Korint 1

Korint

Korint
Κόρινθος

Osnovni podaci
Država Grčka
Periferija Peloponez

Prefektura Korint

Stanovništvo 36,555 (2001.)

Površina 102.2 km²

Gustoća stanovništva 358/km²

Visina 0, 10 m

Koordinate [1]
37°56′N 22°56′E Koordinate: 37°56′N 22°56′E [1]
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)

Poštanski broj 201 00

Pozivni broj 27410

Registarska oznaka KP

Službena stranica [2]

www.korinthos.gr

Karta

Položaj grada na karti Grčke

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj. U razdoblju antike Korint je bio osobito poznati grad, smješten na
Korintskoj prevlaci, prirodnom mostu koji spaja poluotok Peloponez sa ostalom Grčkom. Zapadno od Korintske
Korint 2

prevlake nalazi se Korintski zaljev, a istočno leži Saronski zaljev. Grad Korint nalazi se 78 km jugozapadno od
Atene. Kroz usku Korintsku prevlaku prokopan je Korintski kanal 1881.-1893. godine.
Korint je sjedište prefekture Korint. Grad Korint okružen je satelitskim naseljema; Lechaio, Isthmia, Kechries i
Examilia.

Povijest

Prapovijesno razdoblje
Grad je osnovan još za neolita, oko 6000. pr. Kr. Po jednoj od priča iz grčke mitologije, grad je osnovao Corinthos,
potomak boga sunca Helija, po jednoj drugoj priči, grad je osnovala božica Ephyra, kći titana Okeana, tako da je
antičko ime grada bilo i Ephyra.
Pri kraju mikenskog razdoblja rane grčke povijesti, grčko pleme Dorani naselili su teritorij grada Korinta. U prvom
pokušaju nisu uspjeli, no drugi put su uspjeli kad je njihov vođa - Aletes, pronašao drugi put do Korintskog zaljeva
iz mjesta Antirio.
Po mitološkoj priči slavni Sizif bio je osnivač dinastije starih korintskih kraljeva. Također po priči iz mitologije u
gradu Korintu je Jazon vođa argonauta napustio Medeju. U trojanskom ratu sudjelovao je i polis Korint koji se
solidarno sa ostalim gradovima Aheje (Peloponeza) stavio pod zapovjedništvo Agamemnona.
Nešto prije početka klasičnog razdoblja, Korinćani su izumili brod trirema. Ovaj tip broda raširio se po čitavom
sredozemlju i bio u uporabi sve do kasnog rimskog doba. Grad Korint je bio sudionik prve povijesno zabilježene
pomorske bitke, - bila je to bitka između Korinta i polisa Korkyre, koju je zabilježio (Tukidid.

Korint za klasičnog razdoblja

Za klasičnih vremena grčke povijesti grad Korint bio je
takmac gradovima Ateni i Tebi po svojem bogatstvu i
razvijenosti.
Do polovice 6. stoljeća pr. Kr. Korint je bio najveći izvoznik
keramike stila crnih figura. Tek kasnije Atena je postala prvi
izvoznik te proizvodnje. Korintski najveći i najznačajniji hram
na antičkoj akropoli, bio je posvećen božici Afroditi, po
zapisima grčkog povjesničara iz tog vremena Straboa iz
njegova djela "Geografija" u Afroditinom hramu bilo je
uposleno više od tisuću hramskih prostitutki.[3]
Hram boga Apolona iz antičkog Korinta Grad Korint je u to vrijeme bio organizator Igara prevlake. U
8. st. pr. Kr., za vrijeme vladavine tirana Cipselusa (657. -
627. god. pr. Kr.) i njegova sina Perijandera (627. - 585. god. pr. Kr.), grad Korint opremio je i poslao četiri kolonije
da osnuju nova Korintska naselja; kao tadašnji Epidamnus (današnji Drač u Albaniji), Sirakuzu na Siciliji,
Ambraciju (današnju Lefkadu), Korkyru (današnji grad Krf) i Anactorium.
Perijander je osnovao i grad Apoloniju (današnji Fier u Albaniji) i grad Potidaea na poluotokuHalkidika. Korint je
bio jedan od devet grčkih gradova podupiratelja grčke kolonije
Korint 3

