Ljiljana Frii

Centar za socijalnu skrb Zagreb

IMBENICI
PROFESIONALNOG
STRESA
I
SAGORIJEVANJA U RADU SOCIJALNIH RADNIKA U
CENTRU ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: rujan, 2006.
UDK 364.62:159.94

SAETAK
Cilj istraivanja bio je ispitati prisutnost i intenzitet stresa kod socijalnih radnika,
specifine imbenike koji dovode do stresa, te povezanost stresogenih imbenika, intenziteta
stresa i opih obiljeja sudionika. Istraivanje je provedeno u Centru za socijalnu skrb
Zagreb, koji ini jedanaest ureda. Sudjelovalo je 147 socijalnih radnika oba spola, razliite
dobi i s razliitom duinom radnog staa. Za istraivanje su koriteni slijedei mjerni
instrumenti: Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu, Upitnik stresogenih imbenika i
Skala za procjenu psihosomatskih znakova stresa i ope stresnosti posla.
Pokazalo se da 11,5% socijalnih radnika pokazuje visoki stupanj stresa odnosno
sindrom sagorijevanja, 45,2% socijalnih radnika pokazuje poetne znakove sagorijevanja
kao pokazatelje trajne izloenosti stresu, dok kod 43,3% socijalnih radnika nije prisutno
sagorijevanje ve su kod njih prisutni izolirani znakovi stresa.
Istraivanjem je takoer utvreno sedam imbenika stresa u radu socijalnih
radnika: (1) osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu; (2) nesigurnost u vlastitu
kompetenciju; (3) ogranienje radnog mjesta u pogledu napredovanja; (4) organizacija
rada; (5) fiziki uvjeti rada; (6) ogranienje suradnje izmeu institucija; i (7) nespecifini
razlozi (vie zaposlenika enskog spola, i vea udaljenost mjesta rada od mjesta
stanovanja).
Kod socijalnih radnika koji iskazuju znakove sagorijevanja, identificirani su
slijedei stresogeni imbenici: nedovoljna educiranost za rad u odnosu na specifine
probleme klijenta, loa organizacija unutar ureda, poslovi koji ne spadaju u opis radnog
mjesta, izloenost fizikim napadima klijenata, nejasna pravila nagraivanja, izloenost
verbalnoj agresiji klijenata, nemogunost izraavanja vlastite kreativnosti, esta izloenost
kritikama javnosti, nemogunost udovoljavanja klijentovim zahtjevima zbog objektivnih
razloga, este promjene zakonskih regulativa, izostanak podrke kolega, lo odnos s
kolegama u timu, nemogunost profesionalnog usavravanja, osjeaj prevelike
odgovornosti u donoenju vanih odluka za klijente, preoptereenost poslom (rokovi, veliki
broj klijenata).

Kljune rijei: socijalni radnici, profesionalni stres, sindrom sagorijevanja, imbenici

profesionalnog stresa.
1

UVOD
Istraivanje stresa predmet je interesa velikog broja istraivaa u razliitim podrujima.
Njihov cilj je proirenje spoznaja o ljudskom funkcioniranju u osobnim i profesionalnim
ulogama, kao i promjenama kod pojedinaca koje obuhvaaju: aktivaciju, uzbuenje, napetost,
anksioznost, konflikt, emocionalne promjene, frustraciju i drugo, a pod utjecajem stresa.

Interes za istraivanje stresa u Hrvatskoj pojaao se u razdoblju rata i ratom izazvanog stresa.
(uul i Raboteg-ari, 1992.). Vrlo brzo su se pojavila i istraivanja koja se bave
profesionalnim stresom pomagaa (Ljubotina i Drui, 1996.; Ajdukovi, Ajdukovi i
Ljubotina, 1997.). Sindrom sagorijevanja na poslu kao oblik profesionalnog stresa i dalje je
nastavio pobuivati interes istraivaa (krinjar, 1996.; Jeni, 2002.) s obzirom da se zna da
stres djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi i izaziva mnogobrojne ekonomske gubitke vezane
za izostanke s posla i smanjenje radne efikasnosti. Jo prije 50 godina pokazalo se da
psihosocijalni stresori mogu dovesti do istog biokemijsko-fiziolokog procesa kao i stresori
fizike prirode. Posljedice tih promjena mogu se izraziti u vidu somatskih poremeaja i
oboljenja. ( Selye, 1956.). Selye (1956.) je dao ogroman doprinos u prouavanju sutine, tj.
etiologije i patogeneze psihosomatskih bolesti i poremeaja. Dakle, bitna pitanja u tekuim
istraivanjima ivotnog stresa, te njegova utjecaja na zdravlje, odnose se na moderatore stresa
(npr. socijalnu podrku) i poblie odreivanje fiziolokih mehanizama (npr. uloge
imunolokog sustava) posredstvom kojih stres izaziva svoje uinke. U skladu s tim smatrala
sam opravdanim dati svoj doprinos u proirenju znanja o stresu kod jedne specifine
pomagake skupine socijalnih radnika, koji su u svom svakodnevnom radu izloeni velikim
i sloenim profesionalnim zahtjevima, koji mogu postati i izvor njihovog profesionalnog
stresa.

MODELI STRESA U RADNOJ OKOLINI

Nastojanjem da se rasvijetli fenomen psiholokog stresa u radnoj okolini razvijen je itav niz
modela koji se razlikuju po svojoj sloenosti. Model koji je dobro primjenjiv za podruje
istraivanja stresa socijalnih radnika je McGrathov model (1976.), po kojem radna okolina
postaje stresna kada ovjek poinje opaati radnu situaciju kao prijeteu. McGrath stres

prema izvorima u organizaciji svrstava u est kategorija: stres koji proizlazi iz: prirode radnih
zadataka, okruenja ponaanja, fiziko-tehnikih uvjeta rada, radne uloge, loih meuljudskih
odnosa, stresne dispozicije inherentne strukturi linosti koju odreena osoba unosi u radnu
sredinu.

S obzirom da je gotovo nemogue razlikovati i klasificirati psiholoke i socijalne stresore,

uobiajeno ih je nazivati psihosocijalnim stresorima. Prema veini autora njihov broj u
socijalnom i fizikom okruenju zapravo je beskonaan. U najopenitijem smislu, stresori se
dakle odnose na bilo koje fizikalne i socijalne okolinske uvjete ili unutranje zahtjeve koje
pojedinac opaa kao stvarno ili potencijalno prijetee, tetne ili deprivirajue. Prema LeiToevskom (1992.), iako su psihosocijalni stresori razliiti i mnogobrojni, imaju neto
zajedniko: vrlo su esti, mogu ozbiljno naruiti zdravlje, nedovoljno su istraeni i od
posebnog su znaenja za suvremenu medicinu.

