SVEUILITE U ZAGREBU

GEOTEHNIKI FAKULTET
VARADIN

Luka Fujs

HIDROLOKO-HIDRAULIKA
ANALIZA VELIKE VODE MALOG
SLIVA
DIPLOMSKI RAD

Varadin, 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU
GEOTEHNIKI FAKULTET
VARADIN

DIPLOMSKI RAD

HIDROLOKO-HIDRAULIKA
ANALIZA VELIKE VODE MALOG
SLIVA

Mentor:

Kandidat:

Prof.dr.sc. Vladimir

Luka Fujs

Patrevi
.
Varadin, 2011.

SADRAJ
1. UVOD

2. HIDROLOKE OSOBINE SLIVA VODOTOKA STRAHINJICA

3. METODA PRORAUNA OTJECANJA I PRORAUN 50 GODINJE VELIKE

VODE POTOKA STRAHINJICA
4
3.1. METODA PRORAUNA VELIKE VODE U HIDRAULIKOM PROFILU
POTOKA
4
3.2. ODREIVANJE KOEFICIJENTA OTJECANJA

3.3. ODREIVANJE MJERODAVNOG INTENZITETA OBORINA

4. PRORAUN MAKSIMALNE PROTOKE

4.1. PRORAUN VODNOG LICA MAKSIMALNE PROTOKE

16
16

5. ZAKLJUAK

24

6. PRILOZI

25

7. LITERATURA

30

1. UVOD
Za hidroloko-hidrauliku analizu velike vode malog sliva odabran je potok
Strahinjica kod Krapine. Potrebno je bilo odrediti nivo 50 godinje velike vode na
mjestu akvadukta. Prijelaz cjevovoda DN 255 mm preko potoka Strahinjice
predvien je akvaduktom raspona 900 cm na stacionai cjevovoda od 0+335,01
km do 0+345,26 km. Usvojenim tehnikim rjeenjem akvadukta, nosiva elina
cijev promjera D=323,9 mm, prelazi iznad potoka na visini 230,37 m.n.m. sa
osloncem na betonske upornjake. Spomenuti upornjaci vodovodnog kolektora ne
smanjuju prirodni protoni profil vodotoka, te time ne utjeu na prirodni reim
otjecanja sa sliva. Upornjaci su predvieni od betona s dimenzijama 300 cm
visine, 150 cm duine i promjenljive irine od 60 cm do 80 cm. Donji rub temeljne
stope betonskog upornjaka odabran je 100 cm ispod najnie toke profila
vodotoka (228,23 m.n.m.), odnosno poloem je na koti 227,23 m.n.m.

2. HIDROLOKE OSOBINE SLIVA VODOTOKA

STRAHINJICA
Vodotok Strahinjica ini lijevu pritoku vodotoka Krapinice koji se kod sela
Strahinje ulijeva u Krapinicu. Vodotok se u svom slivu poinje formirati na koti
otprilike oko 360 m.n.m. i utjee u Krapinicu na koti oko 170 m.n.m. Ukupna
duljina potoka Strahinjice do ua u Krapinicu iznosi oko 3 km. Sa sjeverne
strane slivno podruje potoka ine juni obronci Gorjaka s najviom kotom 678
m.n.m. i jugozapadni obronci gorja Strahinjice s najviom kotom 754 m.n.m. S
june strane slivno podruje ine uzvisine Vrban s 444 m.n.m. i Suelj Brijeg s
najviom kotom 439 m.n.m. Potok je izrazitog bujinog karaktera, te nije reguliran
i na njemu nema nikakvih hidrolokih mjerenja ili osmatranja.
Hidrauliki profil na mjestu prelaza akvadukta preko potoka nalazi se u
donjoj polovini ukupnog slivnog prostora i to na visini 228,23 m.n.m. udaljen 1960
m od izvora odnosno poetka formiranog korita vodotoka (360 m.n.m.). Visinska
razlika od 131,8 m na udaljenosti 1960 m ini prosjean pad potoka od:

=

131,8
= 0,067 = 6,7% (Prilog 6.1)
1960

Slivna povrina hidraulikog profila na mjestu akvadukta iznosi 2,5 km2, a

odreena je topografskom razvodnicom na topografskoj karti 1:25000. Prostor
sliva hidraulikog profila je uglavnom nenaseljen s izuzetkom sela StrahinjeRadobojsko. Najvei dio sliva s obronaka Gorjaka i Strahinjice prekriven je
livadama i umama s izrazito velikim padom prema koritu vodotoka Strahinjice.
Obronci Vrbana i Suelj Brijega neto su blaih padova s livadama, vonjacima i
obraivanim zemljitem. Situaciju slivnog podruja potoka Strhinjice prikazuje
Slika 2.1.

