ODGOVORNOST ZA TETU

PRETPOSTAVKE
ODGOVORNOSTI ZA TETU

Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je

jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a
druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak
Pretpostavke odgovornosti za tetu (ope pretpostavke):
1. subjekti odgovornosti za tetu (tetnik i oteenik)
2. tetna radnja tetnika
3. teta
4. uzrona veza (uzrok tete je tetna radnja; teta je posljedica
tetne radnje)
5. protupravnost tetne radnje
Za neke vrste odgovornosti za tetu postoje posebne pretpostavke
(krivnja-kod subjektivne odg.; ugovor-ugovorna odg. za tetu;
predugovor-predugovorna odg. za tetu

SUBJEKTI ODNOSA
ODGOVORNOSTI ZA TETU

tetnik je osoba koja je poinila tetu

tetnik je odgovoran za tetu, ali samo ako je ubrojiv i poslovno
sposoban (naravna osoba)
Ubrojivost znai da neka osoba pravilno shvaa zbivanja oko sebe i
da na osnovi tog shvaanja donosi, prema shvaanju sredine u
kojoj ivi, pravilne odluke
Ubrojivost se poistovjeuje s deliktnom sposobnou
Deliktna je sposobnost svojstvo naravne osobe da odgovara za
svoje protupravne radnje
Deliktna sposobnost (ubrojivost) stjee se s navrenih 14 godina
ivota uz uvjet da je duevno zdrava
Netko moe biti poslovno nesposoban, a ubrojiv (npr. rasipnik
kojem je oduzeta poslovna sposobnost)
Netko moe biti poslovno sposoban, a neubrojiv (npr. duevni
bolesnik kojem jo nije oduzeta poslovna sposobnost)

Maloljetnici od sedme do etrnaeste godine ivota ne odgovaraju

za tetu, osim ako se dokae da su prilikom nanoenja tete bili
sposobni za rasuivanje
Djeca do navrene sedme godine ne odgovaraju za poinjenu tetu
Prolazna nesposobnost za rasuivanje (tzv. tamni trenuci) moe
nastati npr. zbog uivanja opojnih sredstava
Osoba koja je prolazno nesposobna za rasuivanje sama odgovara
ako se vlastitom krivnjom dovela u takvo stanje, a ako ju je u takvo
stanje dovela neka druga osoba, onda je ta druga osoba odgovorna
I pravna osoba moe biti tetnik, a deliktno je sposobna stjecanjem
poslovne sposobnosti (ne moe biti neubrojiva)
Oteenik je osoba koja je pretrpjela tetu i zahtijeva odtetu
Oteenik moe biti svaki pravni subjekt

TETNA RADNJA

tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na

strani oteenika
tetna radnja je uvijek ljudska radnja
tetne radnje se dijele na: 1. graanski delikt i 2. povredu
obveznopravnog odnosa
Graanski delikt je tetna radnja na osnovi koje izvorno i
samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu
Povreda obveznopravnog odnosa je takva tetna radnja koja dovodi
do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos
odgovornosti za tetu
Pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastaje odnos
odgovornosti za tetu imovinsku ili neimovinsku
tetna se radnja moe izvriti na osobi (ivot, tijelo, zdravlje),
stvarima, inidbama (povreda ugovornog odnosa) i stanjima
(smetanje posjeda)

TETA

teta je umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje

njezina poveanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti
(neimovinska teta)
Bivi ZOO je neimovinskom (nematerijalnom) tetom smatrao
nanoenje drugom psihikog bola i straha
Prema bivem ZOO postojali su sljedei oblici neimovinske tete:
1. fizike boli; 2. duevne boli (- duevne boli zbog smanjenja
ivotne aktivnosti, - duevne boli zbog naruenosti, - duevne boli
zbog povrede ugleda i asti,- duevne boli zbog povrede slobode, duevne boli zbog povrede prava osobnosti (linosti), - duevne
boli zbog smrti bliske osobe, - duevne boli zbog tekoga
invaliditeta bliske osobe, - duevne boli zbog navoenja na
kanjivu obljubu, kanjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo
protiv dostojanstva osobe i morala; 3. povreda prava osobnosti
(linosti); 4. strah

OBLICI NEIMOVINSKE TETE

Oblici neimovinske tete vezani uz fizike osobe:

- povreda prava na ivot
- povreda prava na tjelesno zdravlje (tjelesni integritet)
- povreda prava na duevno zdravlje (duevni integritet)
- povreda prava na ugled
- povreda prava na ast
- povreda prava na dostojanstvo
- povreda prava na ime
- povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog ivota (ukljuuje pravo
na vlastitu sliku odnosno lik, pravo na vlastiti glas i pravo na vlastite zapise i
pisma)
- povreda prava na slobodu
Oblici neimovinske tete vezani uz pravne osobe su: povreda prava na ugled
i dobar glas, povreda prava na ime odnosno tvrtku, povreda prava na
poslovnu tajnu i povreda prava na slobodu privreivanja (ukljuuje sve
oblike kao i kod fizike osobe osim onih koji su vezani uz bioloku opstojnost)

POZITIVNA I NEGATIVNA TETA

Pozitivna ili obina teta (damnum emergens) sastoji se u

umanjenju postojee imovine oteenika
Ponekad se naziva i stvarnom tetom
Negativna teta ili izmakla korist (lucrum cessans). Izmakla korist
je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema
posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo tetne radnje
Negativne tete su iskljuivo imovinske
Negativna teta ili izmakla dobit nije nuno vezana uz postojanje
pozitivne tete
Naa sudska praksa smatra izgubljenu zaradu pozitivnom tetom

UZRONOST

Uzronost kao pretpostavka odgovornosti za tetu je veza izmeu tetne

radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice
U nizu dogaaja treba meu mnogim uzrocima i posljedicama pronai
jedan dogaaj koji je pravno relevantan i uzima se kao odreeni uzrok
odreene posljedice
Prema adekvacijskoj teoriji koja je najpoznatija i najprihvatljivija, meu
razliitim dogaajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice
kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipian za postanak odreene tete
Tipian je pak onaj uzrok koji redovito dovodi do odreene tete
Meu uzrocima koji dovode do tete ponajprije je ljudska radnja, no ona
ne mora znaiti samo in ve se moe sastojati i u propustu
Ako kod nastupanja nekoga tetnoga dogaaja koincidiraju kao uzroci
ljudska radnja i prirodni dogaaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja
Ako djeluje vie uzroka, a svi potjeu od ljudske radnje, kao uzrok se
uzima ona koja je tetnom uspjehu najblia i za odreeni tetni uspjeh
tipina
Uzrona veza izmeu tetne radnje i tete nuna je pretpostavka
odgovornosti za tetu. Oteenik mora dokazati postojanje uzrone veze

