Peloponeski rat

1 Uzrok Peloponeskom ratu

2 Arhidamov rat (431.- 421.)

3 Rat za vrijeme mira (421.-415.)

4 Sicilijska ekspedicija (415.-413.)

5 Dekelejski rat (413.-404.)

Uzrok Peloponeskom ratu

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj to su Atenjani postali moni i zadavali su strah
Lakedemonjanima te ih natjerali u rat. Drugi uzrok ratu je neprijateljstvo
izmeuAtene i Korinta koje je zapoelo kad je grad Epidamno bio u nevolji jer su ga
napadali barbari. Epidamno je poslao poziv za pomo na otok Kerkiru koji im nije elio
pomoi.Epidamno se nato obratio Korinanima koji alju pomo uz uvjet da Korinani budu
vlasnici tog grada. Korinani su istjerali barbare i zavladali gradom kao osnivai. Kerkiranima se
to nije svidjelo i zaprijetili su Korinanima da napuste Epidamno, pa su im Korinani objavili rat.
Kerkirani su pobijedili Korinane u pomorskoj bici kod Leukimne, a Epidamnose preda
Kerkiranima te Kerkirani zarobe Korinane u gradu. Sljedeih godina Korinanisu gradili
mornaricu i osposobljavali nove vojnike.
To vidjevi, Kerkirani poalju poslanike u Atenu da bi je nagovorili na savez s njima. Korinani to
uvi, poalju njihovog poslanika da bi odgovorili Atenu od saveza s Kerkirom.Atena se je ipak
odluila na obrambeni savez s Kerkirom te im je poklonila deset laa. U sljedeoj borbi Korinani
su primijetili atenske lae kod Kerkirana i prekinuli su ugovore koje su imali s Atenom. Tu je
nastalo neprijateljstvo Atenjana i Korinana koje je postalo jae kod odmetnua Potideje koje su
zagovarali Korinani.
Potideja se odmetnula Makedoniji, a to se nije svidjelo Ateni koja je uz pomo Filipa (brat
makedonskog kralja Perdike) osvojila Potideju i zarobila sve Peloponeane i Korinane u njoj.
Nakon toga Korinani su sazvali saveznike u Lakedemon i optuili Atenjane da ine
zlo Peloponezu. Korinani i njihovi saveznici su eljeli rat, a Atenjani su se branili. Spartanci su
glasovali i odluili se za rat unato tome to ih je lakedemonski kralj Arhidam upozorio
da Peloponez sada ne moe stupiti u rat jer nema novaca. Periklo (koji je prvi ovjek meu
Atenjanima u ono vrijeme) takoer zagovara rat.

Arhidamov rat (431.- 421.)

431. -Na poetku rata saveznici Lakedemonjana bili su: svi Peloponeani unutar korintske
prevlake osim Argivaca i Ahejaca, a izvan Peloponeza Megarani, Beoani, Lokrani,Foani,
Ampraani, Leukaani, i Anaktorci. Brodove su davali Korinani, Megarani, Sikionjani, Pelenjani,
Elejani, Ampraani i Leukaani, konjanike Beoani, Foani i Lokrani, a pjeake ostali gradovi.
Peloponeska jaka strana bila je njihova kopnena vojska.
Saveznici Atenjana bili su: Hijani, Lezbljani, Platejani, Mesenjani u Naupaktu,
veina Akarnanaca, Kerkirani, Zakinani i druge drave, koje su plaale porez, ovih
naroda: Karijana moru, Dorani u susjedstvu Karana, Jonija, Helespont, narod uz traku obalu i
otoci, koji su izmeu Peloponeza i Krete prema sunanom izlazu (svi Cikladski otoci)
osimMelosa i Tere. Od tih su brodove davali Hijani, Lezbljani i Kerkirani, a ostali pjeatvo i

