima uee neto vee
od osam procenata. Posebno je izraen pozitivan trend povrina pod sojom na
porodinim gazdinstvima, koja danas za proizvodnju ovog useva izdvajaju neto
vie od 6% svojih oranica (Bonjak i Rodi, 2011b; 2012).
irenje svake, pa i proizvodnje soje, na nekom proizvodnom podruju (koje ima
odgovarajue agroekoloke uslove za datu proizvodnju) u prvom redu je uslovljeno
ekonomskim rezultatom koji proizvoa u toj proizvodnji moe ostvariti jer je to
najvaniji motivacioni faktor za svakog proizvoaa. Ekonomski rezultat je pod
stalnim uticajem sa jedne strane uinjenih ulaganja (inputa), a sa druge ostvarene
vrednosti proizvodnje (outputa). Zbog toga je kod proizvoaa stalno prisutna potreba da prate, dovode u vezu i analiziraju kako uinjena ulaganja, tako i ostvarene
rezultate. Kako su zbog biolokog karaktera proizvodnje mogunosti poljoprivrednih proizvoaa da utiu na ostvarene rezultate manje nego na uinjena ulaganja, oni posebnu panju posveuju upravo ulaganjima, kako bi na taj nain proizvodnju i ukupno poslovanje uinili efikasnijim.
Efikasnost poslovanja je pod uticajem svih inputa koji se koriste u proizvodnji.
Ipak, uticaj onih inputa koji imaju relativno visoko uee u ukupnoj ceni kotanja
je naglaen (Popovi, 2007; Munan i sar. 2010; Birovljev i sar., 2013). Autori u
ovom radu akcenat stavljaju na trokove materijala, polazei od injenice da su
istraivanja Bonjak i Rodi (2006 i 2010b) pokazala da u strukturi trokova
proizvodnje osnovnih ratarskih useva upravo oni imaju najznaajniji udeo.
Cilj rada je da se utvrde ekvivalentne koliine zrna soje potrebne za pokrie pojedinih vrsta repromaterijala i goriva, odnosno da se sagleda nivo i promena eksternih
pariteta u proizvodnji soje na porodinim gazdinstvima u AP Vojvodini. Pored
toga, cilj je i da se sagleda tzv. interni paritet, odnosno odnos cena soje prema
cenama drugih znaajnih ratarskih useva, koji se u definisanju strukture setve
javljaju kao konkurenti soji.
2. Metod rada i izvori podataka
U radu je izvrena analiza kretanja kako apsolutnih vrednosti pojedinih vrsta
materijalnih ulaganja i ostvarenih rezultata u proizvodnji soje, tako i njihovog
relativnog odnosa u periodu 2009-2013. godine. Kada su ulaganja (inputi) u pitanju
analiza je usmerena na osnovni repromaterijal i gorivo (evrodizel) koji, po ranijim
istraivanjima Bonjak i Rodi (2006; 2010b), u strukturi trokova proizvodnje soje
na porodinim gazdinstvima ine ak 2/3 ukupnih trokova. Od pokazatelja rezultata analizom su obuhvaeni proseno ostvareni prinosi, prosene godinje otkupne
cene i vrednost proizvodnje po jedinici povrine. Input-output odnos analiziran je
korienjem ekvivalentnih koliina zrna soje, odnosno koliine outputa potrebne za
pokrie odreene vrste inputa.
85
Godina
2009
2010
2011
2012
2013
Prosek
Prinos
(kg/ha)
2.373
3.113
2.638
1.646
2.316
2.417
Pros. god.
otkupna
cena
Vrednost
proizvodnje
Prinos
Pros. god.
otkupna
cena
Vrednost
proizvodnje
(/kg)
(/ha)
Indeksi
0,272
646
0,276
859
131
102
143
0,327
863
85
118
101
0,537
867
62
164
101
0,386
968
141
72
117
0,360
826
Izvor: http://webrzs.stat.gov.rs; http://www.nbs.rs i obraun autora
86
O ekonomskom poloaju ovog useva moe se suditi na osnovu odnosa trine cene
repromaterijala i goriva i prosene otkupne cene zrna soje. Iako je rast cena
repromaterijala i goriva evidentan, rast prosenih otkupnih cena soje je, naroito
1
Munan i Boi (2013) ukazuju da od 2009. godine dolazi do naglog poveanja cena ratarskih
useva na svetskom tritu, to se svakako odrazilo i na cene soje u Srbiji.
87
posle 2010. godine, intenzivniji pa se u posmatranom periodu smanjuje ekvivalentna koliina zrna soje potrebna za pokrie posmatranih repromaterijala (Tabela
3). Iako je to smanjenje dosta sporo i praeno znaajnim oscilacijama ono pokazuje
da dolazi do popravljanja odnosa materijalnih ulaganja i otkupnih cena soje,
odnosno do poboljanja eksternih pariteta (u korist soje).
Tabela 3. Ekvivalentne koliine zrna soje potrebne za pokrie osnovnih inputa
Table 3. Equivalent amounts of soybean needed to cover basic inputs
Ekvivalentna koliina zrna soje (kg)
Godina
Seme Basagran
Pivot
F.forte
3 x 15
Urea
Evro
dizel
2009
2,06
55,44
151,92
123,65
1,64
1,33
3,56
2010
2,28
54,48
136,19
127,04
1,12
1,04
3,89
2011
1,90
42,83
107,08
108,69
1,08
1,26
3,98
2012
1,19
23,83
79,96
52,16
0,78
0,84
2,51
2013
2,66
39,32
104,78
80,96
1,10
0,96
3,44
Prosek
2,02
43,18
115,99
98,50
1,14
1,09
3,48
24,18
-1,00
26,76
-13,93
21,82
-11,31
28,74
-15,63
CV (%)
St. promene, %
24,38 16,78
15,02
-10,42 -7,69
-4,88
Izvor: Proraun autora
Prema Bonjak i sar. (2014) prosene godinje otkupne cene osnovnih ratarskih useva u periodu
2007-2013. godine rasle su po prosenoj godinjoj stopi od 4,39% - penica, 3,86% - kukuruz,
1,41% - suncokret, 5,55% - eerna repa i 8,00% - soja.
88
konkurentnost nekog useva dobri interni pariteti (u odnosu na ostale ratarske useve)
su potrebni, ali ne i dovoljni. Za zadovoljavajuu visinu dohotka proizvoai moraju da postignu odreeni nivo intenzivnosti proizvodnje. Svakako da vii nivo prosenih otkupnih cena soje, pre svega u pogledu njihovog intenzivnijeg rasta u
odnosu na ostale ratarske useve, ali i u odnosu na cene repromaterijala, direktno
utie na povoljniji ekonomski poloaj, pa samim tim i veu zainteresovanost proizvoaa za njeno gajenje. Dokaz za to je svakako i kontinuirani rast povrina pod
ovim usevom.
Tabela 4. Kretanje prosenih otkupnih cena osnovnih ratarskih useva
Table 4. Changes in average purchase prices of basic field crops
Godine
Penica
Kukuruz
e.repa
Suncokret
Soja
2009
100
100
100
100
100
2010
115
138
88
213
101
2011
170
176
137
184
119
2012
183
194
144
279
193
2013
149
149
145
134
142
Izvor: Proraun autora
Soja
2009
1,00
0,91
0,27
1,56
2,61
2010
1,00
1,09
0,20
2,90
2,30
2011
1,00
0,94
0,21
1,70
1,84
2012
1,00
0,96
0,21
2,39
2,76
2013
1,00
0,91
0,26
1,41
2,49
Prosek
1,00
0,97
0,23
1,99
2,40
Izvor: Proraun autora
4. Zakljuak
Izvrena analiza ostvarenih rezultata i materijalnih ulaganja u proizvodnji soje na
porodinim gazdinstvima u AP Vojvodini pokazala je da iako se u posmatranom
petogodinjem periodu (2009-2013), zbog ekstremno sune 2012. godine, proseni
prinosi soje po jedinici povrine smanjuju (prosena godinja stopa promene 5,82%), zbog breg rasta prosene godinje otkupne cene (stopa promene 14,34 %)
dolazi do rasta vrednosti proizvodnje (stopa promene 6,72%). to se, pak, cene
inputa (repromaterijala i goriva) tie, njih u posmatranom periodu karakteriu
znaajne oscilacije i trend porasta. Posebno je izraen rast cena semena i evrodizela.
Meutim, rast prosenih otkupnih cena soje je intenzivniji od rasta cena osnovnih
inputa, tako da se ekvivalentna koliina zrna soje potrebna za pokrie posmatranih
repromaterijala smanjuje, odnosno eksterni pariteti se poboljavaju.
Pored povoljnog eksternog pariteta (cena gotovog proizvoda prema ceni inputa) i
tzv. interni paritet (odnos cena meu usevima) je bio u korist soje. Tako je soja u
89
91
* This paper is a result of the research financed by Ministry of education and science of the
Republic of Serbia within the frame of the projects No. TR 31022, OI 179028 and III46006
3
Danica Bonjak, PhD, professor, Dr Vesna Rodi, PhD, professor, Jelena Karapandin, MSc,
teaching assistant, University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Department of Agricultural
Economics and Rural Sociology, Trg Dositeja Obradovia 8, Novi Sad, e-mail:
danicab@polj.uns.ac.rs, rodicv@polj.uns.ac.rs, jelenak@polj.uns.ac.rs
92
UDK: 339.13:637.5
93
94
dve smene. Za rad postrojenja potrebno je priblino 256 tona svinjskog mesa za
preradu godinje. Potrebna koliina mesa u odnosu na proizvodnju u Vojvodini,
odnosno u Srbiji ini svega 0,85%. U skladu sa time proizvodnja u posmatranom
postrojenju nema uticaj na ponudu mesa u Pokrajini, odnosno Republici.
Ako snabdevanje posmatramo sa lokalnog aspekta planiranu koliinu mogue je
obezbediti sa individualnih gazdinstava. Ova injenica je skoro izvesna budui da je
u pitanju sirovinska osnova za izradu tradicionalnih fermentisanih kobasica, odnosno
specifinih proizvoda. U skladu sa tim potrebna je klanine mase od 130 do 150
kilograma to odstupa od standardnih zahteva (Zeki i sar., 2012). Obraun finansi
jskih rezultata bazira sa na ulaganju u konkretno postrojenje. Ulaganje iznosi
62.283.280,00 dinara, od ega se 10.335.000,00 dinara odnosi na graevinska obje
kte, 6.032. dinara na ulaganje u instalacije i 45.916.280,00 na ulaganje u opremu.
Pored navedenog ulaganja u osnovna sredstva potrebno je ulaganje od preko 14
miliona dinara u obrtna sredstva. Planirani obim i struktura proizvodnje prikazana je
u tabeli 1.
Tabela 1. Obim i struktura proizvodnje
Table 1. The amount and structure of production
Redni
Dnevna
Proizvod
broj
proizvodnja (kg)
1
Kulen
217
2
Srpska kobasica
101
3
Dimljena slanina
173
4
Digernjaa
105
5
Dimljeno meso
90
Ukupno
686
Godinja
proizvodnja (kg)
66.185
30.805
52.765
32.025
27.450
209.230
Obraun prihoda bazira se na trinim prodajnim cenama, odnosno kulen 1.020 d/kg,
Srpska kobasica 288 d/kg, dimljena slanina 300 d/kg, digernjaa 216 d/kg, dimljeno
meso 780 d/kg. U skladu sa planiranim obimom proizvodnje i prikazanim cenama
obraunat je ukupna vrednost proizvodnje koja na godinjem nivou iznosi
120.538.440 dinara i prikazana u tabeli 2.