SVEUILITE U ZAGREBU
GEOTEHNIKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
Naziv priloga: Situacija potoka
Datum: 25.08.2011.
strahinjica
Mjerilo: 1:25 000
Mentor: Prof.dr.sc.V. Patravi
Kandidat: Luka Fujs
Slika 2.1 Situacija potoka Strahinjica

3. METODA PRORAUNA OTJECANJA I

PRORAUN 50 GODINJE VELIKE VODE
POTOKA STRAHINJICA
3.1. METODA PRORAUNA VELIKE VODE U HIDRAULIKOM
PROFILU POTOKA
50 godinja protoka u hidraulikom profilu odredit e se parametarskim
postupkom na temelju izmjerenih oborina na meteorolokoj stanici OMS Krapina
(195 m.n.m.), iz razloga to na vodotoku Strahinjica u ranijem razdoblju nisu bila
provedena nikakva hidroloka mjerenja protoke niti opaanja nivoa vode. Mala
veliina sliva do hidraulikog profila 250 ha omoguuje primjenu "racionalne
metode" kojeom e se izraunati maksimalna ordinata hidrograma velike vode
vjerojatnosti pojave 2%. Primjena racionalne metode odnosi se na koritenje
racionalne formule:
 =   

Gdje su:

 - maksimalna protoka

 otjecajni koeficijent

 - mjerodavni intenzitet oborine

 - povrina sliva

Primjena racionalne metode je mogua ako je ispravno odreen

mjerodavni intenzitet oborina (i) te otjecajni koeficijent (c). Obje veliine je
potrebno odrediti na osnovi mjerenja ali ona ne moraju biti izvedena na
razmatranom slivu za koji se odreuje otjecanje.
4

3.2. ODREIVANJE KOEFICIJENTA OTJECANJA

Koeficijent otjecanja mogue je odrediti iz literature na osnovu brojnih
mjerenja i istraivanja za poznate fizike osobine sliva i vjerojatnosti pojave. To je
veliina koja ovisi o fiziko-zemljopisnim i klimatskim osobinama sliva, kao i
traenoj vjerojatnosti veliine otjecanja. Na prostoru rijeke Krapinice u okviru
vodoprivredne osnove sliva rijeke Krapine provedena je analiza otjecanja u
hidrometrijskim profilima Krapina i Zaretje. Tom su analizom odreeni godinji
koeficijenti otjecanja iz 30 godinjeg razdoblja hidrometrijskih mjerenja (19461975) iznosom c=0,29. Koeficijenta otjecanja za upotrebu u racionalnoj formuli za
50 godinju veliku vodu vei je od godinjeg otjecajnog koeficijenta za cca 30%
do 40% te se za sliv vodotoka Strahinjice kao i pritoke rijeke Krapine moe
realno usvojiti iznosom c=0,40.

3.3. ODREIVANJE MJERODAVNOG INTENZITETA OBORINA

Prema racionalnoj metodi mjerodavni intenzitet oborina se odreuje
analizom kratkotrajnih oborina, odnosno oborina ije trajanje odgovara vremenu
koncentracije sliva. Analiza oborina provest e se na temelju ombrografskih
zapisa kie na meteorolokoj stanici OMS Krapina iz razdoblja (1973-1996).
Uvidom u ombrografske trake odreeni su odgovarajui intenziteti za oborine
trajanja 10 min., 20 min., i 30 min. Donje granice definiranja jakih kia uobiajeno
su odreene sa slijedeim pragovima kako prikazuje Tabela 3.1:

Tabela 3.1 Pragovi jakih kia

Trajanje kie (min)

Prag jake kie (mm)

10

5,4

20

7,2

30

9,0

Na tako dobiveni skup podataka intenziteta jake oborine primjenjena je

Pearsonova III funkcija. Proraun po Pearson III funkciji prikazuje Tabela 3.2,
Tabela 3.3, Tabela 3.4, Tabela 3.5, Tabela 3.6 i Tabela 3.7.

