Menelaj 1

Menelaj
Menelaj (grč. Μενέλαος, Menélaos) u grčkoj mitologiji spartanski je
kralj, Atrejev sin, Helenin muž.

Etimologija
Menelajevo ime dolazi od grčkih riječi μενω = "trajati", "oduprijeti",
"odoljeti" te λαος = "ljudi, narod". Dakle, znači "onaj koji se odupire
ljudima".

Mitologija

Bijeg i prosidba
Egist je ubio Atreja te preuzeo prijestolje u Mikeni i ondje vladao sa
svojim ocem Tijestom. Menelaj se rodio u Mikeni, koju je morao
napustiti zajedno s bratom Agamemnonom jer im je stric Tijest radio o Menelaj s Patroklovim tijelom, kopija grčkog
glavi. Pobjegli su u Spartu, gdje ih je prihvatio Tindarej, spartanski originala u Firenci

kralj.
Tindarej je imao pastorku Helenu. Kad je došlo vrijeme za Heleninu udaju, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz
cijeloga svijeta. Među proscima bili su Odisej, Menest, Ajant, Patroklo, Idomen, ali favorit je bio Menelaj, koji nije
došao osobno - predstavljao ga je njegov brat Agamemnon. Helenin otac Tindarej nije znao kako će otpraviti
preostale prosce, a da ne započne svađu. Odisej je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu
udvaranju Penelopi. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i
poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se Helena udala za Menelaja.

Agamemnon je pak oženio Tindarejevu kćer Klitemnestru. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj Sparte,
jer Tindarejevi sinovi Kastor i Polideuk bili su već mrtvi i uzneseni na Olimp.

Trojanski rat
Ubrzo je Paris oteo Helenu, koju mu je obećala Afrodita, pa je Grčka
napala Troju. Kad je Menelaj doznao da mu žena nedostaje, pozvao je
bivše Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo
Trojanski rat u kojem su sudjelovali svi Grci, bilo na Menelajevoj, bilo
na strani Trojanaca.
U Homerovoj Ilijadi se opisuje da se Menelaj hrabro borio, biva i
ranjen, a proslavio se kad je spasio tijelo Patrokla kojeg je ubio Hektor.
Mudar je i pravedan vladar, ali katkad se ponaša nepromišljeno Peter von Cornelius: Atena štiti Parisa od
bivajući odsutan. Za vrijeme rata njegov se nosač oružja zvao Eteonej. Menelaja, 1825./6.

Povratak
Nakon pobjede Grka nad Trojancima, Helena se vraća u Spartu s Menelajem, premda neki izvori govore da je
Menelaj bio i na dvoru kralja Poliba iz Tebe. Prema Odiseji Menelajevu je flotu na povratku oluja odnijela na Krit i
u Egipat odakle nisu mogli otploviti jer nije bilo vjetra.
Menelaj 2

Menelaj je od Protejeve kćeri, Idoteje, naučio da bi mogao doznati kojeg je boga uvrijedio i kako bi se mogao
iskupiti i vratiti kući, i to kad bi uhvatio njezina oca. Naime, Protej može predvidjeti budućnost, ali odgovaranje na
upite izbjegava mijenjanjem oblika, pa predviđa budućnost samo onima koji ga uspiju uhvatiti. Protej je isplivao iz
mora da bi spavao sa svojim tuljanima, ali Menelaj ga je uspio zadržati, bez obzira na to što je Protej preuzimao
obličja lava, zmije, leoparda, svinje, a čak i vode i stabla. Protej mu je potom istinito odgovorio, rekavši mu i neke
dodatne pojedinosti - da je njegov brat Agamemnon ubijen, da je Ajant mlađi poginuo i da je Odisej zaglavio na
Kalipsinu otoku. Među ostalim, Protej mu govori da će život poslije smrti provesti na Elizijskim poljanama.

Poslije rata
Menelaj je zahtijevao da samo on može ubiti svoju nevjernu ženu. Kad
je podigao mač da to učini, njezina ga je ljepota očarala te je ispustio
mač i odveo je na sigurnost u grčke brodove. Helena se potom vratila u
Spartu gdje je sretno živjela s Menelajem. Ondje ju je u Homerovoj
Odiseji susreo i Telemah. U drugim je pak inačicama Helena bila tiha i
puna tuge nakon povratka u Spartu, uglavnom zbog Parisove smrti.
Više nije mogla voljeti Menelaja kao nekoć, a on nije mogao voljeti
nju zbog onoga što je učinila.

Svoju je kćer Menelaj obećao Ahilejevu sinu Neoptolemu za ženu. Ona

Menelaj i Helena, 5. stoljeće pr. Kr., u Louvreu
je bila veoma nesretna i pokušala je počiniti samoubojstvo. Menelajev
nećak Orest ubio je Neoptolema i oženio se Hermionom. Prema
Pauzaniju, nakon Menelajeve smrti, njegovi su sinovi Megapent i Nikostrat prognali Helenu iz Sparte.
Apolodor govori da su, nakon svoje smrti, Helena i Menelaj pokopani, a Hera je Menelaja učinila besmrtnim jer je
bio Zeusov zet. Oboje su potom živjeli u Eliziju.

Literatura
• Homer: Ilijada
• Homer: Odiseja

Vanjske poveznice
• Menelaj u grčkoj mitologiji [1] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. maicar. com/ GML/ Menelaus. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Menelaj Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4007553 Doprinositelji: Abyssus, Alpha Centaury, Argo Navis, Orijentolog, SpeedyGonsales, Tycho Brahe, 2 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Firenze-piazza signoria statue02.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Firenze-piazza_signoria_statue02.jpg Licencija: Creative Commons Attribution 2.0
Doprinositelji: Allforrous, Bibi Saint-Pol, FlickreviewR, G.dallorto, Jastrow, Mac9, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Cornelius INV58.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cornelius_INV58.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke, BrightRaven,
Kenmayer, Léna, Neddyseagoon, Olliminatore, Trzęsacz
Datoteka:Helen Menelaus Louvre G424.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Helen_Menelaus_Louvre_G424.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Jastrow

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/