Tabela 2. Vrednost proizvodnje
Table 2. The value of production
Redni
Proizvod
broj
1
Kulen
2
Srpska kobasica
3
Dimljena slanina
4
Digernjaa
5
Dimljeno meso
Ukupno
Vrednost
proizvodnje (din)
67.508.700
8.871.840
15.829.500
6.917.400
21.411.000
120.538.440
Struktura
(%)
56,01
7,36
13,13
5,74
17,76
100,00
95
Godinja
koliina
256.200
Cena
(d/j.m.)
275,00
Ukupno
(d)
70.455.000
1.586
1.061
1.983
244
214
162
763
92
48.800
45.750
7.930
2.562
226
101
13,40
539,50
539,50
404,70
269,80
417,20
134,90
445,10
10,80
3,40
3,40
39,10
68,70
175,30
21.252
572.625
1.069.559
98.747
57.602
67.440
102.861
40.727
527.040
155.550
26.962
100.174
15.506
17.644
21.655
214
161.955
21.655
33.550
366
2.928
54,00
30,60
2,70
1,30
4,00
2.800,00
70,00
1.169.370
6.533
437.279
28.152
134.200
1.024.800
204.960
76.333.983
Ukupno
(d)
1.340.000
1.192.550
870.000
3.402.550
96
Pored navedenih trokova rad postrojenja stvara trokove osiguranja, putne trokove,
trokovi telefona i interneta i ostale nematerijalne trokove. Pregled ukupnih trokova
prikazan je u tabeli 6.
Tabela 5. Potrebna kvalifikaciona struktura i trokovi zarada
Table 5. The structure of necessary qualifications and the cost of salaries
Redni
Kvalifikacije
Broj
Meseno
broj
1
VSS
3
65.000
2
SSS
2
38.000
3
KV
5
42.000
4
PK
6
28.000
5
Ukupno neto zarade
6
Porezi i doprinosi
7
Ukupno
16
2.340.000
912.000
2.520.000
2.016.000
7.788.000
5.062.200
12.850.200
Struktura
(%)
76,17
1,19
0,07
0,87
6,24
12,82
1,34
0,85
0,29
0,02
0,15
100,00
Ukupno
(d)
76.333.983
1.192.550
70.400
870.000
6.250.889
12.850.200
1.340.000
850.000
288.000
24.000
150.000
100.220.021
Godinje
97
98
4. Lanjouw, J., Lanjouw, P. (2001): The rural non-farm sector: issues and evidence
from developing countries, Agricultural Economics 26 123
5. Okanovi, ., Petrovi, L., Zeki, V., ivkovi, B., Dini, N., Tomovi, V.,
Tasi, T., Ikoni, P. (2008). Znaaj kvaliteta svinjskih polutki za ekonomiku
poslovanja u proizvodnji i preradi svinjskog mesa. Biotechnology in Animal
Husbandry, 24(3-4), 129-137.
6. Okanovi, ., Zeki, V., Petrovi, L. S., Tomovi, V., Dini, N. R. (2006).
Ekonominost proizvodnje svinjskog mesa u polutkama. Tehnologija mesa, 47(56), 237-241.
7. Radovanovi, R. (2001). Utvrivanje kvaliteta trupova na liniji klanja:
mogunosti merne opreme nove generacije, Tehnologija mesa, 42, 56, 309326.
8. Tomi, R., ivkovi, D., & Andri, B. (2007). Organizaciono-ekonomska
obeleja poslovanja klanice. Ekonomika poljoprivrede, 54(2), 197-214.
9. Zeki V., Vidovi V., Mili D., Luka D. (2012): Ekonomska obeleja tova svinja
rase jorkir, Agroekonomika br. 55, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, str. 57-63.
10. Zeki, V., Okanovi, ., ivkovi, B. (2007): Ekonomski aspekti proizvodnje
svinjskog mesa, Savremena poljoprivreda, 56(1-2), 206-211.
99
Primljen/Received:29.09.2014.
Prihvaen/Accepted:25.10.2014.
The implementation of the research was carried out by the Ministry of Science, Republic of
Serbia, under the project number: 31032, entitled ''Development of production technology
of traditional fermented dry sausages with geographical origin to obtain safe products of
standard quality''.
1
Vladislav Zeki, PhD, associate professor, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad,
Natalija Dini, PhD, associate professor, Faculty of Technology, University of Novi Sad,
Nedeljko Tica, PhD, professor, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, Vladimir
Tomovi, PhD, associate professor, Faculty of Technology, University of Novi Sad, Dragan
Mili, MSc, teaching assistant, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad.
100
UDK: 338.43
101
3. Rezultati istraivanja
3.1. Proizvodnja i promet uljane repice
Na sve vei znaaj uljane repice jasno ukazuju tendencije konstantnog rasta
povrina i proizvodnje u poslednjih deset godina, kako u svetu tako i u Republici
Srbiji. U svetu su u posmatranom desetogodinjem periodu (2003-2012) prosene
povrine pod uljanom repicom iznosile oko 29,6 miliona hektara, uz znaajno
poveanje od 4,29% proseno godinje (tab. 1). Njvee povrine pod uljnom
repicom u svetu nalaze se u Kndi, Kini i Indiji (oko 60% svetskih povrina), dok
su Nemaka i Francuska lideri na evropskom kontinentu.
U naoj zemlji je primetan jo vei porast zasejanih povrina u poslednjoj deceniji
(prosena stopa rasta 11,06%), pri emu je uljanom repicom bilo zasejano proseno
9.536 ha.
Tabela 1. Povrine, prinosi i proizvodnja uljane repice (2003-2012)
Table 1. Area, yield and rapeseed production (2003-2012)
Svet
Republika Srbija
Povrina (ha)
Prinos (kg/ha)
Proizvodnja (t)
Prosek
Stopa promene
Prosek
Stopa romene
29.617.126
4,29%
9.536
11,06%
1.815
2,12%
2.246
8,31%
54.028.667
6,50%
23.431
20,28%
Izvor: Autori na bazi podataka www.fao.org i www.stat.gov.rs
Prinosi i proizvodnja uljane repice takoe belee znaajan rast (tab. 1). Naroito je
uoljivo poveanje proizvodnje u naoj zemlji, proseno za 20,28% godinje, to je
posledica velikog poveanja zasejanih povrina i prinosa.
Posmatrajui proteklih deset godina, vidljiva je i velika ekspanizija trgovine
uljanom repicom (tab. 2). U svetu se naturalni obim trgovine uljanom repicom poveava na godinjem nivou u proseku za 9,57%, dok je, posmatrano vrednosno, ovo
poveanje jo znaajnije (21,62%). Njvei izvoznici uljane repice u svetu su
Knd, Frncusk i Austrlij, ije uee u svetkom izvozu iznosi 65%.
Nemk, Jpn, Holadnija i Belgija su njvei svetski uvoznici ove uljarice (55%
ukupnog svetskog uvoza).
Trgovina uljanom repicom u Srbiji ostvaruje izuzetno veliki porast, koliinski i
vrednosno, i to prevashodno konstantim poveanjem izvoza. Najvei deo izvoza
usmeren je ka Nemakoj. Kao posledica konstanto rastue tranje sa inostranog
trita, cena domae uljane repice se u posmatranom periodu proseno godinje
poveavala za 13,70%. Ovaj inidaktor je bio kljuan za poveanje zainteresovanosti
poljoprivrednih proizvoaa za proizvodnju ove industrijske biljke.
Slabija domaa tranja moe se povezati sa nedostatkom preradnih kapaciteta, kao i
sa nedovoljnim podsticajima drave usmerenim ka iskorienju uljarica u svrhu
proizvodnje goriva. Uspostavljanje i implementacija ozbiljnog pravnog okvira, koji
bi olakao proizvodnju biodizela, upravo je i osnovni problem u Republici Srbiji
(Tei i sar, 2010).
103
12.144.324
5.107.762
-
Stopa promene
Republika Srbija
Prosek
Stopa romene
9,57%
4.693
189,85%
21,62%
2.259
174,99%
0,30
13,70%
Izvor: Autori na bazi www.fao.org ; www.stat.gov.rs
104
ULJANA REPICA
Vrednost
(din/ha)
Uee
(%)
PENICA
Vrednost
(din/ha)
KUKURUZ
Uee
(%)
Vrednost
(din/ha)
Uee
(%)
5.502
7,1
9.653
11,8
14.021
15,3
2. Vetako ubrivo
24.832
32,2
22.800
27,9
23.450
25,6
3. Zatitna sredstva
4.Varijabilni trokovi
mehanizacije
1.514
2,0
2.367
2,9
2.709
3,0
16.341
21,2
17.236
21,1
19.982
21,8
5. Bruto zarade
10.147
13,1
10.498
12,9
11.922
13,0
58.336
75,6
62.554
76,7
72.084
78,6
7. Fiksni trokovi
18.862
24,4
19.045
23,3
19.608
21,4
8. UKUPNI TROKOVI
77.198
100,0
81.599
100,0
91.692
100,0
9. Prinos (kg/ha)
3.475
5.965
8.040
145.950
119.897
128.881
87.614
57.343
56.797
68.752
38.298
37.189
10.VREDNOST PROIZVOD.
13. Koeficijent
ekonominosti (10/8)
14. Stopa dobiti
(12/10)*100
1,89
1,47
1,41
47,1%
31,9%
28,9%
na 100 dinara vrednosti proizvodnje uljane repice ostvaruje 47,1 dinar dobiti, to je takoe
veoma dobar pokazatelj (penica 31,9 dinara; kukuruz 28,9 dinara).
Kod uporedne analize moe se desiti da su neki od kljunih pokazatelja u suprotnosti (npr. bruto mara po 1 ha i koeficijent ekonominosti), usled ega je neophodno proceniti kojem pokazatelju treba dati prednost i koliku. Neophodno je
uzeti u obzir konkretne uslove poslovanja, odnosno primarne i sekundarne ciljeve
koje gazdinstvo eli ostvariti. Treba uvaiti koji je faktor u minimumu, ili kao se
obino kae, koji predstavlja usko grlo za poveanje rezultata. Taj faktor je, po
pravilu, i najskuplji u konkretnim uslovima, jer ga je najtee i nabaviti. Drugim
reima, neophodno je odgovoriti na pitanje ta je osnovni ograniavajui faktor
maksimiranju profita gazdinstva da li je to, na primer, raspoloivo zemljite, ili
finansijska sredstva, ili radna snaga ili...
Takoe je neophodno voditi rauna i o drugim ogranienjima na gazdinstvu, kao to
su: zahtevi plodoreda, raspoloivi kapaciteti mehanizacije i objekata, eventualnih
preradnih kapaciteta, zatim predviena trina kretanja cena pojedinih proizvoda,
cena kapitala, itd.
U naem primeru navedeni problem ne postoji, jer svi apsolutni i relativni
pokazatelji uspeha govore da je proizvodnja uljane repice ubedljivo najefektivnija,
potom sledi kukuruz i, konano penica, kao najmanje isplativa.
Finansijski rezultat u poljoprivredi veoma je sklon osciliranju u pojedinim godinama,
usled variranja prinosa i cena gotovih proizvoda. Senzitivna analiza pokazuje kretanje
finansijskog rezultata u zavisnosti od promene prinosa ili/i prodajne cene proizvoda.
Oigledna je visoka tolerantnost uljane repice na smanjenje prinosa i trinih cena. Tek
sa smanjenjem prinosa ili/i prodajnih cena za oko 47% finansijski rezultat postaje
negativan. Proizvodnja penice belei gubitak ve sa smanjenjem prinosa/prodajnih
cena za 32%, a proizvodnja kukuruza sa smanjenjem od 29%.