Tabela 3.2 Proraun intenziteta za 10 min

redni

vrijeme


(mm/min)


(mm/min)

broj

godine

(10 min)

po
veliini

1973

1,86

1974

 = / !

#

( #)$

( #)%

p(%)

2,3

1,70

0,70

0,49

0,34

5,56

1,48

0,48

0,23

0,11

11,11

1975

1,05

1,9

1,40

0,40

0,16

0,07

16,67

1976

0,9

1,86

1,37

0,37

0,14

0,05

22,22

1977

1,9

1,7

1,26

0,26

0,07

0,02

27,78

1978

0,65

1,5

1,11

0,11

0,01

0,00

33,33

1979

1,15

1,5

1,11

0,11

0,01

0,00

38,89

1980

1,5

1,3

0,96

-0,04

0,00

0,00

44,44

1981

1,25

0,92

-0,08

0,01

0,00

50,00

10

1982

1,3

1,15

0,85

-0,15

0,02

0,00

55,56

11

1983

1,25

1,15

0,85

-0,15

0,02

0,00

61,11

12

1984

1,5

1,05

0,78

-0,22

0,05

-0,01

66,67

13

1985

1,15

0,74

-0,26

0,07

-0,02

72,22

14

1986

0,74

-0,26

0,07

-0,02

77,78

15

1994

2,3

0,9

0,66

-0,34

0,11

-0,04

83,33

16

1995

1,7

0,8

0,59

-0,41

0,17

-0,07

88,89

17

1996

0,8

0,65

0,48

-0,52

0,27

-0,14

94,44

-0,01

1,90

0,29

23,01

&=

+! =

'
100 (%)
1+)

-./0  23,01
=
= 1,354 (''/'))
)
17

(7 1)8
1,90
6
45 =
=6
= 0,34
)1
16

(7 1):
0,29
49 =
=
= 0,46
() 1) 45: 16 0,039
49 = 245 = 0,68

gdje je:

& - vjerojatnost pojavljivanja

' - redni broj lana

) - ukupni broj lanova

45 - koeficijent varijacije

49 - koeficijent asimetrije

Tabela 3.3 Proraun intenziteta za 10 min

;;

<%

>?

>? + #

 (@@/@AB)
( >? + #) !

50

2,35

1,06

2,06

2,79

10

10

1,32

0,59

1,59

2,16

50

-0,08

-0,04

0,96

1,31

Za upotrbu funkcije raspodjele potrebno je da koeficijent asimetrije bude u

granicama:

245
49 245
1 7.-

2 0,34
0,44 0,68
1 0,48
1,31 0,44 0,68

Tabela 3.4 Proraun intenziteta za 20 min

redni

vrijeme


(mm/min)


(mm/min)

broj

godine

(20 min)

po
veliini

1973

1,44

1974

 = / !

#

( #)$

( #)%

p(%)

2,08

2,10

1,10

1,21

1,33

5,56

0,75

1,95

1,97

0,97

0,94

0,91

11,11

1975

0,58

1,45

1,46

0,46

0,22

0,10

16,67

1976

0,55

1,44

1,45

0,45

0,21

0,09

22,22

1977

1,45

1,40

1,41

0,41

0,17

0,07

27,78

1978

0,40

1,00

1,01

0,01

0,00

0,00

33,33

1979

0,75

1,00

1,01

0,01

0,00

0,00

38,89

1980

1,00

0,90

0,91

-0,09

0,01

0,00

44,44

1981

0,80

0,80

0,81

-0,19

0,04

-0,01

50,00

10

1982

1,00

0,75

0,76

-0,24

0,06

-0,01

55,56

11

1983

0,65

0,75

0,76

-0,24

0,06

-0,01

61,11

12

1984

0,90

0,68

0,69

-0,31

0,10

-0,03

66,67

13

1985

0,68

0,65

0,66

-0,34

0,12

-0,04

72,22

14

1986

1,40

0,58

0,59

-0,41

0,17

-0,07

77,78

15

1994

2,08

0,55

0,56

-0,44

0,20

-0,09

83,33

16

1995

1,95

0,55

0,56

-0,44

0,20

-0,09

88,89

17

1996

0,55

0,40

0,40

-0,60

0,36

-0,21

94,44

16,93

0,10

4,05

1,95

n=17

-./0  16,93
+! =
=
= 0,99 (''/'))
)
17
45 = 6
49 =

(7 1)8
4,05
=6
= 0,5
)1
16

(7 1):
1,95
=
= 0,97
:
() 1) 45 16 0,125
49 = 245 = 1

Tabela 3.5 Proraun intenziteta za 20 min

;;

<%

>?

