Sve sretne obitelji

nalik su jedna na drugu,

svaka nesretna obitelj
nesretna je na svoj nain.
(Lav. N. Tolstoj, Ana Karenjina)

OBITELJ
Obitelj je temeljno mjesto nastajanja,
rasta, ukupnog vrijednosnog odgoja svake
ljudske osobe, svakog naroda, konano
cijelog drutva.

ivimo u vremenu
krize obitelji
Moemo rei da ivimo u vremenu teke krize
obitelji:
Nisam mnogo viao svoje roditelje,
koji su odlazili na posao u osam ujutro i vraali se u
osam naveer. Sve e se samo pogoravati dok ene,
kao i mukarci, budu radile sve frenetinije.
Nitko vie nee brinuti za djecu.
Jedan od pet francuskih adolescenata ali se da ne
moe razgovarati s roditeljima o svojim problemima.

to bi obitelj trebala biti?

Obitelj je, u idealnoj varijanti, bila mjesto gdje su ljudi
postupali velikoduno jedni prema drugima;
Ona je, kao cjelina, istodobno, postavljala svoje
interese ispred interesa drugih, te je bila nemilosrdna
prema onima koji nisu ispunjavali te interese;
Obitelj je zajednica u kojoj se raamo, bez vlastita
pristanka;
To je ini jedinom zajednicom u koju ulazimo bez
vlastita pristanka;
Ona je mjesto raanja, sazrijevanja i odrastanja

to obitelj jest danas?

Obitelj danas jest mjesto duboke krize;
Kakva nam je obitelj (obiteljska politika) takvo
e nam biti i drutvo;
Kriza obitelji odraava se i na krizu drutva;
Suvremeni je kapitalizam desakralizirao obitelj;
Obitelj vie nije sveto mjesto odrastanja, ve je
tzv. nuna stvarnost;
Govori se o suvremenoj alijenaciji od obitelji;

to kae Europsko istraivanje

vrednota (1999.)
U Hrvatskoj se obitelj shvaa kao ope i
zajedniko dobro, te gotovo svi njezini
graani (98,8 %) izjavljuju da je obitelj u
njihovom ivotu veoma vana ili vana;
Prema istom istraivanju 89,6 % ispitanika
dri da brak nije zastarjela, dok ih 10,4 %
smatra da je brak zastarjela institucija;

Od braka ka obitelji
Mnogi ljubav vide kao izvor braka i obitelji;
50.-tih godina XX. st. samo etvrtina zaruenih
parova u Americi govori o ludoj zaljubljenosti,
dok u Francuskoj manje od treine svih ena tvrdi
da je doivjelo grand amour;
Brak je temeljna zajednica dviju osoba koje su se
odluile na zajedniki ivot;
Iz braka nastaje kasnije obiteljska zajednica;
Nastaje problem kod tzv. istospolnih zajednica.

A ljubavi njoj je ostao sprovod. Jeste li ikad bili na

sprovodu ljubavi? Pokopavali smo ive ljude u tamnicama
svoga srca. Koliko ih je bilo, zna svatko od nas. Pokopani
su imali pravo glasa i mogli su se aliti. Rijetko su to kada
inili. Puno nam je srce grobova ljubavi svatko je barem
jednom neto pokopao, istinu koju tajimo, povjerenje koje
iskoristismo, obeanje koje ne ispunismo, rije koju
zgazismo, pravdu za koju se ne zauzesmo, - ljubav koju ne
uzvratismo. Postali smo grobari ljubavi ivota. Za mnoge
smo bili uvjereni da se nee vie dignuti nije nas to puno
smetalo. Mi smo kopali dalje i palili smo svijee ne da
bolje vidimo svoje rtve, nego da moemo kopati dublje.
Palili smo svijee sprovodu ljubavi, katkad ak i
poljupcem, ne zaboravljajui pri tom vlastitu korist koju
smo na kraju ipak morali zavriti vlastitim vjeanjem.
Svako je grobar svoje due i svoje ljubavi. Niko ne kopa
dublje od nas samih. (Ljubav sudski podijeljena)

Obitelj kao zajednica

Obitelj je prije svega zajednica;
Radi se o zajednici najprije dvoje suprunika, a
zatim o zajednici suprunika i njihovog
potomstva;
U braku i obitelji stvara se itav niz meuljudskih
odnosa zaruniki odnosi, oinstvo-majinstvo,
sinovstvo, bratstvo preko kojih je svaka osoba
uvedena u ljudsku obitelj; (Familiaris consortio)

to je obitelj? Tko ini obitelj?