106
4. Zakljuak
Istrivnje jasno pokazuje konstantan i vrlo znaajan porast svih nlizirnih
prmetr proizvodnje uljane repice u proteklih deset godina, kako u svetu tako i u
naoj zemlji. Pozitivne tendencije odnose se n povenje povrin, prinos i
proizvodnje uljne repice, i nroito, n povenje promet i cen ove kulture. S
obzirom na rast cena uljane repice, kao i konstantno rastuu tranju na evropskom
kontinentu, logino je da se u ovoj proizvodnji ostvaruju i vrlo dobri finansijski
efekti. Analize sprovedene u ovom radu to nedvosmisleno i dokazuju. Proizvodnja
uljane repice belei veoma visoke ekonomske parametre uspeha (mara pokria
84.267 din/ha; koeficijent ekonominosti 1,89; stopa dobiti 47,1%). Pri tom je
znatno uspenija u odnosu na tradicionalne ratarske kulture sa kojma je vreno
poreenje (penica i kukuruz).
Izvesno je da uljana repica predstvlj veoma perspektivnu industrijsku biljku z
nau zemlju. Pre sveg, s stnovit odlinih groekolokih uslov z njenu
proizvodnju i velikih mogunosti za izvoz n meunrodno trite. U blioj budunosti se moe oekivati jo znjnije mesto uljne repice u setvenim strukturm
nih poljoprivrednih proizvo. Bilo bi veoma znaajno da se preduzmu organizovaniji koraci za poveanje domae tranje za uljanom repicom (na primer:
poreske olakice za proizvodnju biodizela, znaajnije stimulisanje podizanja domaih preradnih kapaciteta, vee subvencije po 1ha i dr.). To bi stvorilo veu sigurnost
za primarne proizvoae, stavljajui ih u povoljniji poloaj u odnosu na
otkupljivae/izvoznike.
5. Literatura
1. Aonja, A., Sajfert, Z., Nikoli, M. (2008): Moderan menadment u okvirima
poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, Traktori i pogonske maine, 13(2),
str. 65-70.
2. Baranyk, P., Fabry, P. (1999): History of the rapeseed (Brassica napus l.)
growing and breeding from middle age Europe to Canberra, 10th International
Rapeseed Congress, Canberra, http://www.regional.org.au/au/gcirc/4/374.htm
3. Brki, M., Kovin, S., Skala, D., Muli, R., Mari, M. (2005): Nusproizvodi u
proizvodnji biodizela, poglavlje u monografiji, Biodizel alternativno i ekoloko
teno gorivo, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, str. 150-159.
4. Marjanovi-Jeromela, Ana, Marinkovi, R., Furman, T. (2006): Uljn repic
ko sirovin z proizvodnju biodizel, Zbornik rdov Institut z rtrstvo i
povrtrstvo, 42(1), str. 25-40.
5. Marjanovi-Jeromela, Ana, Miki, A., Marinkovi, R., Mihajlovi, V.,
Miladinovi, Dragana (2007): Prinosi semen i protein uljne repice, Zbornik
rdov Institut z rtrstvo i povrtrstvo, 44(1), str. 237-241.
6. Marko, J., Jovanovi, M., Tica, N. (1998): Kalkulacije u poljoprivredi,
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
7. Pavlista, A., Baltensperger, D. (2007): Phenology of Oilseed Crops for BioDiesel in the High Plains, In: Janick J., Whipkey A. (eds), New crops, p. 60-63.
107
108
Primljen/Received:2.10.2014.
Prihvaen/Accepted:15.10.2014.
Veljko Vukoje, PhD, associate professor, MSc Nemanja Paji, PhD student, University of
Novi Sad, Faculty of Agriculture, Square D. Obradovia 8, 21000 Novi Sad, Serbia,
vukoje@polj.uns.ac.rs
109
UDK: 339.138
MSc Otovi Slavica, menader za odnose s javnou, Opta bolnica Vrbas, Ulica Dr Milana ekia 4, 21460 Vrbas, mt: +38164 802 3215, e-mail: slavica.otovic@vrbas.net,
slavicaotovic1@gmail.com
2
MSc Milii eljka, profesor, Poljoprivredna kola sa domom uenika Futog, Ulica Carice
Milice, 21410 Futog, mt: +381 63 776 9220, e-mail: poljosko@eunet.rs
110
ting istraivanja koje, kako objanjava Vlahovi (2004), predstavlja istraivanje plasmana proizvoda, odnosno informacija o tritu. Istraivanje marketinga, meutim
obuhvata istraivanje svih instrumenata marketing MIKS-a.
Da bi se stvorila osnova za kreiranje projekta savremene proizvodnje meda i
proizvoda od meda, izvreno je jednokratno marketing istraivanje ispitivanjem,
putem anketnog upitnika proizvoaa meda u optini Vrbas.
***
Optina Vrbas vaila za jednu od (ruralnih ali i prim. aut.) privredno razvijenijih
optina sa dugogodinjom tradicijom u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji, pa i na prostorima bive Jugoslavije.
Posledica tranzicije, loih privatizacija vrbaskih preduzea, nedovoljna edukovanost
za pokretanje sopstvenog posla i neplansko obrazovanje strunih kadrova, uslovili
su znaajnu stopu nezaposlenosti oba pola (Bokovi et. all., 2013).
Problem nezaposlenosti, posebno ena u naseljenim mestima optine Vrbas i
okoline, je ujedno i problem marketing istraivanja. ene na selu najee predstavljaju marginalizovanu kategoriju, jer obavljaju najtee poslove sedam dana u
nedelji na poljoprivrednom gazdinstvu, bez realnog uea u raspodeli dobiti, esto
bez mogunosti uticaja na planske aktivnosti, a uz obavljanje celokupnog kunog
rada i brigu o ostalim lanovima porodice. Mnoge seoske ene jednostavno prihvataju da je usklaivanje posla i porodice komplikovanije u ruralnim podrujima, to
umanjuje albe (i proaktivno delovanje, a uveava socijalnu izoptenostprim. aut.)
u vezi njihove situacije (Bock, 2010). Kako navode iki i ostali (2011), nedostatak
znanja i informacija o mogunostima za razvoj enskog preduzetnitva znaajna je
prepreka njegovom razvoju. Naime, seoske ene najee su nieg i srednjeg nivoa
obrazovanja, to uz injenicu da su svojim svakodnevnim ivotom i radom preteno
vezane za gazdinstvo i lokalnu seosku zajednicu, umanjuje njihov socijalni kapital,
kao i mogunost da dou do potrebnih informacija o pokretanju sopstvenog i/ ili
porodinog posla.
Cilj marketing istraivanja je prikupljanje informacija koje treba da doprinesu
razvoju pelarstva u optini Vrbas, kroz osmiljavanje i prezentovanje operativnog
projektnog plana za razvoj enskog preduzetnitva u ovom segmentu poljoprivredne
proizvodnje i agrobiznisa, kao dodatnom ili ak, osnovnom zanimanju.
Pretpostavka je da, iako postoji proizvodnja meda, nije prepoznata kao vid konkurentske prednosti optine i regiona, nije dovoljno afirmisana, niti su upotrebljeni
marketinki alati koji mogu pomoi u menadmentu proizvodnji, plasmanu i
krajnjem cilju, adekvatnoj ekonomskoj dobiti. Potrebne su dobro postavljene i
testirane hipoteze. Poto injenica oznaava istinite stavove koji se zasnivaju na
tvrdnji potrebno je odrediti okvir pojava i pretpostavki (Pejanovi, 2011) marketing
istraivanjem. Odgovori na niz pitanja (pitanja koja bez jasno koncipiranog plana
esto demotiviu potencijalne preduzetnice - nedostatak znanja, kako u proizvodnji,
111
tako i u organizaciji poslovanja), predstavljaju svrhu predoenog marketing istraivanja, kao potencijalna smernica za zapoljavanje i planiranje poslovanja. Nedovoljna zastupljenost ena u pelarstvu predstavlja hipotezu koja e na ovaj nain biti
potvrena ili odbaena.
2. Izvori podataka i metodologija rada
Rezultati eksplorativnog, jednokratnog marketing istraivanja ispitivanjem proizvoaa meda i proizvoda od meda (putem struktuiranog anketnog upitnika) predstavljaju osnovu istraivanja o zastupljenosti, nainu proizvodnje, problemima sa
kojima se suoavaju proizvoai, kao i o mogunostima plasmana istih na lokalnom, regionalnom i inostranom tritu, u cilju samozapoljavanja i zapoljavanja
ena na selu. Istraivanje je upotpunjeno podacima prikupljenim putem sekundarnog istraivanja korienjem naunoistraivakih radova, asopisa, univerzitetskih
udbenika, publikacija, monografija, interneta ali i neformalnim razgovorima sa
preduzetnicama/ ima koji se bave proizvodnjom meda i proizvodima od meda.
Marketing istraivanje anketiranjem je izvreno od 26. do 30. maja 2014., u Vrbasu
i pripadajuim naseljenim mestima. Uzorak ispitanika (100) je obuhvatio pripadnike Udruenja pelara Vrbas (89 ispitanika), kao i pelare koji su poznati po
svojoj proizvodnji meda i proizvoda od meda, a nisu lanovi udruenja (11
ispitanika). Anketni upitnik su popunili 64 proizvoaa meda. Upitnik je distribuiran uz pomo predsednika udruenja, ali i terenskim anketiranjem pelara od strane
autorke. Upotrebljena su zanemarljiva finansijska sredstva.
3. SWOT analiza proizvodnje meda i proizvoda od meda u optini Vrbas
Prema Popisu poljoprivrede iz 2012. godine u Srbiji je bilo 673.000 konica pela.
Postojea paa pela koristi se sa svega 5%, ali sektor generalno pokazuje znake
rasta u pogledu broja domainstava koja se bave ovom proizvodnjom, kao i broja
konica koje poseduju (Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,
2013).
Strategija marketinga privrednih subjekata definie se uz prethodnu analizu situacije
- SWOT analizu. Osnovni cilj sastoji se u tome da sagleda faktore koji bitno
determiniu uspenost privrednog subjekta (Vlahovi, 2004). Pored sagledavanja
osnovnih prednosti, slabosti, ansi i pretnji, ovaj jednostavan alat omoguava inicijalnu smernicu ka dubljoj analizi poslovanja, otkrivanju dodatnih ideja koje mogu
pomoi u proaktivnoj preduzetnikoj delatnosti.
112
113
11
Muki pol
enski pol
53
114
(14,06%), hobi kao posao 20 (31,25%), porodinu tradiciju 14 (21,87%), ali i veu
zaradu 9 (14,06%) i nezaposlenost 6 (9,37%).
Preduzetnik/ca (registrovana
preduzetnika radnja)
0
22
Individualni proizvoa/ica
(registrovano poljoprivredno
gazdinstvo)
36
Dopunska delatnost
Lokalno
Regionalno
Nacionalno
54
116
Potpuno nezadovoljavajua
Nezadovoljavajua
14
21
Potpuno zadovoljavajua
Distribucija (prodaja) se vri na zelenim pijacama 40 (62,50%) i na poljoprivrednom gazdinstvu (odnosno na kunom pragu) 27 (42,19%), to omoguava neposrednu komunikaciju sa potroaima i promociju od usta do usta.
Odgovorom 53 (82,81%) ispitanika da propagandna poruka utie i veoma utie
prilikom kupovine proizvoda, dolo je do odstupanja odgovora o vrednovanju
rangiranja prilikom izbora proizvoda od strane potroaa (u prethodnim odgovorima
su ocenili promociju sa rangom 3 - mogunost 3-6). Po miljenju ispitanika, propagandna poruka ostavlja najsnaniji utisak ukoliko je plasirana putem televizije 47
(73,44%) ili ukoliko su je potroai uli od druge osobe 15 (23,44%).
Na lokalnom festivalu meda ponekad uestvuje i uestvuje konstantno 40 (62,50%)
ispitanika, da je robna marka proizvoda vana u zavisnosti od vrste proizvoda,
vana i veoma vana odgovorilo je 54 (84,37%) ispitanika, a 40 (62,50%) proizvoaa razmilja o projektu brendiranja sopstvenih proizvoda.