PROTUPRAVNOST

Protupravnost znai povredu nekoga pravnoga pravila

pozitivnoga pravnoga poretka
Protupravnost se moe odnositi samo na tetnu radnju
Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u injenici da
je za postojanje protupravnosti dovoljno da je tetnom
radnjom povrijeeno neko pravilo koje spada u pravni
poredak
Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom
uinitelja
Krivnju je teko definirati
Pod krivnjom se najee smatra odreeni psihiki odnos
uinitelja prema djelu

VRSTE I STUPNJEVI KRIVNJE

Namjera (dolus) je takva vrsta krivnje kod koje se trai da je

tetnik postupao znajui i hotimice
tetnik hoe uzrok (tetnu radnju) i hoe posljedicu (tetu kod
druge osobe)
Namjera se odreuje subjektivno jer su za nju odluujui
subjektivni elementi - volja i znanje
Kod namjere se ne trai znanje tetnika o protupravnosti radnje.
Dovoljno je da je tetna radnja objektivno protupravna
Prije ZOO razlikovala su se tri stupnja namjere: obina namjera,
zla namjera i zluradost
Nepanja (culpa) ili nemarnost je druga vrsta krivnje koja se, za
razliku od namjere, odreuje uglavnom objektivno, a ponekad i
subjektivno
Ponaanje uinitelja usporeuje s ponaanjem drugih ljudi da bi se
ustanovilo je li uinitelj uporabio dunu panju, a to je ona panja
koja je redovita i uobiajena u kontaktu meu ljudima
Kod nepanje razlikujemo dva stupnja: krajnju i obinu

A. Krajnja nepanja (culpa lata) postoji kad tetnik u svojem radu ne uporabi
ni onu panju koju bi uporabio svaki prosjean ovjek
Krajnja je nepanja toliko teak stupanj krivnje da se po praktinim
posljedicama izjednauje s namjerom. Krajnja nepanja najblia je namjeri
(culpa lata dolo proxima)
B. Obina nepanja (culpa levis) postoji kad tetnik u svom radu ne uporabi
onu panju koju bi uporabio dobar privrednik odnosno dobar domain (naroito
paljiv i savjestan ovjek)
Sudionici u obveznim odnosima koji izvravaju obveze iz svoje profesionalne
djelatnosti moraju postupati prema pravilima struke i obiajima (panja
dobroga strunjaka)
Kod obine nepanje kao mjerilo panje slui ponaanje nekoga zamiljenoga
urednoga ovjeka. Budui da se tu radi o nekom zamiljenom, apstraktnom
ovjeku, i sama se obina nepanja naziva apstraktna kulpa ili culpa levis in
apstracto
Postoji i tzv. obina nepanja koja se odreuje konkretnim mjerilom. To je jo
nii stupanj krivnje gdje je mjerilo panje samo redovito ponaanje tetnika. Tu
se od ovjeka trai da postupa bar onako s tuim stvarima i poslovima kao to
obino postupa sa svojima. Zato se takva nepanja zove culpa levis in concreto
Meutim, tu treba imati na umu da nepanja tetnika ne smije prijei u grubu
nepanju ili ak u dolus. Kao primjer moemo navesti besplatnu ostavu kod koje
je depozitar duan uvati povjerenu mu stvar kao svoju vlastitu

PROTUPRAVNOST TETNE
RADNJE

Odgovornost za tetu nastaje samo onda ako je tetna

radnja protupravna
Samim tim to je tetna radnja protupravna treba popraviti
tetu kao posljedicu takve radnje
Postoje, meutim, situacije u kojima tetna radnja nije
protupravna, ali treba popraviti tetu koja je tom radnjom
uzrokovana (npr. krajnja nuda)
Krajnja nuda je takva situacija u kojoj uinitelj vri tetnu
radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobno
neskrivljenu opasnost, koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, a pritom je zlo koje je uinjeno, manje od onoga
kojim se prijetilo
Krajnja nuda nije pravo nego samo razlog za opravdanje
ZOO: Tko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost
tete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete
kojoj se razumno izloio

ISKLJUENJE
PROTUPRAVNOSTI

Postoje u pravu sluajevi gdje je iskljuena protupravnost radnje pa u

takvim sluajevima nema ni odgovornosti za tetu, ni naknade tete
Neki najtipiniji primjeri iskljuenja protupravnosti su:
a) Nanoenje tete po dunosti (npr. kada slubena osoba izvrava
neku sankciju)
b) Nuna obrana je pravo da se od sebe ili drugoga odbije istodobni
protupravni napad (opravdana je samo ako se nadovezuje neposredno
na napad)
c) Via sila. Prema objektivnoj teoriji via sila je dogaaj koji izlazi iz
kruga redovitih dogaaja i u odnosu na osobu koja bi se trebala
pojaviti kao tetnik taj se dogaaj smatra vanjskim
Po subjektivnoj teoriji via sila je svaki onaj dogaaj koji se ni uz
najveu panju nije mogao predvidjeti niti sprijeiti. Nedostatak je ove
teorije to gotovo brie razliku izmeu vie sile i sluaja
ZOO prihvaa mjeovito objektivno - subjektivno rjeenje. Po ZOO via
sila je vanjski dogaaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti
Kao via sila najee se pojavljuju prirodni dogaaji kao npr. potres,
udar groma, klizanje tla itd.