Obiteljski zakon Republike Hrvatske ne odreuje
tono to je to obitelj, ve doputa razna tumaenja;
Zakon o zatiti od nasilja u obitelji slabo definira
samu obitelj;
Obitelj je univerzalna drutvena institucija, ali je i
temeljna jer drutvo bez obitelji ne bi moglo
funkcionirati;
Tradicionalno je shvaanje da obitelj ine
suprunici i njihovo potomstvo;

O braku
Temeljna pretpostavka za nastanak jedne obitelji
jest brak izmeu dviju osoba;
Tradicionalno se radilo o braku izmeu osoba
razliita spola, no suvremeni oblici brakova,
branih i izvanbranih veza dokidaju takvo
miljenje;
U Brazilu je tako 2006. doputeno
homoseksualnom paru usvajanje djeteta, na
temelju ega trae pravni status obitelji;

Zato brak?
Najee se brak definira kao zajednica mukarca i
ene u cilju stvaranja obitelji;
Zbog iznimne vanosti, brak je zatien
zakonskom regulativom, pa se on s pravnog
motrita najee definira kao na zakonu
zasnovana zajednica mukarca i ene;
Brak je stoer obitelji, stoga - kakvi su nam
brakovi takve e biti i obitelji;
to vidimo kao najvanije u braku?

Najvanije vrijednosti u braku

Prema Europskom istraivanju vrednota za brak su
najvaniji
1. Potivanje
2. Uvaavanje
3. Vjernost
4. Razumijevanje i
5. Tolerancija.
Brak je danas institucija od koje se mnogo oekuje, a
u koju se vrlo malo ulae;
U EU vea se pozornost pridaje pravima
homoseksualaca, nego tradicionalnoj obitelji.

Obitelj u sociologiji
Obitelj ubrajamo u parcijalne grupe od osobitog
znaenja za drutvo;
Zato govoriti o obitelji?
Obitelj je u sociologiji toliko vana naprosto zato
to se upravo u obitelji drutvo reproducira u
svom osnovnom obliku pojedincu. Otkud god
krenuli u sociologiji, morate imati neku zamisao
o tome kako ete konceptualizirati obitelj, kako
se ona mijenja i kakva je veza izmeu obitelji i
drutva.

Univerzalnost obitelji
U svakom drutvu susreemo obitelji (u
odreenim oblicima) iz ega i proizlazi
pojam univerzalnosti obitelji;
Obitelj je, unato ideolokim zastranjenjima,
nadivjela sva drutvena ureenja;
Anarhisti dre kako je obitelj represivna
institucija, koja ograniava ljudsku
slobodu;
Moderni personalizam dri kako je obitelj u
biti institucija koja omoguuje intimnu
ljubav na duem planu.

Povijest obitelji
Uwe Wesel (Mit o matrijarhatu) pojavu obitelji
kakvu je mi poznajemo stavlja u vrijeme
lovakih drutava, gdje su ljudi ivjeli u
hordama (redovito ih je manje od 50);
Prvi se oblici obiteljskog ivota nalaze jo u
vremenu starijeg kamenog doba (prije pedeset i
pet stotina tisua godina);
u to vrijeme postojala je samo jedna jedina
podjela rada, a to je ona izmeu spolova
(uvijek mukarci odlaze u lov, dok ene
skupljaju biljnu hranu, brinu se o djeci i
pripremi hrane).

Od podjele rada po spolu

do obitelji
ene su morale vie vremena posveivati djeci,
bile su iskljuene iz lova koji iziskuje
pokretljivost, neometanu malom djecom ili
trudnoom;
Tako je nastala podjela rada po spolovima
(mukarci u lovu, a ene u skupljanju bilja i
spremanju hrane);
Kao posljedica takve podjele rada nastala je
obitelj kao najmanja jedinica podjele rada
sa zajednikom raspodjelom i zajednikom
potronjom proizvoda.