PROFESIONALNI STRES U RADU SOCIJALNIH RADNIKA

Okruenje ustanova socijalne skrbi, u kojoj pored ostalih pomauih profesija preteno rade
socijalni radnici, ini se vrlo pogodnim situacijskim okvirom za provjeru hipoteza izvedenih
iz suvremenih modela stresa.

Posao socijalnog radnika je nesumnjivo jedan od stresnijih meu pomauim profesijama.

Radi boljeg razumijevanja podruja rada socijalnog radnika, korisno je citirati definiciju koju
je za socijalni rad dalo Vijee Europe, a koja glasi: Socijalni rad je specifina profesionalna
aktivnost kojoj je cilj da pridonosi boljoj uzajamnoj adaptaciji individua, obitelji, skupina i
socijalne okoline u kojoj oni ive te razvijaju samopotovanje i samoodgovornost pojedinca.
Ciljane skupine socijalne skrbi su (korisnici, klijenti), tj. pojedine obitelji, grupe u krizi,
odnosno oni ije osobnosti ili drutveno okruenje karakteriziraju razliiti stupnjevi rizika.
Uzroci krize su raznovrsni: nezaposlenost, siromatvo, narueni odnosi u obitelji, rastava
braka, bolest, invalidnost, zlostavljanje i zanemarivanje djece, duevne bolesti, asocijalna i
kriminalna ponaanja mladih te drugi psihiki problemi i hendikepi. Svi ovi problemi iskazuju
se u psihikom ivotu i u ponaanju kao naruena samosvijest i samopouzdanje, agresivnost,

impulzivnost, nesnalaenje u ivotnim tekoama, tjeskoba, psihosomatske smetnje i na druge

razne naine.
Naglaena socijalna i humana dimenzija pristupa svakom sluaju u socijalnoj skrbi nalae
visoko specijalizirane intervencije u najintimnija i najsloenija podruja ivota pojedinca i
obitelji. U tome jednu od vodeih uloga imaju socijalni radnici. Socijalni radnik je
profesionalac, humanist koji pomae ljudima da identificiraju, pribave i iskoriste konkretne
resurse neophodne za njihovo bolje funkcioniranje, te pomae ljudima u njihovoj interakciji s
drugim ljudima i sa sustavima u njihovoj ivotnoj okolini. Prema krinjar (1996.), pomagai
koji se odluuju za ta zanimanja su esto entuzijasti, perfekcionisti i osobe koje idealiziraju
svoje zanimanje i imaju visoka oekivanja te su esti kandidati za sagorijevanje. Od izvora
stresa specifinih za profesiju socijalnih radnika najei su (Havelka, 1999.):

rad s klijentima raznovrsnih problema i patologije

nemogunost udovoljavanja klijentovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti

(nedostatak sredstava, institucija i dr.)

neizvjesnost oko ishoda pruenog savjeta i pomoi

osjeaj

prevelike

odgovornosti

zbog

diskrecionog

prava

(sloboda

odluivanja ) u donoenju vanih ivotnih odluka

rad u tekim sluajevima socijalne bijede i neimatine

problemi u meuljudskim odnosima

esta izloenost strunjaka kritikama javnosti.

Stres je takoer povezan i sa stresorima koji proizlaze iz osobina radne okoline, organizacije
rada i naina komuniciranja u organizaciji kao i mnogim drugim svakodnevnim specifinim
imbenicima koje je teko kvalificirati u odreene kategorije jer su previe ovisni o itavom
sklopu odnosa u ukupnoj socijalnoj situaciji u kojoj se dogaaju. Sve to moe s vremenom
dovesti do razornih posljedica kako po samog strunjaka tako i na kvalitetu i razinu strunog
rada. Tome u prilog idu i nalazi veeg broja istraivanja provedenih u svijetu. Tako je u
istraivanju (Acker, 1999.) u kojem je sudjelovalo 128 socijalnih radnika, utvreno: (1) da je
vea ukljuenost oko rada s klijentima koji imaju ozbiljnu mentalnu bolest povezana s
emocionalnom iscrpljenou i depersonalizacijom, (2) mlai i neiskusniji socijalni radnici
bili su spremniji dati otkaz od starijih, (3) zadovoljstvo na poslu bilo je povezano s veim
stupnjem socijalne podrke na poslu. Forsgarrde i Westman (2002.) su proveli istraivanje sa
socijalnim radnicima i medicinskim sestrama koji rade sa starijim i hendikepiranim osobama
4

u domovima u vedskoj. Pokazalo se da je najvei izvor stresa nedostatak podrke kolega te

da se osoblje osjea osamljeno i bori se da odri samopotovanje i bude priznato.
Davoren E. je 1975. proveo istraivanje sa socijalnim radnicima koji rade s traumatiziranom
djecom. Pokazalo se da je najvei izvor stresa bio vezan uz karakter posla te donoenje
odluka o kapacitetu roditelja da brine djetetu.

Rezultati ovih istraivanja pokazuju da postoji stres kod socijalnih radnika i da je najee
povezan sa stresorima koji proizlaze iz obiljeja radne okoline, organizacije rada, naina
komuniciranja u organizaciji .

CILJEVI ISTRAIVANJA
1. ispitati intenzitet stresa kod socijalnih radnika koji rade u centrima za socijalnu skrb
2. ispitati koji su specifini imbenici koji dovode do stresa kod socijalnih radnika u
centrima za socijalnu skrb
3. ispitati povezanost stresogenih imbenika, intenziteta stresa i opih obiljeja sudionika
(dob, spol, ukupni radni sta, sta kao socijalni radnik, dodatna edukacija, dnevni broj
klijenata, karakter posla)

HIPOTEZE
1. Svakodnevna izloenost velikim zahtjevima profesionalnog djelovanja moe dovesti
do pojave stresa kod socijalnih radnika.
2. Postoji niz stresora vezanih uz obnaanje profesionalne uloge koji utjeu na intenzitet
doivljenog stresa.
3. Socijalni radnici sa duim radnim staem u Centru za socijalnu skrb doivljavaju vei
intenzitet stresa.

METODOLOGIJA
Sudionici
Istraivanje je provedeno u Centru za socijalnu skrb Zagreb koji obuhvaa jedanaest ureda,
bivih opina u Zagrebu. Ispitivanjem je obuhvaeno 150 socijalnih radnika od kojih je njih
147 u cijelosti ispunilo upitnike. Tri upitnika su bila nevaea, pa nisu uzeta u obzir u obradi
podataka.