I neke drutvene pojave mogu imati karakter vie sile

(zabrana uvoza ili izvoza, ratovi, trajkovi itd.)
d) Doputena samopomo je pravo svake osobe da otkloni
povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je
takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava
odgovara prilikama u kojima opasnost nastaje
e) Pristanak oteenika. Onaj koji pristane da se na njegovu
tetu poduzme tetna radnja, ne moe traiti naknadu
njome prouzroene tete
Ovo pravilo sadri i ZOO, a potjee jo iz rimskoga prava
(volenti non fit iniuria - onomu koji pristaje ne ini se
nepravda)
Pristanak oteenika ne iskljuuje uvijek odgovornost za
tetu. Naime, nema uinak osloboenja od odgovornosti za
tetu pristanak na izvrenje radnje koja je zakonom
zabranjena te je takva izjava oteenika nitetna

VRSTE ODGOVORNOSTI ZA
TETU - SUBJEKTIVNA
ODGOVORNOST
O subjektivnoj (kulpozna) odgovornosti govorimo ako je za nastanak

odgovornosti za tetu potrebna, pored opih pretpostavaka, jo i

krivnja tetnika
Za nastanak subjektivne odgovornosti trae se sljedee pretpostavke:
tetna radnja, teta, uzrona veza, protupravnost u objektivnom
smislu (povreda nekog pravnog pravila) i krivnja
Razlikuju se dvije podvrste subjektivne odgovornosti:
a) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje (kriterij
dokazane krivnje). Krivnju treba dokazati oteenik
Prema ZOO svedena je na iznimku, (npr. kod ugostiteljske ostave gost
mora dokazati krivnju ugostitelja)
Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje postojala je u
OGZ-u
b) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva (kriterij
predmnjevane ili presumirane krivnje)
Ostale pretpostavke subjektivne odgovornosti za tetu oteenik mora
dokazati dok se krivnja predmnjeva
Predmnjeva se najnii stupanj krivnje, a to je obina nepanja. Svaki
vii stupanj krivnje mora se dokazati

Prema ZOO ova je podvrsta subjektivne odgovornosti za

tetu postala pravilom ili naelom naega odtetnoga prava
Tko drugome uzrokuje tetu duan je naknaditi je ako ne
dokae da je teta nastala bez njegove krivnje
Sluaj je takav dogaaj koji bismo, da smo ga predvidjeli,
mogli sprijeiti, naspram vie sile gdje se radi o dogaaju
koji, da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli sprijeiti
Sluaj je takav dogaaj koji se tetniku ne moe pripisati u
krivnju
Prema tome, onaj koji odgovara prema pravilima
subjektivne odgovornosti ne odgovara za sluajne tete iz
jednostavnoga razloga to tu nema krivnje
Ovdje vrijedi naelo da sluaj kodi onome kome se dogodio
(casus sentit dominus - sluaj osjea vlasnik)
Za sluajne se tete esto odgovara po pravilima objektivne
odgovornosti

OBJEKTIVNA ODGOVORNOST

Objektivna odgovornost je odgovornost za tetu za iji se

nastanak ne zahtijeva krivnja tetnika
Povijesno je objektivna odgovornost nastala ranije od
subjektivne jer se prvotno krivnja nije utvrivala
Kasnije je prevladavala subjektivna odgovornost za tetu
U suvremenom je pravu ponovno oivjela objektivna
odgovornost za tetu (zbog poveanja rizika usljed razvoja
industrije i prometa)
Objektivna se odgovornost objanjava pomou odreenih teorija
od kojih su najpoznatije dvije: teorija rizika i teorija opasnosti
Prema teoriji rizika odgovornost za tetu ne zasniva se na krivnji
ve na stvorenom riziku - onaj koji ostvaruje dobit treba snositi i
teret
Prema teoriji opasnosti objektivnu odgovornost za tetu treba
zasnivati na opasnosti odreenih stvari i djelatnosti
Onaj tko svojim ponaanjem ugroava okolicu i gospodari
opasnou, treba i odgovarati za tete koje otuda proizau

PODRUJE PRIMJENE
OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI
ZA TETU

a) Odgovornost za tetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti

Opasna stvar je svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama,
poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi nain predstavlja
poveanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga
treba nadzirati poveanom panjom
Jedna djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njezinom
redovitom tijeku, ve po samoj njezinoj tehnikoj prirodi i nainu
obavljanja, mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi ili imovina,
tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje
obavljaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir
Hoe li neka stvar ili djelatnost biti okvalificirana kao opasna
odluuje sud u svakom pojedinom sluaju
Prema sudskoj praksi opasnim se stvarima smatraju npr.
automobili u pokretu, posude pod pritiskom, nuklearni ureaji i
mjesta uskladitenja nuklearnoga materijala, eksplozivi, dizala,
razni strojevi na motorni ili elektrini pogon, ivotinje, otrovi itd.

Opasnim djelatnostima se smatra npr. miniranje, djelatnost

eljeznice i tramvaja, lienje broda s viseih skela i dr.
Kao subjekti odgovornosti za tete od opasnih stvari i
djelatnosti mogu se pojaviti:
1. za tete od opasnih stvari njezin imatelj, a to je u prvom
redu vlasnik stvari
Podvrsta odgovornosti za opasnu stvar je odgovornost za
neispravan proizvod
Umjesto imatelja odgovarat e onaj tko mu na protupravan
nain stvar oduzme kao i onaj kome je imatelj povjerio stvar
da se njome slui
Ipak e imatelj odgovarati ako je stvar povjerio osobi koja
nije osposobljena ili nije ovlatena njome rukovati
2. za tete od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi
3. korisnik nuklearnoga ureaja

ODGOVORNOST ZA TETE
IZAZVANE MOTORNIM VOZILOM
U
POGONU
Prema ZOO motorno vozilo je vozilo namijenjeno da se snagom

vlastitog motora kree po povrini zemlje, na tranicama ili bez njih

Motorno je vozilo u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno
bez obzira radi li pritom motor koji slui za njegovo kretanje
Motorno je vozilo u pogonu i kad motor ne radi, ali se ono kree (npr.
na nizbrdici)
Za tete od motornog vozila u pogonu koje pretrpe tree osobe
(pjeaci, biciklisti, putnici) odgovara vlasnik vozila po pravilima
objektivne odgovornosti
Suvlasnici i zajedniki vlasnici motornog vozila odgovaraju solidarno
Ne smatraju se treim osobama oteenik koji je ujedno vlasnik
vozila, neovlateni korisnik i osoba zaduena za pogon motornog
vozila
Neovlateni korisnik vozila je osoba koja je u vrijeme tetnog
dogaaja koristila vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega
zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, niti je lan njegova
obiteljskog kuanstva, niti joj je vlasnik predao vozilo u posjed