Marksistiko gledanje na obitelj

Osobito vano djelo Fridricha Engelsa
Porijeklo obitelji, privatnog vlasnitva i
drave;
povijest razvoja obitelji promatra u fazama:
1. Doba opeg zajednitva (primitivni
komunizam);
2. Doba monogamne inokosne obitelji (privatno
vlasnitvo i monogamni brak kao posljedica
ideje privatnog vlasnitva, tj. njegove zatite)

Pokuaj definicije obitelji

G. P. Murdock pokuava definirati ovako:
Obitelj je drutvena grupa koju
karakterizira zajedniko prebivanje,
ekonomska suradnja i razmnaanje
(reprodukcija). Ona ukljuuje odrasle
osobe razliita spola, od kojih najmanje
dvoje odravaju drutveno odobrenu
spolnu vezu i jedno ili vie djece, vlastite
ili usvojene, od strane odraslih u
kohabitaciji.

Odakle kree tzv.

sociologija obitelji?
U sociologiji se uvijek kree od tzv.
nuklearne obitelji koju ine majka, otac i
djeca;
Obitelj kao univerzalna skupina, ipak, nije
jednoznano definirana;
Suvremeno drutvo poznaje nekoliko
osnovnih vrsta obitelji, od kojih su najvanije
upravo: 1. nuklearna obitelj i 2. proirena
obitelj.

etiri funkcionalna
imbenika obitelji
1. Zajedniko stanovanje
2. Zadovoljenje primarnih ovjekovih
potreba
3. Ekonomsko odranje (kooperativnost) i
4. Reprodukcija.
Ove etiri funkcije bi trebala sadravati
svaka definicija obitelji.

Pet funkcija obitelji

(prema klasinoj sociologiji)
1.
2.
3.
4.
5.

Reproduktivna funkcija
Odgojna funkcija
Ekonomska funkcija
Zatitna funkcija i
Religijska funkcija.
Ove bi funkcije trebala vriti svaka obitelj.

Nuklearna obitelj
nuklearna obitelj je najmanja
zamisliva jedinica obiteljskih sustava;
Iz nuklearne obitelji izlazi i definicija
obitelji kao grupe osoba povezanih
brakom, krvnim srodstvom, koja
konstituira jedno domainstvo u
kojem komuniciraju svi meusobno u
njihovim ulogama mua i ene, majke i
oca, sina i keri, stvarajui zajedniku
kulturu (Kregar).

Netipini modeli
nuklearne obitelji
u suvremenim drutvima nalazimo
sve ee netipine nuklearne
obitelji, to se oituje u visokom
postotku razvoda brakova,
izvanbranih zajednica,
migracijama, stilu ivota, i slino;
suvremenost sve jae kida odlike
tradicionalne obitelji.

Proirena obitelj
nuklearna obitelj je najmanja
obiteljska jedinica, unutar koje
vrijedi podjela rada, to nas dovodi
do tzv. proirene obitelji;
Ona moe biti vertikalno proirena
(s lanovima treeg koljena) ili
horizontalno (s pripadnicima iste
generacije, strievi, ujne...);

Dva modela proirene obitelji

1. poliandrija (jedna ena ima dva ili vie
supruga) i
2. poliginija (jedan mukarac ima vie ena);
uz poliginiju se vee i konkubinat (mu
dovodi u obitelj jo jednu enu s njezinim
potomstvom); konkubina je u izvanbranoj
vezi, ali nije u srodnikoj vezi, iako su njezina
djeca ravnopravna s polubraom;
postoji i institucija tzv. grupnog braka kao
uzajamna i viestruka brana veza nekoliko
mukaraca i nekoliko ena;

Suvremena obitelj
Obitelj je doivjela mnogobrojne
transformacije tijekom povijesnoga razvitka;
T. Parsons, istraujui amerike obitelji,
uvia da je obitelj ipak zadrala dvije
temeljne i nesvedive funkcije zajednike
svim obiteljima i u svim drutvima:
1. primarnu socijalizaciju djece i
2. stabilizaciju odraslih osoba pripadnika
drutva (Heald).

O primarnoj i sekundarnoj
socijalizaciji
primarna socijalizacija se odvija
unutar obitelji i u nju su ukljueni
procesi usvajanja kulture drutva
i strukturiranje osobe;
sekundarna socijalizacija se
odvija u koli, s vrnjacima i u svim
ostalim drutvenim skupinama s
kojima se susreemo tijekom ivota.