Prije zapoetog ispitivanja, objanjeni su razlozi i korist od ispitivanja te dobivenih

informacija, uz osigurano pravo na anonimnost. Sudionici su od strane voditelja Ureda i
autorice rada, valjanim objanjenjima dodatno motivirani za ispitivanje.
Obiljeja sudionika istraivanja prikazana su u tablici 1. i 2.
Tablica 1.
Socio-demografska i profesionalna obiljeja socijalnih radnika - sudionika istraivanja

Spol sudionika
Dob

Ukupni radni sta

Radni sta kao socijalni radnik

Dnevni broj klijenata

enski

136

92,5

Muki

11

7,5

25-39
40-49

50
61

34
41,5

50-65

36

24,5

10 g. i manje

28

19

11-20 g.

55

37,4

21-30 g.

43

29,3

vie od 30 g.

21

14,3

10 g. i manje

35

23,8

11-20 g.

57

38,8

21-30 g.

42

28,6

vie od 30 g.

13

8,8

5 ili manje

33

22,4

6-10

77

52,4

vie od 10

37

25,2

Edukacija iz
terapeutskih tehnika

Ne

100

68

Da

47

32

147

100

Ukupno

Tablica 2.
Radno mjesto sudionika

Opi socijalni rad

Zatita i tretman djece i mladei s poremeajima u ponaanju
Radno mjesto sudionika Zatita braka, obitelji i zatita prava djeteta
Zatita i tretman osoba s tjelesnim ili mentalnim oteenjima
Skrbnitvo
Ukupno

N
95
15
13
13
11
147

%
64,6
10,2
8,8
8,8
7,5
100,0

Od ukupnog broja sudionika, 136 su bile ene, a 11 mukarci. ivotna dob se kretala od 25 do
65 godina. Obrazovni status sudionika je skoro identian, 143 socijalna radnika su sa
zavrenom visokom strunom spremom dpl. socijalni radnik, a 4 sa viom strunom
spremom socijalni radnik. Poslovi na kojima rade u Centru za socijalnu skrb ne razlikuju se
s obzirom na strunu spremu, ve su podijeljeni na pet strunih cjelina: (opi socijalni rad
gdje radi najvie sudionika; zatita i tretman djece i mladei s poremeajima u ponaanju;
zatita braka, obitelji i zatita prava djeteta; zatita i tretman osoba s tjelesnim ili mentalnim
oteenjima; skrbnitvo) koje obuhvaaju iste ili sline kategorije klijenata.

Instrumenti
Polazei od ciljeva koriteni su slijedei mjerni instrumenti:
1. Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu (Ajdukovi M. i Ajdukovi D., 1994.)
2. Upitnik stresogenih imbenika
a) procjena psihosomatskih znakova stresa
b) opa procjena stresnosti posla

Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu

Upitnik je konstruiran u okviru aktivnosti Drutva za psiholoku pomo (Ajdukovi M. i
Ajdukovi D., 1994.) i sastoji se od 18 tvrdnji koje predstavljaju razliite simptome
sagorijevanja na poslu. Tvrdnje su izabrane iz veeg broja estica temeljem odgovarajuih
psihometrijskih analiza

i ispituju kognitivne, ponaajne, i emocionalne

znakove

profesionalnog stresa. Sudionici na skali od 1 do 3 procjenjuju prisutnost odreenog

ponaanja, pri emu 1 znai da su simptomi stresa rijetki i imaju manju izraenost, a 3 da je
navedeno ponaanje uvijek prisutno i veu izraenost simptoma. Ukupan rezultat izraava se
kao zbroj svih zaokruenih odgovora tako da se teoretski raspon rezultata kree od 18 do 54.
Orijentacijske norme upitnika su: od 18 do 25 - bez sagorijevanja (prisutni izolirani znakovi
stresa); od 26 do 33 poetno sagorijevanje (ozbiljni znakovi upozorenja zbog trajne
izloenosti stresu); od 34 do 54 visoki stupanj sagorijevanja (neophodna pomo).

Ovaj upitnik je ve upotrebljavan u svrhu mjerenja sagorijevanja na poslu kod pomauih

profesija. Upitnik ima zadovoljavajuu pouzdanost koja iznosi 0,86 (Cronbachov alpha) (98).

Upitnik stresogenih imbenika

Za potrebe ovog istraivanja konstruiran je instrument kojim e se identificirati stresogeni
imbenici u radu socijalnih radnika. Najprije je provedeno pilot istraivanje na uzorku od 40
socijalnih radnika iz tri ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb. U neposrednom kontaktu
socijalnim radnicima je objanjena svrha i ciljevi ovog istraivanja, te su zamoljeni da
otvoreno navedu sve imbenike kojih se mogu dosjetiti, a za koje procjenjuju da kod njih
izazivaju stresne reakcije / uznemirenost. U drugoj fazi nakon dobivenih tvrdnji ponovno je
zamoljeno desetak socijalnih radnika, da na temelju pokazatelja, procjene na skali od 1 do 5
one tvrdnje koje se odnose na uestalost pojavljivanja u svakodnevnom radu socijalnih
radnika. Nakon kvalitativne analize, sastavljen je Upitnik stresogenih imbenika u radu
socijalnih radnika kojim su inicijalno obuhvaena etiri podruja povezana sa samim poslom:
fiziki uvjeti u kojima se rad odvija, zahtjevi koji proizlaze iz radne uloge, meuljudski
odnosi i organizacija rada.

Upitnik se sastoji od 27 tvrdnji koje predstavljaju mogue izvore stresa u radu socijalnih
radnika. Sudionikov zadatak je da procijeni na skali od 1 do 4 u kojoj mjeri je odreena
situacija prisutna u njegovom svakodnevnom radu, te koliko ga ta situacija uznemiruje. Kod
procjene prisutnosti nekog imbenika 1 znai da on uope nije prisutan, a 4 znai da je
uvijek prisutan. Kod procjene stupnja uznemirenosti nekim imbenikom, 1 znai da ga
odreena situacija uope ne uznemiruje, dok 4 znai da ga jako uznemiruje.
Upitniku su dodane i etiri tzv. kriterijske estice koje se odnose na:
a) procjenu psihosomatskih znakova stresa
b) opu procjenu stresnosti posla.

Psihosomatski znakovi stresa bili su samoprocjenjivani od strane svakog sudionika pomou

pitanja od tri stupnja ( 1. nikada, 2. ponekad, 3. esto). Opa stresnost posla je procjenjivana
na skali od pet stupnjeva, gdje 1 znai uope ga ne smatram stresnim, a 5 smatram ga
izuzetno stresnim.