>? + #

 (@@/@AB)
( >? + #) !

50

2,62

1,31

2,31

2,90

10

10

1,34

0,67

1,67

1,65

50

-0,16

-0,08

0,92

0,91

245
49 245
1 7.2 0,5
0,97 1
1 0,40
1,67 0,97 1

Tabela 3.6 Proraun intenziteta za 30 min

redni

vrijeme


(mm/min)


(mm/min)

broj

godine

(30 min)

po
veliini

1973

1,00

1974

 = / !

#

( #)$

( #)%

p(%)

1,50

2,00

1,00

1,00

1,00

5,56

0,51

1,45

1,93

0,93

0,87

0,81

11,11

1975

0,49

1,07

1,43

0,43

0,18

0,08

16,67

1976

0,38

1,00

1,33

0,33

0,11

0,04

22,22

1977

1,07

0,93

1,24

0,24

0,06

0,01

27,78

1978

0,33

0,78

1,04

0,04

0,00

0,00

33,33

1979

0,67

0,77

1,03

0,03

0,00

0,00

38,89

1980

0,77

0,70

0,93

-0,07

0,00

0,00

44,44

1981

0,70

0,67

0,89

-0,11

0,01

0,00

50,00

10

1982

0,78

0,67

0,89

-0,11

0,01

0,00

55,56

11

1983

0,43

0,63

0,84

-0,16

0,03

0,00

61,11

12

1984

0,67

0,51

0,68

-0,32

0,10

-0,03

66,67

13

1985

0,63

0,49

0,65

-0,35

0,12

-0,04

72,22

14

1986

0,93

0,43

0,57

-0,43

0,18

-0,08

77,78

15

1994

1,45

0,38

0,51

-0,49

0,24

-0,12

83,33

16

1995

1,50

0,37

0,49

-0,51

0,26

-0,13

88,89

17

1996

0,37

0,33

0,44

-0,56

0,31

-0,18

94,44

-0,09

3,50

1,36

12,68

10

+! =

-./0  12,68
=
= 0,75 (''/'))
17
)

(7 1)8
3,50
6
45 =
=6
= 0,47
16
)1

(7 1):
1,36
49 =
=
= 0,82
() 1) 45: 16 0,104
49 = 245 = 0,94

Tabela 3.7 Proraun intenziteta za 30 min

;;

<%

>?

>? + #

 (mm/min)
( >? + #) !

50

2,54

1,19

2,19

1,65

10

10

1,34

0,63

1,63

1,22

50

-0,13

-0,06

0,94

0,70

245
49 245
1 7.-

2 0,47
0,82 0,94
1 0,44
1,68 0,82 0,94

Raunske intenzitete oborina za OMS Krapina (1973-1996) prikazuje Tabela 3.8.

Proraunom intenziteta pa Pearsonovoj III funkciji odreene su ITP krivulje kao
klimatska funkcija slivova u klimatskom prostoru meteoroloke stanice OMS
Krapina i prikazane su za vjerojatnosti pojave 2%, 10% i 50% (Slika 3.1)

11

Tabela 3.8 Raunski intenziteti oborina za OMS Krapina (1973-1996)

Trajanje kie t
(min)

10

20

30

Povratni period
PP (god)

Intenzitet kie i
(mm/min)

Intenzitet kie i
(l/s/ha)

1,31

218,25

10

2,16

359,86

50

2,79

464,81

0,91

151,61

10

1,65

274,89

50

2,30

383,18

0,70

116,62

10

1,22

203,25

50

1,65

274,89

12

3
2,8
2,6
2,4

intenzitet kie (mm/min)

2,2
2
1,8
1,6
2 god
1,4

10 god

1,2

50 god

1
0,8
0,6
0,4
0,2
0
10

20

30

trajanje kie (minuta)