Naukratis u tadašnjem Egiptu. Naukratis su Grci osnovali da tako

potaknu razvoj trgovine između Egeja i faraonskog Egipta za vladavine
faraona Psamtik I iz 26 faraonske dinastije. Perijander tiranin iz
Korinta, držan je za jednog od Sedam mudraca stare Grčke. Za njegove
vladavine iskovan je prvi korintski novac. Perijander je bio prvi koji je
htio probiti morski kanal i tako omogućiti promet između Korintskog i
Saronskog zaljeva. Ali za ondašnje doba to je bio preveliki tehnički
zalogaj, tako da je od toga odustao. Umjesto toga napravio je Diolkos,
sustav rampi i staza kojim su se prebacivali ondašnji mali brodovi
preko prevlake. Razdoblje od vladavine tirana Cipselusa do
Perianderovog nećaka Psamtika, bilo je zlatno doba Korinta. U tom
razdoblju Korinćani su razvili i umjetnički stil korintski red, treći i
najraskošniji red u klasičnoj grčkoj arhitekturi.

U to vrijeme grad je imao dvije luke, jednu u Korintskom zaljevu i

drugu u Saronskom zaljevu. Luka u Korintskom zaljevu posluživala je
promet prema grčkim zapadnim kolonijama Magna Graecia, dok je ona
u Saronskom zaljevu primala brodove iz Atene, Cipra i ostalog
Levanta.
Grad Korint bio je jedan od najvažnijih sudionika Grčko-perzijskih
Tiranin Perijander(Περίανδρος) (627. - 585 god.
ratova, davši 40 ratnih brodova za Bitku kod Salamine koje je vodio pr. Kr.)
admiral Adeimantos i 5 000 hoplita (koji su nosili svoje tradicionalne
korintske kacige u Bitci kod Plateje. Nakon tih ratova Korint je gotovo
redovito bio neprijatelj Atene, a saveznik Sparte u Peloponeskom
savezu.

Jedan od čimbenika koji je doveo do Peloponeskog rata 431. pr. Kr.,

bio je prijepor između Korinta i Atene oko korintske kolonije Korkyra
(Krf). Ova svađa je vjerojatno izrasla iz tradicionalnog trgovačkog
natjecanja između ova dva grada.
Korintski novac stater, s pegazom i kopom za
Korint na aversu kovanice, te božicom Atenom
na reversu. Slovo kopa simbolizitralo je grad
(Ϙόρινθος)

Na kraju Peloponeskog rata, Korint i Teba, koji su prije bili saveznici Sparte u Peloponeskom savezu, u
međuvremenu su izrasli u velike neprijatelje Spartanske hegemonije i otpočeli su Korintski rat protiv Sparte, koji je
na kraju doveo do slabljenja svih malih država (polisa) Peloponeza. Ova slabost omogućila je kasniju makedonsku
invaziju pod Filipom II. Makedonskim.
U 4. stoljeću pr. Kr., Korint je bio dom Diogena iz Sinope, jednom od najpoznatijih predstavnika kiničke škole
filozofije.
Korint 4

Korint za rimskog razdoblja

Rimska vojska pod vodstvom Lucija Mumija razorila je grad Korint
nakon opsade 146. pr. Kr.. Kad je napokon ušao u grad Mummius je
dao poklati sve muškarce, a djecu i žene je prodao u ropstvo. Zato su
mu dali nadimak Ahaikus, osvajač Ahejskog saveza.
Julije Cezar ponovno je osnovao grad pod imenom Colonia laus Iulia
Corinthiensis 44. god. pr. Kr. nešto prije atentata na njega. Prema
Apijanu iz Aleksandrije, novi doseljenici bili odabrani među rimskim
slobodnjacima. Za rimske uprave Korint je je postao sjedište rimske
provincije Južna Grčka (ili Ahaja). Korinćani su ubrzo postali poznati
po luksuzu i nemoralu. Korint je bio veliki grad za svoje doba sa vrlo
raznolikim stanovništvom sastavljenim od Rimljana, Grka i Židova.