Istraivanja ukazuju da je cena pelinjih proizvoda na tritu EU neelastina dok
po miljenju 56 (87,50%) ispitanika potpuno utie i utie na kupovinu; kao ansu u
postizanju vie cene prilikom prodaje svojih proizvoda 46 (71,87%) proizvoaa se
izjasnilo da je zainteresovano za organsku proizvodnju meda i proizvoda od meda.
Iako su 30 (46, 87%) ispitanika informisani o kreditnim linijama i subvencijama
nadlenih institucija za dodatno ulaganje u opremu, 15 (23,44%) ne razmilja o
pomoi, a svega 8 (12,50%) razmilja o pomoi u vidu kredita, ukazavi na trenutnu
nestabilnost ekonomskih prilika, ali i nedostatak paketa institucionalnog osiguranja
u ovom vidu poljoprivredne delatnosti.
Poveanje potronje meda i proizvoda od meda iz ugla proizvoaa oznaeno je
boljim kvalitetom 26 (40,62%), promotivnom aktivnou 19 (29,69%), niom
cenom 15 (23,44%) i irim asortimanom 13 (20,31%) odgovor potvruje da pored
kvaliteta i cene, promotivne aktivnosti predstavljaju konkurentsku prednost uz
uvaavanje distribucije u skladu sa eljama potroaa.
117
Boljim kvalitetom
Atraktivnijim pakovanjem
19
irim asortimanom
26
2
Niom cenom
15
Boljom distribucijom
6
13
Boljom promotivnom
aktivnou
118
4.
-
120
7. Zakljuak
Pelarstvo kao vid poljoprivredne delatnosti i agrobiznisa ima znaajne potencijale
u Srbiji, koji nisu dovoljno iskorieni. Proizvodnja meda i proizvoda od meda je
najee dopunska delatnost na poljoprivrednom gazdinstvu, bez savremenog
pristupa u proizvodnji, distribuciji i promociji proizvoda. Osavremenjivanje proizvodnje koja je bazirana na iskustvu, uz primenu novosteenih znanja u uzgoju,
zatiti i leenju pela kao i novim tehnologijama koja su u skladu sa ekolokim
aspektima, predstavlja smernicu u ostvarivanju dominantne pozicije u poljoprivredi
i konkurentske prednosti kako na domaem, tako i na inostranom tritu. Kvalitet
prirodnog meda je osnova - inovacijama u uzgoju uz uveanje broja pelinjih
drutava po proizvoau i primeni naprednijih tehnologija u vrcanju i skladitenju
postie se sniavanje trokova, ali i vii stepen ouvanja lekovitih materija. Primena
novih standarda u proizvodnji, sertifikacija i pravilan odabir distribucionih kanala
omoguavaju bolji plasman u skladu sa zahtevima trita. Savremena proizvodnja
namee savremene vidove komunikacije, uz promociju ija osnovna poruka
podsea da je med hrana, ali i lek.
S obzirom na to da je veliki broj ljudi na selu nezaposlen (posebno ena), da se bavi
samo povremenim sezonskim poslovima i da nema konstantnog prihoda, veoma
mali broj se odluuje na registraciju poljoprivrednog gazdinstva (dovoljno je 0,5ha
okunice bez ogranienja za pelarstvo) i pribavljanje povoljnih kreditnih
sredstava za proirenje i osavremenjivanje proizvodnje. Iako je veina proizvoaa
meda informisana o mogunostima koje prua ovaj vid agrobiznisa, teke
ekonomske prilike usled svetske ekonomske krize, nedovoljna prepoznatljivost
specifinosti malih gazdinstava u nacionalnim politikama, kao i neizvesnost uslovljena preduzetnikim rizikom, usporavaju znaajnije ulaganje u razvoj proizvodnje. Tome doprinosi starosna i obrazovna struktura stanovnitva u ruralnim podrujima, ali i klimatske promene usled globalnog zagrevanja, koje su znaajno uticale
na smanjenje prinosa meda, posebno u tekuoj 2014. godini. Rezultati marketing
istraivanja ukazuju da se proizvoai ipak odluuju na dodatno ulaganje ukoliko
postoji neki vid podrke lokalne zajednice, institucija ili dobro organizovano udruenje pelara, uprkos slaboj zastupljenosti pelarstva u stratekom planu Republike
Srbije u 2014-2024.
Jedna od mogunosti pospeivanja pelarske proizvodnje kao vida zapoljavanja
ena na selu u optini Vrbas, je projekat edukacije i dodeljivanja iskusnog proizvoaa mentora iz lokalnog udruenja. Usvajanjem znanja o proizvodnji, praktinim
radionicama u pelinjaku, ali i osposobljavanjem za plansku, preduzetniku delatnost, stvara se podloga za podsticanje na proaktivno delovanje. Projektnu podrku
je neophodno prilagoditi viefaznom strategijskom planu, uz tano oznaene i vremenski rasporeene, operativne planove. Neophodno je delovati u svim delovima
marketing MIKSA-a: saveti o proizvodnji, mogunostima irenja palete proizvoda
povezivanje sa proizvodnjom lekovitog bilja, sertifikacija i organska proizvodnja;
prezentovanje naina distribucije mogunosti za plasiranje proizvoda razliitim
kanalima na vie trita; upoznavanje sa osnovnim finansijskim kalkulacijama obraunom trokova i prihoda i cenovno-dohodovnim projekcijama; promotivnim
aktivnostima koje e istovrsnom porukom (uz medija plan) komunicirati brend
121
122
123
Primljen/Received:29.09.2014.
Prihvaen/Accepted:25.10.2014.
MSc Otovi Slavica, Manager of Public Relations, General Hospital Vrbas, Dr Milana
ekia Street 4, 21460 Vrbas, Phone: +381 64 802 3215 e-mail: slavica.otovic@vrbas.net,
slavicaotovic1@gmail.com
MSc Milicic Zeljka, Professor, Agricultural school with students Futog, Carice Milice
Street, 21410 Futog, Phone: +381 63 776 9220, e-mail: poljosko@eunet.rs
124
UDK: 641.12
125
alost, u Srbiji nije prekopirana i postepenost uvoenja, odnosno vreme koje je EU dala
svojim proizvoaima da se prilagode na nove uslove, kao ni mere podrke koje je
veina zemalja EU obezbedila svojim proizvoaima, svesna problema koje takva
tranzicija izaziva, u prvom redu u pogledu trokova (Polet, 2005, Van Horne, 2007,
Rodi et al., 2008, Rodi et al., 2009a).
Dobrobit ivine je, naime, postala vano pitanje u EU jo pre vie od dvadeset godina.
Regulativa u ovoj oblasti je postepeno pootravana, a Direktivom 1999/74/EC je pred
proizvoae postavljen zahtev da od 1.1.2003. godine prestanu da instaliraju baterijske
kaveze, a od 1.1.2012. godine i da u njima dre nosilje. Proizvoaima je, dakle, dato 12
godina da se pripreme za dranje nosilja u obogaenim kavezima i nekaveznim
sistemima. Paralelno su raene brojne studije o tome kakve e biti ekonomske i socijalne
implikacije primene ove regulative (Van Horne, 2003, AGRA CEAS, 2004, Poza, 2007,
Newton, 2009), ispitivana je spremnost potroaa da kroz veu cenu podre razvoj
alternativnih sistema dranja (Bennett et al., 2002, Lagerkvist et al., 2006, Goddard et al.,
2007), razvijane su i implementirane razliite mere podrke, a dosta je raeno i na zatiti
trita EU od konkurencije iz zemalja koje nemaju isti nivo standarda3 (Windhorst, 2006,
2009, Grethe, 2007, Van Horne et al., 2007, Van Horne and Achterbosch, 2008).
U Srbiji, meutim, do februara 2010. godine nije bilo propisa (ak ni njihove
najave) kojima su se od proizvoaa zahtevale bilo kakve izmene u nainu dranja
nosilja. Zabrana dranja nosilja u baterijskim kavezima dola je bez konsultacija sa
predstavnicima sektora, sa samo dve godine perioda adaptacije, bez prateih programa podrke od strane drave, bez uvoenja sistema obaveznog obeleavanja jaja
u pogledu sistema dranja iz kog dolaze i bez provere postojanja plateno sposobne
tranje i voljnosti potroaa da kroz cenu jaja podre ovu vrstu promene (Rodi et
al., 2012).
Iako je Pravilnik bio na snazi vie od dve godine na domaem tritu nije bilo
ozbiljnije ponude jaja iz dozvoljenih sistema, a nije zapoeto ni obeleavanje jaja u
pogledu sistema dranja iz kog potiu, uprkos upozorenjima da je to potrebno pod
hitno uraditi (Rodi i sar., 2010a). Oigledno je da je izuzetno mali broj proizvoaa posluao preporuke da se pre drugih preorijentiu na nove sisteme dranja i
tako iskoriste ansu, odnosno zadovolje tranju (relativno male) trine nie koja za
tako proizvedenim jajima postoji na srpskom tritu (Rodi et al., 2010b, Rodi et
al., 2010c).
Nadzor nad primenom Pravilnika praktino nikad nije postojao4. Zato je strategija
ekanja (wait and see approach) bila mogua, a broj nosilja u dozvoljenim
2
Pun naziv je Pravilnik o uslovima za dobrobit ivotinja u pogledu prostora za ivotinje, prostorija
i opreme u objektima u kojima se dre, uzgajaju i stavljaju u promet ivotinje u proizvodne svrhe,
nainu dranja, uzgajanja i prometa pojedinih vrsta i kategorija ivotinja, kao i sadrini i nainu
voenja evidencije o ivotinjama, ali se za potrebe ovog rada koristi skraeni naziv, uobiajen u
praksi Pravilnik o uslovima za dobrobit ivotinja ili samo Pravilnik
3
Iako je takva zatita bila i ostala na stalnom udaru kritika Svetske trgovinske organizacije (Van
Horne, 2012)
4
Koliko je autorima poznato, u Srbiji niko nije kanjen za dranje nosilja u baterijskim kavezima,
niti je nekom zabranjeno takvo dranje.
126
127
5
49
1
10
1
10
Ukupno
Total
8
80
>100.000
50.001100.000
21
213
10.00150.000
9
93
5.00110.000
1.0015.000
350-1.000
45
455
Izvor: Registar objekata za proizvodnju konzumnih jaja, Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede
Republike Srbije i proraun autora
Kao instrument je korien strukturirani anketni upitnik, dizajniran na Poljoprivrednom fakultetu, Univerziteta u Novom Sadu, uz konsultovanje strunjaka sa Instituta za stoarstvo u Beogradu. Inicijalni anketni upitnik testiran je i korigovan kako
bi bio lako razumljiv ispitanicima. Anketiranje je sprovedeno u toku leta 2014.
godine. Primenjeno je intervjuisanje licem u lice glavnog menadera (najee
vlasnika) farme, uz pomo, ali i potpunu nepristrasnost od strane kvalifikovanog
anketara.
S obzirom da je anketno istraivanje sprovedeno kao deo nacionalnog projekta
usmerenog na unapreenje ivinarske proizvodnje u Srbiji, upitnik je bio iri od
problematike obuhvaene ovim radom. Pored osnovnih demografskih obeleja
proizvoaa, sadrao je nekoliko setova pitanja - o proizvodnim kapacitetima,
stanju opreme, proizvodnim i ekonomskim rezultatima koje proizvoa ostvaruje,
odnosu prema razliitim nainima dranja nosilja, odnosu prema dobrobiti i regulativi kojom se ona obezbeuje, kao i o nainu na koji se proizvoa toj regulativi
prilagoava (ili planira da se prilagoava). Uglavnom su koriena pitanja zatvorenog tipa, ali su, prema preporuci koju daje Fink (1995), neka pitanja bila i otvorenog tipa, kako bi se proizvoaima dala vea sloboda da izraze svoje stavove i
miljenja. Dobijeni podaci analizirani su primenom Excel i SPSS softverskih paketa, a rezultati su radi bolje preglednosti prikazani tabelarno ili grafiki.