novaca. Atenske jae strane su bile: mornarica, to to su Atenjani imali puno novaca i to to su
Atenski saveznici okruili Peloponez.
Rat je zapoeo kad su Tebanci napali atensku Plateju i neuspjeno je pokuali osvojiti. Rat se
nastavlja i lakedemonski kralj Arhidam Zeuksidamov provaljuje u Atiku te unitava sva polja s
kojih su Atenjani povukli seljake. Lakedemonjani se zaustavljaju kod Aharne. Atenjani stalno alju
konjanike, ali ih Lakedemonjani pobjeuju. Nakon nekog vremena Peloponeani se povlae.
Atenjani su potajno poslali sto laa dok su Peloponeani bili u Atici. Atenjani su pokuali osvojiti
Metonu, ali im to nije uspjelo, napadali su i Fiju koju su i osvojili. Atenjani su se iskrcali
na Eubeju i zauzeli grad Tronij, te su osvojili Eginu i natjerali sve stanovnike u peloponeski grad
Tireju. Atenjani su sklopili saveze sa trakim kraljem Sitalkom Terovim i s makedonskim kraljem
Perdikom Aleksandrovim. Zauzeli su i neka mjesta koja su pripadala Peloponezu: gradove Solij,
Astak, otok Kefaloniju, a napali su Megaridu. Po zimi su Atenjani pokapali poginule u ratu.
430.-Na poetku godine, Atenu je zadesila kuga, i mnogi su pomrli od te strane zarazne bolesti.
Kuga je sve poremetila u gradu. Za vrijeme kuge, Peloponeani su pustoiliAtiku. Pustoili su dio
koji gleda prema Peloponezu, a zatim dio koji gleda prema Eubeji i njihove rudnike srebra. Kad
su uli za bolest, Peloponeani su pobjegli iz Atike.
Atenjani su za to vrijeme udarali na Halikaane i zaposjedali Potideju na sve mogue naine, ali
su se povukli zbog zaraze. Atenjani su se naljutili na Perikla to ne alje vojsku na Peloponeane
u Atici. Periklo je svojim govorom pokuavao ublaiti gnjev Atenjana koji su ga kaznili novanom
kaznom. Tukidid u svom djelu navodi da je Periklo bio dobar vojskovoa, ali da ga Atenjani nisu
shvaali niti sluali. Istog su ljeta Peloponeani udarili na Zakintos. Opustoili su itav otok, ali
kad su vidjeli da se grad nee predati, napustili su ga. Peloponeski poslanici su istog ljeta otili k
Sitalku Terejevu u Trakiju. Tamo su susreli neke Atenjane koji su ih poslali u Atenu gdje su ih
Atenjani pogubili. Ampraani su zaratili s Amfilokim Argom jer su ih Argivci potjerali iz grada.
Ampraani su opustoili zemlju oko Arga, ali nisu osvojili sam grad, ve su se povukli. Atenjani su
sa svojom mornaricom straarili kod Naupakta i tek nakon dosta vremena zauzeli Potideju.
429.- Periklo umire doivjevi dvije godine i est mjeseci rata. Peloponeani su poeli opsjedati
Plateju. Oko nje su sagradili visoke zidove jer je nisu uspijevali osvojiti. Atenjani su zaratili protiv
Halkiana i Botijejana. Halkiani su uspjeli izdrati napade Atenjana, te su ih otjerali iz svoje
zemlje u Potideju. Istog ljeta, Haonci su sa svojim saveznicima zaratili na grad Strat. Budui da
su Haonci mislili da e lako osvojiti grad, zaratili su na njega s pretjeranim optimizmom. Straani
su se bojali i pripremili se za rat i pobijedili u bitci za svoj grad, te su podigli pobjedni znak.
Istog su se ljeta dogodile dvije pomorske bitke kod Naupakta u kojima su sudjelovali Atenjani
(pod vodstvom Formiona) i Peloponeani. U prvoj bitci Peloponeani nisu bili spremni za
pomorsku bitku, te su izgubili. U drugoj su bitci Peloponeani traili saveznike i uvjebavali su se
za tu bitku. Oni su krenuli u bitku jako ohrabreni i na poetku su pobjeivali Atenjane. Onda su se
opustili i poeli su gubiti. Bitka je zavrena neodlueno jer su i Atenjani i Peloponeani podigli
pobjedni znak. Peloponeani su eljeli osvojiti atensku luku Pirej. Pustoei Salaminu, vidjeli su
da je stigla pomo na Pirej i nisu ga eljeli napadati. Na poetku zime, Sitalko je napao
Makedoniju. Opustoio je dio Makedonije, pa ju je napustio. Iste zime je Formion zaratio na
Akarnaniju. Istjerao je ljude iz Strata i Koronte, i napustio je zemlju.
428.- Te se godine dogodila trea provala Peloponeana u Atiku. Atenjani su ih uspjeno
sprjeavali da napuste svoj tabor i nakode gradskoj okolici. Iste su se godine sviLezbljani (pod
vodstvom grada Mitilene) osim Metimne odmetnuli od Atenjana. Atenska mornarica je brzo dola
kod Mitilene i poela ju je opsjedati. U isto su vrijeme Atenjani pod vodstvom Azopija Formionova
poeli pustoiti obale Lakonije. Opustoili su zemlju kraj gradova Enijade i Aheloja. Kad se ti
gradovi nisu htjeli predati, otpustio je pjeatvo i zaplovio je prema Leukadi, ali tamo su ih unitili
tamonji stanovnici. Za vrijeme Olimpijade, Mitilenjani su sklopili savez sa Peloponeanima. U to
vrijeme, Atenjani su ubirali poreze od Mijunta do Sandijskoga breuljka gdje su ih zaustavili
Karani i Anejani.
Te je zime, za vrijeme nevremena, 220 Platejana pobjeglo preko visokih zidova i umaklo
Peloponeanima.