Za vrijeme prvog Pavlovog posjeta gradu Korintu (51. - 52.), Galio,

brat Seneke, bio je rimski prokonzul. Pavao je boravio u Korintu
osamnaest mjeseci , ovdje se prvi puta upoznao sa Akvilom i
Priscilom. Pavao je drugi put posjetio Korint i ostao u gradu tri
mjeseca. Za vrijeme njegova drugog posjeta u proljeće 58. godine, Korintska kaciga
najvjerojatnije je nastao njegov poznati spis - Poslanica
RimljanimaPoslanica Rimljanima.

Pavao je napisao i Poslanicu Korinćanima koja se bavi se problemima očuvanja kršćanske zajednice u tako
kozmopolitskom gradu.

Bizantsko razdoblje
Grad Korint pogodili su razorni zemljotresi 375. i 551.
godine. U vrijeme vizigotskog Alarikovog napada na
Grčku, 395. - 396. godine Korint je bio grad koji je morao
prodati svoje građane kao robove.
Za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I.,
podignut je veliki kameni zid preko čitave Korintske
prevlake od Saronskog zaljeva do Korintskog zaljeva, da
zaštiti grad i poluotook Peloponez od barbarskih provala
sa sjevera. Ovaj kameni zid bio je dug oko 10 kilometara
i nazvan je Examilion ( zid od šest milja, exi=šest na
grčkom). U to vrijeme grad Korint bio je sjedište Brdo Akrokorint, mjesto akropole i utvrde, u pozadini Korintski
zaljev
bizantske theme Hellas (onoga što je današnja Grčka).

U studenom 856. god., katastrofalni zemljotres pobio je oko 45 000 građana Korinta.
Tijekom XII st. (za vrijeme bizantske dinastije Komnen), grad se obogatio trgujući svilom sa gradovima zapadne
Europe, tako je privukao pažnju normanskog vladara Rogera iz Sicilije koji je opljačkao grad 1147. godine.
Korint 5

Ahejska kneževina
1204. godine, Geoffrey I. Villehardouin vitez u vrijeme četvrtog križarskog rata, poklonio je grad Korint nakon pada
Carigrada, kao novoustavljenu feudalnu - Ahejska Kneževinu. Između 1205.-1208. Korinćani su se oduprijeli najezdi
francuskih križara branivši se u svojoj utvrdi Akrokorint, pod vodstvom grčkog generala Lea Sgurosa. Francuski
vitez William iz Champlitte vodio je križarske snage. 1208. Leo Sguros se ubio jašući po zidinama Akrokorinta. Od
1208. po sve do 1210. Korinćani su nastavili pružati otpor križarima. Nakon slamanja otpora Korint je postao dio
Ahejske Kneževine, križarske tvorevine kojom je upravljao Villehardouin iz njegove prijestolnice Andravida. Korint
je bio posljednji značajni grad Aheje, odmah do njega bila je Kneževina Atena.
Bizant je ponovno zauzeo Korint 1388. godine, nakon čega je Korint postao dio Morejske Despotovine. 1395.
godine grad je zauzela osmanska vojska. 1403. godine Bizant je povratio grad , te je zatim Teodor II. Morejski
podigao novi zid Hexamilion preko Korintske prevlake.