3. Informisanost proizvoaa konzumnih jaja u Srbiji o
regulativi za obezbeenje dobrobiti nosilja
Sprovedeno istraivanje svojevrsna je potvrda tvrdnji da su u Srbiji kavezni sistemi
dranja apsolutno dominantni, odnosno da je tranzicija ka sistemima usklaenim sa
regulativom za obezbeenje dobrobiti nosilja praktino na samom poetku.
Zvaninih podataka o tome koliko se nosilja u zemlji dri u obogaenim kavezima,
a koliko u nekaveznim sistemima nema, ali je procena Zajednice ivinara Srbije da
u zemlji trenutno nema ni 1% opreme koja bi zadovoljila uslove predviene Pravilnikom o uslovima za dobrobit ivotinja (kori, 2014). Zbog toga je ovo udruenje
i bilo uporno u predlozima resornom ministarstvu da puna primena regulative
odloi.
128
Od ega vie od polovine ukupnog broja nosilja u dozvoljenim (obogaenim) kavezima, odnosno
80.000 ima jedan proizvoa
7
Nije, naravno, iskljueno da je manji broj proizvoaa, svestan da radi neto to nije dozvoljeno,
davao neiskren odgovor u pogledu informisanosti o nainu na koji Pravilnik regulie dranje, ali
autori rada, koji su lino obavljali anketiranje i sa proizvoaima uspostavili zadovoljavajue
odnose poverenja, nisu stekli takav utisak.
129
Razlozi zabrane
n
6
2
13
22
2
45
Briga o ivotinjama
Briga o potroau, kroz kvalitet jaja
Suficit u proizvodnji jaja
Spreavanje uvoza iz zemalja van EU
Neto drugo
Kopiranje propisa EU
Stvaranje mogunosti za izvoz jaja u EU
Ukupno
Srbija
%
13,3
4,4
28,9
48,9
4,4
100,0
n
2
1
0
40
2
45
%
4,4
2,2
0
88,9
4,4
100,0
Kada su, meutim, razlozi zbog kojih je zabrana uvedena u Srbiji u pitanju,
proizvoai se mnogo vie slau u miljenju (Tabela 2). ak 88,9% je onih koji
smatraju da je u pitanju kopiranje propisa EU. Svega 6,6% procenata anketiranih
proizvoaa smatra da je uvoenje ovakve regulative kod nas motivisano brigom o
ivotinjama ili potroaima, a jo je manje onih koji misle da je zakonodavac time
eleo da stvori uslove za izvoz jaja na trite EU (4,4%).
Odgovori proizvoaa dobijeni na pitanje ta mislite da e se deavati u budunosti?
potvruju stav iskazan kod prethodnog pitanja - da je ova regulativa kod nas uvoena
zbog prilagoavanja praksi EU. Tako, skoro polovina anketiranih (46,7%) smatra da e
se Pravilnik primenjivati tek ako i kada postanemo lanica EU (Tabela 3).
Nepoverenje proizvoaa u izvesnost usvojene regulative, pa i domai pravni
sistem u celini, ogleda se kako u relativno velikom broju onih koji smatraju da e
regulativa ...ostati mrtvo slovo na papiru, ak i ako uemo u EU (15,6%) i onih
koji oekuju da e Pravilnik pre ili kasnije biti stavljen van snage (20%), tako i u
injenici da je samo jedan proizvoa (2,2%) iskazao poverenje da e se regulativa
sprovoditi kako je planirano.
131
n
1
5
21
7
9
2
45
%
2,2
11,1
46,7
15,6
20,0
4,4
100,0
5. Zakljuak
U Srbiji je dranje nosilja u baterijskim kavezima zabranjeno bez konsultacija sa
predstavnicima sektora, sa samo dve godine perioda adaptacije, bez prateih
programa podrke od strane drave, bez uvoenja sistema obeleavanja jaja i bez
provere postojanja plateno sposobne tranje i voljnosti potroaa da kroz cenu jaja
podre ovu vrstu promenu. Veoma brzo se spoznalo da dati rokovi nisu realni pa je
u praksi potpuno izostao nadzor nad primenom sprovoenja Pravilnika, to je,
izmeu ostalog, doprinelo da informisanost proizvoaa o postojanju zabrane bude
vrlo niska.
ak i oni (uglavnom vei) proizvoai koji su bili informisani uglavnom su se
umesto prelaska na dozvoljene sisteme dranja opredelili za strategiju ekanja,
vrei istovremeno pritisak na vlasti da se Pravilnik izmeni, u emu su i uspeli u
junu 2014. godine kada je izmenama i dopunama Pravilnika dranje u baterijskim
kavezima dozvoljeno do 2020. godine. Mali broj proizvoaa koji su bili adekvatno
i pravovremeno informisani i zbog ozbiljnog shvatanja odredbi Pravilnika
investirali, preorijentiui se pre drugih na dozvoljene sisteme, sada se osea
izigrano.
Meu anketiranim proizvoaima dominira uverenje da je usvajanje pravilnika u
EU motivisano spreavanjem uvoza iz zemalja van EU, a kod nas kopiranjem
evropske prakse. Nepoverenje u pravni sistem i izvesnost primene jednom usvojene
regulative i ovde uzima danak pa najvei broj proizvoaa veruje da e se zabrana
dranja u praksi sprovesti tek ako i kada budemo lanica EU, a nije mali broj ni
onih koji smatraju da je u pitanju samo puka forma i da e i tada to biti samo
mrtvo slovo na papiru.
Utisak je autora ovog rada da anketirani proizvoai nisu svesni ozbiljnosti
problema i da olako polaze od injenice da se i ovog puta radi o neemu gde se
nepotrebno die tenzija, te da e ve nekako uspeti da se snau i nastave da rade po
starom. Zato bi proizvoae, ukoliko je namera zakonodavca da se napusti
baterijsko dranje iskrena, trebalo bolje i to pre informisati i edukovati u pogledu
potrebe obezbeivanja dobrobiti ivotinja. U tome svakako znaajnu ulogu treba da
ima poljoprivredna savetodavna sluba. Predstojei period mora biti iskorien za
132
133
13. Rodi, V., Peri, L., uki-Stoji, M. and Miloevi, N. (2008): Effect of
housing system on basic economic parameters of the table egg production.
Biotechnology in Animal Husbandry 24 (spec. issue): 237-245.
14. Rodi, V., Peri, L. and uki-Stoji, M. (2009a): Economic results of table
egg production on small family farms in Serbia: an estimate of the effects of
implementing the EU regulations. Contemporary Agriculture 58 (1-2): 67-72.
15. Rodi, V. (2009b): Poultry sector in Serbia: Challenges of the EU integration.
E-proceedings of the 2nd roundtable on poultry economics and marketing,
Antwerp, Belgium.
16. Rodi, V., Peri, L., Miloevi, N. (2010a): Implikacije primene regulative
vezane za dobrobit kokoi nosilja. ivinarstvo 45(8/9): 22-32.
17. Rodi, V., Peri, L., Pavlovski, Z., Miloevi, N. (2010b): Competitiveness of
table eggs from non-cage housing systems. Biotechnology in Animal
Husbandry 26 (1-2): 117-128.
18. Rodi, V., Peri, L., Pavlovski, Z., Vlahovi, B. (2010c): Consumers
perception and attitudes towards table eggs from different housing systems.
CD-ROM Proceedings of the XIIIth European Poultry Conference, Tours,
France.
19. Rodi, V., Peri, L., Pavlovski, Z., Miloevi, N. (2010d): Improving the
poultry sector in Serbia: major economic constraints and opportunities. World's
Poultry Science Journal 66: 241-250.
20. Rodi, V., Peri, L., uki Stoji, M., Vukeli, N., krbi, Z. (2012): Socioeconomic implications of adopting the EU laying hen welfare regulation in
Serbia, Worlds Poultry Science Journal 68(2): 229-239
21. kori, R. (2003): Stanje i perspektive ivinarske proizvodnje u Srbiji. Zajednica
ivinara Srbije, Beograd.
22. kori, R (2014): Zahtev za izmenu dela Pravilnika o uslovima za dobrobit
ivotinja... u delu rokova primene, Zajednica ivinara Srbije, Beograd.
23. Van Horne, P. (2003): The impact of laying hen welfare on the
competitiveness of the EU egg industry. World Poultry 19:18-21.
24. Van Horne, P. (2007): Impact of EU national legislation on production cost for
broiler meat and eggs. Proceedings of the 16th European Symposium on
Poultry Nutrition, Strasbourg, France.
25. Van Horne, P., Tacken, G., Ellen, H., Fiks-Van Niekerk, TH., Immink K. and
Bondt, N. (2007): Prohibition of enriched cages for laying hens in the
Netherlands; An examination of the consequences. LEI Report 2.07.10, The
Hague, Netherlands.
26. Van Horne, P. and Achterbosch, T. (2008): Animal welfare in poultry
production systems: Impact of EU standards on world trade. World's Poultry
Science Journal 64: 40-52.
27. Van Horne, P. (2012).: Competitiveness od the EU egg industry. LEI Report
No 2012-065, project code 2273000408, Wageningen UR, The Hague.
28. Windhorst, H. (2006): Changes in poultry production and trade worldwide.
World's Poultry Science Journal 62: 585-602.
29. Windhorst, H. (2009): Recent patterns of egg production and trade: a status
report on a regional basis. World's Poultry Science Journal 65: 685-707.
134
* This paper is a result of the research conducted within the project No TR31031 Sustainable and
Revitalised Traditional Production of Poultry Meat and Eggs with Added Value financed by
Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia
8
Vesna Rodi, PhD, professor, University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Department of
Agricultural Economics and Rural Sociology, Trg Dositeja Obradovia 8, Novi Sad, e-mail:
rodicv@polj.uns.ac.rs; Lidija Peri, PhD, professor, University of Novi Sad, Faculty of
Agriculture, Department of Animal Husbandry, Trg Dositeja Obradovia 8, Novi Sad, e-mail:
lidija.peric@stocarstvo.edu.rs; Zlatica Pavlovski, PhD, principal research fellow, Institute for
Animal Husbandry, Autoput 16, Zemun-Beograd, e-mail: zlaticapav@yahoo.com
135
UDK: 336.654
136
2014). Cilj istraivanja jeste upravo utvrivanje i analiza faktora koji utiu na odnos
potroaa prema organskim proizvodima, ocena u kojoj meri su potroai upoznati
sa organskom proizvodnjom, utvrivanje spremnosti na kupovinu i stavova prema
organskoj proizvodnji. S obzirom na skroman broj ispitanika, rezultati ovog istraivanja mogu biti znaajni za utvrivanje preliminarnih zakljuaka u ponaanju potroaa prema organskim proizvodima, ali i kao osnova za dalje istraivanje na datu
temu.
2. Metod rada i izvori istraivanja
Istraivanje percepcije potroaa prema organskim proizvodima sprovedeno je na
podruju Kraljeva, tokom meseca septembra 2014. godine. Sluajni uzorak obuhvata 34 ispitanika. Primarni podaci prikupljeni su primenom metoda ispitivanja
putem anketnog upitnika. Anketni upitnici sadrali su 24 pitanja zatvorenog tipa,
gde je na pojedinim pitanjima postojala mogunost dopune odgovora. Ispitanici su
ankete popunjavali samostalno, bez prisustva anketara, kako bi podaci dobijeni
istraivanjem bili objektivni.
3. Rezultati i diskusija
Ponaanje i stavovi potroaa predmet su istraivanja iz velikog broja razloga.