Slika 3.1 ITP krivulje OMS Krapina (1973-1996)

13

Da bi se odredio mjerodavni intenzitet oborina za hidrauliki profil

akvadukta na potoku Strahinjica potrebno je odrediti vrijeme koncentracije sliva
do protonog profila. Vrijeme koncentracije je vrijeme koje je potrebno da cijeli
sliv sudjeluje u formiranju maksimalne protoke. Vrijeme koncentracije (Tc) se
sastoji iz vremena potrebnog da efektivna oborina dotee od vododjelnice do
korita vodotoka (Tt) i vremena teenja po vodotoku do protonog profila (Tk),
odnosno:
FG = FH + FI
Proraun vremena koncentracije provest e se izrazima:
FH =
gdje su:

JH
K

FI =

JI
K

JH - najvea udaljenost od vododjelnice do korita vodotoka

JI - duljina vodotoka do protonog profila

K - brzina teenja po Herheulidze-u, odnosno po izrazu:

K = (1,60 + 1,10 LMNOO)
P,8Q

gdje su:

- pad sliva po glavnom toku teenja

OO - povratni period

Proraun vremena koncentracije proveden je i prikazuje ga Tabela 3.9.

14

Tabela 3.9 Proraun vremena koncentracije za hidrauliki profil

akvadukta
PP (god)

L (m)

H (m)

I (%)

V (m/s)

T (min)

teren

50

1000

444,0

44,4

2,83

5,8

vodotok

50

1960

131,8

6,7

1,76

18,6

UKUPNO

24,4

Prema usvojenom vremenu koncentracije Tc=20 minuta odreen je

mjerodavni intenzitet oborine 50 godinjeg povratnog perioda, s ITP krivulja
iznosom i=2,30 mm/min s kojim je izvren proraun maksimalne ordinate
hidrograma 50 godinje velike vode hidraulikog profila.

15

4. PRORAUN MAKSIMALNE PROTOKE

Maksimalnu protoku utvrene vjerojatnosti, odnosno maksimalnu ordinatu
hidrograma velike vode, mogue je proraunati odreivanjem parametara
racionalne formule. Slivna povrina do hidraulikog profila akvadukta odreena je
planimetriranjem topografske karte, iznosom 250 ha. Koeficijent otjecanja velike
vode

utvren

je

analizom

otjecanja

slivu

vodotoka

Krapinice

na

hidrometrijskim profilima Krapina i Zaretje, te usvojen iznosom c=0,40 za 50

godinju veliku vodu sliva potoka Strahinjica.
Analizom oborina s ombrografa meteoroloke stanice OMS Krapina (19731996) odreeni su kratkotrajni intenziteti odnosno ITP krivulje (Slika 3.1). Usvojen
je mjerodavni intenzitet oborine trajanja 20 minuta i vjerojatnost 2% pojave
iznosom 2,30 mm/min. Proraun maksimalne protoke prikazuje Tabela 4.1.

Tabela 4.1 Proraun makismalne 50 godinje protoke za hidrauliki

profil akvadukta
Povratni
period PP
(godina)

Povrina
sliva F
(106 m2)

Koeficijent
otjecanja
c (%)

Intenzitet
oborine i
(mm/min)

Intenzitet
oborine i
(l/s/ha)

Maksimalna
protoka Q
(m3/s)

50

2,5

40,0

2,30

383,18

38,3

4.1. PRORAUN VODNOG LICA MAKSIMALNE PROTOKE

Proraun kretanja valova velike vode niz korito vodotoka uglavnom se
svodi na pretpostavke da je tok turbulentan i dubina vode iznad kritine to je
sluaj i na ovom dijelu potoka Strahinjice. Parcijalne diferencijalne jednadbe
koje opisuju nestacionarno teenja u otvorenim vodotocima, a koje su primjenljive
16