427.-Te su godine rata Mitilenjani neuspjeno zaratili protiv Metimne. Nakon toga su pod
pritiskom predali svoj grad Atenjanima jer su vidjeli da im Peloponeani ne pomau protiv atenske
opsade. Tada su Atenjani odluivali to e s graanima Mitilene. Kleon Kleenetov je mislio da ih
sve treba ubiti, dok se Diodot Eukratov protivio tomu. Atenjani su odluili da e ubiti sve one koji
su sudjelovali u odmetnuu Mitilene ( bilo ih je preko tisuu), a ostale e pustiti na miru.
Istoga su ljeta Atenjani zauzeli otok Minoju kraj Megare. Tog istog ljeta su Platejani predali grad
Lakedemonjanima koji su sruili itav grad, ubili dvije stotine Platejana, dvadeset i pet Atenjana, a
ene su prodali u roblje. Lakedemonjani su platejsku zemlju iznajmili Tebancima na dvadeset
godina. Na Kerkiri je nastala buna, jer je dio stanovnitva htio savez s Lakedemonjanima. Buna
se smirila i odlueno je da e se Kerkirani drati saveza s Atenjanima. Na to su doli
Lakedemonjani i poeli su pustoiti zemlju na Kerkiri. Lakedemonjani su se brzo povukli. Na kraju
ljeta, Atenjani su poslali svoju vojsku na Siciliju. Oni su na Siciliji zajedno s leotonskim
saveznicima ratovali protiv sirakukihsaveznika. Na poetku zime, ponovo je izbila kuga u Ateni.
Atenjani su na Siciliji pustoili ove otoke: Eolove, Didimu, Strongilu i Hijeru, ali su ih napustili, jer
se otoci nisu htjeli predati.
426.- Te su se godine zbivali esti potresi na Atici i zbog toga su Peloponeani odustali od
provale u Atiku pod vodstvom kralja Agida Arhidamova. Iste su godine Peloponeani osnovali
naseobinu Herakleju. Herakleja nikad nije bila opasnost Ateni, jer je bila pod pritiskom sa svih
strana. Istoga su ljeta Atenjani udarili na Leukadu i pustoili zemlju oko Leukade, a poto se
Leukaani nisu htjeli predati, otili su iz njihove zemlje prema Etoliji na nagovor Mesenjana. U
Etoliji, Atenjani pod vodstvom Demostena, zauzmu ove gradove: Potidaniju, Krokilej i Tihij.
Iznenada, Etoljani navale na Atenjane i natjeraju ih u bijeg. U tom bijegu poginuli su mnogi
Atenjani. U isto vrijeme su Atenjani na Siciliji zaratili na Lokridu i osvojili ju.
Istoga ljeta, Etolci su nagovorili Peloponeane da zajedno zauzmu Naupakt. Kad su stigli u
Naupaktiju, poeli su pustoiti zemlju. U to vrijeme je Demosten bio u Naupaktu i, vidjevi da se
Etolci spremaju osvojiti grad, poalje poziv za pomo u Akarnaniju. Kad su Akarnanci stigli u
Naupakt, Etolci vie nisu htjeli napasti zbog vojske u gradu.
Slijedee su zime Atenjani na Siciliji napali gradi Inesu. Gradi nisu uspjeli osvojiti i povukli su
se. Iste zime oiste Atenjani Del, a Ampraani uz pomo Peloponeana zaratili na amfiloki
Arg. Demosten je vodio Amfiloane. Amfiloani su uspjeli pobijediti Ampraane koji su pobjegli od
Arga. Idui dan su stigli Ampraani upomo drugim Ampraanima, neznajui da su oni izgubili
bitku protiv Arga. Amfiloani ih ubiju na spavanju. Akarnanci su sklopili stogodinji savez s
Ampraanima u kojem stoji da ne smije biti rata izmeu njih i da si trebaju meusobno pomagati.
Atenjani na Siciliji su zaratili na lokransku tvravu koju nisu uspjeli osvojiti. Te se zime dogodila
erupcija vulkana Etne.
425.- Mesena na Siciliji se te godine odmetnula od Atene i pridruila se Sirakuanima. U isto su
vrijeme Peloponeani etvrti put provalili u Atiku. Atenjani su poslali etrdeset brodova na Siciliju.
U isto vrijeme, Demosten zauzme grad Pil na junom dijelu Peloponeza. im su Peloponeani u
Atici to uli, brzo su se vraali kui. Peloponeani su pokuali zauzeti Pil pomorskom bitkom, ali
im to nije uspjelo. Atenjani su ih potjerali na otoi Sfakretiju pokraj Pila. Tamo su se
Peloponeani sakrili u umi. Sparta je, zbog dogaaja koji su se zbili u Pilu, ponudila mir Ateni, ali
su ga Atenjani odbili.
U to vrijeme, na Siciliji su se vodile pomorske bitke. Sirakuani su neuspjeno pokuali pobijediti
Atenjane kod Regija. U to vrijeme su Sirakuani osvojili Kamarinu, a Mesenjani pustoili zemlju
kraj Naksa. Nakani su se ohrabrili i krenuli su u bitku protiv Mesenjana. Nakani su otjerali
Mesenjane i mnoge ih pobili.
Atenjani su jo uvijek kod Pila opsjedali Lakedemonce. Atena poalje Kleona na Pil, mislei da e
on poginuti u borbi protiv Lakedemonaca. Kleon, vidjevi da su Atenjani u Pilu u groznom stanju,
povede ih u borbu protiv Lakedemonaca na Sfakretiji. Neoekivano, Atenjani su ih s lakoom
pobijedili i zarobili nekolicinu njih. Istoga ljeta, Atenjani su poeli napadati Korintiju. Korinani su
otili na Soligeju, a Atenjani su ih tamo napali. Korinani su gubili, pa su pozvali sve Korinane iz
Korinta da im se pridrue. Kad su Atenjani vidjeli mnotvo da dolazi prema njima, pobojali su se
da su to Lakedemonjani i pobjegli su. Atenjani istoga dana otplove na Kormion u Korintiji. Tamo
opustoe zemlju i prenoe. Sljedeeg dana se iskrcaju na Metenu i osvoje prevlaku otoka.