Neovlatena osoba odgovara treim osobama umjesto vlasnika i

jednako kao vlasnik
Vlasnik e solidarno s neovlatenim korisnikom odgovarati za tetu
ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su trebale brinuti o
vozilu, omoguio neovlateno koritenje vozila
Za tete koje imatelji motornih vozila nanesu jedan drugome
vozilom u pokretu vrijede (npr. sudar) vrijede slijedea pravila:
Vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj snosi ne samo
svoju tetu nego i tetu vlasniku drugog vozila
Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojoj je povjerio vozilo
U sluaju obostrane krivnje svaki vlasnik odgovara drugom za
njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje
Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake
dijelove, osim ako razlozi pravinosti ne zahtijevaju neto drugo

ODGOVORNOST ZA
NEISPRAVAN PROIZVOD

b) Odgovornost za neispravan proizvod je podvrsta odgovornosti za

opasnu stvar
Pojam proizvod odnosi se samo na pokretne stvari, dok su
nekretnine iskljuene
Proizvod je i energija (elektrina i druge)
Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne primjenjuju se na
tete koje su posljedica nuklearne nesree
Proizvod je neispravan ako ne prua sigurnost koja se od takva
proizvoda opravdano oekuje
Proizvod treba biti nekodljiv i u sluaju da se ponekad koristi i izvan
osnovne namjene (npr. djeje igrake)
Proizvod nije neispravan ako je naknadno proizveden i u promet
stavljen bolji proizvod
tetnik je proizvoa koji je izradio gotov proizvod i stavio ga u
promet

Proizvoaem se smatra i osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni

ili nesamostalni dio koji je ugraen u proizvod, ali i svaka osoba koja
se predstavlja kao proizvoa
Proizvoaem se smatra i osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje,
davanja u zakup ili openito stavljanja u promet
Uvoznik odgovara solidarno s proizvoaem i osobom koja se
predstavlja kao proizvoa
U sluaju da nije mogue utvrditi tko je proizvoa, proizvoaem se
smatra osoba koja proizvod stavlja u promet
Odgovornost za neispravan proizvod obuhvaa samo imovinsku tetu
Proizvoa odgovara za tetu prouzroenu smru ili tjelesnom
ozljedom korisnika neispravnog proizvoda
Osim toga proizvoa odgovara i za tetu prouzroenu unitenjem ili
oteenjem oteenikove stvari, osim neispravnog proizvoda, s tim da
se to odnosi samo na stvari namijenjene osobnoj uporabi oteenika
(oteenik ima pravo na onaj dio tete koji prelazi kunsku
protuvrijednost od 500 eura)

Odgovornost za neispravan proizvod ne obuhvaa neimovinske tete

kao ni tetu na samom neispravnom proizvodu
Te se tete mogu popraviti po pravilima drugih vrsta odgovornosti za
tetu
Proizvoa se moe osloboditi odgovornosti za neispravan proizvod ako
dokae neku od sljedeih okolnosti: da proizvod nije stavio u promet
Da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja
proizvoda u promet
Da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu (prodaju, zakup
i sl.) niti je proizveden i stavljen u promet u okviru njegova poslovanja
Da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa
Da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u
promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti
Da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju
odgovara odnosno radnjom tree osobe koju nije mogao predvidjeti,
izbjei ili otkloniti

Zabranjeno je ugovorom s oteenikom unaprijed iskljuiti ili

ograniiti odgovornost proizvoaa
Zastarni rok za ostvarivanje prava na popravljanje tete je tri
godine od dana kada je oteenik saznao ili morao saznati za
tetu, neispravnost proizvoda i proizvoaa
Prekluzivni rok od deset godina tee od dana stavljanja proizvoda
u promet
Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne iskljuuju
primjenu pravila o odgovornosti za tetu od opasne stvari i opasne
djelatnosti, o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti i
odgovornosti za materijalne nedostatke

OSTALI SLUAJEVI OBJEKTIVNE

ODGOVORNOSTI

c) Odgovornost organizatora priredbi

Kao organizator priredbe moe se pojaviti svaka pravna i fizika
osoba koja u kakvu portsku, kulturnu, politiku ili drugu svrhu
okupi vei broj ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru
Organizator odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti za
tetu koja nastane smru ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi
zbog izvanrednih okolnosti koje su u takvim prilikama mogue, kao
to je gibanje masa, opi nered i slino
d) Odgovornost za oneiavanje okolia
Odgovaraju pravne i fizike osobe koje svojim djelovanjem ili
propustom prouzroe oneienje okolia
Odgovara takoer i osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim
djelovanjem omoguila ili dopustila oneiavanje okolia
Pod oneiavanjem okolia razumijeva se promjena stanja okolia
izazvana isputanjem, unoenjem ili odlaganjem tetnih tvari,
isputanjem energije i utjecajem drugih tetnih zahvata i pojava
po okoli (ekoloke tete)

OSLOBOENJE OD OBJEKTIVNE
ODGOVORNOSTI

tetnik se oslobaa objektivne odgovornosti ako dokae da

nije ispunjena neka od pretpostavki odgovornosti (teta,
tetna radnja, uzrona veza, protupravnost-objektivna)
tetnik se oslobaa ako dokae jednu od slijedeih injenica:
1. da teta potjee od vie sile, a to je neki uzrok koji se
nalazio izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo
predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti (teta se dogodila sluajno)
2. da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika koju
tetnik nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti (pri tome se
ne trai krivnja oteenika)
Kod nuklearnih teta tetnik mora dokazati da je oteenik
namjerno prouzroio tetu, da bi se oslobodio odgovornosti
3. da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe
Ako je trea osoba samo djelomino doprinijela nastanku
tete, tetnik i trea osoba odgovaraju solidarno razmjerno
stupnju svoje krivnje

IZVANUGOVORNA
ODGOVORNOST ZA TETU

Odgovornost za tetu koja je nanesena graanskim deliktom

naziva se izvanugovornom ili deliktnom odgovornou
Unutar deliktne odgovornosti mogu se razlikovati subjektivna
i objektivna odgovornost, vlastita odgovornost i odgovornost
za drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost
U odnosu na pravila o ugovornoj odgovornosti, pravila
izvanugovorne odgovornosti imaju karakter opih pravila o
odgovornosti za tetu
Pravila o izvanugovornoj odgovornosti za tetu primjenjuju se
na odgovarajui nain u svim sluajevima koji nisu ureeni
pravilima ugovorne odgovornosti za tetu
Za nastanak izvanugovorne odgovornosti za tetu dovoljna je
deliktna sposobnost, dok je za nastanak ugovorne
odgovornosti potrebna poslovna sposobnost
Kod izvanugovorne odgovornosti oteenik je svaka osoba
kojoj je nanesena teta dok je kod ugovorne u pravilu
vjerovnik