Istraivanja pomau da bolje shvatimo na koji nain potroai donose odluke o
kupovini i koji su negativni uticaji zbog kojih potroa moe odustati od kupovine
proizvoda ili usluge (Jovanovi et al., 2013). Polnu strukturu analiziranog uzorka
ini 56% osoba enskog i 44% osoba mukog pola. U analizi starosne strukture
najvei broj ispitanika, oko 38% ima izmeu 26 i 35 godina, od 46 do 55 godina
24%, ispitanika, do 25 i preko 55 godina po 15%,dok ispitanici sa brojem godina
izmeu 35 i 46 ine 9% ukupno anketiranih ispitanika. Prilikom ovog istraivanja
nisu anketirane osobe mlae od 18 godina, polazei od pretpostavke da nemaju
sopstvene izvore prihoda i da ne uestvuju samostalno u odabiru i kupovini
proizvoda. Obrazovnu strukturu ini oko 59% ispitanika sa zavrenom srednjom
strunom spremom, 24% ispitanika sa visokim obrazovanjem, 15% sa viim
obrazovanjem i oko 3% ispitanika sa osnovnim obrazovanjem. Kao bitan faktor u
ovom istraivanju uzeta je i visina prihoda po lanu domainstva, jer se polazi od
pretpostavke da su kupci organskih proizvoda relativno vee kupovne moi, s
obzirom na vie cene ovih proizvoda. Visina primanja po lanu domainstva prikazana je na grafikom prikazu broj 1.
Navike u ishrani predstavljaju faktor od znaaja koji utie na odabir namirnica,
odnosno od velikog su uticaja za procenu panje koju potroai posveuju prilikom
odabira proizvoda za ishranu. Najmanji broj ispitanika, 11% tvrdi kako ne
posveuje panju izboru namirnica i hrani se uglavnom brzom hranom. Sa druge
strane, najvei broj ispitanika, 47% tvrdi da se hrani redovno i raznovrsno, da
posveuju panju poreklu, sastavu i nainu proizvodnje proizvoda. Preostali
ispitanici praktikuju, uglavnom, nain ishrane koji predstavlja kombinaciju
prethodna dva naina, odnosno kombinaciju brze hrane i kuvanih obroka, ne hrane
se uvek redovno i ne obraaju veliku panju na sastav i poreklo namirnica.
137
% Ispitanika
38%
40
20
24%
15%
15%
9%
0
do 25
26-35
36-45
46-55
preko 55
(000) RSD
1. Da
50%
2. Ne
50%
138
50%
18%
18%
1. Smatram da su 2. Ouvanje
organski
ivotne sredine
proizvodi boljeg
kvaliteta
9%
3. Zbog boljeg
ukusa
5%
4. Zbog brige o
zdravlju
% ispitanika
5. Drugo
6%
9%
26%
15%
18%
navedene proizvode svakodnevno, dok bi 22% ispitanika organske proizvode kupovalo esto, dok samo 1% ispitanika tvrdi da nee kupovati nijednu od ponuenih
vrsta proizvoda.
Najvei broj ispitanika, 35% nema stav o intervalu kupovine organskih proizvoda,
dok jednom meseno predstavlja najei interval u kojem ispitanici kupuju organske proizvode. Ovde treba ukazati da su pojedini ispitanici, pored toga to su se
izjasnili da ne kupuju organske proizvode, ipak zaokruili neki od intervala
uestalosti kupovine. To se moe objasniti time da se kupovina organskih proizvoda
obavlja u izuzetnim sluajevima, povremeno, te da ispitanici ne smatraju sebe
kupcima organskih proizvoda.
35%
% Ispitanika
50
24%
21%
12%
9%
0
Najmanje
jednom
sedmino
Jednom
meseno
Jednom u 3
meseca
Ne
kupujem
organske
proizvode
Nemam
stav
50
44%
% Ispitanika
40
30
24%
3. Organski proizvodi su
loijeg izgleda, ali boljeg
kvaliteta
4. Organski proizvodi su loijeg
kvaliteta i izgleda
24%
20
10
1. Organski proizvodi su
odlinog kvaliteta i izgleda
6%
3%
5. Nemam stav
0
Grafikon 6. Tvrdnje kojima se opisuju organski u poreenju sa konvencionalnim
proizvodima
Figure 6. Claims that describe organic compared to conventional products
Izvor: Sopstveno istraivanje
% Ispitanika
38
32
40
15
20
0
10-20%
20-30%
30-40%
vie od
50%
Nisam
spreman/a
da platim
viu cenu
32%
56%
60
47%
40
9%
20
0
24%
21%
0%
1. Nedovoljno
snabdeveno
2. Skroman
asortiman proizvoda
3. Zadovoljavajue
snabdeveno za nae
uslove
4. Trite je veoma
dobro snabdeveno
5. Nemam stav
stav (26%) moe objasniti neinformisanou i nepoverenjem u ovaj vid proizvodnje, ali i time da u anketiranom uzorku dominiraju osobe sa zavrenom
srednjom strunom spremom. Tvrdnju da organska proizvodnja doprinosi poboljanja i ouvanja zdravlja ljudi oko 58% ispitanih osoba ocenilo je kao pozitivnu,
dok niko od ispitanih nema suprotan stav.
Ova rad je rezultat istraivanja koje je delom finansiralo Ministarstvo nauke
Republike Srbije (Projekti III 46001 i TR 31034).
4. Zakljuak
Visoko uee onih koji tvrde da kupuju organske proizvode (50%), rezultat je
dobrih navika u ishrani, to moe biti u vezi sa starosnom strukturom ispitanika.
Velika zavisnost postoji izmeu visine dohotka po lanu domainstva i kupovine
organskih proizvoda. Meu kupcima organskih proizvoda dominantne su osobe
enskog pola. Ispitanici smatraju da nisu dovoljno informisani o organskoj proizvodnji, na ta ukazuje i da veliki broj ispitanika po razliitim pitanjima nema stav.
Potencijalni kupci su uglavnom spremni da plate minimalno viu cenu za organske
u poreenju sa konvencionalnim proizvodima, to se tumai kao rezultat niskog ivotnog standarda. Organski proizvodi se kupuju veoma retko, a pijaca se smatra kao
najadekvatnije mesto za kupovinu organskih proizvoda. Briga o zdravlju je odluujui faktor kupovine organskih proizvoda, uz istovremeno postojanje svesti da se
pored ouvanja zdravlja ljudi, ovim nainom proizvodnje doprinosi ouvanju
zdravlja biljaka i ivotinja, kao i ouvanje ivotne sredine.
5. Literatura
143
Primljen/Received: 21.09.2014.
Prihvaen/Accepted: 26.09.2014.
144
UDK: 659.117.3
Dr. Prdi Nedeljko, JKP Trnica Novi Sad, ike Popovia 4 21000 Novi Sad, 063/500818, ekonomistdoo@sbb.rs
145
148
Jednom nedeljno
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
149
Kako najvei broj kupaca na pijace odlazi tri puta nedeljno zakljuak je da na
pijacama ima veliki broj sveih i kvalitetnih proizvoda.
Cena proizvoda
Navike
Kvalitet proizvoda
Raznovrsnost ponude
Sveina proizvoda
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
152
Primljen/Received: 5.10.2014.
Prihvaen/Accepted: 25.10.2014.
Prdi Nedeljko, Phd, JKP Trnica Novi Sad, ike Popovia 4 21000 Novi Sad, 063/500818, ekonomistdoo@sbb.rs
153
UDK: 582.962.2
Pregledni rad
Review paper
154
Subvencionisanje
Podrka
zemljita.
poljoprivrede po
prilagoavanju
principu area and
meunarodnim
herd payment.
standardima.
2009.-2011. g.
Uslovljavanje
podrke plaanjem
penzionog
osiguranja;
Raskid sa subvencionisanjem
nekomercijalnih
gazdinstava;
Pootravanje uslova
za area payment;
Smanjenje podrke
strukturnom
prilagoavanju;
Smanjenje
investicione
podrke;
Pokuaj naputanja
area payment i
ponovnog uvoenja
cenovne podrke.
Izvor: Lovre K., 2013., str.12.
Ukupna proizvodnja
157
To znai da ukoliko je neki poljoprivrednik, primera radi, ostvario pravo na regres za dizel
gorivo kao bilo koji drugi proizvoa ratarske kulture, taj vid podrke nije uzet u obzir.
158
Premija po kilogramu
2002
Premija po hektaru
2003
Premija po hektaru
2004
Premija po kilogramu
2005
Premija po kilogramu
2006
Premija po hektaru
2007
2008
Premija po kilogramu
2009
2010
2011
Premija po kilogramu
U datom periodu, premija po kilogramu bila je na snazi 2001., 2004., 2005., 2007. i
2008. godine. U svakoj od datih godina, postojali su razliiti uslovi ostvarenja prava
na premiju, kao i razliiti iznosi podrke. Uslovi koji se tiu sorte i klase duvana, nisu
postojali samo 2001. godine, kada je bilo predvieno da svaki proizvoa duvana
dobije 24 dinara po kilogramu proizvedenog duvana, bez obzira na kvalitet i tip
duvana (Uredba o premiji za duvan u listu za 2001. godinu, Slubeni glasnik RS
br.40/2001,lan 2.). Posle pauze od dve godine, premija po kilogramu je opet stupila
na snagu 2004. godine kada su prvi put definisani i uslovi ostvarenja prava na premiju
koji su podrazumevali da proizvoai duvana imaju odreen broj biljaka po hektaru
i to za Virdiniju od 18.000 do 20.000 biljaka, za Berlej od 20.000 do 22.000, a za
Orijental od 160.000 do 180.000 biljaka (Uredba o premiji za duvan u listu za 2004.
godinu, Slubeni glasnik RS br.33/2004, lan 2.). Iste godine, dolo je i do razvrstavanja iznosa premije u zavisnosti od sorte duvana i klase, odnosno kvaliteta. Vei
iznos premije za Orijental se moe pravdati niskom zastupljenou ove sorte na teritoriji Srbije i izrazito ekstenzivnom proizvodnjom ovog tipa duvana. Donekle,
ovakva podrka se moe smatrati vidom podrke nekomercijalnim poljoprivrednim
gazdinstvima. Za razliku od Berleja, Virdinija zahteva znaajnija kapitalna ulaganja,
159
pre svega za kupovinu suara, pa je zbog toga vii nivo podrke ovoj sorti bio
oekivan.
Tabela 4: Iznosi premija po kilogramu proizvedenog duvana za 2004. godinu
Table 4: The amount of premium per kilogram of tobacco produced in 2004
Orijental
Virdinija
Berlej
Sorta duvana
(din/kg)
(din/kg)
(din/kg)
Klasa I
95
70
55
Klasa II
90
65
50
Klasa III
85
60
45
Klasa IV
65
45
35
Klasa V
40
20
15
Izvor: Uredba o premiji za duvan u listu za 2004. godinu, Slubeni glasnik RS br.33/2004
Naredne godine, ukinut je uslov za ostvarenje premije koji se tie broja biljaka po
hektaru i ukinuta je premija za V klasu duvana. Takoe, dolo je i do promene iznosa
premije po kilogramu, posebno za duvan IV klase. Jasno je da je na ovaj nain podstaknuta proizvodnja kvalitetnijeg duvana, iako to nije transparentno definisano ni jednim ciljem i dovodi u pitanje tvrdnju da je podrka proizvodnji duvana imala
iskljuivo socijalni karakter do 2009. godine.
Tabela 5: Iznosi premija po kilogramu proizvedenog duvana za 2005. godinu
Table 5: The amount of premium per kilogram of tobacco produced in 2005
Orijental
Virdinija
Berlej
Sorta duvana
(din/kg)
(din/kg)
(din/kg)
Klasa I
90
70
40
Klasa II
80
65
30
Klasa III
70
55
20
Klasa IV
40
30
10
Izvor: Uredba o premiji za duvan u listu za 2005. godinu, Slubeni glasnik RS br.127/2004
160
161
163
Primljen/Received:19.05.2014.
Prihvaen/Accepted:25.06.2014.