Kasnije su pustoili Halijadu i Epidauriju. U isto vrijeme, Atenjani su zaratili s Kerkiranima koji su
napadali grad Kerkiru. Kerkirane koji su napadali grad zarobe i ubiju. Atenjani su jo i zauzeli
korintski grad Anaktorij. Te su zime Hijani razruili zidine svojega grada.
424.- Atenjani su te godine osvojili otok Kiteru i pustoili njezine krajeve. Nakon toga su osvojili
Tireju i spalili unutranjost grada. Istoga ljeta su Sicilijanci meusobno sklopili mir i odustali od
rata. Atenjani su na prijevaru osvojili Nizeju, donji dio grada Megare. To vidjevi, Brazida i njegova
vojska odlue otii u Megaru obraniti grad. Beoani su stigli u Megaru i borili su se protiv
atenskog konjanitva. Beoani su izgubili tu bitku. Nakon toga, Brazida je krenuo u boj protiv
Atenjana, i, kad je vidio da Atenjani ne dolaze na bojite, proglasi sebe pobjednikom. Brazida je
otiao iz Megare, ali je tamo ostavio dio vojske. Istog su ljeta Atenjani pokuali uvesti u Beotiju
puku vladu i zauzeli Delij.
Brazida je u isto vrijeme putovao prema Halkidici kroz Tesaliju. Tad su Perdiku proglasili
neprijateljem, jer su vidjeli da surauje s Brazidom. Brazida i Perdika su zaratili protiv linakih
Makedonaca koje je vodio Arabej Bromerov. Brazida je tog ljeta zaratio na Akant. Akanani su se
odluili odmetnuti od Atenjana.
Slijedee zime, Atenjani nisu uspjeli dravni udar na Beotiju. Beoani su ponovo zauzeli Delij.
Pagonda Eoladov je htio to prije zaratiti s Atenjanima koji su se povukli iz Beotije. Beoani su
pristali na rat i zaratili na Atenjane, te su ih pobijedili. Beoani kasnije osvoje Delij. Iste zime je
Brazida zaratio na Amfipol. To uvi, Tukidid spremi vojsku i krene prema Amfipolu. Kako nije
stigao do Amfipola, utvrdi grad Ejon juno od Amfipola. Brazida je osvojio Amfipol. Iste zime,
Megarani su osvojili zidine koje su bili zauzeli Atenjani. Brazida tada osvoji Tis, Kleonu, Akrotoj i
Olofiks pokraj Atosa. Brazida je zaratio na Toronu te ju osvoji. Brazida je ohrabrio Toronjane i
krenuo je na Lekit. Razruio je taj grad.
423.- U proljee ove godine, Atenjani i Lakedemonjani su sklopili jednogodinji mir. Za vrijeme
mira odmetnuli su se od Atenjana Skiona i Menda. Tad su Brazida i Perdika ponovo zaratili na
Linane. Perdika je, prije nego to su Linani napali, pobjegao. Brazida je bio prisiljen bjeati
pred vojskom iz grada Linka. Od tada su Brazida i Perdika neprijatelji. Atenjani su ponovo osvojili
Mendu i Skion. Tad su Antika Teba (Grka)nci sruili zidine Tespijcima, jer su mislili da oni
surauju s Atenjanima. Tog su se ljeta Mantinejani i Tegejani sukobili u Orestidi. Tegejani su jedva
pobijedili. Na koncu zime, Brazida je pokuao osvojiti Potideju, ali nije uspio.
422.- Idue godine, kad je primirje isteklo, Kleon je krenuo brodovima protiv Torone. Poto je
osvojio Toronu, Kleon je krenuo protiv Amfipola, u kojemu se nalazio Brazida. U isto vrijeme,
Feak, atenski poslanik, otplovi do Sicilije. Tamo uzalud pokuava nagovoriti Sicilijance protiv
Sirakuana. Kako je Kleon putovao do Amfipola, usput je napao andarsku naseobinu Stagir i
osvojio taku naseobinu Galepso. im je Brazida vidio da je Kleon blizu Amfipola, ohrabrio je
svoju vojsku i krenuo je u boj. U toj bitci, Brazidina vojska pobjedi Kleonovu vojsku. Kleon je
poginuo na bojitu, dok Brazida pogine malo nakon zavretka bitke. Poslije te bitke, Atenjani i
Lakedemonjani sklope mir. Neki lakedemonski saveznici nisu prihvaali mir, te su sklopili savez
sa Argom. Nakon toga, Atena (polis) i Sparta sklope obrambeni savez.