UGOVORNA ODGOVORNOST ZA
TETU

Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je teta nanesena

povredom ugovorne obveze
Pod povredom ugovorne obveze ZOO razumijeva neispunjenje obveze i
zakanjenje s njezinim ispunjenjem
Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da su nemogunost
ispunjenja odnosno zakanjenje nastupili uslijed vie sile
Dunik e odgovarati za tetu ako je nemogunost ispunjenja nastupila
nakon to je on dospio u zakanjenje
Posebnost je ugovorne odgovornosti da se ona moe ugovorno proiriti,
ograniiti, pa i posve iskljuiti
Nedoputeno je samo odgovornost dunika unaprijed ugovorom iskljuiti
kad je do neispunjenja ili zakanjenja dolo namjerno ili iz krajnje nude
Pravila ugovorne odgovornosti preteno su dispozitivne naravi za razliku
od izvanugovorne koja su uglavnom prisilne naravi
Za nastanak ugovorne odgovornosti zahtijeva se kao pretpostavka
poslovna sposobnost tetnika, dok je za nastanak izvanugovorne
odgovornosti dovoljna deliktna sposobnost
Kod ugovorne odgovornosti tetnik odgovara za prouzroenu tetu, ali i
za ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanugovorne odgovornosti
odgovara samo za prouzroenu tetu

PREDUGOVORNA
ODGOVORNOST ZA TETU

Predugovorna je odgovornost za tetu takva odgovornost koju

jedna strana uzrokuje drugoj vodei pregovore za sklapanje
ugovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, osobito ako ih
prekine suprotno tom naelu ili u njih ue bez prave namjere da
sklopi ugovor
U teoriji postoje tri pristupa predugovornoj odgovornosti za tetu:
1. na nju treba primijeniti pravila ugovorne odgovornosti, 2. na nju
treba primijeniti pravila deliktne, 3. radi se o odgovornosti iz
odnosa povjerenja
Prevladava gledite da je predugovorna odgovornost posebna
vrsta odgovornosti izmeu deliktne i ugovorne odgovornosti
Teret dokaza lei na oteeniku koji e vrlo teko dokazati potpunu
odsutnost namjere pregovaraa da sklopi ugovor jer se u pravilu
pregovara s vie partnera istodobno
Neto je vea mogunost da oteenik dokae da je druga strana
prekinula pregovore bez osnovanoga razloga
Obujam odtete zbog neosnovanoga prekida pregovora odreen je
trokovima koji su nastali voenjem pregovora do njihova prekida

VLASTITA ODGOVORNOST I
ODGOVORNOST ZA DRUGOGA

Vlastita odgovornost
Vlastita je odgovornost kad tetnik odgovara za tetu prouzroenu
vlastitom tetnom radnjom
Sve do sada reeno o odgovornosti za tetu vrijedi upravo za tu
odgovornost
Odgovornost za drugoga
O odgovornosti za drugoga govorimo kad netko odgovara za tetu
koju je druga osoba prouzroila
a) Odgovornost za maloljetnike
Za tetu koju uine maloljetnici odgovaraju njihovi roditelji,
skrbnici, kola i neke druge ustanove (vrtii, ueniki domovi i sl.).
b) Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju
Za tetu koju poine osobe koje nisu sposobne za rasuivanje pa
zbog toga nemaju deliktnu sposobnost odgovaraju oni koji su
duni voditi nadzor nad njima (to e u pravilu biti roditelji, skrbnici
kao i odreene ustanove)
Radi se o subjektivnoj odgovornost kod koje se krivnja predmnjeva

c) Odgovornost poslodavca za radnike

Poslodavac odgovara za tetu koju je njegov zaposlenik
prouzrokovao treoj osobi u radu ili u vezi s radom
Odgovornost je subjektivna, a krivnja se predmnjeva
Poslodavac koji je oteeniku naknadio tetu ima pravo regresa
prema radniku, ako je ovaj tetu uzrokovao namjerno ili iz
krajnje nepanje
Pravo regresa zastarijeva za est mjeseci od dana kada je
popravljena teta
d) Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima prouzroi
njezino tijelo
Odgovornost se odnosi na individualna i kolegijalna tijela
pravne osobe (npr. predsjednik uprave, ravnatelj, nadzorni
odbor)
Pravna osoba koja je naknadila tetu ima pravo regresa od
osobe koja je tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom, a
ono zastarijeva za est mjeseci od dana isplaene naknade

ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA

TETU

Podijeljena odgovornost
Podijeljena odgovornost je odgovornost vie osoba za istu tetu
kod koje svaka od vie osoba odgovara za odreeni dio tete
Svatko odgovara za onaj dio tete koji je prouzroio, a ako se taj
dio ne moe utvrditi, odgovara se na jednake dijelove
Solidarna odgovornost
Odgovornost je solidarna kad svaki od vie tetnika odgovara za
cjelokupnu tetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju tete
Ope je pravilo ZOO da solidarna odgovornost za tetu nastaje kad
vie osoba uzrokuje odreenu tetu radei zajedno
S neposrednim poiniteljima solidarno odgovaraju njihovi
poticatelji i pomagai
Solidarna odgovornost postoji, npr. za roditelje i djecu, odnosno
maloljetnike koji imaju deliktnu sposobnost; za imatelja opasne
stvari i treu osobu koja je djelomino doprinijela nastanku tete;
za naruitelja i izvoditelja radova na nekretnini za tetu koja
nastane u vezi s izvoenjem radova