REZULTATI ISTRAIVANJA
Intenzitet sagorijevanja na poslu
Rezultati primjene Upitnika intenziteta sagorijevanja na poslu su prikazani na slici 1. te u
tablicama 3. i 4.
Slika 1.
Prikaz distribucije rezultata na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu

Kao to vidimo na slici 1., krivulja rezultata je blago pozitivno asimetrina. To znai da
veina sudionika postie nie, k srednjim, rezultate na Upitniku intenziteta sagorijevanja na
poslu, odnosno u manjoj k srednjoj mjeri iskazuju sindrom sagorijevanja na poslu. To
potvruju i ostali statistiki pokazatelji prikazani u tablici 3.
Tablica 3.
Deskriptivni podaci Upitnika intenziteta sagorijevanja na poslu
N
Aritmetika sredina
Medijan
Dominantna vrijednost
Standardna devijacija
Minimum
Maksimum
Cronbachov alpha

147
29,1
27
27
7,02
18
54
0,.898

Tablica 4.
Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu s obzirom na tri kategorije razine stresa
Norme
18-25
26-33
34-54
Ukupno

Kategorije

Bez znakova sagorijevanja

64
Poetno sagorijevanje
66
Visoki stupanj stresa; ozbiljni znaci sagorijevanja 17
147

%
43,3
45,2
11,5
100,0

Prema rezultatima dobivenim na skali intenziteta sagorijevanja na poslu (tablica 4.) 11,5 %
socijalnih radnika pokazuje visoki stupanj stresa, 45,2 % socijalnih radnika pokazuje poetne
znakove sagorijevanja, 43,3 % socijalnih radnika ne pokazuje znakove sagorijevanja.
Zanimljivo je usporediti rezultate prikazane u tablicama 3. i 4. s nalazima prethodnih
istraivanja. Ljubotina i Drui (1996.) na uzorku od 283 pomagaa koji su radili sa
stradalnicima rata u vrijeme izbjeglike krize poetkom 90-ih godina, utvrdili da je prosjena
vrijednost na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu 28,76 (SD = 5,66). Oni koriste
rezultata od 34 kao granicu iznad koje postoje izraeni simptomi sagorijevanja na poslu i u
toj skupini se nalazi ukupno 18,1% sudionika. Pri tome, njih 5,2% se nalazi u kategoriji s

10

rezultatom 39 i vie. Lako moemo uoiti da socijalni radnici danas imaju gotovo iste
rezultate kao pomagai koji su radili tijekom rata sa stradalnicima, a da u skupini onih s
najviim rezultatom ima danas ak i neto vie socijalnih radnika.
Slika 2.
Prikaz rezultata sudionika na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu s obzirom na neka
njihova socio-demografska i profesionalna obiljeja

Analiza varijance pokazala je da se sudionici koji se razlikuju po dobi, duini ukupnog radnog
staa, staa kao socijalni radnik, dodatnoj edukaciji i broju klijenata s kojima dnevno rade,
statistiki znaajno ne razlikuju s obzirom na rezultat na Upitniku intenziteta sagorijevanja na
poslu. Jedina statistiki znaajna razlika (t=1,97, df=145, p< 0,05) pronaena je izmeu
mukih i enskih sudionika, na nain da muki sudionici pokazuju manji intenzitet
sagorijevanja na poslu. Pri tome treba upozoriti na mogui metodoloki nedostatak budui da
je broj mukih sudionika svega 11 u odnosu na 136 enskih sudionika. No injenica je da ovaj
broj odraava i realni odnos, tj. omjer zaposlenih mukih i enskih socijalnih radnika u
centrima za socijalnu skrb. Bez obzira na ovu metodoloku primjedbu, ovaj podatak moe biti
vrijedan pokazatelj naina suoavanja mukih i enskih socijalnih radnika sa stresogenim
imbenicima na radnom mjestu, tj. dati povod za daljnja i detaljnija ispitivanja ovog nalaza.
Primjerice, suoavaju li se doista muki socijalni radnici bolje sa stresnim situacijama na
poslu ili su skloniji negiranju prisutnosti simptoma stresa?

Izvori profesionalnog stresa

11

U predistraivanju se krenulo od teoretske pretpostavke da postoje etiri kategorije izvora

stresogenih imbenika: 1. Organizacija rada; 2. Fiziki uvjeti rada; 3. Zahtjevi koji proistjeu
iz radne okoline; 4. Meuljudski odnosi. Kako bismo provjerili ovu polaznu pretpostavku,
napravili smo komponentnu faktorsku analizu nad tvrdnjama koje predstavljaju izvore stresa u
svakodnevnom radu socijalnih radnika.
Tablica 5.
Objanjena varijanca pomou faktorske analize izvora stresa
Poetni karakteristini
korjenovi

Nerotirano faktorsko rjeenje

Rotirano faktorsko rjeenje

FAKTORI Total

Varijance Kumulativni
%
%
Total

Varijance
%

Kumulativni
%

Total

Varijance
%

Kumulativni
%

8,54

31,64

31,64

8,54

31,64

31,64

2,8

10,36

10,36

1,91

7,06

38,7

1,91

7,06

38,7

2,77

10,27

20,63

1,81

6,7

45,39

1,81

6,7

45,39

2,68

9,92

30,55

1,63

6,04

51,43

1,63

6,04

51,43

2,53

9,36

39,91

1,22

4,52

55,95

1,22

4,52

55,95

2,48

9,2

49,1

1,14

4,2

60,16

1,14

4,2

60,16

2,4

8,89

58

1,03

3,8

63,96

1,03

3,8

63,96

1,61

5,96

63,96

U konanici, nakon ortogonalne rotacije faktorskih osi, dobiveno je sedam faktora koji su
objasnili 64% varijance pripadajue grupe manifestnih varijabli, to je prikazano u tablici 11.
Kaise-Meyer-Olkin (KMO) indeks iznosi 0,85 i nalazi se izmeu ocjena vrlo dobar (0,80) i
odlian (0,90), tj. pokazuju da je uzorak varijabli prikladan za faktorizaciju. S obzirom na
zasienje tvrdnji pojedinim faktorom, moemo s velikom sigurnou imenovati ekstrahirane
komponente procesom faktorske analize. To su:
Faktor 1 Osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu
Faktor 2 Nesigurnost u vlastitu kompetenciju
Faktor 3 Ogranienja radnog mjesta u pogledu napredovanja
Faktor 4 Organizacija rada
Faktor 5 Fiziki uvjeti rada
Faktor 6 Ogranienja suradnje izmeu institucija
Faktor 7 Nespecifini razlozi (vie zaposlenika enskog spola, udaljenost mjesta rada od
mjesta stanovanja i sl.)
Kao to vidimo, faktorska analiza je potvrdila dva faktora (fiziki uvjeti rada i organizacija
rada) koja su pretpostavljena nakon kvalitativne analize u predistraivanju, dok su druge dvije