Osmansko razdoblje
Godine 1458.., pet godina nakon pada Carigrada, Turci su konačno zauzeli grad Korint i njegovu moćnu utvrdu.
Turci su je prezvali u Gördes. Korint je postao sjedište sandžaka Moreje i provincije Rumelije. Grad su zauzeli
Mlečani za Morejskog rata 1687. god. i držali ga pod svojom vlašću sve do 1715. godine kad su ga ponovno zauzeli
Turci. Nakon toga bio je sjedište provincije Moreje između 1715. - 1731. god., a potom sjedište sandžaka, između
1731. - 1821. god.

Razdoblje neovisnosti
Za vrijeme Grčkog rata za neovisnost, 1821.-1830. god. grad je razoren od strane turskih jedinica. Grad je službeno
dobio slobodu 1832. godine nakon sklapanja Londonskog ugovora.
1833. godine Korint je predložen za glavni grad novoosnovane Kraljevine Grčke, zbog svoje povijesne uloge i
strateškog položaja, no umjesto Korinta izabrana je Atena, u to vrijeme mali i beznačajni grad.

Današnji Korint
Godine 1858. stari grad Korint katastrofalno je stradao u razornom potresu. Novi grad Korint izgrađen je na obalama
Korintskog zaljeva. Grad Korint je sa svojih 30 434 stanovnika, drugi po veličini grad u Periferiji Peloponez nakon
grada Kalamata (53.659 stanovnika po popisu iz 2001. god.).

Gospodarstvo
Korint je važno industrijsko središte u Grčkoj. U gradu se proizvode kabeli, naftni proizvodi, medicinska oprema,
keramika, i sol. Na udaljenosti 12 km sjeverno od grada nalazi se velika rafinerija nafte. (najveća u istočnom
Mediteranu). Korint je važno saobraćajno čvorište jer preko njega ide sav promet za Peloponez.
Korint 6

Zbratimljeni gradovi
• Sirakuza, Sicilija, Italija
• Jagodina, Srbija

Poznati sugrađani
• Eufranor (IV. st. pr. Kr.) kipar i slikar.

Izvori
[1] http:/ / stable. toolserver. org/ geohack/ geohack. php?pagename=Korint& params=37_56_N_22_56_E_region:GR_type:city(36. 555)
[2] http:/ / www. korinthos. gr
[3] The temple of Aphrodite was so rich that it owned more than a thousand temple-slaves, courtesans, whom both men and women had
dedicated to the goddess, and therefore it was also on account of these women that the city was crowded with people and grew rich. For
instance, the ship-captains freely squandered their money and hence the proverb, "Not for every man is the voyage to Corinth." Geography
VIII.vi.20

Vanjske poveznice
• Službene stranice grada Korinta (http://www.korinthos.gr/) (grč.)
• Povijest grada (http://corinth.sas.upenn.edu/hist.html)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 7

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Korint Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3968854 Doprinositelji: Flopy, Kubura, Orijentolog, Tomec, Vedran12, Vitek

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Temple_of_Apollo_Ancient_Corinth.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Temple_of_Apollo_Ancient_Corinth.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
Original uploader was Vancouverquadra at en.wikipedia
Slika:Flag of Greece.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Greece.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: (of code) cs:User:-xfi- (talk)
Datoteka:Greece location map.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Greece_location_map.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0
Doprinositelji: Lencer
datoteka:CorintoScaviTempioApollo.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:CorintoScaviTempioApollo.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: MM
datoteka:Periander Pio-Clementino Inv276.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Periander_Pio-Clementino_Inv276.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Jastrow
datoteka:Ravel 1008.2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Ravel_1008.2.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: CNG
datoteka:Corinthian helmet Denda Staatliche Antikensammlungen 4330.jpg Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Corinthian_helmet_Denda_Staatliche_Antikensammlungen_4330.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported
Doprinositelji: User:MatthiasKabel
datoteka:Akrokorinth Looking North.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Akrokorinth_Looking_North.jpg Licencija: Public domain Doprinositelji: Original
uploader was Vancouverquadra at en.wikipedia
Slika:Flag of Italy.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Italy.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: see below
Slika:Flag of Serbia.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Serbia.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: sodipodi.com

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/