164
UDK: 631.147
1
2
Dr Branislav Vlahovi, redovni profesor, Poljoprivreni fakultet, Novi Sad, Trg Dositeja
Obradovia 8, Novi Sad, vlahovic@polj.uns.ac.rs
Mr Sanja oji dipl.ecc, MEGA ZSZ d.o.o., Zemunska 300, 11277 Ugrinovci, Srbija mail:
kljajicsanja@yahoo.com
165
2. Rezultati istraivanja
2.1. Imid brenda organskih prehrambenih proizvoda i njegove prednosti
Imid brenda organskih prehrambenih proizvoda moe se definisati kao slika ili percepcija koju potroai organskih prehrambenih proizvoda stvaraju o samom brendu.
Ukoliko potroai pozitivno reaguju na brend organskih prehrambenih proizvoda
tada postoji pozitivan imid brenda. To znai da e potroai u procesu kupovine
radije preferirati taj proizvod u odnosu na one gde nije izgraen identitet brenda.
Proizvoai organskih prehrambenih proizvoda treba da adekvatnim strategijama
brendiranja kreiraju pozitivan imid brenda svojih proizvoda zbog viestrukih prednosti koje on prua. Prednosti pozitivnog imida brenda organskih prehrambenih
proizvoda su sledee:
Primer: kompanija Foodland, je lansirala uspean brend Terra Organica sok organskog
sastava od divljih umskih jagoda je osvojio meunarodno priznanje za najbolji novi proizvod na Svetskoj konferenciji proizvoaa sokova i preraivaa voa, odranoj u Barseloni.
Ovaj organski nektar je samo deo asortimana organskih proizvoda pod brendom Terra
organica. Osim nektara i matinih sokova proizvode i organske pekmeze, demove, kompote, slatka, sirupe, ajvar i peenu papriku (www.foodland.rs)
166
pored potroaa, imid gradi i kod zaposlenih (poljoprivredni proizvoai, uzgajivai, prodajno osoblje, menaderi, komercijalisti i sl.), predstavnika medija, poslovnih partnera (dobavljaa inputa, kooperanata) i celokupne ire javnosti.
Tabela. 1 Primeri elemenata identiteta brenda organskih prehrambenih proizvoda
Table. 1. Examples for organic food products'brand identity elements
Prozvoa
Logo Proizvoaa
Ime brenda
Organic
Valley
Organic
valley
Earthbound
Farm
Earthbound
Farm
Organic
Foodland
Bakina tajna
organic
Imlek
Zdravo
Organic
Dizajn ambalae
Bello
Organic
Zdravo
inostrana trita, neophodno je sagledati i vanost uticaja imida zemlje porekla organskih proizvoda na ukupno kreiranu sliku kod inostranih potroaa. Ovo je vrlo
kompleksan i dugotrajan proces.Potroa se opredeljuje za one brendove ija
linost korespondira njegovoj linosti ili onome emu on tei i kako sagledava
sebe (Vraneevi, 2007). Na taj nain ostvaruje se dugoroni odnos brenda i
potroaa i uspostavlja se njihova meuzavisnost usled koje brend postaje sastavni
deo potroaevog ivota. Potroa organskih prehrambenih proizvoda osea da mu
dati brend omoguava ispoljavanje pripadnosti i potvrivanja i daje mu lini peat
ime ga u njegovim oima ini prepoznatljivim i razliitim od ostalih. Proizvoai
organskih prehrambenih proizvoda treba da odgovore na pitanje koje je kljuno za
definisanje imida korisnika: Kako opisujete osobu koja kupuje organske prehrambene proizvode. U pitanju su osobe vieg ili visokog obrazovanja, viih primanja,
ive u porodici kao i kod kojih je izraena briga za kvalitet hrane, zdravlje i zatitu
okoline. Proizvoai treba da istrae na koji nain potroai percipiraju brend i koje
su njihove glavne asocijacije (stavovi, miljenja, verovanje, emocije, iskustva..) na
pomenuti brend. Treba da utvrde da li je u stavovima potroaa imid brenda pozitivan i koje su to fundamentalne koristi i atributi koje se povezuju sa brendom.
2.2. Imid brenda i potrebe potroaa
Potroai, po pravilu, vrsto veruju brendovima. Potroai se u procesu kupovine radije opredeljuju za prepoznatljiv brend koji im garantuje kvalitet i originalnost. Pretpostavka je da je bitan faktor koji utie na izbor brenda potrebe potroaa za proizvodom koji e mu pruiti potpunu satisfakciju. Takoe, na osnovu istraivanja potreba potroaa proizvoai organskih prehrambenih proizvoda treba da akcentiraju
i prilagode osnovne atribute brenda.
Potrebe potroaa mogu se podeliti u tri grupe:
Funkcionalne potrebe definiu se kao one koje motiviu potroaa da trai proizvod koji reava njegov osnovni (egzistencijalni) problem: glad, odnosno potreba
za hranom i piem.
Simboline potrebe mogu se definisati kao elja za proizvodom, kojom potroai
ispoljavaju interno generisano samodokazivanje, poziciju, pripadnitvo grupi ili
ego identifikaciju (elja potroaa da bude prihvaen u drutvu kao neko ko brine
o zdravlju, zatiti ivotne sredine i sl.). Kao primer jednog od vodeih proizvoaa organskih prehrambenih proizvoda u USA The Farm koji prilikom brendiranja istie elju potroaa da budu prijateljski (friendly) naklonjeni prema
okolini i prirodi svoji logom brenda Budi prijateljski Bee Friendlier (slika 1).
Iskustvene potrebe definiu se kao elja za proizvodima kojima potroai ispunjavaju oseanja zadovoljstva, razliitost i spoznajnu stimulaciju (pozitivna iskustva potroaa jer su organski prehrambeni proizvodi zdraviji od konvencionalnih i vode rauna o ivotnoj sredini i sl.). Nain na koji potroai percipiraju organski brend od racionalnog do emotivnog dat u tabeli 2.
168
Emotivni nivo
primeri:
Zatieno od strane sertifikovanih brendova
Za brendove sa funkcionalnim konceptom elementi marketing MIX-a treba da akcentiraju funkcionalne osobine brenda u reavanju problema potronje. Za brendove sa
simbolinim konceptom instrumenti marketing MIX-a mogu se koordinirati na nain
da akcentiraju odnos brenda sa potroaima, lanovima grupe ili samoidentifikacijom. Za brendove sa iskustvenim konceptom strategija pozicioniranja treba da prenosi efekte brenda na satisfakciju oseanja ili spoznajne stimulacije (Milisavljevi,
2006).
Poveanje potronje organskih prehrambenih proizvoda moe se ostvariti delovanjem na tri nivoa:
Mere vlade: irenje znanja o znaaju potronje organskih prehrambenih proizvoda, edukacija stanovnitva, poev od najmlaeg uzrasta (u vrtiu), zatim kroz osnovno i srednje obrazovanje i kroz univerzitet; zakonima (npr. u Italiji od 2005.
godine sve kole imaju zakonsku obavezu da spreme organsku hranu za decu).
Mere proizvoaa: kreiranje dobrih brendova, promocija kroz odgovarajue medije, sajmove, forume i manifestacije - dani organske hrane itd. Postoji potreba za
proaktivnom upotrebom adekvatnih promocionih pristupa, kroz koji e proizvoai bolje komunicirati sa svojim okruenjem stvarajui pozitivne slike o proizvodima kompanije koji se nude tritu, i u skladu sa tim postizati pozitivan uticaj
na potroaeve sadanje i budue stavove.
Lina motivacija potroaa: za boljim i kvalitetnijom hranom i ivotnim stilom
(Vlahovi i sar. 2011).
169
Npr. na novobeogradskoj pijaci u bloku 44 postoji jedan izdvojeni deo gde se prodaju samo organski proizvodi.
2
Npr. www.biospajz.rs predstavlja internet prodavnicu organske hrane.
3
Proseno, konvencionalni proizvodi imaju svega 83% hranjivih sastojaka od organske proizvodnje. Studije su pokazale znaajno vei nivo vitamina C, gvoa, magnezijuma, fosfora,
i znatno manje nitrata (toksina) u organskim proizvodima... (www.hemakheyaneya.com.)
170
kuavaju da stvore jake asocijacije brenda i komunikacioni efekat priseanja na razliite naine, kao to je korienje kreativnih komunikacija koje su uzrok da
potroai elaboriraju informacije vezano za brend i poveu ih adekvatno sa postojeim znanjem, izlaui potroaa komunikacijama i ponavljajui ih tokom vremena.
Svakako, ukupna marketing strategija i sve aktivnosti vezane za brend organskih
prehrambenih proizvoda uticae na jainu asocijacija brenda.
Povoljne asocijacije brenda - da bi se izabrale povoljne asocijacije koje su vezane za
brend organskih prehrambenih proizvoda potrebno je paljivo analizirati potroae i
konkurenciju u cilju determinisanja optimalnog pozicioniranja na tritu. Povoljne
asocijacije brenda stvaraju se ubeujui potroae da odreeni brend organskih prehrambenih proizvoda poseduje relevantne atribute i koristi koji zadovoljavaju njihove
potrebe i elje, tako da oni formiraju pozitivne sudove i stavove o brendu. S obzirom
da potroae organskih prehrambenih proizvoda karakterie briga za zdravlje,
zdraviju ishranu, briga za okolinu i ekosistem proizvoai organskih prehrambenih
proizvoda trebali bi da istaknu odgovarajue povoljne asocijacije. Na primer, proizvoa organskih zainskih biljaka i ajeva Bio sala Farago istie svoj brend kao
dar iz prirode. Prema tome povoljne asocijacije za brend su one koje su dopadljive
potroaima i uspeno se prenose sa proizvodom i podrane su odgovarajuim
marketing programom za brend (na primer, tako da je brend vien kao zdrav, kvalitetan, ukusan, proizveden uz racionalno korienje prirodnih resursa i ouvanje ivotne sredine itd.).
Postoji nekoliko faktora na odluku koliko je vrednovana ili vana asocijacija imida
atributima brenda za odluku potroaa o njihovoj kupovini:
Koliko potroai pronalaze da su im relevantne asocijacije brenda,
Koliko su distinktivne asocijacije brenda sa aspekta potroaa,
Koliko potroai pronalaze da su ubedljive asocijacije brenda.
Stvaranje povoljnih asocijacija, takoe, zahteva da proizvoa organskih prehrambenih proizvoda bude sposoban da isporui eljene satisfakcije. U smislu isporuivosti,
glavno pitanje jeste koliki e biti trokovi i neophodno investiranje kao i duina
vremena potrebnog da se stvore ili promene eljene asocijacije potroaa.
Jedinstvenost asocijacija brenda - sutina pozicioniranja brenda organskih prehrambenih proizvoda jeste da brend ima prihvatljive konkurentne prednosti ili jedinstvene propozicije koji pruaju potroaima dajui razlog da kupe odreeni brend.
Ove razlike mogu biti izraene eksplicitno pravljenjem direktnih komparacija sa konkurentima, ili mogu biti istaknute implicitno bez isticanja referentne konkurentne
take. Nadalje, mogu biti bazirane na organskom poljoprivrednom proizvodu ili ne.
U stvari, u mnogim kategorijama, atributi koji nisu vezani za organski proizvod, kao
to su pripadnitvo grupi (kao neko ko brine o zdravlju, kvalitetu, svestan je ekolokih
problema i sl.) ili situacija korienja, lake e kreirati jedinstvene asocijacije.