12

pretpostavke (meuljudski odnosi i zahtjevi koji proistjeu iz radne okoline), rezultirale s

etiri faktora.
Karakteristike stresogenih imbenika mogu biti slijedee :
1. imbenici su u veoj mjeri prisutni, ali njihov utjecaj na zaposlenike je malen
2. imbenici su u manjoj mjeri prisutni, ali njihov utjecaj na zaposlenike je velik
3. imbenici su u veoj mjeri prisutni i njihov utjecaj na zaposlenike je velik
4. imbenici su u manjoj mjeri prisutni i njihov utjecaj na zaposlenike je malen

Razlikovanje sudionika istraivanja s obzirom na izvore stresa

ukupno
postoji
uznemirava

Dob
Mlai

Stariji

ukupno
postoji
uznemirava

Ukupan radni sta

<<<
>>>

Sta kao soc. radnik

<<<
>>>

Dnevni broj klijenata

<<<
>>>

Dodatna edukacija
Da
Ne

rezultata

Nespecifini razlozi

Fiziki uvjeti rada

Organizacija rada

Ogranienja suradnje izmeu institucija

enski

Ogranienja radnog mjesta u pogledu

napredovanja

Spol
Muki

Nesigurnost u vlastitu kompentenciju

Oosjeaj izloenosti i nesigurnosti na

radnom mjestu

Tablica 6.
Prikaz odnosa izmeu kategorija pojedinih obiljeja sudionika istraivanja i
dobivenih na faktorima (izvori stresa)

ukupno
postoji
uznemirava
ukupno
postoji
uznemirava
ukupno
postoji
uznemirava
ukupno
postoji
uznemirava

Sagorijevanje na poslu
Ne
Da
ukupno
postoji
uznemirava

13

U tablici su prikazane dobivene statistiki znaajne razlike izmeu kategorija pojedinih

obiljeja s obzirom na postignute rezultate na faktorima izvora stresa. Prikazana su tri
pokazatelja: ukupni pokazatelj, pokazatelj postojanja odreenog faktora (izvora) stresa i
pokazatelj stupnja uznemiravanja dotinim faktorom.

Bojama su prikazane oekivani smjerovi kretanja rezultata crvena boja oznaava nau
poetnu pretpostavku da e odreena skupina zaposlenika u veoj mjeri ukazivati na
postojanje stresogenih faktora, odnosno, biti osjetljivija na postojanje istih.
Analiza rezultata prikazanih u tablici 6. ukazuje na slijedee zakljuke:
1. U odnosu na dob mlai zaposlenici iskazuju u veoj mjeri postojanje izvora stresa koje
smo nazvali: osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu, nesigurnost u
vlastitu kompetenciju i ogranienja suradnje izmeu institucija.
2. Kao izvor stresa, osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu oito je primarni
izvor stresa za mlae zaposlenike koji imaju malo godina ukupnog radnog staa (a s time i
staa kao socijalni radnik).
3. U uzorku je relativno malo mukih sudionika (N=11), ali usprkos tome pokazale su se
statistiki znaajnim razlike u rezultatima na faktorima osjeaj izloenosti i nesigurnosti
na radnom mjestu, ogranienja radnog mjesta u pogledu napredovanja i
organizacija rada. Zanimljivo je primijetiti da se u procjeni prisutnosti prva dva
navedena faktora u svakodnevnom poslu, muki i enski zaposlenici se ne razlikuju, ve u
procjeni intenziteta uznemiravanja. Jedino se kroz sva tri pokazatelja razlikuju na faktoru
organizacija rada.
4. Zaposlenici koji rade s veim brojem klijenata kao izvor stresa u veoj mjeri vide u
organizaciji rada i fizikim uvjetima rada. Ovi zaposlenici pokazuju vie rezultate na
faktoru ogranienja radnog mjesta u pogledu napredovanja, tj. u veoj mjeri
procjenjuju postojanje istog u svakodnevnom radu socijalnog radnika.
5. Zaposlenici koji su dodatno slabije educirani u veoj mjeri izvore stresa vide u faktorima
osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu, a uznemiruje ih i nesigurnost u
vlastitu kompetenciju. Ovaj nalaz je vrlo slian nalazu za mlae sudionike, odnosno,
mlai sudionici s manjim staem u veoj mjeri su pod stresom zbog nesigurnosti u vlastitu
kompetenciju i osjeaju se nesigurno i izloeno na radnom mjestu.

14

6. Postoji povezanost izmeu rezultata na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu i

Upitnika stresogenih imbenika tako da oni koji iskazuju visoki stupanj sagorijevanja na
poslu u odnosu na one koji ne iskazuju, u veoj mjeri uoavaju sve izvore (osim fizikih
uvjeta rada) stresogenih imbenika u svojoj radnoj okolini i isti ih u veoj mjeri
uznemiravaju.

Moemo zakljuiti da kombinacija razliitih izvora stresa pridonosi sagorijevanju na poslu

kod socijalnih radnika. To se moe vidjeti iz slike 3.

Slika 3.
Odnosi izmeu faktora izvori stresa i rezultata na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu

Iz slike 3. vidljivo je da odreeni faktor nije dominantan, tj.zasluan za javljanje visoke

razine stresa. Postoje dva mogua objanjenja ove situacije: ili je izvor profesionalnog stresa i
sagorijevanja na poslu kao njegove najtee posljedice izvan dosega mjerenja u ovom
istraivanju (odnosno nismo uspjeli dobro obuhvatiti sve stresogene imbenike) ili je uzrok
sindroma sagorijevanja na poslu viedimenzionalan, to je vjerojatnije objanjenje. Drugim
rijeima, kombinacija stresogenih imbenika koja uzrokuje visoki rezultat na Upitniku
sagorijevanja sainjena je od stresora koji dolaze iz razliitih faktora.