POSEBNI SLUAJEVI
ODGOVORNOSTI

a) Odgovornost zbog uskraivanja nune pomoi

Za tetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao
pruiti pomo osobi iji su ivot ili zdravlje oito ugroeni, a
prema okolnostima sluaja mogao je predvidjeti nastanak
tete
Iz zahtjeva pravinosti sud moe osloboditi odgovornu
osobu
b) Odgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora
Za tetu odgovara osoba koja je po zakonu bila duna
sklopiti neki ugovor, a nije ga na zahtjev zainteresirane
osobe bez odgaanja sklopila
c) Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od
javnog interesa
Organizacije koje obavljaju komunalnu ili slinu djelatnost
od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog
razloga obustave ili neredovito obavljaju usluge

POPRAVLJANJE TETE

Pod popravljanjem tete razumijeva se uklanjanje,

naknaivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su
nastupile zbog odreene tetne radnje
U naem pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja
tete: naturalna restitucija, naknada tete i satisfakcija
1. Naturalna restitucija
Naturalna restitucija znai povrat u prijanje stanje,
odnosno uspostavu stanja koje je bilo prije nego to je teta
nastala
Javlja se u tri osnovna oblika
Prvi je individualna restitucija koja znai vraanje iste stvari
(koja je npr. bila oduzeta)
Drugi oblik je generina restitucija, a sastoji se u davanju
zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih (npr.
jednake koliine i kvalitete oduzetih stvari)

Trei oblik je restitucija u obliku trokova. Iako se tu radi o

davanju novca (za popravak stvari) ipak to nije naknada
tete jer je oteeni dobio natrag svoju stvar u onakvom
stanju u kakvom je postojala prije oteenja
Naturalna restitucija vri se samo onda ako je mogua
Faktina nemogunost postoji onda ako je npr. propala
individualno odreena stvar (species)
Pravna nemogunost postoji u onom sluaju kad bi vraanje
u prijanje stanje znailo povredu pozitivnih propisa
U takvim sluajevima gdje naturalna restitucija nije mogua
doi e do naknade tete jer je to najprikladnije
U naem pravu postoji tzv. obveznost restitucije to znai
da se teta ne samo obvezno nego i prvenstveno popravlja
u obliku naturalne restitucije

NAKNADA TETE

2. Naknada tete
To je oblik popravljanja tete koji se sastoji u novanom
ekvivalentu
Pod obujmom naknade tete razumijeva se skup svih teta koje su
se dogodile usljed neke tetne radnje
Tu spadaju obina teta i izmakla korist, trokovi uinjeni radi
umanjenja ili ublaavanja tetnih posljedica i kamate na iznos
naknade
Kod deliktne odgovornosti oteenik ima pravo na naknadu
stvarne tete i izmakle koristi bez obzira na krivnju tetnika
tetnik koji prouzroi smrt neke osobe duan je naknaditi:
- uobiajene trokove njezina pogreba
- trokove njezina lijeenja od zadobivenih ozljeda i druge
potrebne trokove u vezi s lijeenjem
- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad
- tetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito
pomagao zbog gubitka uzdravanja odnosno pomaganja

Onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje

duan mu je naknaditi:
- trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove u vezi s
lijeenjem;
- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja;
- gubitak zarade zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad;
- tetu zbog trajno poveanih potreba (izdaci za pojaanu ishranu,
tuu pomo i sl.)
- tetu zbog unitenja ili umanjenja mogunosti oteenikova
daljnjeg razvijanja i napredovanja (u obliku novane rente)
Naknadu tete duguje i onaj tko drugom povrijedi ast ili prenosi
neistinite navode o njegovoj prolosti, znanju, sposobnosti, a zna
ili bi morao znati da su ti navodi neistiniti i time mu prouzrokuje
materijalnu tetu
U obujam naknade tete ulaze i kamate na iznos naknade (zatezne
kamate)
Zatezne kamate na iznos naknade teku od trenutka nastanka tete

I kod ugovorne odgovornosti za tetu u obujam naknade

ulaze obina teta i izmakla dobit, s tim to obujam naknade
zavisi od vrste i stupnja krivnje
U obujam naknade tete ulazi i neimovinska teta
Ako je do povrede ugovorne obveze dolo obinom
nepanjom dunika (predmnjeva se) vjerovnik im pravo na
naknadu samo one tete koju je dunik u vrijeme sklapanja
ugovora morao predvidjeti kao moguu posljedicu povrede
ugovora s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate
ili morale biti poznate (predvidiva teta)
Kao kriterij predvidivosti tete trebala bi biti panja dobroga
domaina i dobroga gospodarstvenika
U sluaju prijevare ili namjernoga neispunjenja te
neispunjenja zbog krajnje nepanje, vjerovnik ima pravo
zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je
nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik
nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale

Izloena pravila o obujmu naknade ugovorne tete dispozitivne su

prirode, pa e se primijeniti samo ako ugovorne stranke nisu
iskoristile mogunosti da to pitanje rijee vlastitim utanaenjima
Stranke mogu ugovorom proiriti, ograniiti ili potpuno iskljuiti
odgovornost za tetu
U sluaju povrede novane obveze zakonom je odreena naknada
u obliku zatezne kamate
Pod visinom naknade tete razumijeva se vrijednost tete izraena
u novcu prema odreenim cijenama
Pravilo je da se visina tete utvruje redovnom, trinom cijenom,
neovisno o vrsti i stupnju krivnje tetnika
Odreivanje visine naknade prema afekcionoj cijeni ZOO je
predvidio samo kao mogunost kojom se sud moe posluiti u
sluaju kad je stvar unitena ili oteena kaznenim djelom
uinjenim namjerno
Naknada imovinske tete u obliku izmakle koristi izraena je
gubitkom koji se mogao oekivati prema redovitom tijeku stvari ili
prema posebnim okolnostima

U dva sluaja sud moe odrediti manju naknadu nego to iznosi

teta
Prvi je sluaj kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa
bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a teta nije
prouzroena namjerno ili krajnjom nudom
Drugi je sluaj kad je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno
za oteenika, postupajui pri tome briljivou koju bi pokazao i u
vlastitim poslovima
Ova se pravila primjenjuju samo kod deliktne odgovornosti za tetu
Kod ugovorne odtete takoer je predvieno nekoliko sluajeva
smanjenja naknade:
- ako je pri povredi obveze pored tete za vjerovnika nastao i
odreeni dobitak
- ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve
razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom
- kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku
tete ili njezinoj visini odnosno oteanju dunikova poloaja
Tada se naknada smanjuje razmjerno vjerovnikovu doprinosu