Rat za vrijeme mira (421.-415.)

Ovaj mir se jo zvao i Nikijinim mirom, jer se mislilo da je atenski vojskovoa Nikija Nikeratov
najzasluniji za njega.
421.- Te su godine Korinani, Mantinejani i Elejani sklopili savez s Argom. U isto su vrijeme
Atenjani zauzeli Skion. Foani i Lokrani ponu ratovati. Istog su ljeta Lakedemonjani pod
vodstvom kralja Plistoanakta Pauzanijina poeli ratovati protiv Paraana u Arkadiji. pustoili su
njihovu zemlju i uinili ih nezavisnima. Istoga ljeta zauzmu Dijani na obali Atosa Tis, koji je bio
atenski saveznik. Atenjani su mislili da se Lakedemonci ne dre ugovora, te su se naljutili na njih.
Atenjani su rekli da e Lakedemonci dobiti svoje zarobljenike na Pilu, ako im oni predaju Panakt.
Lakedemonjani su pokuali nagovoriti Beoane da im daju Panakt i s Beoanima sklope savez.
Beoani su im dali zapaljeni i razrueni grad. Te zime su Olinani zaratili na Mekibernu, u kojoj su
Atenjani imali posadu, i zauzeli je.

420.- Te su godine Lakedemonjani sklopili pedesetogodinji ugovor s Argom. Atenjani su takoer

sklopili ugovor s Argom.
419.- Odmah na poetku godine, Beoani su zauzeli Herakleju. Atenjani su krenuli kroz
Peloponez. Istoga ljeta je buknuo rat izmeu Epidaurana i Argivaca. Lakedemonjani su u isto
vrijeme zaratili na Leuktru. Atenjani su htjeli suzbiti rat izmeu Argivaca i Epidaurana. Argivci su
napustili Epidauriju poharavi treinu njihove zemlje.
418.- Lakedemonjani su te godine zaratili protiv Arga. U prvoj su ih bitci Lakedemonjani pustili da
pobjegnu. Poto su Argivci htjeli rat, ponovo su zaratili s Lakedemonjanima kod Mantineje.
Lakedemonjani su ih pojedili i Argivci su bili prisiljeni sklopiti mir sa Spartom. Epidaurani su za
vrijeme te bitke pustoili Argivsku zemlju. Zbog toga su ih Argivci poeli opkoljavati zidom.
Mantinjejani su sklopili savez s Lakedemonjanima.
417.- Te su se godine Argivci zaeljeli saveza sa Atenom. Kad su Lakedemonjani to saznali,
zaratili su na Arg i sruili su mu zidove.
416.- Atenjani su te godine eljeli osvojiti otok Mel. Poto se Mel nije predao, Atenjani su zaratili
na njega. Otok Mel se na kraju pod opsadom predao.

Sicilijska ekspedicija (415.-413.)