Da bi dobili bolji uvid koje to situacije najvie doprinose sindromu sagorijevanja kod
socijalnih radnika, usporedili smo rezultate skupine koja prema Upitniku intenziteta

15

sagorijevanja na poslu ne iskazuje znakove sagorijevanja stresa i skupina koje iskazuju visoki
stupanj doivljenog stresa. Razlike u procjeni pojavnosti stresogenih imbenika u
svakodnevnom radu prikazane su na slici 4. (crvenom bojom su oznaene statistiki znaajne
razlike izmeu dviju navedenih grupa).

16

Slika 4.
Prikaz razlike u rezultatima na pojedinanim izvorima stresa izmeu grupe bez stresa i grupe
s visokim stupnjem stresa

Procjena psihosomatskih smetnji i stresnosti posla

U tablici 7. prikazane su samoprocjene prisutnosti psihosomatskih smetnji.
Tablica 7.
Procjena prisutnosti psihosomatskih smetnji
Prisutnost
psihosomatskih
smetnji
Nikada
Ponekad
esto
Ukupno

13
103
31
147

8,8
70,1
21,1
100

2,12

17

Iz tablice je vidljivo da 21,1% sudionika procjenjuje da kod sebe esto uoava neke
psihosomatske smetnje, 70,1 % sudionika navode da ponekad kod sebe primjeuju neke od
znakova psihosomatskih smetnji, a samo 8,8 % sudionika nikada nisu primijetili neki od
psihosomatskih znakova koje bi pripisali uvjetima rada.
Tablica 8.
Rezultati sudionika na estici Upitnika stresogenih imbenika- opa procjena stresnosti posla
Opa procjena
stresnosti posla
1
2
3
4
5
Ukupno

0
10
31
58
48
147

0
6,8
21,1
39,5
32,6
100

3,98

Iz tablice 8. se moe zakljuiti da svi socijalni radnici procjenjuju svoj posao stresnim. Pri
tome 27,9% socijalnih radnika ga procjenjuje umjereno stresnim, 39,5% stresnim, a ak
32,6% izuzetno stresnim.

Povezanost procjene psihosomatskih znakova stresa i ope procjene stresa u

odnosu na opa obiljeja sudionika
Koritenjem

odgovarajuih

statistikih

postupaka

izvrena

je

analiza

prisutnosti

psihosomatskih znakova stresa s obzirom na razliita socio-demografska obiljeja sudionika

istraivanja.

Utvrena je povezanost izmeu dnevnog broja klijenata i procjene prisutnosti

psihosomatskih smetnji (=12,3, df=4, p<0,015). to je vei broj klijenata vie je
psihosomatskih smetnji, odnosno stresa.

Utvrena je povezanost izmeu indeksa intenziteta sagorijevanja na poslu i procjene

psihosomatskih smetnji (=52,8, df=4, p<0,001). Sudionici s veim brojem klijenata
dnevno u veoj mjeri iskazuju prisutnost psihosomatskih tegoba.

to se tie ope procjene stresnosti posla, postoji povezanost izmeu pripadnosti

mukom, odnosno, enskom spolu i ope procjene stresnosti posla (F(1,145)=9,8,
p<0,002). ene procjenjuju posao stresnijim.

18

Utvrena je povezanost izmeu intenziteta sagorijevanja na poslu i ope procjene

stresnosti posla (F(2,144)=10,7, p<0,001). to socijalni radnik u veoj mjeri iskazuje
sindrom sagorijevanja na poslu, u veoj mjeri procjenjuje svoj posao stresnim.

Utjecaj vrste posla socijalnog radnika na doivljeni stres u svakodnevnom

radu
Slika 5.
Rezultate na Upitniku sagorijevanja na poslu kod socijalnih radnika koji rade na razliitim
poslovima u CZSS

19

Slika 6.
Opa procjena stresnosti posla kod socijalnih radnika koji rade na razliitim poslovima u
CZSS

Slika 7.
Samoiskaz psihosomatskih smetnji kod socijalnih radnika koji rade na razliitim poslovima u
CZSS

20

Iz prethodnih tablica kao i slika vidljivo je da su rezultati provedene analize varijance kao i
testa pokazali da izmeu navedenih karakteristika nema statistiki znaajne razlike.
Jedino to se moe zapaziti je da se kod socijalnih radnika koji rade na poslovima skrbnitva
(s psihiki bolesnim osobama), zapaa blagi trend poveane procjene ope stresnosti posla
kao i iskazivanja neto vie psihosomatskih smetnji.

Rezultati regresijske analize

U tablici 9. prikazani su rezultati regresijske analize doprinosa specifinih izvora
profesionalnog stresa socijalnih radnika u CZSS kao prediktorskog skupa sagorijevanju na
poslu kao kriterijskoj varijabli. Multipla korelacija linearne kombinacije varijabli iznosi
0,754, dok su dvije najvie pojedinane korelacije sa rezultatom na upitniku sagorijevanja na
poslu izloenost verbalnoj agresiji klijenta (0,531) i izloenost fizikim napadima
klijenta (0,551).

Tablica 9.
Prikaz rezultata regresijske analize gdje je kriterijska varijabla uinak na Upitniku intenziteta
sagorijevanja na poslu
Model (Saetak)
Dobitak u odnosu na prethodni model

Model

Standardna
pogreka
procjene

R
Promjene

F
Promjene

Stupnjevi
slobode
(df1)

Stupnjevi
slobode
(df2)

Znaajnost
(p)
F
promjene

139

0,019

Korigirani
R

,754(i)

0,57

0,55

4,72

0,02

5,62

suma
kvadrata

stupnjevi
slobode (df)

Arit. Sredina

Regresija

4085,869

583,696

26,15

,000(i)

Rezidual

3102,58

139

22,321

Total

7188,449

146

t
13,16

p
0,000

Analiza varijance
Model

Koeficijenti regresijske jednadbe

Model
Konstanta

Nestandardizirani
koeficijenti

Standardizirani
koeficijenti

B
koeficijenti
15,47

Beta
koeficijenti

Standardna
pogreka
1,18

21

Izloenost verbalnoj agresiji

klijenta
Preoptereenost
poslom
(rokovi,velik broj klijenata)
Nedovoljna educiranost za
rad sa nekim specifinim
problemima klijenta
Male
mogunosti
napredovanja
(menentor,savjetnik i sl.)
Loa organizacija unutar
ureda
Izostanak podrke kolega
Nejasna
pravila
nagraivanja

0,40

0,12

0,23

3,30

0,001

0,43

0,11

0,26

3,95

0,000

0,48

0,11

0,28

4,19

0,000

-0,45

0,11

-0,32

-4,07

0,000

0,25

0,10

0,17

2,56

0,012

0,41

0,12

0,21

3,33

0,001

0,27

0,12

0,19

2,37

0,019

U tablici 10. prikazani su rezultati regresijske analize doprinosa specifinih izvora

profesionalnog stresa socijalnih radnika u CZSS kao prediktorskog skupa samoprocjeni
psihosomatskih smetnji kao kriterijskoj varijabli. Multipla korelacija linearne kombinacije
varijabli iznosi 0,508, dok su dvije najvie pojedinane korelacije s procjenom postojanja
psihosomatskih tegoba preoptereenost poslom (rokovi, veliki broj klijenata) (0,381) i
izloenost verbalnoj agresiji klijenata (0,333).