na kretanje poplavnih valova, sadre pretpostavku da je koeficijent otpora

odreen za jednoliko teenje, u bilo kojem poprenom presjeku jednak, na
odabranoj dionici vodotoka. Ova pretpostavka opravdana je iskustvom po kome u
rezultatima ne dolazi do ozbiljnih greaka osim u posebnim sluajevima. Analiza
teenja vodnih valova bazira se na pojednostavljenim Saint-Venant-ovim
jednadbama, odnosno zakonu odranja mase i zakonu odranja energije iz kojih
proizlazi jednadba kontinuiteta:
R RT
+
=0
RS RU
i dinamika jednadba gibanja:
K8
R KRK 1RK
+
+
+
=0
RS NRS NRU 4 8 W
Poto je ukupni potencijal vodnog nivoa H u hidraulikom profilu jednak
zbroju brzinske visine v2/2g i visine vode u protonom profilu, to se gornja
jednadba moe napisati u obliku:
RX
1RK
K8
=
8 =0
RS
NRU 4 W
koji pokazuje da e veliina promjene ukupnog potencijala u nizvodnom smjeru
zavisiti od sloenog utjecaja ubrzanja i otpora. Ako se radi pojednostavljenja
usvoji da su:

RX
=
Y (NZ[\]^)U ^)^ZN]^)
RS

1RK
=
 (NZ[\]^)U _`Za[)][)
NRU
K8
=
(&[\ UZ^)][)
48W

17

dinamika jednadba gibanja se moe napisati kao
=
Y
 .

Rjeenje tih jednadbi mogue je uz nekih priblinih metoda. Za
odreivanje visine vodnog lica u hidraulikom profilu akvadukta koristit e se
kinematska metoda na principu monoklinalnog poplavnog vala, kada se
pretpostavlje da su inercijalni lanovi u zakonu odranja energije beznaajni, a
pad linije trenja jednak je padu dna korita dionice vodotoka. Za male priraste
protoke s promjenom visine vode dQ/dh se moe usvojiti kao nagib obine
krivulje protoke u stacionarnom reimu (Kleitz-Seddon-ova metoda). Ako se
Chezy-ova jednadba v = C(RI)1/2 primjeni na hidrauliki profil akvadukta potoka
Strahinjice moemo napisati da je protoka kroz protoni profil odreena izrazom:
1
 = T W

)

gdje su:

T - povrina protonog profila

) - Manningov koeficijent otpora

W - hidrauliki radijus

- pad dna vodotoka

Hidraulike osobine protonog profila (Slika 4.1) proraunate su za cijeli

presjek do visine akvadukta. Na temelju uzdunog profila potoka (Prilog 6.1)
odreen je prosjeni pad dna korita dionice 250 m uzvodno i 250 m nizvodno od
hidraulikog profila, iznosom I=6,0%. Takoer je na temelju stanja korita potoka
na dionici hidraulikog profila odreen Manningov koeficijent hrapavosti iznosom
n=0,035. Konstrukcijom krivulje povrina u funkciji visine vode u profilu
proraunate su hidroloke osobine profila. Proraunata hidraulika protona
krivulja za profil akvadukta (Slika 4.2) sluila je za odreivanje visine vodnog lica
50 godinje velike vode potoka. Visina vodnog lica 50 godinje velike vode
odreena je iteracijski postupkom prorauna iji proraun prikazuje Tabela 4.2, a
konani rezultat Tabela 4.3

18

Tabela 4.2 Proraun hidraulikih osobina protonog profila

Visina
Povrina
Okvaeni Hidrauliki
vodnog lica prot. profila obujam
radijus
H
A
O
R

Brzina te.
u profilu
v

Protoka
u
profilu
Q

(m.n.m.)

(m2)

(m)

(m)

(m/s)

(m3/s)

228,23

228,40

0,137

1,703

0,080

1,304

0,179

228,60

0,592

3,369

0,176

2,195

1,299

228,80

1,378

4,967

0,277

2,974

4,098

229,00

2,348

5,609

0,419

3,916

9,195

229,20

3,418

6,252

0,547

4,679

15,993

229,40

4,578

6,896

0,664

5,327

24,385

229,60

5,838

7,539

0,774

5,902

34,454

229,80

7,178

8,182

0,877

6,414

46,037

19

0
228,00

228,20

228,40

228,60

228,80

229,00

229,20

229,40

229,60

229,80

povr. prot.profila (m2)

okvaeni obujam i hidr. radijus (m)

0
230,00

visina vode u profilu (m.n.m.)

hidrauliki radijus

okvaeni obujam

povrina profila

Slika 4.1 Hidraulike osobine protonog profila potoka Strahinjica

20

230,00
229,80

229,67 m.n.m

229,60

visina vode (m.n.m.)