415.- Atenjani su zime prije ove godine zaratili protiv Makedonaca. Peloponeani su zaratili
na Arg. Atenjani su te godine otili izvidjeti stanje na Siciliji. Egestanci su molili Atenjane da im
pomognu u ratu protiv Selinunana i Sirakuana. Nikija Nikeratov je govorio da ne trebaju ratovati
na Siciliji, a Alkibijad se tome protivio i govorio je da to prije treba krenuti na Siciliju. Atenjani
posluaju Alkibijada te krenu u rat protiv Sirakuze. Atenjani su krenuli prema Kerkiri s najveim
brodovljem do tada vienim. S Kerkire su krenuli prema Regiju. Atenski vojskovoe protiv
Sirakuze su bili: Alkibijad, Lahet i Nikija. Atenjani su tada optuili Alkibijada za
oskvrnue Hermovih poprsja. U to vrijeme, na Sirakuzi je Hemokrat govorio da dolazi atensko
brodovlje s namjerom da osvoji Sirakuzu i Siciliju. Atenagora ga je ismijavao i govorio je puku da
to, to Hemokrat govori, nije istina. Tad su Atenjani raspravljali o ratnoj osnovi protiv Sirakuze.
Prihvatili su Alkibijadov savjet da idu sklopiti saveze s drugim gradovima i da tad zarate na
Sirakuzu. Atenjani su malo kasnije osvojili Katanu. Tad su Atenjani pozvali Alkibijda pred sud, ali
on se spasio pobjegavi u Peloponez. Atenjani su jo zauzeli Hikaru i neuspjeno navalili na
Hiblu.
Te su zime Atenjani navalili na Sirakuzu pod vodstvom Nikije. Sirakuani su tu borbu izgubili, no
Atenjani nisu nita osvojili. Hemokrat je bodrio klonule Sirakuane poslije bitke i odluio je poslati
poslanike u Korint i Spartu traei pomo. Te su zime Atenjani prezimili u Naksu, pa su se
Sirakuani odluili utvrditi. Kad su uli da Atenjani prezimljuju u Naksu, Sirakuani su poslali
vojsku na Katanu i zapalili ondanji atenski tabor. Tad su Atenjani i Sirakuani nastojali pridobiti
Kamarinu za sebe. Kamarina odlui da e ostati neutralna. Atenjani su tad eljeli da se Sikulci
odmetnu od Sirakuana. Na kopnu se manjina odmetnula, a na moru veina njih se odmetnula
od Sirakuana. Lakedemonjani i Korinani, na nagovor Alkibijada, odlue pomoi Sirakuanima.
Alkibijad im je jo i govorio da trebaju utvrditi Dekeleju u Atici.
414.- Atenjani su te godine ponovo navalili na Sirakuzu. Oko Sirakuze i sirakuke luke su gradili
zid i tako ih opkoljavali. Atenjani su tad osvojili Epipole kraj Sirakuze. Tog su ljeta Lakedemonjani
zaratili protiv Arga. Sirakuani su pomalo klonuli duhom, no uspjeli su se obraniti poevi osvajati
zidove koje su Atenjani gradili. Lamah je tad umro i Nikija je ostao jedini zapovjednik atenske
vojske. Tad je Lakedemonjanin Gilip stigao u Tarant po tekom nevremenu. Istog su ljeta
Lakedemonjani provalili u Arg, no Atenjani Argivcima u pomo alju trideset laa ime su
otvoreno prekrili ugovor s Lakedemonjanima. Kad je Gilip stigao na Siciliju, krenuo je prema
Sirakuzi sa svojom vojskom. Tamo se je borio sa Atenjanima. Prvu je borbu Gilip izgubio, a drugu
je dobio. Vidjevi da ga Sirakuani pobjeuju, Nikija poalje pismo u Atenu u kojem je stajalo da
se on nalazi u nepovoljnom poloaju i da mu treba jo vojske. Atenjani su zakljuili da trebaju
poslati pomo Nikiji u Sirakuzu. U to vrijeme su Atenjani poslali lae da plove
oko Naupakta i Peloponeza.