USTANOVLJENJE I OBLIK
NAKNADE TETE

Meu najvanijim oblicima ustanovljenja naknade tete su:

- ustanovljenje propisom koji sadri cjenik ili tarifu o naknadi
odreene vrste teta (npr. za umske tete)
- arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovu slobodnom
uvjerenju
- ustanovljenje od strane suda prema procjeni sudskih vjetaka
- komisijsko ustanovljenje
- ustanovljenje sporazumom izmeu tetnika i oteenika
Iznos naknade moe se odrediti u dva oblika: ukupnom
(jednokratnom) iznosu i u obliku novane rente
Naknada u obliku novane rente odreuje se u pravilu za
materijalnu tetu zbog smrti, tjelesne povrede ili oteenja
zdravlja
Novana se renta odreuje doivotno ili za odreeno vrijeme, a
isplauje se mjeseno unaprijed
Ako se okolnosti znatnije izmijene sud moe povisiti ili sniziti iznos
rente ili ak i ukinuti odluku o renti

SATISFAKCIJA

3. Satisfakcija
Satisfakcija je takav oblik popravljanja tete koji se priznaje
oteeniku kao odreeno subjektivno zadovoljenje
Razlikuje se moralna od novane satisfakcije
Moralna satisfakcija (nenovana) moe se sastojati u
objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu
uvrede ili emu drugom ime se moe ostvariti svrha
popravljanja tete
Ova vrsta satisfakcije moe se odrediti u sluaju povrede
prava osobnosti
Zakon o medijima (2004.) detaljno ureuje pravo na
ispravak, a poznaje i pravo na ispriku i pravo na odgovor
Novana satisfakcija (materijalna) postoji kada se
oteeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje
- pretrpljene fizike boli;

- za pretrpljene duevne boli zbog umanjenja ivotne aktivnosti,

naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava osobe, smrti
bliske osobe
- za pretrpljeni strah
Sigurno je da se pretrpljeni bol i strah ne mogu izraziti u novcu,
stoga novac koji se daje na ime odtete ne moe biti naknada (kao
to ga naziva ZOO), nego samo neka vrsta zadovoljenja
Za one tete kod kojih je mogue ustanoviti ekvivalent daje se
naknada, a za one kod kojih je to nemogue daje se satisfakcija
Pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito
tekog invaliditeta neke osobe imaju lanovi njegove ue obitelji
(brani drug, djeca i roditelji)
Pravina novana naknada moe se dosuditi takoer brai,
sestrama i izvanbranom drugu, bakama, djedovima i unuadi ako
su s umrlim ili ozlijeenim bili u trajnijoj zajednici ivota
Pretpostavke za dosudu pravine novane naknade fizikoj osobi
su: 1. povreda prava osobnosti, 2. teina povrede koja opravdava
dosudu i 3. okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu

ZOO: U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da to

teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu
novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje
nema
ZOO: Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi
rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih
boli i straha, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu
spojive s njezinom naravi i drutvenom svrhom
I pravna osoba ima pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske
tete to je novost u naem odtetnom pravu
ZOO: Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud
e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju,
dosuditi joj pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske
tete, a i kad nje nema
Pravina novana naknada (novana satisfakcija) u pravilu se
dosuuje u jednokratnom iznosu, a samo iznimno u obliku rente

UKLANJANJE OPASNOSTI
TETE

U naem odtetnom pravu postoji mogunost prevencije

nastanka tete, kako imovinske tako i neimovinske
Svatko ima pravo zahtijevati od drugoga da ukloni izvor
opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili drugom
Svatko je ovlaten zahtijevati od drugog da se uzdri od
djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost tete
Prije svega se radi o zatiti od imisija pri emu je znaajno
da li se radi o opekorisnoj djelatnosti
Moe se zahtijevati i prevencija neimovinske tete
postavljanjem zahtjeva da se prestane s povredom prava
osobnosti (tuba na proputanje radnje)
Osim to se moe zahtijevati prestanak povrede prava
osobnosti mogue je zahtijevati i uklanjanje povredom
izazvanih posljedica (tuba za uklanjanje izazvanih
posljedica)

STJECANJE BEZ OSNOVE

Stjecanje bez osnove je izvanugovorni obveznopravni odnos

temeljem kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu
vrijednosti onoga dijela imovine ili imovinske koristi koje je
stekao bez pravom priznate osnove odnosno po onoj osnovi
koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala
Ope pretpostavke nastanka stjecanja bez osnove su:
a) poveanje imovine na jednoj strani
b) umanjenje imovine na drugoj strani
c) kauzalna povezanost izmeu umanjenja imovine na
jednoj i poveanja imovine na drugoj strani
d) nepostojanje odgovarajue osnove
e) da inidba usljed koje je dolo do promjene u imovini ne
bi smjela biti tetna radnja, jer e tada nastati odnos
odgovornosti za tetu
Tuba kojom se trai povrat steene koristi naziva se
kondikcija.

TIPINI SLUAJEVI

a) Plate neduga (condictio indebiti) postoji kad netko u zabludi isplati

drugome odreeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug
nije postojao
Do toga e doi i kad se isti dug plati dva puta
Tuba je osobna i upravlja se protiv primatelja isplate ili njegova
univerzalnoga sljednika
Tuitelj mora dokazati svoju inidbu, nedug i zabludu
Povrat neosnovano plaenoga ne moe se traiti:
- kad netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti
- ako je plaanje izvreno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne
obveze
- ako je plaanje uinjeno na ime naknade tete zbog ozljede tijela,
naruenja zdravlja ili smrti, a primatelj uplate je bio poten (nije znao ni
morao znati da mu isplatitelj nije bio duan platiti) - to je izuzetak iz
razloga humanosti
b) Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila
Primjerice netko dade drugome pokretnu stvar u zalog oekujui od njega
odreeni iznos zajma, a do zajma ipak ne doe (condictio causa data,
causa non secuta)

c) Stjecanje po pravnoj osnovi koja je kasnije otpala

Primjerice zakupnik plati zakupninu godinu dana unaprijed, a ve
nakon est mjeseci doe do raskida ugovora o zakupu (condictio
ob causam finitam)
d) Uporaba stvari na tuu korist (versio in rem)
Primjerice netko oboji tuu stvar svojom bojom, uvjeren da je to
njegova stvar
Osoba u iju je korist stvar uporabljena duna je stvar vratiti, a ako
to nije mogue, naknaditi njezinu vrijednost
e) Uporaba tue stvari u svoju korist
Na primjer, netko tuim sjemenom zasije svoju njivu. Imatelj stvari
moe zahtijevati, neovisno od prava na naknadu tete, da mu se
naknadi korist od uporabe
Kad je uporabljena neka nepotrona stvar korisnik mora vratiti
stvar i naknaditi korist koju je imao on njezine uporabe
f) Izdatak za drugoga
Primjerice netko za drugoga namiri njegovu poreznu obvezu

