PORODICA (OBITELJ)

Porodica je primarna zajednica koja ukljuuje odrasle osobe oba spola, njihovu djecu (bioloku i usvojenu),
a koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska povezanost, srodstvo, razmnoavanje i psiho-
emotinvna povezanost ostalih lanova.

OBLICI PORODINE STRUKTURE

1. INOKOSNA PORODICA podrazumijeva, ukljuuje roditelje i njihovu djecu do sklapanja braka.
Predstavlja najrasprostranjeniju porodicu. Poseban oblik inokosne porodice je nuklearna porodica.
Ona podrazumijeva roditelje i njihovu maloljetnu djecu. moderni tip porodice
2. PROIRENA PORODICA podrazumijeva, ukljuuje i druge lanove u porodici, neovisno da li
su djeca usvojena.
Postoje 2 oblika proirene porodice: - vertikalna porodica
- horizontalna porodica.
Vertikalna porodica podrazumijeva da se dodaju lanovi koji nisu iste generacije (40 do 50 godina
razlike). Horizontalna porodica ukljuuje lanove iste generacije (amida, daida).

POVJESNI TIPOVI PORODICE

TOTEMSKI KLAN dobila je naziv po zajednikom totemu. Imaju isti grb u obliku glave ivotinje. Baza
se rauna po majinoj liniji.
VELIKA KUNA ZAJEDNICA (VELIKA PORODICA) javlja se u 3 osnovna oblika:
1. Patrijarhalna (baza se rauna po ocu),
2. Matrijarhalna (baza se rauna po majci, dobila naziv od latinske rijei madre)
3. Bilateralno srodstvo (baza se rauna sa majine i sa oeve strane jednaka uloga na obje strane)
MONOGAMNA (PATRIJARHALNA) PORODICA Ukljuuje roditelje, sina do oeve smrti i
kerkine udaje (ukljueni su i robovi)
MODIFICIRANA PROIRENA PORODICA preblikovana, proirena, prilagoena porodica.
Predstavlja koaliciju vie inokosnih porodica i predstavlja odliku savremenog drutva.

FUNKCIJE PORODICE
1. Seksualno reproduktivna (podrazumijeva tjelesne potrebe, razmnoavanje)
2. Ekonomska (podrazumijeva finansijsku zatitu i opskrbu porodice. Postoje 2 vrste: potroaka(rad u
firmama i troe na potrebe) i proizvodaka (pristutna do industriske revolucije, proizvode sami sebi
za potrebe)
3. Odgojno socijalizatorska (odgajanje i socijalizacija)
4. Religijska religijske norme i prenosi ih na ostale lanove
5. Zatitna titi u smisli bolesti i socijalne zatite
6. Psiho emocionalna nudi psiholoku stabilnost i zatitu, sigurnost u porodici
BRAK
Brak podrazumijeva drutveno priznatu, relativno trajnu spolnu zajednicu mukarca i ene koja je regulisana
zakonskim putem.
Postoje 2 glavna oblika braka:
1. MONOGAMIJA najvie prisutan, brak mukarca i ene
jedan oblik monogamije je brak parova (danas vie ne postoji), nevjera je dozvoljena mukarcu, a
eni nije. Zakonski nije dozvoljeno.
2. POLIGAMIJA viebranost, pojavljuje se u dva oblika:
1) POLIGINIJA brak jednog mukarca i vie ena (najprisutnija u islamskim ena gdje vlada
erijatski zakon; potrebno je ispuniti odreene uslove za ovaj brak financijska mogunost i
treba biti jednak prema svakoj..)
2) POLIANDRIJA brak jedne ene i vie mukaraca (manje prisutan, postoji u Tibetu i
nekim dijelovima June Indije; bitan detalj je to da moraju biti u krvnom srodstvu)

SAVREMENE ALTERNATIVE TRADICIONALNOM BRAKU

1. IZVANBRANA ZAJEDNICA je alternativa tradicionalnom braku nastala sa modernim
vremenom. Podrazumijeva zajednicu mukarca i ene koja je proeta ljubavlju, zadovoljstvima i
meusobnim pravima i obavezama, ali nije regulisana zakonskim putem; tj. partneri su neovisni. Ne
trae ekonomsku i socijalnu sigrunost kod drugog.
Moe da vodi u 3 smjera:
1) Da partneri uvide da nisu jedno za drugo raziu se
2) Uslijed straha od sklapanja braka nastavljaju da ive izvanbranoj zajednici (misle da e im brak
naruiti partnerske odnose)
3) Uvide da su jedno za drugo i zajednicu reguliu zakonskim putem (aktom braka)

2. ZAJEDNICA HOMOSEKSUALNIH PAROVA podrazumijeva zajednicu istog spola. Nekada se

homoseksualnost definisala kao bolest. Postoji od davnina, ali je s modernim vremenom dozvoljena
zakonom. Legalizirana je u mnogim evropskim zemljama. Uzrok tome jeste to drutvo mjenja
stavove i poglede.