Vanost odgoja u obitelji

Karl Jaspers (1883.-1969.) u djelu
Duhovna situacija vremena kae:
Neki nemir ovladava svijetom; klizei prema
bezdanu osjeamo kako sve zavisi o tomu
to e nastati iz nadolazeeg narataja...
Znamo da odgoj odreuje nadolazei ljudski
bitak; propast odgoja bila bi propast
ovjeka. Odgoj pak propada kad se razmrvi
povijesno naslijeena supstancija u ljudima
koji u svojoj zrelosti snose odgovornost...

temeljna stabilizacija i izgradnja

zdrave ljudske osobe u izgraenu
linost odvija se u obitelji, osobito
uslijed brane skladnosti i emocionalne
sigurnosti;
II. vatikanski koncil (1961.-1965.) u svom
dokumentu pod naslovom Gaudium et
spes kae:
Spas osobe te ljudskog drutva usko je
povezan sa sretnim stanjem u branoj i
obiteljskoj zajednici.

Vratimo se krizi obitelji

Milan Kundera u romanu Besmrtnost
tvrdi kako XX. stoljee pojmu ljubavi nije
dalo nikakav novi sadraj;
I nakon tzv. seksualne revolucije 60.-ih
godina u Europi pojam europske ljubavi
ostaje ukorijenjen na ekstrakoitalnom tlu;
dananja obitelj ima snane obrise
razbijenosti vlastitog zajednitva, razlogom
ega su esto politiki, ali osobito
ekonomski i moralni motivi; govorimo o
krizi obitelji i obiteljskoga ivota.

J. J. Rousseau (1712.-1778.) je
istaknuo kako
razvitak civilizacije ne vodi
poboljanju nego pogoranju morala,
i to morala u najirem smislu rijei,
tako da to ukljuuje i sreu kako
pojedinca tako i cjelokupne ljudske
zajednice, a obitelji osobito

Evolucija krize obitelji

Anthony Giddens, poznati engleski
sociolog razlikuje tako tri osnovne faze koje
su dovele do krize suvremene obitelji:
1. tzv. doba predmoderne, gdje su se
odnosi uglavnom temeljili na
ekonomskim razlozima, te su se ljudi
na brak odluivali s odreenom osobom
uglavnom da bi osigurali ekonomski
okvir za stvaranje obitelji;

2. u XVIII. st. poinje se razvijati ideja

romantine ljubavi, gdje se idealizirao

predmet ljubavi, dok e zajedniki ivot s tom
osobom znaiti ujedno i ivotno ispunjenje; (ideja
osobiti razvitak dostie pojavom romana kao nove
knjievne forme); u romantinoj ljubavi je
vaan seks, ali uspjena seksualna veza potjee
od romantine privlanosti, a ne obratno; Ideal
romantine ljubavi je ena koja uva svoju
nevinost dok ne naie na savrenog
mukarca;
3. faza nove seksualnosti je prva moderna faza
odnosa izmeu mukaraca i ena, u kojoj
nevinost za ene vie nema vrijednost; ovdje se
spolni odnos u potpunosti oslobaa od
asocijacija s raanjem djece, to osobito potie
razvoj sve savrenijih naina kontracepcije.

Suvremeni kapitalizam i obitelj

kriza suvremene obitelji posebno je naglaena u
drutvu utemljenom na slobodnom tritu;
William Beveridge (1879.-1963.) je izumio
dravu blagostanja nakon II. svjetskog rata,
htijui tom idejom utemeljiti dravno ureenje
koje bi brinulo o nezaposlenima, bolesnima,
starima ili naprosto siromanima;
njemu nasuprot stoje tzv. trini liberali koji
tvrde da drava blagostanja zadire u prava
pojedinaca;
otuda, u vremenu liberalne demokracije i
ekonomije ideja da se drava ne bi trebala baviti
obiteljskim problemima.

Postmoderna obitelj
suvremena alternacija konvencionalnoj
obitelji jest tzv. postmoderna obitelj; tako
Haralambos kae:
Kao i postmoderna kultura, obiteljski
odnosi u suvremenoj obitelji Zapada vrlo su
raznoliki, fluidni i neodgonetnuti. Kao i
postmoderni kulturoloki oblici, obitelj je
danas kombinacija raznolikog niza
elemenata, mjeavina starog i novog.

Klasina se obitelj raspada

J. Stacey je izuavajui postmodernu obitelj
dola do zakljuaka kako se tradicionalna
obitelj raspada, i to poglavito na temelju
broja rastava;
visoko intelektualni kadar potie nove
obiteljske i ne obiteljske stilove ivota, i to
prvenstveno zbog pogleda na obitelj kao na
dodatno optereenje, emu sve vie prilazi i
srednji sloj amerikog drutva;
u niim slojevima drutva jo uvijek je na
cijeni tradicionalna obitelj.