413.- Odmah na poetku proljea su Lakedemonjani provalili u Atiku i zauzeli i utvrdili utvrdu
Dekeleju to je jako teko pogodilo Atenjane. Atenjani su, meutim, slali Demostena s laama na
Lakoniju pa na Siciliju. U to su se vrijeme kod Sirakuze dogodile dvije bitke. U prvoj, kopnenoj
bitci su Sirakuani pobijedili Atenjane i osvojili su utvrdu Plemirij. U drugoj, pomorskoj bitci su
Sirakuani izgubili zbog nereda meu njihovim laama.
Atenjani su tada poslali plaenike iz Trakije da razore beotski grad Mikales. Plaenici su u
Mikalesu ubijali sve ivo, dok nisu stigli Tebanci u grad i otjerali plaenike. Sirakuani su u to
vrijeme sakupljali saveznike po Siciliji. Tad je Sirakuanima saveznik bila skoro itava Sicilija. U to
su vrijeme Sikulci pobili dio sirakuke pomone ete. U to su se vrijeme Korinani spremali za
pomorsku bitku protiv Atenjana kod Naupakta. Bitka je zapoela i zavrila je neodlueno. Tada su
Sirakuani pobijedili Atenjane u pomorskoj bitci u sirakukoj luci.
Tada su na Siciliju stigli Demosten i pomone ete Atenjanima. Demosten je odluio iznenada
navaliti na Sirakuzu. Kad je Demosten navalio na Sirakuzu, svi su Sirakuani ostali iznenaeni no
ipak se nisu predali i pobijedili su Demostena i njegovu vojsku. Demosten je tada predlagao da
se Atenjani povuku iz Sirakuze dok ne sakupe jau vojsku. Nikija se tome usprotivio. Atenjani su
odluili da trebaju ostati kod Sirakuze. Tada su Sirakuani ponovo pobijedili Atenjane u pomorskoj
bitci i odvojili su neke oklopnike kod utvrde. Tada su Atenjani klonuli duhom i stalno su mislili da
e izgubiti. Atenjani i Sirakuani su se stalno spremali za pomorsku bitku. Pomorska bitka u
sirakukoj luci je zapoela i bila je izjednaena. Ipak su Sirakuani pobijedili Atenjane i natjerali ih
u bijeg. Atenjani su slijedeeg dana poeli uzmicati iz Sirakuze. Dok su Atenjani uzmicali po
Siciliji, Sirakuani su ih slijedili u stopu i gaali ih kopljima i strelicama. Sirakuani su prisilili
Demostena i Nikiju na predaju. Nakon to su se Demosten, Nikija i njihova vojska predali,
Sirakuani pogube Demostena i Nikiju te njihovu vojsku prodaju u roblje

Dekelejski rat (413.-404.)

413.- Tada je zavladala alost u Ateni zbog izgubljenog rata na Siciliji. U meuvremenu je
uzbuenje u Heladi raslo. Dok su se Atenjani i Peloponeani pripremali za
rat, Eubejani,Lezbljani, Hijani i Ertirani su se spremali na odmetnue od
Atenjana. Perzijski vojskovoa Tisafern koji je nastojao pridobiti Peloponeane obeavi im
prijateljstvo s perzijskimkraljem. Lakedemonjani su te zime poslali vojsku na Hij na nagovor
Tisaferna.
412.- Atenjani su tad naslutili da e se Hij odmetnuti. Otok Hij se odmetnuo i Atenjani su bili u
strahu da im se ne bi odmetnuli drugi vani gradovi i otoci. Odmetnuli su se jo Ertirani i
Klazomenjani. Lakedemonjani su jo odmetnuli Kos (otok) i Milet te su sklopili prvi ugovor
s Perzijancima. Atenjani su u to vrijeme zarobili neke hijske brodove iz pomorske bitke, dok su
Peloponeani pobijedili atensku mornaricu kraj Pireja. U to je vrijeme izbio puki ustanak na
Samu protiv plemia koji je bio u prilog Atenjanima. Hijani su uzaludno prisiljavali Lezbljane da se
odmetnu od Atenjana. Atenjani su tad poeli navaljivati na Hij i Milet.
Peloponeani su pobijedili atensku vojsku kod Mileta i tamo su na nagovor Alkibijada pustili dio
svoje vojske da uva grad. Na Hiju su Atenjani pustoili hijsku zemlju i poeli su graditi zid oko
grada Hija. Tog je ljeta Tisafern osvojio gradi Jaz. Te su zime Peloponeani sklopili drugi ugovor
s Perzijancima. Tada su Hijani molili Peloponeane da im poalju pomo jer su ih Atenjani
posjedali. Lakedemonjani su tad imali male sukobe s Tisafernom. Te zime se je
otok Rod odmetnuo od Atenjana, a Atenjani su odmah spremali vojsku koju e slati na taj otok. U
to se vrijeme Alkibijad odluio vratiti u Atenu. Manjina se tome protivila, no ipak su ga primili. Tad
su Peloponeani odluili sklopiti trei savez sPerzijskim Carstvom. Na Samu je uspostavljena
vladavina nekolicine. U to su vrijeme Atenjani spremali vladu nekolicine u Ateni, a Tisafern je
odbijao suradnju s Atenjanima. Beoani su tada osvojili Orop.
411. pr.Kr.- Odmah na poetku proljea, Peloponeani su osvojili gradove Abid i Lampsak. Atena
je osvojila grad Sest. Hijani su toga ljeta zaratili protiv Atenjana na moru. Hijani su tu pomorsku
bitku dobili. Atenjani su u meuvremenu uvodili vladu nekolicine na otoke koje su osvojili. U Ateni
su uveli vladu nekolicine i osnovali vijee od etiri stotine. Atenjani su uzaludno pokuavali
sklopiti mir s Agidom. Na otoku Samu atenska vojska nije bila zadovoljna vladom nekolicine, pa
su proglasili puku vladu.