Istraivanja na neuporedivim alternativama sugeriu da ak i brend koji ne suoava
direktnu konkurenciju u svojoj kategoriji proizvoda i prema tome ne deli atribute
vezane za proizvod sa drugim brendovima, i dalje moe deliti vie apstraktne
asocijacije i suoiti se sa direktnom konkurencijom u ire definisanoj kategoriji. Iako
171
174
Povoljna meuzavisnost - izmeu brenda i zemlje porekla, treba da naglaava efekat zemlje porekla pri brendiranju, jer e potroai pozitivno reagovati, treba insistirati i na obostranom promotivnom efektu. Pozitivan primer isticanja zemlje
porekla pri brendiranju jeste grki proizvoa koji pod brendom Ilijada koji
proizvodi organske proizvode kao to su namaz od zelenih maslina iz organske
proizvodnje i organsko maslinovo ulje, koji imenom brenda, nazivom i pakovanjem istie zemlju porekla organskog prehrambenog proizvoda zbog postojanja
povoljne meuzavisnosti izmeu brenda i zemlje porekla.
Nepovoljna meuzavisnost - informacije o zemlji porekla mogu da budu negativne, pa se preporuuje brendiranje, obeleavanje i pakovanje proizvoda bez naglaavanja i isticanja informacije Made in. U ovoj situaciji preporuuje se kooperacija ili zajedniko ulaganje sa partnerom koji sa sobom nosi povoljnu meuzavisnost imida. Npr. Kina ima imid kao zemlja koja proizvodi jeftine proizvode niskog kvaliteta pa je kineski proizvoa crvenog organskog pasulja na evropsko trite nastupio preko Holandskog uvoznika iji pozitivan imid zemlje
omoguava uspeniji nastup na tritu proizvoda.
175
Povoljna neutralnost - odnosa imida, tj. kada dimenzije pozitivnog imida zemlje porekla nisu bitne karakteristike konkretnog proizvodnog brenda, menadment moe da utie na promenu znaaja pojedinih dimenzija imida. Generalno
se preporuuje promovisanje onih dimenzija pozitivnog imida zemlje porekla
koje se, bar indirektno, mogu dovesti u vezu sa trinom pozicijom konkretnog
brenda, jer se pretpostavlja da pod ostalim jednakim okolnostima informacija o
Made in koja izaziva pozitivne konotacije moe biti znaajna. Npr. Japan nije
poznat po proizvodnji organske hrane ali ima izgraen prepoznatljiv imid zemlje
porekla koja proizvodi kvalitetne (ostale, neprehrambene) proizvode.
Nepovoljna neutralnost - odnosa imida brenda i zemlje porekla, tada se preporuuje potpuno ignorisanje, u poslovnom i marketinkom smislu, informacije o zemlji porekla (Made in). Poeljno je da se proizvoa organskih prehrambenih
proizvoda skoncentrie na sopstveni imid i imid svog proizvoda (kvalitet, cena,
kooperativnost, rokovi i sl.), u onoj meri koliko veruje u njegovu trinu ubedljivost i perspektivu, ignoriui i prikrivajui obeleje Made in. Na ovaj nain
otvaraju se nove mogunosti da proizvoai iz zemalja sa negativnim imidom
mogu konkurisati na svetskom tritu kroz proces sopstvene specijalizacije,
pruanje usluga i kroz usredsreivanje na pokrivanje tzv. trinih nia.
3. Zakljuak
Prilikom brendiranja organskih prehrambenih proizvoda i njihovog plasiranja na trite neophodno je poznavati potroae, njihove specifinosti, navike i ponaanja kako bi se ostvario trini uspeh. Kreiranjem pozitivnog imida brendova prehrambenih
proizvoda proizvoai stvaraju pozitivnu sliku ili percepciju kod potroaa to vodi
njihovom favorizovanju u procesu kupovine i potronje.
Kreiranjem pozitivnog imida svojih brendova proizvoai organskih prehrambenih
proizvoda ostvaruju viestruke prednosti: brend sa pozitivnim imidom pogodniji je
da bude nosilac ekstenzije, manja je osetljivost potroaa na porast cene, dobra je
podloga za olakanu i ubedljivu promociju, lake se prihvata brend organskih prehrambenih proizvoda od strane novih kanala prodaje, predstavlja jae barijere u odnosu
na konkurente kao i dobru platformu za geografsku ekspaniziju poslovnih aktivnosti.
Pozitivan imid stvara se kreirajui jake veze, preferencije i jedinstvene asocijacije
sa brendom u memoriji potroaa.
Samo shvativi imid brenda organskih prehrambenih proizvoda kroz sve njegove
komponente, i njegovim pravilnim voenjem, moe biti kreiran pozitivan imid kod
potroaa. Prilikom plasiranja brendova na inostrana trita vano je razmotriti kakav
uticaj ima imid zemlje porekla organskih prehrambenih proizvoda na ukupno kreiranu sliku kod potroaa i shodno tome odabrati adekvatnu marketing strategiju. Organska poljoprivreda jeste delatnost kroz koju Republika Srbija moe i treba da stvori
svoj proizvod, odnosno kasnije brend koji e biti konkurentan i prepoznatljiv na
svetskom tritu sa pozitivnim imidom kod potroaa.
176
4. Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Arnould e., Price L., Zinkhan G. (2004): Consumers, McGraw-Hill, New York.
Keller K.L. (2003): Strategic Brand Management, Prentice Hall, New Jersey.
Kotler. P., (2003): A Framework for Marketing Management Prentice Hall.
Marii, B. (2012): Ponaanje potroaa, Ekonomski fakultet, Beograd.
Milisavljevi M. (2006): Strategijski marketing Ekonomski fakultet, Beograd.
Nikodemska-Wolowik A.M. (2009): Organic Farming Brand Identity: Metting
Trends, Building Trust, Institute of International Buisiness, Sopot, Polonia.
Roth M.S., Romeo J.B. (1992): Matching Product Category and Country Image
Perception, Journal of International Business Studies, Third Quartal.
Rakita B., (1997) Nacionalni poslovni imid (made in image) u strategiji meunarodnog marketinga, Nova trgovina, Beograd.
Rakita B., Mitrovi I. (2007): Brend menadement, Savremena administracija,
Beograd.
Veljkovi S. (2010): Brend menadment u savremenim trinim uslovima, CID
Ekonomski fakultet, Beograd.
Vlahovi, B., Pukari, A., Jelonik, M. (2011): Consumer Attitude to Organic
Food Consumption in Serbia, Bulletin, Economic sciences series, Petroleum Gas University of Ploiesti, Vol. LXIII; No 1/2011.
Vlahovi B. (2012): Tranja za hranom na inostranom tritu - kriterijum za
usmeravanje proizvodnje u Srbiji Hrana za evropu, Drugi poljoprivredni forum
, Subotica 11-13 oktobar 2012. www.ecinst.org.rs, [pristupljeno: oktobar 2014]
Vraneevi T. (2007): Upravljanje markama, Accent, Zagreb.
www.agrobiznis.biz [pristupljeno: septembar 2014]
www.biosalsfarago.in.rs [pristupljeno: oktobar 2014]
www.biospajz.rs [pristupljeno: oktobar 2014]
www.cascadianfarm.com [pristupljeno: oktobar 2014]
www.ebfarm.com [pristupljeno: oktobar 2014]
www.foodland.rs [pristupljeno: oktobar 2014]
www.hemakheyaneya.com [pristupljeno: septembar 2014]
www.imlek.rs [pristupljeno: oktobar 2014]
www.organicvalley.coop [pristupljeno: oktobar 2014]
www.sajam.net [pristupljeno: septembar 2014]
177
Summary
The strength of a brand lies in its image and resides in the consumers' consciousness.
The image enjoyed by a brand of organic food products is the manner in which the
brand is perceived by consumers. Having powerful, favourably evaluated
associations uniquely identifiable with the brand and subtle implications of its superiority are of the essence and very often decisive for the brand's success. When
branding organic food products, getting to know consumers, their specific needs,
habits and behaviour is a must for the company aiming to achieve market success.
The creation of a positive image for a brand of organic food products instils a positive
impression or perception in consumers resulting in preference for these products,
both for the purpose of purchasing and consumption. Manufacturers of organic food
products should adopt strategic approach to the management of the brand's image
with the view of creating positive image and, consequently, achieving success in the
market.
Key words: organic food products, brand, brand's image.
Primljen/Received:20.09.2014.
Prihvaen/Accepted:27.09.2014.
Branislav Vlahovi, PhD, Full Professor, Faculty of Agriculture, University of Novi Sad,
Dositeja Obradovia Sq. 8, Novi Sad, Serbia, tel: +381 21 485 35 00, e-mail:
vlahovic@polj.uns.ac.rs
2
Sanja oji, master, MEGA ZSZ d.o.o., Zemunska 300, 11277 Ugrinovci, Serbia email:
kljajicsanja@yahoo.com
178
179
180
UPUTSTVO AUTORIMA
Radove slati na Email: redakcija@agroekonomika.rs
Dodatne informacije potraiti na http://www.agroekonomika.rs
Radove tehniki pripremiti na sledei nain:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Autori alju radove na engleskom, srpskom jeziku ili jezicima okruenja (hrvatski,
bosanski i sl.). Radovi na srpskom jeziku mogu biti na latinici ili irilici,
Rad treba pripremiti na raunaru, program Microsoft Office, Word for Windows,
Format papira: ISO B5 (176 x 250) mm, margine: levo 25 mm, gore/dole/desno 20
mm. Font Times New Roman, Line Spacing Single, spacing before=0 i after=0,
Naslov rada: centriran, size 12, bold, sva slova velika i najvie u dva reda,
Jedan red prazan (12pt),
Prezime i ime autora, size 11, bold, italic, samo prvo slovo veliko,
U fusnoti navesti: prezime i ime, akademsko/nauno zvanje, organizaciju/instituciju,
punu adresu, broj telefona i e-mail adresu. Sve fusnote formata:, size 10,
Jedan red prazan (11pt),
Re "Rezime", centrirano, size 11, bold, italic,
Sadraj rezimea do 150 rei, justify, size 11, italic, spacing before=6 i after=6,
Re Kljune rei i kljune rei, size 11, Italic, navesti najvie 5 kljunih rei,
Glavni naslovi (npr. 1. Uvod) imaju redni broj, prvo slovo veliko, size 11, bold,
centrirano, spacing before=12 i after=6,
Tekst rada size 11, ravnanje justify, spacing before=6 i after=6,
Podnaslovi imaju redni broj naslova i redni broj podnaslova (npr. 1.1. Uvodne
napomene), prvo slovo veliko, size 11, centrirano, spacing before=12 i after=6,
Naslov tabele pisati iznad tabele, a naslov grafikona/slike/eme ispod
grafikona/slike/eme, Size 10, bold, italic, spacing before=6 i after=0, ravnanje Justify
na srpskom i engleskom jeziku (Table 1./ Graph 1./ Figure 1/ Sheme 1.),
Kompletna tabela size 10, normal, a izvor tabele/grafikona/slike/eme pisati ispod
tabele/grafikona/slike/eme, size 10, Italic, ravnanje desno, spacing before=0 i after=6,
Citiranje autora se navodi u zagradi a poinje prezimenom prvog autora i slovima
"et.al." (ako ima vie autora) i navoenjem godine citiranog izvora,
Za citiranje Web izvora je potrebno u tekstu navesti osnovnu Web adresu, a celu
adresu sa datumom zadnjeg pristupa navesti u literaturi,
Literatura se navodi abecednim redom prema prezimenu autora, sa rednim brojem, font
size 11, spacing before=0 i after=0. U spisku literature se mogu nai samo citirani
naslovi,
Citirane internet adrese se navode kao kompletan link a u zagradi se navodi datum
zadnjeg pristupanja,
Na novoj stranici napisati naslov rada na engleskom jeziku, prezimena i imena autora
(u fusnoti podatke o autorima), Summary, tekst rezimea na engleskom i Keywords po
pravilima koja vae i za tekst na srpskom.
Ukoliko se rad ne uredi na napred navedi nain biemo prinueni da isti ne prihvatimo za
tampu.
Ureivaki odbor asopisa Agroekonomika
181
182