22

Tablica 10.
Prikaz rezultata regresijske analize gdje je kriterijska varijabla procjena postojanja
psihosomatskih smetnji
Model (Saetak)
Dobitak u odnosu na prethodni model

Model

Standardna
pogreka
procjene

R
Promjene

F
Promjene

Stupnjevi
slobode
(df1)

Stupnjevi
slobode
(df2)

Znaajnost
(p)
F
promjene

142

,013

Korigirani
R

,508(d)

,258

,238

,46718

,033

6,280

suma
kvadrata

stupnjevi
slobode (df)

Arit. Sredina

Regresija

10,803

2,701

12,374

,000(d)

Rezidual

30,993

142

,218

Total

41,796

146

13,357

,000

Analiza varijance

Model

Koeficijenti regresijske jednadbe

Model
Konstanta
Preoptereenost
poslom
(rokovi, velik broj klijenata)
Izloenost verbalnoj agresiji
klijenta

Nestandardizirani
koeficijenti

Standardizirani
koeficijenti

B
koeficijenti

Standardna
pogreka

Beta
koeficijenti

1,525

,114

,039

,010

,310

3,920

,000

,029

,010

,218

2,778

,006

Lo
odnos
s
radnim
kolegama (i u timu)

,038

,013

,227

2,951

,004

Nemogunost profesionalnog
usavravanja

-,022

,009

-,194

-2,506

,013

U tablici 11. prikazani su rezultati regresijske analize doprinosa specifinih izvora

profesionalnog stresa socijalnih radnika u CZSS kao prediktorskog skupa opoj procjeni
stresnosti posla kriterijskoj varijabli. Multipla korelacija linearne kombinacije varijabli iznosi
0,536, dok dvije najvie pojedinane korelacije sa procjenom postojanja psihosomatskih
tegoba imaju stresogeni imbenici osjeaj prevelike odgovornosti u donoenju vanih
odluka za klijenta ( 0,439) i izloenost verbalnoj agresiji klijenta (0,408).

Tablica 11.

23

Prikaz rezultata regresijske analize gdje je kriterijska varijabla procjena stresnosti posla
Model (Saetak)
Dobitak u odnosu na prethodni model

Model

Standardna
pogreka
procjene

R
Promjene

F
Promjene

Stupnjevi
slobode
(df1)

Stupnjevi
slobode
(df2)

Znaajnost
(p)
F
promjene

5,229

143

,024

Korigirani
R

,536(c)

,287

,272

,77012

,026

suma
kvadrata

stupnjevi
slobode (df)

Arit. Sredina

Regresija

34,127

11,376

19,180

,000(c)

Rezidual

84,812

143

,593

Total

118,939

146

18,761

,000

Analiza varijance

Model

Koeficijenti regresijske jednadbe

Model
Konstanta
Osjeaj
prevelike
odgovornosti u donoenju
vanih odluka za klijenta
este
promjene
zakonskih regulativa
Izloenost
fizikim
napadima klijenta

Nestandardizirani
koeficijenti

Standardiziran
i koeficijenti

B
koeficijenti

Standardna
pogreka

Beta
koeficijenti

2,931

,156

,062

,016

,300

3,861

,000

,039

,015

,208

2,547

,012

,042

,018

,187

2,287

,024

ZAKLJUAK
Rezultate provedenog istraivanja moemo saeti na slijedei nain:
1. Prema rezultatima dobivenim na Upitniku intenziteta sagorijevanja na poslu 11,5%
socijalnih radnika pokazuje visoki stupanj stresa odnosno sindrom sagorijevanja,
45,2% socijalnih radnika pokazuje poetne znakove sagorijevanja kao pokazatelje
trajne izloenosti stresu, dok kod 43,3% socijalnih radnika nije prisutno sagorijevanje
ve su kod njih prisutni izolirani znakovi stresa.
2. Sagorijevanje i stupanj doivljenog stresa nisu povezani s nekim specifinim sociodemografskim i profesionalnim obiljejima sudionika kao to su: dob, duina ukupnog
radnog staa, staa kao socijalni radnik, vrsti dodatne edukacije i broju klijenata s
kojima dnevno rade. Jedina statistiki znaajna razlika (t=1,97, df=145, p<0,05)
pronaena je izmeu mukih i enskih sudionika na nain da ene pokazuju vie
sagorijevanja na poslu u odnosu na mukarce.
3. Faktorska analiza imbenika stresa ukazala je na sedam faktora koji predstavljaju
izvore stresa u radu socijalnih radnika: (1) Osjeaj izloenosti i nesigurnosti na
24

radnom mjestu, (2) Nesigurnost u vlastitu kompetenciju, (3) Ogranienje radnog

mjesta u pogledu napredovanja, (4) Organizacija rada, (5) Fiziki uvjeti rada, (6)
Ogranienja suradnje izmeu institucija i (7) Nespecifini razlozi (vie zaposlenika
enskog spola, vea udaljenost mjesta rada od mjesta stanovanja).
4. Sudionici koji su manje dodatno educirani u veoj mjeri imbenike stresa vide u
faktorima: osjeaj izloenosti i nesigurnosti na radnom mjestu, a uznemirava ih
nesigurnost u vlastitu kompetenciju.
5. Sudionici koji rade s veim brojem klijenata, imbenike stresa vide u organizaciji
rada i fizikim uvjetima rada.
6. Kod skupine koja iskazuje znakove sagorijevanja identificirani su slijedei stresogeni
imbenici: nedovoljna educiranost za rad u odnosu na specifine probleme klijenta,
loa organizacija