U isto su se vrijeme Mileani bunili protiv Astioha i Tisaferna zahtijevajui njihov odlazak. U isto je
vrijeme Alkibijad bio izabran za vojskovou na Samu. Alkibijad je uspjeno vodio pregovore s
Tisafernom. U isto vrijeme, Lakedemonjani su u Milet poslali Mindara i smijenili su Astioha. Tada
je atenska vojska na Samu eljela udariti na Atenu, ali ju je Alkibijadsprijeio. Tisafern je rekao da
e Peloponeanima dovesti feniku mornaricu, ali to nije izvrio po nagovoru Alkibijadovu. U
Ateni je nastao nered zbog vlade vijea od etiri stotine. U meuvremenu su Peloponeani
zauzeli Eubeju. Tad su Atenjani klonuli duhom i vratili su puku vlast. Tada je Mindar krenuo s
mornaricom prema Helespontu. Atenjani su ga slijedili i pobijedili su ga u bitci kod Kinoseme.
Atenjani ponovo osvoje Kizik. Alkibijad se u isto vrijeme vratio na Sam, nakon to su ga Atenjani
primili kao njihovog vojskovou. Peloponeani su poeli sumnjati na Tisaferna.
410. pr.Kr.-Alkibijad ide k Tisafernu, da od njega dobije novaca za daljnje voenje rata. Taj ga je
zarobio, ali mu je on pobjegao. Atenjani su pod Alkibijadovim vodstvom izvojevali pobjedu na
kopnu i na moru kod Kizika. Tu je poginuo i Mindar, zapovjednik spartanskog brodovlja. Agid u
Dekeleji.
409. pr.Kr.-Kod Bizantija spartansko brodovlje je uzalud pokualo sprijeiti Atenjanima dovoz ita.
Alkibijad sklapa ugovor s Farnabazom i osvaja Bizantij.
408. pr.Kr.-Perzijski princ Kir Mlai pregovara u Maloj Aziji sa Spartancima. Alkibijad se u trijumfu
vraa u Atenu i postaje vrhovni zapovjednik mornarice i kopnene vojske. Oruanom silom
zatiuje sveani ophod od Atene do Eluzine, da ga ne napadne spartanska vojska iz Dekeleje.
Ponovno odlazi u Malu Aziju. Lisandar postaje zapovjednik spartanskog brodovlja.
407. pr.Kr.-U Alkibijadovoj odsutnosti njegov podzapovjednik Antioh, unato izriitoj zabrani,
upustio se kod Notija u efekom zaljevu u pomorsku bitku s Lisandrom i pretrpio poraz. Nato
Atenjani oduzimaju Alkibijadu zapovjednitvo.
406. pr.Kr.-Velika pobjeda atenske mornarice kod Arginuskih otoka jugoistono od Lezba.
Uniteno je gotovo 80 peloponeskih brodova. Zbog velike oluje atenski vojskovoe nisu mogli
sakupiti brodolomce i poginule. Zato su ih u Ateni, iako su pobijedili, optuili i estoricu njih, koji
su se vratili, smaknuli.
405. pr.Kr-Atenjani se spremaju na odlunu pomorsku bitku kod Egospotama na trakom
Hersonezu. Nisu se obazirali na Alkibijadov savjet pa podignu tabor na mjestu pogodnijem za
opskrbu vojske. U toj bitci je Lisandar ametice porazio atensku mornaricu. Spasio se jedino
vojskovoa Konon s osam brodova.
404. pr.Kr.-Lisandar redom podvrgava spartanskoj vlasti otoke i obalna mjesta u rukama Atenjana
i uvodi oligarhijske vlade. Atena se puni bjeguncima. Agid je opsjeda s kopna, a Lisandar s mora.
Izbija i glad. Atena kapitulira. Morala je priznati spartansku hegemoniju, odrei se svih posjeda
izvan Atike i predati itavu mornaricu osim dvanaest brodova. Uspostavljena je strahovlada
tridesetorice tirana u Ateni pod okriljem Sparte. Tada je Atena prestala biti politiko sredite
Grke, ali je ipak ostala kulturno sredite.