229,40
229,20
229,00
Protona krivulja
228,80
228,60
228,40

VV 50 god.
38,3 m3/s

228,20
228,00
0

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

protoka m3/s

Slika 4.2 Konsupcijska krivulja, potok Strahinjica-Krapina

21

Tabela 4.3 Proraun vodnog lica 50 god. velike vode u profilu

akvadukta
Hidrauliki
radijus

Povrina
prot. profila

R
(m)

A
(m2)

0,815

6,3

Brzina
teenja u
profilu
v
(m/s)
6,11

Protoka u
profilu
Q
(m3/s)

Visina
vodnog lica
u profilu
H
(m.n.m)

38,3

229,67

Nain prorauna visine vodnog lica 50 godinje velike vode, izraunate

racionalnom metodom u iznosu Q=38,3 (m3/s), prikazuje je grafiki Slika 4.3.

0,1

0,2

0,3

hidrauliki radijus (m)

0,4
0,5
0,6

0,7

0,8

0,9

230,00
229,80

VV 50 god.

visina vode u profilu (m.n.m.)

229,60
229,40
229,20
229,00
228,80
228,60
228,40
228,20
228,00
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 7 7,5 8 8,5 9
povrina protonog profila (m2)

povrina protonog profila

hidrauliki radijus

Slika 4.3 Odreivanje vodnog lica velike vode, profil akvadukta

cjevovoda
22

231,40
231,20
231,00
230,80
230,60

CJEVOVOD 230,37 m.n.m.

230,40

visina (m.n.m.)

230,20
230,00

229,67 m.n.m.

229,80
229,60
229,40

VV 50 -god.

229,20
229,00
228,80
228,60
228,40
228,20
228,00
0

10

12

14

udaljenost od lijeve obale (m)

Slika 4.4 Protoni profil, potok Strahinjica-Krapina

23

5. ZAKLJUAK
Na temelju ITP krivulja meteoroloke stanice OMS Krapina iz razdoblja
1973 1996 godine, izvren je proraun 50 godinje velike vode u profilu
akvadukta vodoopskrbnog cjevovoda C.S. "Grobotek" Podgora primjenom
racionalne metode. Za proraun su usvojeni slijedei osnovni hidroloki i
hidrauliki parametri protonog profila:
Povrina sliva F=250 ha
Prosjean pad vodotoka po koritu do profila I=6,7%
Prosjean pad dna vodotoka na dionici profila I=6%
Pad terena od vododjelnice do vodotoka I=44,4%
Koeficijent otjecanja C=0,40
Vrijeme koncentracije sliva Tc=20 min
Mjerodavni intenzitet oborine i=2,30 mm/min
Maksimalna protoka Q=38,3 m3/s (PP 50 god)
Manningov koeficijent hrapavosti n=0,035
Povrina protonog presjeka A=6,3 m2.

Rezultat hdraulikog prorauna ukazao je da se vodno lice 50 godinje

velike vode u profilu akvadukta nalazi na visini 229,67 m.n.m.
Donja kota nosive cijevi akvadukta kroz hidrauliki profil nalazi se na visini od
230,37 m.n.m. Time se vodno lice 50 godinje velike vode u profilu nalazi 70 cm
ispod nosive cijevi akvadukta kako prikazuje Slika 4.4.

24

6. PRILOZI
Prilog 6.1 Uzduni profil vodotoka, potok Strahinjica-Krapina
500
480
460
440
420
400
380
360
340
320
300
280
260
240
220
200
180
160