OPSEG VRAANJA

Osnovno je pravilo kod stjecanja bez osnove da je stjecatelj

duan steeno vratiti ako je to mogue, inae je duan naknaditi
vrijednost postignute koristi
Dakle, prvenstveno treba postii povrat u prijanje stanje. Uz
povrat steenoga moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne
kamate
Ako je stjecatelj bio savjestan (nije znao ni mogao znati da je
stekao bez osnove) duan je vratiti plodove odnosno platiti
zatezne kamate od dana podnoenja zahtjeva, a ako je bio
nesavjestan od dana stjecanja
Poteni stjecatelj ima pravo na naknadu nunih i korisnih
trokova
Nepoteni stjecatelj ima pravo samo na naknadu nunih trokova
Kondikcijski zahtjev zastarijeva u opem zastarnom roku od pet
godina, raunajui od dana stjecanja bez osnove
Kondikcijski zahtjev po propisima o mjenici i eku zastarijeva u
roku od tri godine

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni

izvanugovorni odnos koji nastaje time to se netko
nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih za tui raun
i u tuem interesu
Predmet poslovodstva bez naloga je obavljanje tuega
posla
Poslovodstvu se moe pristupiti samo ako posao ne trpi
odgaanje bilo zbog toga to predstoji teta ili proputanje
oite koristi
Pretpostavke poslovodstva bez naloga su:
- da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla
- da posao mora biti tu (negotium alienum)
- da posao mora biti obavljen u tuem interesu
- da poslovoa radi bez naloga ili ovlatenja

VRSTE POSLOVODSTVA BEZ

NALOGA

a) Nuno poslovodstvo (negotiorum gestio necessaria)

postoji kad se obavljanju tuega posla pristupi da bi se od
gospodara posla otklonila predstojea teta
Poslovoa je duan da gospodara posla to je mogue prije
obavijesti o onome to je uinio i ako mu je to mogue, nastavi
posao dok ga ovaj ne bude u stanju preuzeti
Gospodar posla je duan ako je poslovoa u svemu postupio
kako treba (panja dobroga domaina, odnosno dobroga
gospodarstvenika) osloboditi ga svih obveza, naknaditi mu sve
nune i korisne trokove te pretrpljenu tetu
Ako je od gospodara posla uspio otkloniti tetu, poslovoi
pripada i primjerena naknada za trud
Poslovoa ima pravo odnijeti stvari kojima je poveao tuu
imovinu
b) Korisno poslovodstvo (negotiorum gestio utilis) postoji
kad se nezvano obavi tui posao na oitu korist drugoga
Obveze i prava jednaki su kao i kod nunoga poslovodstva

c) Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla

(negotiorum gestio contra voluntatem dominii)
Poslovoi ne pripadaju prava na trokove i naknadu, a osim
toga odgovara za tetu koju je uzrokovao mijeanjem u tue
poslove
d) Nepravo poslovodstvo je obavljanje tuega posla u
namjeri da se za sebe zadri postignuta korist iako poslovoa
zna da je posao tu (npr. netko obere tui vinograd i od
groa napravi vino za sebe)
Gospodar posla moe traiti i vraanje stvari u prijanje stanje
i naknadu tete, a u svakom sluaju polaganje rauna i
predaju koristi
NAKNADNO ODOBRENJE (ratihabitio)
Gospodar posla moe naknadno odobriti ono to je bez
njegova naloga odnosno usprkos njegovoj zabrani izvreno
U tom se sluaju poslovoa smatra nalogoprimcem, a cijeli se
odnos rjeava prema pravilima ugovora o nalogu

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEJAVNO OBEANJE NAGRADE

Pod javnim obeanjem nagrade razumijeva se javnim oglasom

izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onomu
tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u
odreenoj situaciji ili ispuni to drugo pod odreenim uvjetom
Obveza obeavatelja da ispuni obeanje nastaje ako se
kumulativno ispune sljedee pretpostavke:
- da je nagrada obeana
- da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom
- da se izjava o obeanju odnosi na neodreeni broj osoba koje
meutim mogu pripadati krugu osoba odreenom po profesiji,
spolu, dobi i slino
- da su radnja koju treba izvriti i obeana nagrada u svemu
odreene, mogue i doputene
Obeavatelj je duan odrediti rok za natjecanje
Sve dok se ne izvri radnja obeanje se, naelno moe opozvati
Ne moe se opozvati jedino ako je u oglasu odreen rok za
izvrenje radnje

Opoziv se moe dati na isti nain kao to je dano obeanje, ali

moe i osobnim priopenjem
Ako netko izvri radnju, a dokae da nije znao niti je morao znati
da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo na nagradu
Pravo na nagradu stjee onaj koji prvi izvri radnju za koju je
obeana nagrada
Ako ih vie istodobno izvri radnju, svakome pripada jednak dio
nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drugaiju podjelu
Nagrada moe pripasti i onome tko najbolje izvri radnju ako to
predvia natjeaj
Svaki sudionik natjeaja ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o
dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s pravilima
natjeaja
Obeavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne
nedostatke objekta nagrade
Obveza obeavatelja prestaje ako mu nitko u roku iz javnoga
oglasa, ne priopi da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope
ispunio oglasom predviene uvjete

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJEVRIJEDNOSNI PAPIRI

Vrijednosni papir je isprava o imovinskom

pravu ije ostvarenje je uvjetovano
dranjem isprave
ZOO odreuje da je vrijednosni papir
isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje
ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi
njezinu zakonitom imatelju
Po svojoj pravnoj prirodi vrijednosni papir je
jednostrani pravni posao kojim se njegov
izdavatelj obvezuje ispuniti odreenu
inidbu u njemu naznaenom ovlateniku