SLOM BRAKA

Razlikujemo tri vrste sloma (il ti ga lomova) braka:

PRAZAN BRAK neto to je danas izrazito prisutno. Parovi koji su institucionalno vezani, izgube interes,
nemaju zajednikih dodirnih toaaka (nedostatak zajednikog vremena, ljubavi, strasti). Dakle ostaju zajdno
zbog slijedeih razloga:

Zbog djece
Financijska situacija (stanite) razvod bi skuplje kotao i sl. Statistiki siromaniji parovi ostaju dulje
zajedno jer raspad dovodi siromatvo na obe strane, dog bogatim to nije problem jer imaju novac.
Glavni adut je alementacija.
Socijalne sredine nekad vanbrani ivot je spatran sramotom
Materijalna nesigurnost

RASTAVA DRUGI SLOM BRAKA

Partneri su zakonski i dalje u braku, ali ive odvojenim ivotom (zakonski regulisano).
RAZVOD TREI SLOM BRAKA

Nema zajednikih interesovanja, zajednikog ivota, zakonski hajmo rei defakto zakonski razvedeni.

PORODICA I PRAVA DJECE

1924. enevska deklaracija o pravima djeteta. Razmatrana su openito ljudska prava i sloode, ali postoje
prava koja se tiu djece konkretno (problem prava djece).

1946. Unicefov fond za pomo djeci

1989. Konvencija prava djeteta

Posebno ta je karakteristino slobodan odabir religije, zabranu maltretiranje na bilo koji nain, da ne budu
odvojeni od roditelja protiv svoje volje.

ENA, PORODICA I DRUTVO

ena nije imala uvijek isti status u drutvu (razne vrste potlaenosti, ponienja) 8. mart nastaje revolucija tj. borba za
prava koja traje i danas. Nastala je drastina promjena ali i danas imamo tu neravnopravnost.
Imamo tri vrste potinjenosti
1. Bioloka potinjenost (fiziko nasilje, zlostavljanje, neeljena trudnoa itd.)
2. Drutvena potinjenost (statistiki u javnim ustanovamam parlamentima i vladi ima manje ena) Funkcije
trebaju da se dobijaju na osnovu sposobnosti, a ne na osnovu spola.
3. Objezbjeivanje kunog reda ( kuni rad je teak-naporan i domaice trebaju imati plaen kuni rad)

Savremena porodica
Nastanak savremene porodice to je ustvari inokosna porodica (samo roditelji i njihova djeca)
Smanjena potreba za uzajamnom pomoi (institucije za brigu o djeci, obdanita i sl.) Uzrok ovome je samostalnost
ljudi.
Visok stepen geografske pokretljivosti posao u drugom gradu, drugoj dravi, plata bolji ivot, dovodi do odvajanaj
od savremene porodice.
Visok stepen drutvene pokretljivosti deava se esto, neko u drutvenom, socio-ekonomskom statusu napreduje,
samim time donosi nove ljude oko sebe, tako da je po inerciji manje sa svojom porodicom (vjerovatno zbog razliitog
nivoa)
Redukcija porodinih funkcija (jedan od uzroka nastanka savremene porodice te samim time jodno od obiljeja)
Mnoge funkcije su se smanjile, razna sportska kulturna udruenja, odgojno obrazovna i sl.

OBILJEJA SAVREMENE PORODICE

Postoja tri glavna obiljeja savremene porodice:
1. REDUKCIJA FUNKCIJA
Porodine funkcije su se smanjile jer institucije preuzimaju ulogu, ali porodica je zadrala glavnu funkciju
kada su u pitanju psihika stabilnost i odgojno-socijalizatorska uloga.
2. PLANIRANJE PORODICE
Porodica planira kada eli da ima dijete, koliko dijece eli imati itd. Ovo uzrokuje smanjenje nataliteta.
3. INSTITUCIJA KRNJE PORODICE
Ovdje podrazumjevamo porodice koje izgube lana ili se brani parovi razvedu, a imaju djecu. Samim tim oni
ostaju porodica, ali ne ona koja je bila ranije (samohrani roditelji, razvedeni roditelji, brak bez djece itd.)
SOCIJALIZACIJA
Socijalizacija podrazumjeva proces putem kojeg pojedican u interakciji sa socijalnom sredinom usvaja znanja,
vjetine, navike, norme i vrijednosti koje su nam potrebne da bismo uspjenije funkcinisali u sredini u kojoj se
nalazimo.
Na nau socijalizaciju utjeu genetika i drutvena sredina.
Genetsko naslijee kada se primjene sve mogue odgojne i obrazovne metode, ali dijete ne usvaja pravila i norme
tada se prelazi na genetsko naslijee (temperament, nestrpljivost, nagla ljutnja...)
Drutvena sredina najodgovornija za socijalizaciju, istina je da imamo odreene ljude koji su po prirodi agresivni, ali
mogue je da se kroz drutvenu sredinu ljudi naue samokontroli.
SOCIALNA INTERAKCIJA
Uenje
Uenje predstavlja psiholoki mehanizam putem kojeg usvajamo odreena znanja, vjetine i
vrijednosti.
Vrste ucenja:
1. Prema stepenu namjernosti:
Namjerno- odvija se u institucijama obrazovanja
Nenamjerno- odvaja se u skakodnevnom ivotu van istitucija