unutar ureda, poslovi koji ne spadaju u opis radnog mjesta,

izloenost fizikim napadima klijenata, nejasna pravila nagraivanja, izloenost

verbalnoj agresiji klijenata, nemogunost izraavanja vlastite kreativnosti, esta
izloenost kritikama javnosti, nemogunost udovoljavanja zahtjevima klijenata zbog
objektivnih razloga, este promjene zakonskih regulativa, izostanak podrke kolega,
lo odnos s kolegama u timu, nemogunost profesionalnog usavravanja, osjeaj
prevelike odgovornosti u donoenju vanih odluka za klijente, preoptereenost poslom
( rokovi, veliki broj klijenata).
7. Socijalni radnici koji dnevno rade sa veim brojem klijenata iskazuju u veoj mjeri
prisutnost postojanja psihosomatskih smetnji (=12,3, df=4, p<0,015); takoer isto
vrijedi za sudionike koji iskazuju visoki rezultat na skali intenziteta sagorijevanja na
poslu (=52,8, df=4, p<0,001);
8. Procjenom postojanja psihosomatskih smetnji i opom procjenom stresnosti posla,
21% socijalnih radnika esto uoava neke psihosomatske smetnje, svi socijalni radnici
procjenjuju stresnim svoj posao, a 32,6% socijalnih radnika smatra da je posao koji
rade izuzetno stresan.
9. Rezultati regresijske analize pokazali su potvrdili su da su sa sindrom sagorijevanja
na poslu su: izloenost verbalnoj agresiji klijenta, izloenost fizikim napadima
klijenta, preoptereenost poslom i osjeaj prevelike odgovornosti u donoenju
vanih odluka za klijenta. Najuestaliji stresogeni imbenik

je izloenost

verbalnoj agresiji klijenta.

Istraivanje pokazuje da je stres i uzrok sindroma sagorijevanja kod socijalnih radnika
viedimenzionalan, te da mogua kombinacija stresogenih imbenika proizvodi fenomen
25

sagorijevanja na poslu. Na temelju ovog istraivanja moe se zakljuiti da su veem riziku

stresa i sagorijevanja podloniji: mlai zaposlenici, ene, osobe koje identificiraju vie
imbenika stresa (kroz prisutnost i uznemiravanje). Od nekih kombinacija specifinih
imbenika (koje su se pokazale stresogenijima), najuestaliji je izloenost verbalnoj
agresiji klijenta. Edukacija, supervizija i socijalna podrka identificirani su kao protektivni
faktori.
Rezultati ovog istraivanja mogli bi posluiti za planiranje buduih istraivanja, te kao baza
za prevenciju stresa na poslu.

Literatura:
1. Acker, M.G. (1999.) The impact of clients mental illness on social workers job
satisfaction and Burnout. Washington, D.C.: National Associations of Social
Workers.
2. Ajdukovi, M., Ajdukovi, D. i Ljubotina, D. (1997.) Mental health of helpers: A
necessary ingredient of trauma recovery training and assistance in war zones. U:
Ajdukovi, D. (ur.); Trauma Recovery training: Lessons Learned. Zagreb: Society
for Psychological Assistance, 201- 216.
3. Ajdukovi, D. i Ajdukovi, M. (1994.) Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu.
Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
4. Davoren, E. (1975.) Working with abusive parents: A social worker's view. Children
Today, (49), 2-9.
5. Forsgrde, M., Berith, W. i Lilian, J. ( 2002.) Professional carers' struggle to be
confirmed. Narratives within the care of elderly and disabled. Scandinavian Journal
of Caring Science ,16, 12-18.
6. Havelka, M. (1999.)

Zdravstvena psihologija. Zagreb: Medicinski fakultet

Sveuilita u Zagrebu.
7. Jeni, S. (2002.) Izvori i neke relacije profesionalnog optereenja i sagorijevanja
djelatnika Centra Lug. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 49-66.
8. LeiToevski, D. (1992.) Distimini poremeaj tipologija i veza sa poremeajima
linosti. Doktorska disertacija. Beograd: Medicinski fakultet.

26

9. Ljubotina, D. i Drui, O. (1996.) Sindrom izgaranja na poslu kod pomagaa i

imbenici koji utjeu na stupanj izgaranja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog
rada, 3, 51-64.
10. McGrath, J. (1976.) Stress and behavior in organizations. U: Dunnette. M (ed.); A
handbook of industrial and organizational psihology. Chicago: Rand McNally.
11. Selye, H. (1956.) The stress of lufe. New York: McGraw Hill.
12. krinjar, J. (1996.) Odnos zanimanja i strategija savladavanja Burnout sindroma. 32.
(1), 25- 36.
13. uul, M. i Raboteg ari, Z. (1992.) Ratni stres u djece, suzbijanje, posljedice i
lijeenje. Zagreb: Ministarstvo obrane RH. Uprava za informativno-psiholoku
djelatnost.

27

Ljiljana Frii
Center for Social Welfare Zagreb

FACTORS OF PROFESSIONAL STRESS AND BURN-OUT IN

THE WORK OF SOCIAL WORKERS IN THE CENTER OF
SOCIAL CARE ZAGREB
Summary
The aim of the research was to analyse the presence and intensity of stress in social
workers, specific factors that lead to stress and the connection between stress-inducing
factors, intensity of stress and general characteristics of participants. The research was
conducted in the Center for Social Welfare Zagreb, that consists of eleven offices. 147
social workers of both genders, of different age and different work experience participated
in the research. The following measurement instruments were used for the research:
Questionnaire of the intensity of burn-out at work, Questionnaire of stress-inducing factors
and the Scale for the assessment of psychosomatic signs of stress and general stressfulness
of work.
It was shown that 11.5 percent of social workers show a high level of stress i.e. the
burn-out syndrome, 45.2 percent of social workers show initial signs of burn-out as the
indicators of permanent exposure to stress, while 43.3 percent of social workers do not
show signs of burn-out, but only isolated signs of stress.
The research has also determined seven factors of stress in the work of social
workers: (1) the feeling of exposure and uncertainty at the workplace; (2) insecurity in
ones own competence; (3) workplace restrictions with regard to promotion; (4)
organisation of work; (5) physical conditions of work; (6) limited co-operation between
institutions; and (7) non-specific reasons (more female employees and greater distance
between the workplace and the place of residence). The following stress-inducing factors
were identified in social workers who show signs of burn-out: insufficient education for
work with regard to specific problems of clients, poor organisation within the office, tasks
that do not belong to the job description, exposure to physical attacks by clients, unclear
rules of rewarding, exposure to verbal aggression of clients, inability to express ones own
creativity, frequent exposure to public criticism, inability to meet the clients demands due
to objective reasons, frequent changes of legal regulation, lack of colleagues support, bad
relations with the team colleagues, inability for professional improvement, the feeling of
too much responsibility in making important decisions for clients, excessive work load
(deadlines, large number of clients).
Key words: social workers, professional stress, burn-out syndrome, professional stress
factors.

28