hidrauliki profil

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,1

1,2

1,3

1,4

1,5

1,6

1,7

1,8

1,9

2,1

2,2

2,3

2,4

2,5

25

Prilog 6.2 Isjeak iz I.S.Ribkinove tablice

Trajanje u postocima
Cs
0,1

10

50

0,40

3,66

2,61

2,04

1,32

-0,07

0,45

3,74

2,64

2,06

1,32

-0,08

0,50

3,81

2,68

2,03

1,32

-0,08

0,55

3,88

2,72

2,10

1,32

-0,09

0,60

3,96

2,75

2,12

1,33

-0,10

0,65

4,03

2,78

2,14

1,33

-0,11

0,70

4,10

2,82

2,15

1,33

-0,12

075

4,17

2,86

2,16

1,34

-0,12

0,80

4,24

2,89

2,18

1,34

-0,13

0,85

4,31

2,92

2,20

1,34

-0,14

0,90

4,38

2,96

2,22

1,34

-0,15

0,95

4,46

2,99

2,24

1,34

-0,16

1,00

4,53

3,02

2,25

1,34

-0,16

1,05

4,60

3,06

2,26

1,34

-0,17

1,10

4,,67

3,09

2,28

1,34

-0,17

1,15

4,74

3,12

2,30

1,34

-0,18

1,20

4,81

3,15

2,31

1,34

-0,19

1,25

4,88

3,18

2,32

1,34

-0,20

1,30

4,95

3,21

2,4

1,34

-0,21

1,35

5,02

3,24

2,36

1,34

-0,22

1,40

5,09

3,27

2,37

1,37

-0,22

26

Prilog 6.3 Ombrografski zapis jake kie P (mm), Meteoroloka stanica

OMS Krapina
Datum

Godina

10 minuta

20 minuta

30 minuta

24.09.

5,4

18.09.

6,0

10,0

10,0

10,5

28,0

30,0

10,5

10,5

07.09.

1973

27.08.
07.07.

18,6

28,8

29,6

01.07.

8,0

10,0

10,0

8,0

8,0

16.08.

10,0

12,0

13,5

27.08.

9,5

15,0

15,2

15.05.

6,0

18.07.
1974

16.07.

7,0

8,0

21.07.

10,5

11,0

11,5

24.08.

5,5

11,6

14,7

30.05.

6,0

1975

31.05.

5,5

7,2

13.06.

9,0

11,0

11,5

07.07.

19,0

29,0

32,0

14.07.

5,5

15.07.

1976

1977

7,0

8,0

14.08.

9,0

13,0

14,5

21.08.

8,7

10,0

10,5

8,0

10,0

05.07

5,5
1978

10.07.

6,5

27

Datum

Godina

10 minuta

20 minuta

30 minuta

13.06.

10,0

15,0

20,0

14.06.

11,0

13,5

15,0

5,9

8,0

10,5

30.06.

6,2

8,0

10,0

27.07.

11,5

13,2

13,3

28.07.

10,0

12,0

12,0

01.06.

9,5

9,5

9,5

16.06.

5,4

9,0

9,0

03.07.

5,5

9,0

9,5

15,0

20,0

23,0

10.08.

5,4

11,0

13,0

13.08.

6,0

22.08.

10,0

14,0

16,0

06.06.

10,0

16,0

21,0

16.06.

6,5

10,0

13,0

29.05.

5,4

27.06.

13,0

17,0

18,5

8,5

11,4

12,0

18.07.

12,0

20,0

23,5

04.08.

10,0

16,6

20,5

02.06.

6,6

8,0

11.06.

6,3

7,5

6,0

6,5

02.08.

7,5

10,0

10,5

03.08.

12,5

13,0

13,0

16.06.
1979

29.07.

1980

1981

29.06.

20.07.

1982

1983

28

Datum

Godina

10 minuta

20 minuta

30 minuta

10,0

15,0

18,0

15,0

18,0

20,0

06.09.

6,0

10,5

11,7

29.05.

10,0

13,5

19,0

08.06.

11,5

12,0

12,2

29.06.

9,5

9,5

9,5

01.07.

14,0

15,0

16,5

19.08.

20,0

28,0

28,0

18.09.

9,5

10,2

10,3

17.06.

13,8

17,5

29,0

10,0

22,5

26,0

23,0

41,5

43,6

9,0

9,0

7,0

10,0

10,0

15.07.

17,0

20,0

22,0

25.08.

16,0

39,0

45,0

8,0

11,0

11,0

8,0

11,0

11,0

22.06.
06.08.

1984

1985

1986

20.06.

1994

05.07
24.04.
05.06.
1995

08.05.
1996
14.08.

29

7. LITERATURA
(1). Prof.dr.sc. V.Patrevi (1997.), Hidroloko hidrauliki proraun
potoka STRAHINJICA, Zagreb.
(2). Prof.dr.sc. V.Patrevi, Primijenjena hidrologija skripta (GFV
e-learning; www.gfv.hr)

30