2. Prema sadrzaju : vjetine, navike, stavovi, shvatanja

3. Prema metodama asocijativnog uenja (asocijacija na nesto) :

Pokuaji i pogreske- uenje na greskama, razlicite metode pokuavanja

Uvid- uzrono posljedine veze izmeu pojava
Imitacija- oponasanje drugih,svidjaju nam se drugi ljudski postupci, shvatanja,
stavovi, primjer je moda

Socijalna interferencija 2 predpostavka, prva je ucenje

Socijalna interferencija podrazumjeva uzajamni i obostrani odnos dvije ili vise osoba koji
izazivaju promjenu u njihovom ponasanju , utice na promjenu ponasanja (obostrani odnos)
Faktori socijalizacije
1. Porodica utice na primarnu socijalizaciju covjeka (odgojna pravila) najvise utice do
polaska u skolu, poslje se smanjuje uticaj
2. Skola orjentalno od 67 godine do 12-13 godine ali poslje smanjuje intenzitet
Skola daje specifina pravila ponasanja (45min), sluzbeni nacin komunikacije, disciplina
3. Vrsnjaci vrlo bitno uticu od 12-13 do 18 godine imaju najveci uticaj, individualisticka
faza, drustvena faza zivota
4. Sredstva masovne komunikacije ( internet, mediji...)
Ovaj oblik je pogotovo dostupan u danasnjem vremenu, zavisi od nacina upotrebe
Efekt socijalizacije socijalni mentalitet, skup svih psiholoskih osobina koje su zajednicke svima
ili vecini clanova neke grupe

Skup misljenja, stavova i razmisljanja :

Tipicni- sve osobine tog mentaliteta

Prosecni- samo neke odobine mentaliteta
KOMUNIKACIJSKA I INFORMATIKA REVOLUCIJA
Komunikacija podrazumijeva sveukupnost razliitih veza i dodira izmeu pripadnika drutva
gdje predmet sadraja i veza moe biti prenoenje psihikih sadraja, ali i materijalnih dobara.
Obiljeavaju je 3 glavne karakteristike:
1. Odnos meu ljudima
2. Aktivnost
3. Uenje

Sredstva komunikacije:
1. FORMA KOMUNIKACIJE nain na koji se komunikacija vri odnosno odvija
2. MEDIJUM kombiniranje razliitih vrsta komunikacije
3. MEDIJI razliita tehnoloka sredstva komunikacije

VRSTE KOMUNIKACIJE (S OBZIROM NA BROJ UESNIKA):

1. INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA komunikacija sa samim sobom
2. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA komunikacija izmeu dvije ili eventualno vie
osoba
3. GRUPNA KOMUNIKACIJA komunikacija izmeu jedne grupe ili izmeu grupa
4. MASOVNA KOMUNIKACIJA komunikacija izmeu mase, neovisno o njihovj rasi, dobi,
spolu, profesionalnoj orijentaciji itd. (izmeu ljudi koji nisu povezani)

VRSTE KOMUNIKACIJE (S OBZIROM NA NAIN KOMUNIKACIJE):

1. VERBALNA komunikacija rijeima, jezikom
2. NEVERBALNA komunikacija koja se ne odvija rijeima nego na neki drugi nain
1) Jezik tijela: deskutilacije (pokreti rukama i nogama), izraz lica, dranje tijela,
dodir...
2) Parajezik neverbalni dio koji prati verbalni: tempo govora, dikcija, nain
govora...

MEDIJI
Mediji se pojavljuju sredinom 20 stoljea;
Prvo se pojavljuje TELETEXT, VIDEO TXT, HIPERTEXT, MULTIMEDIJA (internet, el.pota..)